Beogradske novine

, Sfrana 2. ' • ^ ^ ' ' Borbe u MaCedonlJL Francuskl Izvještaj. K. B. Solun, 12. septembra. Zapovjeđništvo istočne vojiske javlja: Na i'rontu Struine imali su Englezi žestoku bortm, u kojoj su na zaivršetku iste jurišcm osvojili selo N e v oI j e n. U predjelu dojranskog jezera bila je duga i žestoka topovska borba. Francuske baterije su uspješno pogadjaie bugarska uredjenja u odsjeku kod M a g olc o v a. Istočno od Vardara postigla je šnažna ofenziva sporazuma odlične uspjehe u odsjeku sjeverno od M a j a d a g a. Svi bugarski rovovi u frontu od 3 km. duižine i od nekili 800 m. dubine osvojeni su, a bilo je i zarobljenika. Zapadno od ostrovskog jezera vrlo je živo djelovalo srpsko Itopništvo. U predjelu od Banjske, Jugozapadno od jezera, imala su djelimična preduzeća nekolike uspjehe. Jedau^bugarski napadaj pretrpio je teške gubitke i odbijcn je našom vatrom. Engleski iz’icšta!. K. B. Solun, 12. septcmbra. Zapovjedništvo engleskih čcta javlia: Naše odjeljenje, koje je juče kod N e h o r i prešlo preko Strume, osvojilo je rovove na istočnoj obali. Francusko odjcljenje, koje je zajedno sa brttanskim napadalo, osvojelo je selo Faneraak i zarobilo je 30 neprijatelja. Neprijatelj je pretrpio teške gubitke u tim borbama priiikom njcgovog protivnapada i povlačcnja od naše kako puščanc tako i topovskc vatre.

Rusljn. Vellkl ratni savjet u Petrogradu. K. B. Kopenhagen, 13. septembra. „Ekstrabladet“ donosi slijedeću vijest „Aftenpostena* i 2 Christijanije: Francuski ministar-prcdsjednik Bria n d, ministar vojni Rouqes, kao i mnogi časnici prispjeli su ovamo 11. septembra. Oni su svoj put produžili preko S t o c kholma i Harapande za Petrograd, gdje ima da se održi ratni savjet. Novl državr.l monopoli. K. B. Kopenhagcn, 13. septembra. Rusko je ministarsko viječe raspravljalo prenu; vijestiina „Golos Ruskij“, o uvedenju novih državnih monopola. Makar se ministar predsjednik Stirmer izjavio za 'tivedenje stanovitih monopola, pobijedito je konačno ipak mnijenje ministra linancije i poljoprivrcde, prema kojem monopoli štete iazvo| doiičnih industrija. Prema tome je ministarsko viječe zakijučilo, da se obustave sve prerađnje za uvodjenje monopola, prema osnovl ministia picdsjednika Stirmera. Novi pozivi u Rusiji. K. B. Kopenhagen, 13. sepiembra. * Catskim ukazom pozvani su danom 7. septembra (p. st.) pod oružje pučki ustanici drugog razreda godišta 1915. do 1903., kao i godiSta 1902. do 1899. poinorskog ustanka. Austro*Ugsrska. Ugarski saiior. Andrassyev go.vor (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina“.) Budimpešta, 13. sepiembra. Na današnjoj sjedn'd sabora grof Andrassy je rao'iv' a ao svoj predlog o sazivu deiegacija. Prijc početka duevnoga reda, ptodsjednik čita br/ojav bugarskog s o b r a u j a, u kojemu se ovo zaiivaljtije na pozdravu odaslatom mu od ugarskcg sabora prilikoin pobjeda u PobrudŽi. Zatini dolimt riječ grof Jul'je Andrassy. Veli da se u spoljno -poli ičkim pitanjima r.eće upuštati u pojed'hos'.i, y što još očekujc odgovor na svoje predjašnje nuvode. Odgovara na i’javu baruna B uKSLl PSSLISTSK. PolUički testamenat kraija Carola. Amanet na samrtničkoj pos ! e I j i. U ,,L eip/igcr Tagblatt u“ jedati bivii rutnunjsiii dvorski č novnk, koji jc napusliu BukareŠt neposredno pied obiavu rata AustroUgarskoj. pru’a o posijtdnjim željdina sijedog kralia Carola, što iii jc o\ aj vladar na samrtnickoj posielji, u prisustvu starog Pctra carpa, izrazio svome sinovcu, sadašnjem ki alju F e r d inandu: „Prije podne 'mao je kralj strašan napađ. kojl mu nije davao da diše; svi stno bili u najvećoj brizi. Ođmah je sazvat Ijekarski kaii/Gijum, koji je dv nio odluku. da se snijesta pozove prijestolonasljednik rerdinand, koji se nalazio na jesemhn mar.evrima u Konstanci. Jednovremeno je izviještcna i vlada. da se :nora račiaati sa skorun smrću starogđ kri'ji ii’.o \eće prlspio je prijestolonasije:h k l ođm.'h je pohitao samrtntćhoj posteiji svcga sijedoga strica. Kralj iloji je uprkos s -aknili bolova, pretrpijh.iT, prilikoin ju'rošnjega nanada, bio prl pot; unoj svijesti, odmaii je naredio, dt se prljestolonasljednik pusti k UiCiihff Poied kraljeve poslcljc nalazio &e, I ao u opšte stalno tih traeičnih dana, Pefar Carp, koji je onih časova bio kraiju još mnogo više, ncgo li vjeran sa/jehiik. Osim toga bila je tu i pokpjna kraljica. a, na naro-

