Beogradske novine

Strana 2.

17. septembra 1916.

Beogradske Novine

Nedjelja

Broj 215.

■ sa velikim ogorčenjem. Riisi i Rumunji ne mogahu odoljeti njemačko-bugarskim napadima, te pretrpiše poraz i moraše se povući. Pretrpili su znatne gubitke u mrtvim i zarobJienicima. Bugarl blizn Cernavode. (Naročitl brzojav .BcoEradskih Novlna ’.) Berlin, 16. septembra. Kako berlinski listovi javljaju, prešle su niemaiko-bugarskot u r s k e Čete geneći protivnika, poslije pobjedoncsnlh bojeva u Dobrudži, iiniju Cernavoda—Konstanca i dojpjele su već sjeverno od Cernav o d e. gdje su zauzele položaje. K o nstancu čuva crnomorska ruska mornarica, a sam grad brani jedna jaka ruska posada. Rusko-rumunjskc laži. K. B. Berlin, 16. septeinbra. Zvanično se objavljuje, da je jednako smiješna kao i iažna ruska viJest, da su Rumunji u Dobrudži zaplijenili osam r.jemačkih topova. Jzjava bugarskog poslanika. (Naročiti brzoiav „Beogradskih Novina“.) Budimpcšta, 16. septembra. Dopisnik jednog ovdašnjeg lista, Imao je r3zgovor sa bugarskim poslanikom u Beiu. Ovaj je dopisniku izjavio slijedeće: Dobili smo vijest, da su udružene bugarske, njemačke i turske boračke snage izvojevale odlučnu pobjedu nad nisko-rumunjskim snagama u Dobrudži kod K u š k u I a. Pojeđinosti o toj pobjedi još nema. Bugari u Dobrudži moraju p o h i t a t i, jer Rumunji sa tamošnjim stanovništvoin grozno postui'aju, oni sve pljačkaju i ubijaju. Ali mjere odmazde za to neće izostati. To će izvjesno odgovoriti i težnjama Dgarske, jer su Rumunji krvni ncpnjat-eiji .Magjara. Rnniiinfski kralj nervno obolio? (Naročiti Jirzo/av »Bcogračfskifi Novina«; Haag, 16. septembra. Holandski listovi javljaju, da se je rumunjski kralj Ferdinand nslljed poslijednjih dogadiajVrazbolio i da pati od živiane groznice. Bježanje Iz Bukarcšta. (Naročiti brzojav »Beograđskih Novina ) ZCSrich, 16. septembra. Kako javljaju iz Bukarešta, stanovništvo još jednako u velikom broju bježi iz rumunjskc prijestolnice. Ovo je bjegstvo uzelo liafočitog malia, od kada sc cljela saveznička diplomacija preselila u J a š, pod izgovorom, da se tamp spremaju važni dogadjajl. Sastav naoijonalnog kabincta u Rumunjskoj. K. B. Milanu, 16. septenibra. ,,S o c o 1 o“ doznajc iz Bukarešta, da će neposredno biti sastavljeno novo narodno inln.starstvo, a istovremeno biće sazvan i parlamenat. Nedjela rumunjskiii četa. (Naročiti br/ojav »Beogradskih Novina«; Sofija, 16. septembra. Rumunjska zvjerstva, izvršena u D obriču, Sillstri i Balčiku prevazilaze sve što se u tome pogledu do sada dogodilo u ovom ratu. Oni su pljačkali, harali i ubijali, a odvodili su sa sobom kao taoce svoje viastite podanike bugarskoga jezika. Bugarska je vlada kod neutralnih država protestvovala protiv ovih zvjerstava, a ministar pfedsjednik R adoslavov dao je preko jednc ncutralne države na znanje rumunjskoj vlaPodlistak. Ctirica Eujenlja. Poznato jc, da je bivša iVancuska carica Evgenija, udovica cara Napoleona lli, — svrgnutog poslije njegove predaje Prusima tia Sedanu 1870. god. — još u životu; stara carica, Koja je maja mjcseca ove godine napunila 90. godinu svoga života, punog najveće slave i najstrašnjijih tragedija, i tjelesno i duševno je još prt potpunoj snazi. Upravo žeijezna mora da je konstitucija ove žene, koja je preživjela siave i bola, koliko malo ko. 29. januara 1853. god. vjenčala se sa carem NapolcOnom 111, pa je od obične španske groiice fvgenije de Montipo postala carica i supruga tada najmoćnijeg vladara na svijctu. Slavljena uz to ioš i s pravom kao jediia od najljepših žena svoga doba, bila je središte siajnoga francuskoga dvora, uvjenčanog lovorikama pobjeda zadobivenih u Italiji, Mcksiku, Africi i Aziji. Dugi niz godina bio je dvor drugoga francuskog cafst\a najvažniji stožer cjelokupne svjetske politike. Cuveni novogodišnji govori Napoleona 111, kojima je car pozdravljao strane diplomate na dvorskoj zabavi u oči nove godine, važili su tada kao katehizis svjetskog političkog poiožaja. A poslije svega toga sjaja, bljeska i zanosa došla je strušna katastrofa. 70. godina, orgija vještačko podgrijavanog šovinizma ... intrige ... manifestacijc ... uzvici ,,u Berlin!“, u Berlin! pa onda \V 6 r th, Mars-la-Tour, Gravelote i znamenitog 1. septembra S e d a n, strašna kapitulacija cijele jedne vojske sa carem na čelu! Pa onda odjeci katastrcfe u Parizu — 4. septcmbar. Tuilerije su se tresle od bolnog krika razdražeuih masa prevanenog naroda, koji je

