Beogradske novine

Izlazl: dnevno u Jutro, ponedjeljkom posffje podne.

Prodaje se: a Beogradu I ■ krajevima za- - , posjednutim od carsko i kra- Q Qev«kih ćeta po cijeni od a Hrvatskoj - Slavonljl, BosnlHercegovini I DaJraaciJi po cijeni od 8 h Izvan ovoj područja . . . 12 h - -a Oglasl po

Pretplata: za 1 mjesec ■ Beogrado I n krajevima zaposjednutim od carsko I krajjevskih četa K 1*50 n HrvatskoJ-Slavoniji, BosnlHerce'govhii i Dalmacijl K 2'40 Izvaa ovog područja . . ,K8cijeniku. =—

UrednHtvo t BEOORAD, Vuka Karadžiča ul. 10. Telefon broj 67. — Upnrva, primanje oglasa i pretplate: Kneza Mihajla ul. broj 33. Telefon broj 25.

Godina II.

Nova velika pobjeda u Dobrudži. Bitka na krasu još jednako traje.

RATNI IZVJESTAJI. Izvješta] austro-ugarskog generalnog stožera. K. B. Beč, 16. septembra. IstoCno bojište: Front p r o t i \ Rumunjske: Kod Fngarasa prešao je jeđan rumumski puk preko rijeke A1 u t e. Prebačen je opet natrag. Sjeverno od K 6 h a 1 o m a naše su zaštitnice izdržale uspješne borbe. Inače, izuzev već juče javljenih borbi kod H a t s z eg a nije bilc naročitih dogadjaja. Front konjičkog generala nadvojvode K a r I a: Na gornjem Czarnom Czeremosu mjestimično žestoke pješačke borbe. Frotit maršala princa Leopolda bavarskog: Vojska general - pukovnika pl. Tersztyanszkog izložena je teškoj topničkoj vatri. Talijansko bojište: Bitka na visoravni K r a s a traje neprestano i sa podjednakom žestinom. Opet su napadi talijartske pješadije, potkrijepljeni najjačom vatrom topova i bacanjem mina, bili napereni protiv cijeloga fron'a izmedju V i p a v e i mora. Na sjevernom krilu toga ođsjeka osvojio je neprijatelj neznatnu prostoriju. Tu teče naš borbeni red neposredno istočnc od San Orado di Mern a. U ostalome, zahvaljujućl istrajnosti naših četa. ostao je bojni front nepromijenjen. Zarobljeno je 500 Talijana, a zaplijcnjene su 3 mašinske puške. Sjeverno od Vipave protegla se topovska borba na veći dio fronta sve do Krna. Napad preduzet protiv naših položaja istočno od 0 o r i c e, te južno cd Rosentala nije mogao da se razvije. I kod F1 i č a je topovska vatra postala vrlo živahna. Na tirolskom frontu napada protivnik Fassansko sljeme. Pred odjeiom C i m a d i C e c e—C o 11 orondo zadržavalo je naše topništvo nad’ranje neprijateljevo. Na Caur i o i u pošlo je za rukom alpinskim odjeljenjima, da se dokopaju jedne oslone taike na zapadu toga vrha. Jugoistočno bojište: Kod naših če:a ništa novoga. Z«m)enlk glavara generalnog stožera pL Hfifer, podmaršal. Dogad.iaii na moru: U noći na 13. do 14. septembra izbacile su naše pomorske letillce bonibe u težini od jedne i po tone na baterije i vojnička postrojenja u A v 1 o n i. Učinjeno je višc punih zgoditaka, pa su primjećenl velikl požari. U prkos žestoke obranbene vatre povratile su se sve naše letilice nepovrijedjene. Na 14. septembra poslije podne izbacila je jeđna eskadrila naših pomorskih letilica bombe na baterije na donjoj S o č i i na brodogradilište ,,Adria“ kod Tpžića (Monfalcone), pa se povratila nepovrijedjena natrag. Zapovjedništvo momarice. Izvjestaj bugarskog glavnog stožera. K. B. Sofija, 15. septembra. Rumunjskl front: Duž D u n a v a mir, samo je grad T u t r a k a n neprijatelj bezuspješno obasipao vatrom. Na frontu Dobruče imale su naše čete od 12. t. mj. da izdrže ogorčene borbe sa udruženim ruskim, rumunjskim 1 srps k i m četama. Borba, koja je vodjena na linijl jezera O 11 i n a—P a r a k e jA p t a I—M usube j—Car a Om e r završena je jtiče 14 t. mj. potpunim po-