14. septembra 1916. riana u „Budaptsti Pirlapu", u kojjj se veli, da je nuiogo što šta bila tafua, i to ne samg njegova, ministra, te so to nije moglo saopž'iti. U tome slučaju, veli Andrassv, n>'je n> trebalo pieinjati $a povjcremc'.ma. Povjerenici ili uživaju i ne uživaju ..ovjerenje. te p r ema tome irti se ino/e reći sve što z*:aju činovniei mn : suirs f va spoljnih poslova, a u drugo’ti su slučaju povjercuici izlišni. Priztnje, da u diplomaciji mncgo što-šta nnra ostati njna, ali osudjuje -ministra spoljn'.'i poslcva, što je rekao, da on panešto n ; je mogao reći zato, što on sam uije bio Jovoljno obavješten o iomc. Kako može ve!i govornik, mims ar da prcdnzme odgovornost za spoljnu boIi'i l 'u, kad n : je dovoljno obavješten o ramom p jložaiu, koiemu se spolina noFtika rr^ora prilagoditi. y, Izjava niinistra spoljnih poslova. Ministar očekuje brze, skore i nagle uspjche , K. B. Budimpešta, 13. septembra. Ministar spoljnih poslova barun B ur i a n primio je saradnika ,,Bu d a p e s t i I I i r 1 a p a“ kojemu je medju ostaliin rekao, da bi sam najtoplije pozđravio sazivanje d e 1 e g a c i j a, pošto bi onda mogao prekinuti svoje sadanje ćutanje. Osvrće se na govor grofa Andrassya i vcli: Ako grof Anđrassy smatra da su za monarhiju bili ponižavajući prijedlozi učinjeni 11 a 1 i j i — v e 1 i k o j s i 1 i, kako bi tek izglcdalo, da smo malu Rumunjsku tcritorijalnim koncesijama pridob!li za neutrahiost! U svoine govoru o pregovorima sa Italijoin grof Andrassy je samovoljno birao akta, na koja se je pozvao, izostavljajući druga akta, koja sn biia u kauzalnoj vezi sa pročitanim. Medjutim, kada bi se pročitala sva ta akta, slabo bi g. S o n n i n o ispao onakav, kakvlni ga prikazuje grof Andrassy. Odnosno m i r a veli ministar, da bi Njemačka i Austro-Ugarska rado pristale na mir, aa im jc pružena prilika za č a s t>a n m i r. Što se R u m u n j s k e tiče, veli da je njeno uvlačenje u rat, onako nespremljenu dokazuje slabost sila sporazu ma; veli da smije reči, da se prema R u m u n js k o j očekuju skori i nagli uspjcsi. Poslije sloma Rumunjske i s obzirom na ncznatni nspjeh opštc ofenzive sila sporazuma, ove će posljednje ubrzo uvidjeti, da je uzaludno dalje^ proljevan j e k r v i.

