Beogradske novine

Izlazi:

dnevno u jutro, pon edjeljkom poslije podna, * ii. . . . i

Prodaje se: ■ Beogradu i u krajevima zaosjednutlm od carsko i kraevskih ćeta po cljeni od V HrvatskoJ-Siavonijl, BosniHercegovlol I Dalmadji po djeni od Izvan ovog podrućja .

Pretplata: za 1 mjesec ■ Beograđu i o krajcvlma zaposjednutia od carsko i kraijevskib ćeta K MB ■ Hrvatskoj-Slavoirfji, BoatdHercegovinl 1 Dalraaciji KMt bva* ovog podrnćja . . ,K»->

8 h . 12 b Oglasi po c.’ lenlkn.

liredniitvo i BEOGRAD, Vuka Karadžića ul. 10. Telefon broj 67. — Uprsvau primanje oglasa I pretplate: Kneza Mihajla nl. broj 38. Tolcfon broj K.

Br. 218.

BEOGRAD, srijeđa 20. septembra 1916,

Godina II.

RATNI IZV3ESTADI. Izvještai austro-ugarskog generalnog stožera. K. B. Beč, 19. septembra. Rumunjskl front: Juno-istočno od Hatsžeg-a odbačeni su Rumunji preko M o r i š o r a prema Petrony-u. U gorama G y 6 rgenui Kolomati stojimo s neprijateljem u tijesnom borbenom dodiru. Front generala konjice nadvojvode K a rl a: Rusi su produ?il! svoje napade u Bukovini. S obje strane D o r n awatre bore se s njima u zajednici i R u m u n j i. Austro-ugarske i njemačke čete odbile su sve neprijateljske nasrtaje, koji su injestkriice otpočeli najjačom topovskom paljbom. Jugo-zapadno potisnuo je prolivnik jedan uzani dio našega fronta nešto prema zapadu. Kod Lipnice dolne zadobfo je njcmački protivnapad daljeg prost^ra. Front maršala princa Leopolda bavarskog: U predpoložajinia vojske generala pl. B o li m-L r m o 111-a imadjasmo uspješno izvidjanje. Kod borbenih trupa generala F a t h -a jurišem je oteta ntosna brana od Zaiocza (južno od Stobvczve). Če’e gcnerala Claus i u s a pregazile su Četiri uzastopna reda i zarobile si. 31 ruskog časnika i 2$II vojnika, a zapl jenili su 17 mašinskih pušaka. Talijansko bojište: Na visoravni K r a s a jučeranji je dan prešao mirnije, pošto je očevidno iscrpena napadna snaga jedinica, koje su ovdje učestvovale u borbi. Pojedini neprijateljski napadi odbijeni su. Topovska je borba poslije podne nekoliko sati bila vrlo žestoka Naročito na južnom dijelu visdravni. Tamo se od početka ove b ! -tke hrahrem ustrajnošću odiikovao 192. pješ. pnk. ICod FI i c a i na grehenu F a ssanskih Alpi naše su čete odbile napade slabijih odjeljenja Kod naših četa nlje tilo značajnijih dogadjaja. Zamjenlk glavara generalnog stožera pl. H6fer, podmar ' « Stanje na bojištima. K. B. Beč, 18. septembra. Tz glavnog stana za ratnu štampu jav>Ijaju nam: Velika ogorčena borbena djelatnost duž cijeloga ruskog fronta ne popušta. Vojska generalpukovnika T e r s z tyanskog jedina je, koja je poslije jučerašnjih borbi u masama rnogla već pregradnom vatrom da zadrži ruska nadiranja. U Karpatlma napadao j'e neprijatelj na tromedji jugozapadno od D o r n avatre i Hryn!awi na bijelom C z eremoszu na mnogobrojnim mjestima, ali su ga savezničke čete svugdje odbile. Protivnapadom njemačkih četa s obe strane Dolne Lipnice skoro su sa s\im povraćeni položaji, koje je neprijatelj prekjuče zauzeo. Sjeveroistoćno od rečenog mjesta odbili su otomanski pukovi sa svojim saveznicima jaka ruska nadiranja. Kod Dolne Lipnice dopalo je ropstva 16 časnika i 4000 momčadi, a zaplijenjeno je 16 mašinskih pušaka. U odjelu s ohje strane Perepelniki izvršili su Rusi juče po podne opet nekoiiko napada s velikim masama. Svi ti napadi odbijeni su. U prostoru prekjučerašnjeg bojnog polja u \V o 1 y n i j i, ostavili su Rusi, u koliko se taj teren može sa austro-ugarskih položaja da pregleda. najmanje đvanaest biljadc svoiih lješeva. Na frontu Krasa traje bitka s nepopustljivoni žestinom u istom odjelu. Ali žilav.i branloci zadržaše svoje položaje i ovog.s Četvrtog borbenog dana. U uspješnoj oc'brani ncprijateljskng naieta kod Lokv’ice imao je osobitog -udjela 87. iceljski) i?Ješadijski puk. U sjevernom odsjeku visoi avni K r a s a kr'vavo su odbili dijelovl 39. — debrecinskog — pješadijskog puka tri napžda talijanskih grenadira. Noću izmedju 17. I 18. septembra ponovo je jedr.ia austro-ugarska pomorska letačka eskaclrila uspješno napadaia bombama*kolodvorska postrojenja od .Mestre, postignuvši Tnnogobrojne pogotke u kolodvorsku zgcradu.