razorn neprijatelja, koji je na cijeloj 11nijl bio primoran na povlačenje, energicno gonjen od naših četa. Sad se tek vrši prebrojavanje zarobljenika i ratnog plijena. U toj je borbi utvrdjeno, da su na neprijateljskoj strani u njoj učestvovale slijedeće divizije: 2., 5., 9. 1 13. rumunjska divizija, 61. ruska pješačka divizija, jedna kombinovana srpsko-ruska pješačka divizija i 3. ruska "konjička divizija. Prema iskazu kod Tutrakana zarobijenih rumunjskih časntka pouzdano se utvrdjuje, da je kod mosne brane Tutrakanske zarobljena cijeia 15. I 17. rumunjska pješačka divizija, i to pješadijski pukovi: 34., 36., 74., 75., 76.. 79. i 80., daije jedan kombinovani pješadijski puk i 2. brdskl puk, dakle svcga 9 pješadijskih pukova. Od topništva: 5. obički puk, 3. teški topnički puk i cijelo gradsko topništvo. Broj zdravih zarobljenika kod Tutrakana iznosi 462 časnika, medju njima zapovjednici brigade: pttkovnici Rascanu i Marjescu, 40 ljekara, 5 kapelnika i 25.000 vojnika. Zapovjednik 17. divizije, prema iskazu zarobijenika, udavio se tt Dunavu. Zaplijenjeno je: 2 zastave, 100 topova. 62 mašinske puške. i mnog’ -atm' materijal. U borbama kod K u t B u n a r a. kod D o b r i č a i S i I i s t r e zarobljeno je još 15 časnika, 3000 vcjnika i zaplijenjeno je 30 topova. Svega je do 12. septembra zakljnčno zarobljeno: 522 časnika i ljekara i 28.000 vojnika. Zaplijenjeno je: 2 zastave. 130 topova, 62 mašinske puške, mnogo municije i ratnog matcrijala. Maćedenski f r o n t: Zapadno 1 jugo-zapadno O s t r o vs k o g jezera traju ozbiljne borbe. Utvrdjene su jake neprijateljske snage, medju njima i ruski pukovi. U predjelu Mogljenice obostrana živa djeiatnost. Svi napadi neprijateljevi suzbijeni su piotivnapadima sa osjetnim gubidma. Na desnoj oball Vardara vlada mir, na lijevoj obali živahna topnička vatra. Fri icdnom napadu u pravcu sela S e 1; m 1 i (oko 6 ktn. istočno cd O j e v g j e 1 i j e) pošio je Englezima za rukom da za kratko vrijeme osvoje jedan prednji rov. Protivnapadom pof'snuti su u niihove ranije položaje. Na Belasici planini i frontu Strume slaba topnička vatra. Na jegejskom primorju mir.