Zasjedanje francuske komore. K. B. Paris, 13. septembra. Zasjcdanjc je komore otvoreno govorom predsjednika Deschanela, pa su pročitani brzojavi, koji su izmijenjeni izmedju parlamenta i sjpske škupštin e. Za sulia u četvrtak najavio jc ministar predsjednik Briand govor o dogadjajirna, koji su se zbili za vrijeina parlamentarnih praznika. Komora je poslije toga prešla na dnevni red. Švajcarska u rata. K. B. Beru, 13. septembra. Savezno je vijcće izdalo izvještaj o mjerama, kojc je na temeiju izvanrednih ovlaštenja preduzelo u vremenu od 15. inaja do 1. septembra, kao i izvještaj o teškim prcgovorima sa silatna sporazuma i Njemačkom o kompenzacijonom prometu, pa ustanovijuje, da su pregovori u P a r is u završeni sa potpuno negativn i m r e z u 11 a t o m. Dosadanji pregovori sa Njcmack o m toliko sn daieko doveii, da se može očekivali, da ć e u n a j s k o r i j e v f i j etnc doći do potpunbg sporaz u m a.

čitu žeiju kraljevu, po/\at je i ininistarpredsjednik g. B r a t i a n u. Kralj je pružio ruku svome sinovcu i odmah mu je rekao neka se vazda osjeća onim što jcsvc, — N i j e m c e m i Hohenzollerncem. Tada je govorio o poliučkim raaksimima, koji su dbprinjeli. da je Rumunjska iz neznatniti početaka pnsiala ugicdna evropska država. A !i su. ve : c-a, maksimi bii>: čvrsto nasiatijanje na N j e ni a č k u i A u s t r i j u. On zna, rekao je, da su jake struje aa jnslu, da poremete prijateljstyo Rumunjske sa njenim starim saveznicima, ali on sc od svoga nasIjednika pouzdano nada, da će umjeti dn stane vjcšto na p.ut tim suagama. Mikada neka on ne dozvoli. da I?Jmuniska nostauc igračka n rukama siavoliubivih i neskrupuloznih političara. ..Vidim, da mi se reineti moie životno diclo. znam đa se dovcdi u pitanje spokoistvo zcmije, iasno vidim, da me mnžda samo moja smrt štiti od gorke čaše — da se posKe više od Četrđesctogndišnje viadnvinc odreknem krune“, rekao ie drntavim giasom starac. No. da ie do (oga đoš'o. produžio je. on sc ni časa ne bi nr?domi'l.ao, već bi se sto puta radi'e odrekao same k r nn e, nego H đa poslane I z d a jn i kom ftrenia s v o ji m pr ij a t eliima. Kralj .!• p-a’lo ođ svoga sinovca. da mu to>ra časa. na samrtničkom odru. obeća, da če <e ’dtžati tilt njegovfh savjeta. Zjtiii je s'jedi sta<-ac porazvovarao duže 'remena sa Brailanom. pa ie u •Th.rovcm prlsustvu izdiktlrao jedno.n tajnom sekretarn svo-

Beogradske Novfne

Cetvrtak

Broj 212.