Izvještaj njemačkog vojnog vodstva. K. B. Berlin, 18. septembra, Zapadno bojlšte: Vojna skupina maršala prijestolonasljednika R u p p r e c h t a bavarskoga: U veliko] bicl na S o m m 1 razvili su se vrlo ogorčeni i krvavi bojevi na 45 kilomet. širokom ficntu od Thiepvala pa sve jnžno od Vermandov i 11 e r s a. Ovi su bojevi sjeverno od S o m m e završeni u našu korist, dok smo južno od rijeke morali da napustimo naše uništene poiožaje izmedju Barleuxa i Vermandovillersa zajedno sa selima Berny i Denie c o u r t a. Naše su hrabre čete dale i ovaj puta dokaza svoje ustrajnosti i požrtvovrosti, a osobito se u ovim bojeviina istakao westfalsld pješadijski puk br. 13. Južno od Bouchavesnesa bacile su se naše letilice protiv jakih neprijateljskih vazdušnih eskadra, pa su u pobjedonosnoj borbi svalile deset neprijateljskih letiiica. Vojna skupina njemačkog prijestolonasljednika: U području M a a s e traje s vremena na vrijeme živahan topnički boj. Neprijateljski cdjeli, koji su pokušali, da istočno od Fleurya predju u napad prisiljen 5 su, da stanu vatrom našeg topništva. Istočno bojište: Front maršala princa Leopolda bavarskog: Zapadn^ od Lucka spriječili smo našom uspješnom pregradnom vatrom neprijatelja, da preduzme napad protiv četa generaia pl. Marwitza. Samo sjeverno cd Szelwowa došlo je do slabog napada, koji je vrlo lako odbijen. Više hiljada palih Rusa pokrivaju bojišt-, od 16. septembra. lzmedju Szereta i Strype završeni su opetovani neprijateljski napadi proth Četa generala pl. E b e n a potpunim porazom neprijatelja kao 1 proŠlih dana. a njegovi su gubici bili vrlo teški. Front konjičkog generala nadvojvode K a r 1 a: U teškim bojevlma odbile su carsko otonianske Čete zajedno sa svojim saveznim dt'upovima zapadno od Z1 ota Lipe napade mnogo jačeg neprijatelja: gdje je neprijatelj provalio u položaje, izbačen je u borbi na bajonet NjemaČke čete pod zapovjednlšlvom generala pl. Oeroka preduzeIe su s obe strane Marajowke pro-■ tunapad. kcjega neprijatelj nije mbgao suzdržati. Zauzeto je cijelo zemljište, koje smo izgubil: prekjuče. Osim velikih krvavili gubitaka zarobili smo 3500 neprijateljskih v o J n i k a. a zaplijenili 16 mašinskih pušaka. U K a r p a 11 m a su odbijeni ruski napadi. U F. r d e I j u traju jugo-istočno od H a t s z e g a (Hotzinga), borbe naših čera sa Rumnnjima, pa smo ovom zgodom zaplijenili 7 neprijateljskib topova. Balkansko boilšie: Poslije odstupanja od tri dana zanzeli su potučeni Rusi i Rumunji nove poiožaje Izmedju Rašove I Tuzle. Njemački bataljun! su uz Dunav i južno od Rašove prodrli već sve do neprijateljskog topništva. zaplijen ; li pet topova i odbili neprijaieljske protunapade. l Maćedonsko bojlšte: Više neprijateijskih napada na frontl izi.iedjn Prcspanskog jezera i V a r d a r a ostall su bez svakog uspjelia. Prvi zapovjednlk glavnog stana pl. Ludendorff.