Sjetua Srtije $9d!ne 1S1S. U svom godišnjem izvještaju za god. 1913. tuži se srpska Narodna Ba ika, kako je Srbija balkanskim ratovima privredno bačena u natrag. Stetne poslje-bce rata osjetiia je naročito poljoprivreda i to u prvom redu zemljoradnja u vrlo jakoj mjeri. Obradjivanje njiva bilo je ostavljeno gotovo iskliučivo starcima, ženania i djeci, uslijed čega ni iz daleka nije mogla da bude obradjena onolika površina kao dotle u normalnim godinama i n mirno vrijeme. Uslijed toga izvoz hrane iznosio je 1913. g. samo dvalpo milijuna dinara, dok je ova' izvoz zadnje godine u mirno vrijeme (1911. god.) iznosio dvadesetiosam milijuna dinara. Privredna godina 1913.—1914. bila je relativna jedino godina mirnog vremena u nizu rabtih godina, što ih je Srbija proživela od 1911 godine ovamo. S toga ne ćemo pogriješiti, ako tvrdimo, da se za vrijcme svjetskoga rata obradjivana površina opet znatno smanjila, prema površini 1913. godine. Ovu pretpostavku ne opravdava samo prirodna Čin.ienica, da je dužim trajanjem rata morala stalno da se uvećava 1 oskudica u radnoj snazi, već za nju govore i veliki uvozl žita iz inostranstva, kao I ne manje oskudica, koja je u prkos toga uvoza na kraju krajeva izbila u Srbiji. To sve sebi čovjek mora predočiti, kad žel! da sudi o radu carsko I kraijevske upiave u zaposjednutim područjlma Srbije u prvoj privrednoj go-

ditii, koja se evo primiče kraju na ekonomskom polju. Carsko i kraijevska vojna uprava zatckla je zemiiu sa stanovništvom, koje je biio znatno proredjeno i ne samo uslijed neposrednih posljedica rata: naime sa voiskom je otišlo iz zetnlje ne samo svo stancvništvo sposobno za nošcnje oruž.ia, već i znatan dio ostaloga gradjanskoga stanovništva. Kad se pod takim okolnostima pristupilo obradjivanju tia, valjalo je car. i kralj. vojnoj upravi, da se i sama cnergično lati posla, ako je žeijela, đa se obradi dovoijna površina, čiji bi prinos bio u stanju, da isbrani sianovništvo, koje se naglo royeča'aio bjeguncima, koji su se u masama vtaćali, kao i čete smještene u zemlji. ? cbzirom pak tia politiku umorenja gladju, koju vode naši neprijatelji, rnoraio se na kraju misliti i na takovo povećanje proizvođnje, koje bi dopuštalo prebacivanje izvjesnoga viška u pozadinu. Danas se sa zadovoljstvom može utvrditi, da je car. i kralj. voj. uprava pokazala na djelu, da je potpuno dorasla teškome zadaiku, još*otežanim izvjesnitn okoincstima. To se vidi iz uporedjenja sa veličinom prosječno obradjenoga tla u godinama mirno^a vremena (pri čemn nam za osnovu služi poslijedtiji potpuni statistički godišnjak kraljevine Srbije od 1908. god.) i veiičini obrad.ierioga tla prema privremenim podncima za 1916. godinu. U okruzima Srbije starih granica (đaklc bez novopazarskog randžaka) iznosila ie 19(i8. godine površina zasijana žitaricama irazumijevaHići tu i kukuruz) 573.120 hektara. Prema dosadanjim pođacima ova površina iznosi 1916. god. 368.713 liektara iii okrugio 64 35 na sto površine zasi.iane 1908. goditie. U pojcdinim je okružima ovaj odnos kao što slijedi: Zasijana povr'lna 1916. Oknig. 1908. u hektarima. u hek.

Beogradski Valjevski Kragujevaćki Kniševaćki

84.643 63.413 , 79 671 49 225

Podrinski (Šabafkl) 120.790 Rudnički(G.MIhrnovEc) 27.964 Smederevskl (Palhnka) 86.146 Užički 31.348 Čačanskl 29.175 Grad Beograd 745 Ukupno 573.120

49.870 38.605 36.058 53.010 71.246 20 164 47.264 20 467 19.199 12.830 368.713

Prema tome obradiivano je od površine obradiivane 1908. god. ove godine u beogradskom okrugu 5S.72, u vaijevskom 60.82, u kragujevačkom 45.12, u kruševačkom 107.74. u podrinjskom (šabačkom) 59. u rndničkont (gornjomilanovačkom) 72 27, u smederevskom (palanačkont) 56, u užičk^m 65 40 i u ČaČanskom 65.75 na sto. Orad Reograd pak prostire se sada na veće upravno područje. nego li pod srpskom upravom, uslijed čega je naravno na tome području ninogo veća zasadj-ma površina nego !i što je bila god. 1908. Sto se tiče pojedinih v r s t i ž i t a, to ie površina zas'jana 1916. god. rasporedjena po okruzima ovako:

Okrujj

PJcnlca

Raž

Zo'

Ječam

Kukuruz

Broeradski

19 963

470

303

?9.12t

Vflljevskt

11 912

1.973

319

*24.400

Kragujevački

13.145

719

351

21.811

Kruševački

7.186

877

2.449

3.279

39.219

Podrinski

24 433

6 552

1 389

38.835

RudnlčH

4 095

102

2.510

325

13 102

Smcderevskl

18.571

233

243

28.209

Užičkt

1.299

4.238

1.7.53

13.102

Čačanskt

2.320

1.269

3.920

1.512

10.178

Grad Beograd

5.244

621

355

6 694

Ukupno 108.168

2.427 23.715

9.729 224.674

Kao što se vidi iz ove tarife s obzirom na pnlioprivredne prilike u zemlji, a i na opskrbu stanovništva, koje se u mirno doba najviše hrani kukuruzom, od cijelokupno zasijanoga tla, zasi'ano je skoro dvije trećine kukurj^om. Kao što smo vidieli tijime je zasijano ove god'ne 274.674 hektara prema 275.538 u 190«. godini. što čini razliku od samo nekih 50JV0 hektara.. Pšenice je zasijano 108.168 hekfara prema 219.226 hektara 19u8. gndine zobi 23.715 hektara prema 49.991 hektar, a nanokon ječnia 9729 hektari prema 23.764 hektari 1908. godine. Ovotne rezultatu, koji je sam po sebi vrlo povoijan. valja odati još naročito priznnnje. kada se ima na umu, da jc u zemijl nedostajalo ne samo radne snage, već 1 tegleće marve i poljoprivrednih sprava svake vrste. koje su propale uslijed ratnih dogadjaja. Moralo se stanovn'štvu prvo izdati ne samo sjeme, s time da se vrati poslije žetve.