Crnij I oKolico. Traži se porodica. Gospodja K a t a r i n a žena Djor'đja Jovanovića, bivšeg redarstvenog činovnika iz Jagodine, potrebno jc, da se odmah po jednom službenom saopštenju javi tajniku opštine grada Beograda. Ko bi šta znao o njoj takodjer, moli se da isto saopšti tajniku grada Beograda. Podjela reona na prođavnice. Opština grada Beograda izvršila jc podjelu reona na prodavnice, to jest, izvjestan broj reona imače svoju prodavnicu životnih namirnica i gradjani tih reona moći će sarno u njoj kupovati brašno. Prodavniee neče izđavati nikomc bez razlike brašno, koji ne pripadaju onim reonima, koji imaju prava, da se koriste njome. Tako je učinjcn slijedeći raspored: u I. prođavnici u Makenzijevoj ulici broj 40 imaće pravo upotrjebe gradjanstvo iz I., ll. i XIV, reona; u II. prodavnici u Jug Bogdanovoj ulici broj 6, iinaće pravo upotrjebe gradjanstvo iz IV. i V. reona; u III. prodavnici u Jevremovoj ulici broj 27, irnaće prtivo upotrjcbe gradjanstvo iz VI., VII. i VIII. reona; u IV. prođavnici u Bitoljskoj ulici broj 13, imače pravo upotriebe gradjanstvo iz IX., X. i XI. reona; u VI. prodavnici na Cvjetnom Trgu imaće pravo upotrjebe gPadjansivo iz III. i XV. reona i u VII. prodavnici u Vojvodjanskoj ulici broj 49, imaće pravo upotrjebe gradjanstvo iz II., XII. i XIII. reona. Upozoi'ava se građjanstvo, da i samo sa svoje strane ne ometa pravilan rad prođavnica i pridcžava se tačno gornjc podjeie, te će time i samo gradjanstvo doći što prije do brašna, a prođavnice vršiti pravilno svoju funkciju i snabdijevati gradjanstvo što brže s brašnom. Prijava smrti. Pošto se često dešava, da se prijave smrti redarstvenom ljckaru lcasno donesu, naredjuje se ovim gradjanstvu, da prijave smrti odmah poslije nastupa iste dostavi, oni koji se ne budti pretna tome vladali, biče kažnjeni. Školske vljestL Zapovjedništvo i uprava c. i kr. dječačkog sirotišta u Topčideru, stavija ovime do znanja, da je posjećivanje pitomaca po roditeljima, rodjacima i znancima dozvoijeno sarno nedjeljom i blagdanoin od 2—5 sati poslije podiie, Samo u nužnim slučajbvima učiciće se iznimka i to posebiiom dozvoloin zapovjednika. Posječivanje I sastanci bivaju pođ nadzorom učitelja. Zapovjedništvo c. 1 kr. dječač. sirotišta u Topčidcru, 14. septcmbra 1916. Prijara iinanja. Svi vlasnici utrina, njiva, bašta i sličnih poljskili itnanja, u ataru beogradske opštine, nijesu prema tipustvima dobivenim od ces. i kralj. nastavnog nadieštva za zasijavanje — Krtdj; Aleksandra ulica br. 68, obilježili ogradne grauice — medje svojih imanja, na način kakav im je preporučen, no stt to činili bez ikakvog reda na najprostiji 1 savršeno neznalački način. U intcresu samih vlasnika leži, da se ovo obilježavanje vrši sa svom zbiljom i zato se još jednom daje upustvo po kotne treba u roku od deset dana pristupiti pravilnom obilježavanju i pobrojavanju medja: 1. Na svakom uglu imanja — nikako ne proizvoljno na kome bilo mjestu lma da se ukopa po jedna gređica ili oblica dužine jednog metra. Drvenc gredice, ako ih nema pri ruci, daju se lako dobaviti od manjilt stabla bagremovine. Debljina oblice može biti kao ritka više alkta u presjeku ođ 12 do 15 stm. za s /» u zctnlju, a V« da viri van zemlje. Da ovu gredu za vrijcme zimnjcg doba nebi ko isčupao iz zemlje, valja na donji dio grede prikovaii jedan ležeći krst, tako ukopati i onda zemIju naokolo dobro nabiti.

2. Vrh gredice, koji je iznad zemlje tdeba otesati i na toj otesanoj površini staviti onaj broj, koji je nastavno nadlešvo za zasijavanje svakom vlasniku imanja o'značilo. Opština grada Beograda saopštava, đa svi vlasniđ, koji ovoj naredbi ne bi slijedili, stvoriće sebi jedan cio niz neprijatnih posljedica. Javr.a biagodarnost. Veleučenom gospodinu dr. Ruđolfu B e r g in e i s t e r u, docentu_ i pukovskom Iiječniku u Beogradu. Potpisani u ime nvoje i u ime onih slijepih i čoravih, koje ste Vi gospodine doktore iziijećili n Vašoj bolnici i povratili im ponova izgubljeni očni vid, nemožemo a da Vain i ovim putein srdačno ne zablagođarimo. Blagodarni vam ivlilija Branković i ostali.