di, da če se bugarska vlađa n a p I a t iti za ovakvc stvari od onih 400 rumunjskih časnika, koji se nalaze kao zambljenici u Bugarskoj, za slučaj, da ova zvjerstva ne prestanu.

Kriza o GrfkoJ. Dimjtrokopulos odbio sastav kabinet 3 . K. B. Atena, 14. septembra. Zvanično se objavljuje, da je D imitrokopuios saopštio kralju, da ne prihvaća sastav kabineta. Četvrti grčki vojni zbor. K. B. Berlin, 16. septembra. Prema vijestima večeriijin listova stajao je četvrti vojni zbor, koji se povjerio zaštiti Njemačke, pod zapovjedništvom generala Hakopulosa. Ovaj je vojni zbor sastavljen iz 5. i 6. divizije u Drami, 16. pješadijskog puka u Seresu i 7. diviziie u Kavali. Svaka divizija sastoji iz tri pješadijska puka sa dvije brdske baterije po puku, a osim toga pripadao je zboru jedan topnički puk sa devet baterija, koji je stajao u Kavali. Istina o napadu na francusko poslanstvo. K. B. Bern, 16. septembra. ,,E c h o d e P a r i s“ objavljuje vijesti nekih atenskih novina, preina kojima je njemački poslanik nekoliko sati prije napada na francusko poslanstvo saopštio pismcno ministru predsjedniku Zaimisu, da jc ou iz sigurnog vrela doznao, da se sprerrta napad na francusko posianstvo, koji bi docnije opravdao intervenciju sila sporazuma. „Echo de Paris“ tvrdi naravno, da je ova vijest neistinita.