yeć se moralo u zemiju dovesti i pokrenuti čitav sistem parnih plugova i drugih pnljopnvrednih sprava, da bi se taj rad savladao. Osirn toga izdato je stanovništvu, s time da se docnije plate bezbroj alata, čije bi nabrajanje po okruzima odveć daleko odvelo. Dovoljno je ako navedemo ukupne brojeve. Razdijeljeno je preko 1500 p 1 u g o v a, 14.350 m o t i k a, 4280 s r p o v a, oko 15.000 k o s a, 150 d r 1 j a č a, osam ž et e 1 i c a, sedam k o s a č i c a, sedam s i j a č i c a. 11 k r u n a č a, preko 2000 viia, prcko 500 lopata, 120 konjskih drljača i drugi aiat u vrijednosti od preko po m i I i j una krun a. Naročito ie važno bilo riješavanje pitanja oimanjimabez v 1 a s n ik a, naime s jedne straiie imanja, koje napustiše vlasnici bježeći za vojskom, a s drugc strane onih velikih zemljišta, koja su svojina srpske države. Ovakva su imanja obradjivaie u vlastitoj režiji c. i k. privredne stanice. Tlo obradjivano na taj nacin ne iznosi rnanje nego 5967.24 Iia, od ovih otpadain na okruge: Reoerad Rrad (odnosno oblast zapovjedništva mosne brane i grada Peograda) 1.595.12 t'a, beogradski 465.30 ha. podrinski 1.6 ,1 5.99 ha, valievski 287.99 lia. snrederevski (Palanka) 694.73 ha, užički 32.44 ha. kragujevački 3*17.93 ha, nidn'čki 160.10 ha, čačanski 273.13 ha. kruševački 282.85 ira, raški (novopazarskil 142.48 ha, mitrovački 39.25 ha. Pod nve ukupne površine ohrađ'ivane n režiii otpadaj" na zrnata žita 57.50ŠC, na stnnn žita 38.70%, na povrće, ugledne vočniake i vinograde 3.S0 r L Dok na osnovu srpske državne statistike tnožemo uporediivati ovogodišnie rezi.itate sa reznlta'ima iz nornialnih godina što smo k f d triiu sandžansk'b olcrrga, niirrovačko <T , raškog (novopazarskog) i prijepoliskog unućeni samo na ovogudišnje podatke. Prema ovirn nodacima zasadiene novršine u pojedioim okruzima bile su slijedeće: Okniij PSenica Pat Zoh .Vč.i m Ktiktirti* Mltmv'čkl 13.432 2.162 13.317 12 737 12.792 Rn4ki (n.pazar ) 1.311 278 15.489 3.123 1.377 Prijepol jski 729 688 4.757 2064 1.584 Uknpno 15.472 3.118 33 563 17.924 15.753 Ako cve okruge pridodamo okruzima u starim granicama Srbije to dobijamo siijeđeći prevled o uku r noj zasijanoj površini n oblasti c. i k. glavne gubernije. Okrttg Pšcnlc« RaS Zob Jcćirn Kitkurnz Srhija starih granica 108.163 2.427 23.715 9.729 224.674 SanUžak Novi Pazar 15472 3.118 38 663 17.294 15.7.53 Uk pna oblast V.Gl. Guhcrn. 123.640 5.545 57.278 26.653 240.427 Dakie u pikos ogromnih teškoća na koje se nadazilo pri obradjivanju zeirlje, u prkos oskudici u radnoj snazi, teglečoj marvi i sjemenu, u oblasti c. i k. vojne glavne gubernije obradjeno je ukupno 454.543 ha njiva, t. j. prostor koji s a tn o z a j e d n ii p e t i n u z acstaje >7a izriosa narmalne obradjene površi'fe u starim granicama Srbtje. Ma da žetva ii'je u svemu odvovoril očekivanji’ira. koja su u prvi mah vezivana za nju, tako da se ona nrože nazvati saino slabom srednjom žetvom, pri Čemu valja jtš imati na umu, da u Srbiji i u ncrmalno vrijeme prosječni prinos izosiaje iza odgovarajućega prinosa u monarhiji, to se ipak rrlože mirne duše urvrđiti, da su blagovremeno preduzete miere. da se iz domaće žetve ne samo potnuno snabdije sianovniŠtvo Srbije. več da sc dobije i jedan višak. koji će biti od koristi pozadini. Ovaj se rezuhat mogao prstići samo tako, što su c. i k. vlasli u svakoj prilici potpomagale stan mrštvo ne samo savjetom većj djelom. Osim sjemena i poljoprivreduih spra' a, srpskim je poljoprivrednicima siavljena na rasnoioženie I radna sr,a<:a i tegieća marva, pa je opšte, u koliko ie to za kratko vrijeme bHo moguće, uč'njeno sve, da se primitivna srpska zemljoradnja podigne na viši stupanj. Isto tako brižljivo predtizete su sve injere da se dobivena žetva biagovremeno skloni i što je moguće , korisn je upotrijebi. Za samo vrša^je morale su se vršiti velike pripeme, Uslijed ratmh dogadjaia vršeći materijal nalazio se u vlo rdjavom stanju. Prema podaciina tehničkog odjeijenja privrednog odsjeka vojne glavne gubernije vidi se. da je ovo odjeljenie moralo opraviti preko 600 vršalica i lokomobiia, koje su bile oštećene odnosno kod knjih je falilo čitavih dijelova. Tehničko je odjeijenje dalo sav potrebni materijal za pokretanje tih mašina. kao zejtl-