Mno pnt»reaa. Tvornlca aluminlja u Lici. (Svršetak). Za prevoz se plaća po toni 21 šiling, to stoji salitar na brodu u luci u Evropi 145.30 šilinga, kod nas se prodaje po toni za 360 kruna. Tvornica u Bruvnu odlučila je izraditi na godinu 60.000 tona aluminijeva nitrida. Trosak je tvorničarski proračunan na K 125.80 po toni, kojoj svoti se imade dođati drugih troškova K 50 po toni. Jcdna bi se dakle tona tok proizvoda prodavala u tvornici za K 180; čimc bi taj proizvod bio 100% jcftiniji od čilenskog, a za 30% boiji od istog, jer je aluminijev nitrid čisti kristal kano staklo, po tome i izdašniji i vrijedniji. Samo s aluminijeviin nitridom bio bi novčani promet na godinu 18 niilijuna kruna. Budtić da bi aluminijev nitrid platio sve troškove, to bi kovina aluminij biia brutto dobitak poduzeča, a tona alumimja sc prodaje po K 2000. Ova je rudača u Rudopolju u razniin stručnim novinama i knjigama u više jezika opisana. Svaki vještak i stručnjak, koji jc posjetio Ruđopolje, da razvidi n^lazištc kazao je javno svoje mnijenje, pa je tako u vanjskom svijetu ovo nalazište bauxita poznato. Čudnovato je svakako, da se nije ni jedan naš novčani zavod zanimao za tu rudaću bauxit, tim višc, što slične rudače imade osim u Ruđopolju u Mazinu i Vrace, pa da utemelji i fiuansira takovo poduzeće. Tvornica alurninija daje, odnosno nosi veliki dobitak, jer je aluminij, veoma tražena kovina, te u mnogotn nadoknadjuje bakar i druge skupe kovine. U općini Brtivno imade razniii vrela. koja će se po mogučnosti izrabiti za vođenu snagu, koja Činjenica dajc rudači osobitu vrijednost, jer se vođena snaga može upotrijcbiti za jeđnu i više tvornica. Kada je bio u Lici vještak inžinjer Couannier, koji je pt'egleđao vodenu snagu Une i vođopade Plitvice, bio je veoma iznenadjen, da se taj đar prirode u korist narodne privredc i blagostanja ne iscrpljuje. Te vodene sile jesu mrtvo narodno bogatstvo, jedna nciscrpiva glavnica, a sretna je ta zemlja, gdje ima dovoljno vodene snage, jer vodena je snaga najjeftiniji pogon za industrijalna poduzeća, kalco su i vodeni putevi najjeftinije srcdstvo za prevoz robe i putnika. NaŠ zemljak inžinjer' Nikola Tesla kazao je, da bi vodenom snagom koju posjcduje Hrvatska, razsvijetlio elektrikoin svu Hrvatsku i Slavoniju, te da bi tjerao sva industrijalna- poduzeća i željeznice po gradskim ulicama. Od Une ili Plitvičlđh jezena, prijekim putem do Bruvna, nema 50 klm. puta, za to se u izgled stavila i ova vodcna snaga, ako bude potrebno, i ako bi uopšte u tom slučaju i u tu svrhu kr. zem. vlada dozvolila, da se izrabi vodena snaga Plitvičkih jezera. Mtiogi misie, da bi se izrabljivanje^j vodene vnage Plitvičkih jezera umanjile prirodne krasote. Tko je toga mišljenja, ncka ide u Schaffhausen, gdje se nalazi glasoviti vodopad Rajne 150 m širok sa padom od 19 metara, kojemu svake godine