Borbe ns zsptuiu. ■ Fruncuski izvještaj. K. B. Paris, 16. septembra. Sjeverno od Somme Francuzi dockan u večer živim napadom zauzeše na juriš cjelokupne njemačke rovove jtižno od Rancourta i otjeraše njihova odjeljenja do na ivicu sela. l' toku iioći Nijemci ponoviše svoje napade u oblasti istočno od F1 e u r y a, ali im njiliovi pokušaji doniješe samo krvave poraze, naročito na južnoj ivici. Južno od Somme Francuzi bez teškoća odbiše jedan napad ručniin granatani? sjeverno od B e r n y-enS a n t e r r e, izmedju 0 i s e i A i s n e dopustio nani je jedan prepad protiv rovova u ctlasti Aufreche, da Nijemcima nanesemo znatne gubitke i da zadohijemo zarobljenika. Na desnoj obali M a a s e Nijemci pokušaše dva puta da probiju francuske rcdove zapadno od drtima i od utvrdjenja Vaux. Naše mašinske puške redovno su vratile Nijemce u njihove polazne rovove. Inače je noć svuda prošla na miru. K. B. Paris, 15. septembra. 11 sati u veče: Sjeverno od Somme naše su čete prodrle naprijcd sjeverno od majura P r i e z, gdje smo uzeli jedno njetnačko odjeljenje rova u dubini od 500 metara. To napredovanje u vezi sa borbenom djelatnošću engleske vojske znači ozbiijan početak zaokružavanja Comblesa. Istočno od druma za B et h u n e i sjeverno od Boucliavesen e s a bilo je živahnih borbi, u toku kojih sino proširili naše položaje. Južno od So m m e dogodila su se u 4 ćasa po podne dva napada, i to u odsjeku D e n i ecourta; poslijc živaline borbe oduzet je neprijatelju jedan rov, koji je on hrabro

tražio strašnu osvetu ... Proglas republike i svrgnuće Napoleonovske dinastijc, bjegstvo iz Pariza noću sa mladim sinom. Pa zatim progonstvo u Engleskoj, kuda je po zaključenju mira došao nesretni rascar, duševno i tjelesno slomljen, te uskoro i umro 1873. godine. Ali najstrašniji udar tek je imao da snadje nesretnu ženu. I r.jena utjelia i zadnju radost, njenog jedinca sina, lijepog miadog princa Luja Napoleona, otcla joj je nemilosrdna sudbina. Mladi princ. čijem iskrenom i ozbiljnom karakteru nije godila sniiješna i operetska uloga pretendeuta, — „Napoleona IV“, za kojega su ga bili proglasili francuski bonapartisti, — stupio je u englesku vojnu školu u Woolwichu, iz koje je izašao cngleski časnik. Hoteći da se Istinski oduži zemlji, čije je gostoprimstvo njegova kuća uživala, a valjda i zato što mu nije bilo sudjeno, da požnje lovorike kao francuski princ, na čelu svojili sunaroclnjaka, niiadi je princ tražio prekomandu u južnu Afriku, gdje je tada bjesnio strašan rat sa pobunjenim zulukafrinia. Februara 1879. godine, u 23. godini svoga života, poslije dirljivog rastanka sa majkom, iskrcao se inladi potporučnlk u Kapstatu. No uskoro ga je dostigla zla kob. 1. juna iste godine, na čelu jedne oficirske patrole pao je u jednoj zasjeđi žaka nazjarenim divljacima, koji ga toliko iskasapiše, da odjeljenje koje jc bilo pošlo da ga spasc, nije čak ni sasvim pouzdano moglo ustvrditi, koje je prinčev Iješ. Tako nesretna carica ni dan danas sasvim sigurno nezna, je li tijelo, prenešeno 18S7. god. u Englesku, — gdje počiva u Farnborooghskom mausoleju pored Napoleona III, — zbilja tijelo njenog ljubljenog jedinca... Ali kao što rekosmo, sve ovo nije bilo u stanju skrhati ovu jedinstvenu ženu. Kako priča Jcdan eugleski književnik, od kako je počeo rat, stara ca-