na, benzina i petroleja. Dosada je izdato 10.000 kilogiama mašinskog zejtina, 3. nr >0 cilinderskog zejtina, 7.000 kilogiuma benz'na i 35 vagona uglja. Kad se odbije potreba pojedinih prlvrednih postrojenja mo/e se smatrati, da je najveći dio ostaika ovih koiičina upotrebljen za poljoprivredne strojeve. Kao što je to bilo svuda, morala se iz ratno privrednih razloga i u Srbiji rekvirirati cjeiokupna žetva. No može se reći, da je i pri toj mjeri u prvom redu vodjeno ručuna u interesudonraćeg stanovništva. Niko ne bi inogao braniti upravi, da prosto zaplijeni c i j e 1 u žetvu, da je u vlastitoj režiji samljeve, i da stanovništvu prodaje odgovarajuće količinc po dnevnim cijenama. Pljačkaško gazdinstv o št u_ga- vrše neprijatelji monarliije, kad im privremeno podje za rukom, da se dokopaju ovog ili ’og dijela njenoga područja, opravdal.i bi tu mjeru. C. i k. uprava pak ue samo, da je s f anovništvu dala veću količinu sjem'ena nego što je potrebno za današnju zasijanu površinu, već ie svakom proizvodjaču ostavila iz.dašnu količinu hranljivih žita za potrebu njegove porodice, koje on može po voiji samljeti u seoskom inlinu. A od kakvog je ovo značaja za Srbiju može se ocijeniti samo onda, kada se zna kakvu ulogu u srpskoj narodnoj privredi igra mlinarska inđustrija. To su doduše veći"o*n sarno ma.li miinovi. ali zato njihov broj iznosi njekoliko stotina, a za svaki od njih vezana ic ggzistencija jedne porodice Ovo je čin ne samo p 1 e m e n it o s t i, koji će svnkako ostati nerazumijevan u krugovima sporazi' tTi a. već je to i čin dobročinstva, koji bi i tada uzoo pravo zavođjačima koji su upropastili ovaj narod, da kritikuje sadašnje stanje, kari om i onako to pravo ne hi već izgubiii t.rne što su spriječi'i svaku pomoćnu akciju od strane neutrainog inozemstva zavodjenog nubovim kievetama i izrnišljotinama. StanovnFtvo u Srbiii ni do sada nije bilo upučeno na pomoć iz inostranstva — ma da ovakva pomoč već iz razloga kurtnazi : e ne bi bila odbijena — a jrš rnanje sarir zavisi od takve pomoći, kađa je pod energičnom pomoću c. i k. vlasti stveren takav nrivred'M rad. knii ne zaostaje iza rada u Srbiji u mirno doba. Ako igdie. fo u privrednim pitanj'ma najrječitije govore brojevi. a navedeni brojevi naibolje poričif izmišljotine i kleyete sporazumne štamne o c. i k. upravi u Srbiji. A onako kako stoji sa poijoprivredom u Srbiii. teko stoii i na drugim privrednim poijima. I na niima izvršena je u kratkom vremenu djelo prepororia. kojega se niegovi tvorci ne morajn stidjeti. a k ie će takodje biti objavlieno u javnosti. Rnf stt PittniinisKor’. Uelika pohirda u Dotru'91. K. B. Berlin, 16. septembra. Zvanično se objavljuje: N'cgovo Veličanstvo njemački car VV i 1 h e I m poslao je na Njezino Veličanstvo caricu Vik to ri j u Augustu slijedeći brzojav: „Maršal Mackensen iavlja nieni ovaj čas, da su bugarske, tursko i njemačke čete izvojevale u Dobrudži odlučnu pobjedu nad ruskom i rumtinjskoin vojskom. VViilielm, s. r.“ Ruski izvještaj. K. B. Petrograd, 14. septcmbra. U okolici Silist-re i na desnoj cbali Dunava traju bojevi. Rumuniska jc vojska junački odbila nekoliko njemačkih i bugarskih ’ napada i od Nijemaca zaplijenila esam lakih poljskih topova.

Nove borbe u Dobrud/.i. (Naročiti br/ojav »Beopmdskih Novina ; Sofija, 16. septembra. Rusko-rumunjska vojska, poslije poraza kod Dobfiča i Silistre, završila je svoje povlačenje. Izmedju jezera Orsine i Crnog mora ona je ponovo primila borbu sa njemačkiin i bugarskim četama. Rusi su poslali na liniju Dunav—Konstanca pojačanja, da se podupre vojska koja je u povlačenju. Prekjučer se ove čete ponova sukobiše sa njemačko-bugarskom vojskom te je došlo do borbe. vodjene s obiiu strana