dolazi do 50.000 stranaca i više. Osvjedočitće se, da taj vodopad ipak pokroće svu inđtistriju u Schaffhausenu, a Schaffliausen ima razvitak svoje industrije zahvaliti upravo tome vodopadu. U blizini se nalazi u Neuhausenu najglasovitija tvornica aluminija, koju jc kano svoju podružnicu utemeljila tvornica aluminija „Societć electrometallurgique francaise u Forges. dep. Isere“. Ova tvornica u Neuhausenu kod Schaffhausena učinila je pomoću tog glasovitog vođopada, koji za to iiije na krasoti i prfvlačivosti ništa i ni malo izgubio, cijel preokret u industriji aluminija. Prvl tvorničar alumirrija Daville u Glacićre, pfođavao je svoj aluminij godine 1885. kilogram po K 1200. Kako se je kasnije osnivalo više tvornica aluminija, padao je postepeno u cijeni, pa je spao na K 50 za klg. u godini 1890. U toj je godini počela tvornica u Neuhausenu izradjivati aluminij, kojemu je odmah prt e godine snizila cijenu na K 28 za klgr. Uslijed vodene snage bila je u starrju, da svake godine snizi cijenu toj kovini, tako da danas-stoji klg. aluminija K 2. Rudaču je morala ta tvornica u Neuhausenu uvažati iz Bauxa u Francuskoj i Alabame n Americi. Iako tvornica aluminija u Bruvnu ne će moći da provede preokrct u proizvadjanju aluminija ma da imade za to povoljnijih uvjeta od đrugih tvoracia, jer imade rudaču bauxit, glinu i vodenu snagu sve n-a okupu, a iz odpadaka bi pravila aluminijev nitrid, što drtige starije tvornice ne čine, jer nijesu za to uredjene, to bi ta tvornica u Bruvnu učinila svakako gospodarstveni preokret u cijeloj Lici, a u Hrvatskoj i Slavoniji mogao bi znatno podići prirod žitarica, kad bi se naši ratari poslužili tim gnojivom. Dunavska konferencija. Dunavskom konferencijom koja je 3. i 4. t. m. ođržana u B u d i mp e š t i, preduzeto je jedno mirnodopsko djelo u sred najtežih ratnih dogadjaja, ovi su posljednji bitno uticali i na program, jer država, koja za sad gospođari donjim Danavom, postala je sada naš protivnfk. Ali sadanje stanje nije biio u mogućnosti da izmijeni glavnu tačku programa, koja ide na to, da već sada pređuzme pripreme za one vclike privredne radove, koji će se konačno posvišavati u vremenu poslije rata. Dunavska konferencija je imala da raspravi privfedna saobraćajna pitanja od velikog značaja, jer se u toku rata pokazao pravi značaj D u n a v a kao najudobnijeg medjunarodnog saobraćajnog puta. U savjetovanju učestvovali su najpozvaniji ljuđi iz tri merodavne zemlje, da bi započeli riješenje privredno-političke strane dunavskoga pitanja a jeđnodušnost odluke u glavnim pitanjima dunavskoga saobraćaja daje jemstvo o tome, da će se sastanci zainteresovanih činitaca Njemačke, Austrije i Ugarskeu buduće ponoviti. Prijedlog za odluku sadrži u sebi načelo slobodne plovidbe na Dunavu, pođizanje odgovarajućih pristaništa i njthovih uređjenja, o kojima če se pcbrinuti dunavske države a tzdaci oko toga moćiće se podmirtvati pristejbama u visini učinjenih troškova. Dalje će radi osiguranja slobodne plovidbe na Dunavu, predsiavnici vlada dunavskih država izraditi jedan državni.ugovor o dunavskoj piovidbi. Ta će dunavska konferendja imati i u buduče veliki djelokrug, čija će se opredjeljenja koliko je to moguće saobraziti djelokrugu središnje komisije za plovidbu na Rajni u Mannheim u. U privatno-pravnom pogledu pokrenuto je stvaranje jednog jedinstvenog privatnog prava za kopnenu plovidbu dunavsku. Odluke konferencije podnijeće se vlađama koje učestvuju s moJbom, da ih one sporazumno što prije ozakone. Savjetovanja o pojedinim pitanjtma dunavskog saobraćaja produžiće se 18. i 19. t. m. u B u d i m p e š t i.

ftfi'ŽJlff« I Najbolje ore 2 ervatlvno sređstvo protlv epfdemičnlh ružnjUl bolesti (Cholera, tiphus 1 L d.) jeste prirodno čistt S&OER93UNH. «« DJelJuJe IJekovito, osvježavajućl I okrepljujućl. Izvrstan doiiaUk vlnu 1 Sampanjcu. Ađresa: Krotidorfer y Budapest, Zoltđngaesc 10.