branio, 1 jedna mala iuma. Sjevertio Berny-en-Santerre osvojile su naše čete tri rova jedno za drugim. U' naše ruke palo je 200 zarobljenika, medju njima 5 časuika, 10 inašinskih pušaka. Prema posljednjim vijestiina koje su nam stigle, po podne osvojeno zemljište bilo je pokriveno njemačkim lješevima. Na ostalom frontu prošao je dan srazmjerno na miru, izuzimajući odsjeka Thiaumonta, Fleury, Vaux i Chapitre, gdje traje živahna topnićka borb«, Vazdušna borba. Na frontu Somine odlikovali su se danas naši letači, naročito u mnogirn borbama nad neprijateljskim linijania. Podčasnik Gu y n a m er oborio je svoju šesnaestu, podčasnik N ung e s s e r svoju dvanaestu, poručrrik Heurteaux svoju šcstu i potporučnik de Rocliefort tako isto svoju šestu letilicu. Osim toga potvrdjuje se, da je potporučnik C e u 11 i n i e r u bojeviina posljednjih dana odnio i svoju drugu pobjedu. Dvije druge njemačke letilice, napadnute iz neposređne blizine, moradoše cczbiljno povrijedjene spustiti se. Na vertlunskom frontu smaknuta je paljbom jedna ne’prijateijska letilica sjeverno od Donaumont-a, najzad su naša-obranbeua orudja u Vogezima oboriia jedan ,,fokker“, koji je kod L u s s e stigavši na zemlju prsnuo, Našc letilice, odi'edjene za bombardovanje nepokretnih neprijateljskih objfekata, dale su dokaza svoje veiike okretnosti. Noću u oči 15. septembra bacila je jedna naša grupa od 10 letilica 60 granata od 12 cm i 8 zapaljivih botnba na kolodvore i na željezničku prugu kod Tergniera i Chaurya, kao i na kolodvor i logor od baraka dd Guiscarda. Mnogobrojni hitci pogodiše svoj cilj. Žestok požar u Terquieru i početak požara u Guiscardu utvrdjeni su. Druga jedna grupa bacila je 40 granata na kasarne u S t e n a y u, gdje se na više mjesta pojavio požar. Jedan letač, koji je pfodro do D i 11 i n g e n a u dolini S a a r a, bacio je osam bombi na jednu tvornicu, iz koje je posuktala vatra. Iste noći napadnute su ponovo sa 10 granata topioničke peći kod Bombacha.

Austro-Ugarska. Umro podpredsjeđnik magjarske stranke rada. K. B. Budimpešta, 16. septembra. h • -Jt Dan ; as je umrort JosiP T e 1 e g d y, podprcdsjednik magjar’ske stranke rada. HI c rn s f k a. Pojeftiniie žlvotne namirnice u Berliuu. K. B. Bcrlin. 16. septembra. Uslijed zriatno boije ovogodišnje žetve umaujene su cijene u malopi’odaji važniin životnim namirnicama. Griz stoji danas 28, a prije 45 pfeniga funta,, gerštl 30, a prije 40 pfeniga. Kilogram hljeba if Derlinu stajaće od sada 34, a prije 42 pfeiliga. Ako se ovo usporedi sa cijenama ^hfjBbu u Londonu, stoji 4 funta hljeba u Berlinu 68, a u Londonu 90 p f e n i g a.

Bot na mora i pcfi m&rem. Potopijen parobrod. K. B. London, 16. septembra. Lloyds javljaju, da je potopljen engleski parobrod ,,C o n s e 11 o r“ sa 4958 bruto tona. Momčad je spašena. Novi francuski prekoraorski brod. K. B. Bern, 16. septembra. Francuski listovi javljaju, da je prekjučer u brodogradilištu St. Nazaire pu-

šten u more najveći francuski prekomorski brod ,,P a r i s“, koji sadržđje 37.000 tona.

Hajneulje tsizojauoe uijestl. Iz francuske komore. > K. B. Paris, 16. septembra. U jučerašnjoj sjednici komore podnio je ininistar financija R i b o t zakonsku osnovu o novom zajinu. Osnova je primljena jednoglasno. Govor minisira predsjednika B r i a n da. K. B. Paris, 16. septembra. Ministar predsjednik B r i a n d držao je danas u komori senata govor u kojem je rekao, da je u maju 1915. godine stala Italija na stranu saveznika, da se bori protiv svjetskog gospodstva Njemačke, koja je osnova otkrita prezira vrijedniin napadom središnjih viasti na Belgiju i Francusku. Poslije toga je spomenuo ministar predsjednik objavu rata Italije Njemačkoj i od časa kada su saveznici sjedinili sve svoje snage na zajednički rad, nastupiia je karakteristična promjena u ratu. Njemačka carevina prisiljena je na defenzivu. Rumunjska, koja je izdajnički napadmita od Bugarske izvojevaće na strani saveznika pobjedu, kojom će ona postati veliki narod.^našto imade i pravo. Vojske u Solunu izvršiće povjerenu im zadaću i bojevi na niaćedonskom bojištu razvijaju se potpuno prema osnovama glavnih stožera. Dog-adjaji na Balkanskom poluostrvu razviće se bezobzimo. Poslije Turske, moraće da upozna u svoje vrijeme i Bugarska kako je opasno napustiti stare prijatelje i bezđuš-. no se staviti u službu sebičnim osnovam% jednog bezobzirnog naroda. Poslije toga govorio je ministar pređsjednik o uzrocima posredovanja sila sporazuma u Grčkoj, pa je rekao, mi smo pozvani u Soiun, da pomognemo kod obrane Srbije i mi ćemo nastaviti, dok ovo djclo ne izvršimo. Kod toga irnarno na umu i interese Grčke i moramo, da preuzmemo ulogu zaštitnih vlasti grčkog područja, da očuvamo nezavisnost helenskog narođa. U nastavku svoga govora ocrtava francuski ministar predsjednik ratne dogadjaje na raznim bojištima, pa je postavio tvrdnju, da su sada saveznici na svirn bojiŠtima postigli nadmoćnost, što opravdava nadu saveznika u budučnost. Neprijatelj do duše je još uvijek jak i on će se boriti 1 braniti do kraja. Svoj govor završuje mintetar predsjednik sa pozivom komorama na zajeđuički rad i sjedinjenje svih snaga, jer satno će na taj način Francuska pobjedom doći đo dugog mira i osigurati medjunarodnim kaznenim mjerama povratak proste sile. (Opšte odobravanje). Oiikovanje bugarskog prijestoionasljednika. K. B. Beriin, 16. septembra. Bugarski prijestolonasljednik carević B o r is stavljen je a Ia Snite kod carske njemačke ratne mornarice. Povrijeda amerikanske neutrainosth K. B. Washington, 16. septembra. Glavni guverner ostrva Filipina javlja, da je jedna engleska torpednjača povrijedila ainerikansku neutralnost, jer je već u amerikanskim teritorijalnim vodama Filipina pretražila parobrod ,,C e b u“. Amerikanska će vlada protiv ove povrijede uložiti protest kod Engleske.