ju posijedrt.u volju. Uva se završavula | željom, đa Run’.U'tislr.* nikada ne napusti staze mud.e n!rt: rvosti, da rađi shodno ugovonaia, š*j ih je on sa svnjim savjetodavcima zaključio sa pri.iateljskirn silama, pa neka zauzme onako političko držanje, koje će odgovarafi dostojanstvu Rurmmjske. a kakvom je Dumunjska do sada imala da blagodari za svoje blagosianje. B r a t i a n u je tada obećao kraiju, da će prijestolonasljednika stalno potpomagati na tome putu, koji i smalra mudrim i pametnim. Kralj C a r o 1 je još naredio, da se osim njegove pomenute posijednje volje, sastavi još i naročiti zapisnik o cijelom ovom sastanku, koji potpisaše svi prisutnl Poslije kraljeve smrti, ovaj je zapisnik picdat državnoj arhivi. Kelnerova politlka. „Vjesto raunje" — terasa jedne elegantnc pariške kafane. Ulazi jetlan otrnjen gost. Izmedju njega i kcinera, koji prilaze ncvome posjetiocu, razvija se slijedeći razgovor: Closl E, pa. ciragi moj, jeste II zađovljni što je sada vaša domovfna prišla saveznicima, pa ćete i vi moći učestvovati u fcorbi za pravo i slobođu? K e I n e r: Moja domovina? Na koju to zemliu misiite? Gost: Ta zar nijeste Još prošle sedmice bili Rumunj, pa ste kao takav dobijali od mtno 'ako iijepe bakšiše? K e 1 n e r; Parđon, ja i jesam i nisam Ruiminj, ali sam sada, Imajte na 1 uran — Spanjolac.

Gost: Sta mu je to sada opet. Zar vi mijeniate narodnost kao što se presvlači košulja? Kelner: Ono, nije baš tako, ali ja sam iz principa n e u t r a 1 a n, pa sam dušoin i tijelom vjeran toj neutralnosti, koja mi dopuš a, da u Par'su zaradjnjem siian novac, dok se moji tazni „snnarodnici'* krvare na svima mogućim bojišlima. Još prije petnaest dana bio sam R u m u n j, isto kao što sam u početku ovoga rata bio B e 1 g ij a n a c, kad jc odmah zatim Belgija uvučena u rat. postao sam L u k s e nburžani n, pa kada je Luksenburg u Parisu napadan zbog propuštanja Nijem^ca, postao sam Talijan; kada je opet i ova država stupiia u rat, morao sam otići u G r k e. Tada je Grčka ovdje još bila u vchkcj milosti, ali je. žali Božc, od tada mr.ogo izgublia od te milosti. Tada uvidjch, da je najbolje da postdncm Rumuii;. Eto godinu sam dana bio RumunJ. a vi, gospodine, najbolje znate kaicc sam vjerno odgovarao u toku te godine svojim nacijonainim dužnostima. No. pošto bi mi sada u Parisu mnogo zunjeriU ako bih kao Rumunj ostao ovdje dok mi se zemIjaci krvare, morao sam tražiti novu domovinu. Neznam, koliko će mi vremena biti sudjeno da ostanem Špan ] o 1 a c, ali svijcr je veliki i ja sara utfjeien da če ine. u izvjesnom slučaju švajcarci il*' Holandjani. rado oriraiti n svoie kolq.

Prepiska zarobljenika u Njemačkoj. Prema podacima njemačke poštanske uprave u zadnje vrijeme prepiska gradjanskih i vojnih zarobljenika u Njemačkoj popela se na 17 milijuna poštanskih pošiljaka m j e s e č n o. Od ovih je o d a s 1 a t o iz Njemačke 7 milljuna, a primljeno iz inozemstva 10 milijuna mjesečno. Od ovoga otpadaju na Ruse 6.5 miiijuna, na Francuze i Belgijance9.1 milijuna, a na Eng 1 eze,bijelce i „raznobojne“ 1.4 milijuna. Pii ovome^ valja imati na umu, da ovi brojevi još izdaleka nijesu potpuni, pošto obuhvataju samo podatke carske, t. j. zajedničke njemačke pošte, u čiji sastav ne ulazi pošta kraljevine Bavarske, koja je posve nezavisna od zajedničke njemačke pošte. A svakako da i u Bavarskoj ima vrlo mnogo zarobljenika, koji vode isto tako živu prepisku. Nov tvrdjavnl zapovjednlk u Sarajevu. Javljaju iz štajerskog Graca, da je nekadanji gradački zborni zapovjednik podmaršal E. pl. Mattanovich postavljen za zapovjednika tvrdjave u S arajevu. Novi zapovjednik većje pritnio dužnost. Rodila trojke. U Veiikoj Kopanici u SJavoniji rodUa je seljakinja Franjka Ergotić tri sinu i sva tri ostadoSe žfva i zdrava. — Djeca sa krštena imenima Josip, Jakov i Aate.