Crad l okollco. Proglas. Drugovi 1 Svaki onaj, koji je na polju Časti pao ta cara i otadžbinu, ostavio nam je sveti anianet, da ne zaboravimo njegove mile i drage. P u t u j u ć 1 r a t n i k, što sam ga ja u tu svrhu podario, u najkraćem roku će napustiti Beograd, da otpočne svoje putovanje. Posljeđnji koncerat u čast ratnikovu, koji će biti u dvorskoj bašti danas, u nedjelju, od 5—6 sati po podne, daće nam svima priliku, da damo vidljivog dokaza o svojoj poirtvovanosti. Kao god naši drugovi na frontu sa svojom krvlju, tako i mi svojim požrtvovanjem želimo da štitimo dornovinu. Dodjite svi, jer skromnim darom od j e d n e krune od eksera poslužićete kao rodoljubi našoj miloj otadžbini, — kao vojnici poginulim drugovima, — a kao ljudi Bogu. Ulazna cijena za ćasnike iznosi 1 K, za vojnike 20 helera. Članovi beogradske austro-ugarske kolonije takodje su dobrodošli. Ka r 1 o pl. B a 11 a s ko, c. i k. natporučnik. Odiikovanje srpskog sanitetskog kapetana. Naredbeni list car. i kralj. glav. gubernije za Srbiju objavljuje slijedeče: Doznao sam iz izvještaja giavara saniteta kod c. i k. voj. glav. gubernije za uzorno i požrtvovno djelovanje srpskog sanitetskog kapetana dr. Vase P etrovića, upravnika okružne bolnice u Kos. Mitrovici. Izrazujem stoga pomenutom časniku pohvalno priznanje car. i kralj, vojne gubernije. Barun Rhemen, gen. pješ. s. r, Ižrijebanje velikih zgoditaka 37. kralj. ug. povl. razredne lutrije započimlje kako narh je to sa pouzdane strane priopšteiio na 27. i 28. septembra. I ovaj puta biće ižrijebano pođ državniin nadzorom kroz pet mjeseci 55.000 zgotjitaka u iznosu od 14 miiijuna 459.0000 kruna. Pobliže o tom u đanašnjcm listu poznate: Glavne kolekture kralj. ug. povL razredne lutrije Banka Kronieid d. d. Zagreb. f Vojlslav Osvald. 8. ov. nij: umro je u Kragujevcu u 28. godini svoga života poslije kiatkog bolovanja pravoslavni vojni sveštenik Vojislav Osvald, dodijeljen na službu kragujevačkom okružnom zapovjedništvu. Saranjen je 9. ov. mj. uz voj’ničke počasti, uz učešće sviju ćasnika i Činovnika, koji su na službi u Kragujevcu, kao i veiikog broja gradjanstva kragujevačkog. Bili su prisutni i ožaloščena supruga i otac pokojr nikov. U pok. Osvaldu časnici i Činovnici kragujevačkog okružnog zapovjedništva gube dobroga i poštovanoga druga, crgana uprave vazda prožetog najdubljim poimom o dužnosti. I mjesno gradjanstvo, kog kojega je pokojnik uživao najdubije simpatije, iskreno ga je ožalilo. Sfatistika uvoza u Beograđ. Tarifni odsjek opštine grada Beograda otpočeo je da radi statistiku svega uvoza, koji se uvozi u Beograd. Rad na ratnom osiguranju u Beogradu. Prije nekoliko dana otpočela je rad novoustanovljena beogradska ekspozitura (ispostava) c. i k. Vojničkog fonda za udovice i siročađ.Ovaj zavod stoji pod protektoratom Nj. c. i k. Apostolskog Veličanstva. Izlišno je naglašavati potr'ebu ratnog osiguranja u interesu bezbjednosti

bi se evropska teritorija nizozemske kraljevine povećala za ćitavu desetinu svoju, pošto ovaj zaliv obuhvata 3.159 kv. km. Prvi projekat za ovo preuuzcće pojavio se još 1848. godine. Opširmja osnova izradjena je 1892. godine, kada je predloženo podizanje nasipa, dugačkog 30 km., kojim bi se prethodno zaliv ponovo odvojio od morske pučine. Tadašnjom osnovom predvidjcm su troškovi u visini od 189 milijuna hoIandskih forinata, .a vrijeme od 33 go ■ dine do dovršenja posla. Sadašnji pak projekat obuiivata program Čije će izvršenje trajati 15 godina, a uz ukupne troškove od 110 niiIijuna hol. forinata. Prije jio što će se u opšte otpočeti sa radovima, — za slučaj đa parlamenat priini ovu osnovu, — riješeno je. da se đonese naročiti zakon, kojim će se podrobno odrediti radovi na utvrdjivanju, koji će u interesu bezbijednosti zcmlje biti neopkodno potrebni, ako se bude ’SuŠilć Zmdersko Jezero. Zakouska osuova predvidja početak radova na krajnjem jugo-istočnom i na krajnjem sjevero-istočnoin dijelu zaliva. Salaudra kao junak. U krugovima parlamenta sa innogo se šaljivosti i smijelia govori o novoj fotografiji, koja prikazuje bivšeg ministra predsjednika Salandru u Gorici sa kalpakom i ogrtaćein za kišu, Kako ,,Osservatore“ piše, napisao je sam Saiandra teks^ ovoj ilustraciji u nedjeljnom izdanju „Corriere della Sera“, pa kaže, kako se jc u Gorici dragovoljno izložio tanadima Anstrijanaca, da bi proživio osjećaje talijauskih vojnika.

■grwngs3BPanML«fcir j—f Tta

rica na velikim mapaina svakodnevno redovno pr’ati tok operacije vojnika njene nekadanje i njene sadanje doinovine. Ne samo to, ona je odmah u jcsen 1914. god. celo jedno kriio svoga divnoga zamka pretvorila u sanatorijum za ranjene časnike, a ni jedan dan ne prodje svima prostorijaina svoje bolnice i da r.e razgovara sa ranjenicima. Kad bi sa fronta došao na odsustvo kakav časnik iz okolitie njenoga zamka, or.a bi ga zvala na ručak, pa bi mu rekla: „izvinićete, što vam mogu služiti samo ratni ručak, moj je kuvar otišao na bojište!“ Pođrobno bi ispitivala gosta o svemu što se dogadja na bojištu. Kad bi pored zamka sprovodili njemačke zarobljenike, ona redovno izlazi na ogradu parka, da vidi vojnlke, koji joj 1870. god. srušiše prijesto, a koji i sada još jednako nisu baš tako daleko od njene prijestolnice... HBII POCLfSTRK. Genćlal Borojevlć pjesniku „Hasanaginice“. Poznato je, da se siavni naš vojskovodja general-pukovnik Svetozar pl. Borojević u časovima odmora bavi lijepom knjigom, pa ma kako težak bio dnevni, a više puta i noćni posao, on će makar pred spavanje naćl bar pola sata za umjetničku lektiru. U posljednje vrijeme dopao mu je ruku posredstvom višeg časnika njemački prijevod ,,llasanaginice“ od dr. Alilana Ogrizovića, pri ćem se general odmah sjetio samog autora 1 poslao mu viastoručno pisanu bojnu kartu s ovlm riječima: „Ljesniku „Hasanaginice“ zalivaljujem se naisrđaćnije za priposianu dramu i žalim. što nemam pri ruci primjerka u originalnom jeziku. U tom bih jc jeziku radije čitao. Mnogo pozdrava Borojević, geueral pukovnik". Na ovo je

dr. Ogrizović poslao treće izdanje svoje hrvatskc ,,I1asanaginice“ s posvetom „braniču carstva na Soči“ i s listom, u kojein. jc izjavio svoju radost i ponos. što takav odličnjak nalazi „inter arma“ u njegovu ajelu odmora. Br’zo je stigla druga bojna karta, opet vlastoručno pisana, s ovim ođguvorom: ,,Za ijubezno priposiano originalno izđanje ,,Hasanaginice“, u kojem se nadam naći razbibrige, najsi*dačnije se zahvaljuje i šaije muogo pozdrava najodaniji Borojević, general pukoxmik“. Isušenje Zuiderskog Jezera. Kako javlja bečki dopisni ured, u holandskom se parlamentu sprema zakon o isušivanju Zuiderskog Jez e r a, koji je, kao što je poznalo, u stvari veliki z a 1 i v sa tijesnim ušćem. Ime ,,jezera“ kod ovoga zaliva objašnjava se time; što je ono ranije po svoj priiici zbilja i biio odvojeno od niora, dok sebi najazd vremenom morski valovi ne prokrčiše put u nj. Poznato je takodje, kollku tcšku borbu Holandjani j već vijekovima vode sa morem, koje prijeti da odroni komad po komad njihove otadžbine. Upornim radom, nasi! pavanjem, isušivanjem, i t. d. pošlo irn I je za rukom, da svoju zemiju ne samo 1 zaštite od daljih gubitaka, nego su cak šta više uspjeli, da mnogo i mnogo kvadratnih kilometara, koje je more več bilo progutalo, ponova povrate i ope* ■ pretvorc u plodno zemljište. Sada kao ! da će se ovaj rad krunisati podvigom, Koji je več decenijama idcal ne samo smjeliii inženjera i drugih stručujaka, •i nego i san svih holandskih patriota l tsušivanjem Zuiderskoga Jezera, čime