Izvjestaj bugarskog glavnog stožera. K. B. Sofija, 18. septembra. Maćedonsko bojište: Juče 17. septembra udružene ruske, francuske i srpske čete uzaludno su napale naše položaje kod L e r i n a (Florine). Svi napadi neprijateljevi suzbijeni su našim protiv-napadom. Nadiranje protivnika protivu visa Kajmakcalan tako isto je odbijeno. U dolirlt' M o g 1 j e n i c e obična topnička i pješadijska vatra. Na podnožju planine B j e 1 a s i c e napali smo istaknuta talijanska odjeljenja kod sela Matnica, GornjiiDonji Poroj, zarobili smo 5 časnika i 250vojnika; svi iz 62. talijanskog pješadijskog puka, osim toga smo zaplijenili dvije mašinske puške. U Vardarskoj doiini slaba topnička vatra. Duž Strume neznatnepješadijske borbe izmedju istaknutih odjeljenja. Na egejskom primorju mir. Neprijateljska flota gadjala je selo Pravište. UDobrudži se razvija u našu korist otpočeti boj izmedju sela M o r a L u i M a n i c—A r a b a g i—C o c a rg e a —C o b a d i n u—T u z 1 a. Jednim protivnapadom zauzeli smo selo Satului Bascu i u njemu smo zaplijenili 5 topova i 4 mašinske puške. Poslije kratke borbe 15. septeinbra zaposjeli smo grad M an g a 1 i j u, koji je stanovništvo prije dolaska naših četa napustilo. Na obali Crnog mora mir. Zažto se |oš Bor SrM? Nekolike misii prigodom zasijedanja srpske uarodne skupšt'ne. Ljubaznošču rimske zvanične ,,Agenzie Stefani“, a i iz govora francuskog ministra predsjednika prigodom otvaranja parlamentarnog prestavništva francnske republike, doznali smo i mi ovdje, daleko od središta „prave kulture* 1 vijest, da je na 12. ov. mj. započelo na Krfu)i icdovno zasijeđanje srpske narodnebskupštine. I to bi bilo sve, da nijesu neki pariski listovi dan dva kasnije javili. kako medju sakupljenim srpskim poslamcima na Krfu vlada v e I i k o n e z a d o v o 1 j s t v o, pa je Pašić morao upotrijebiti sav svoj autoritet, da smiri duhove, a to mu je istom pošlo za rukom, kada je u tajnoj sjednici razložio poslanicima opštl vojni položaj I uvjerio ih o sigurnoj konačnoj pobjedi sila sporazuma. U koiiko je taj nezahvalan posao pošao za rukom „veštom baji“, ko mu vjeruje, a ko ne — za nas je ovaj čas posve irelevantno, a još je više irelevantno to i za svakog misaonog Srbina, koji gleda dalje i zrclije u budućnost od gospodina Paš'ća i one gospode poslanika, koje je on još jednoč, moguće ne posljednji puta u rcmanjkanju stvarndi činjenica morao da uvjerava o konačnoj pobjedi sila sporazuma. Slobodni smo ovom prilikom da upitamo sve one, koji jnš vjeruju, pa i one, koji su se dali' uvjeriti u konačnu pobjedu sila sporazuma: zašto se kraj sve te sigurnosti u pobjedu sila sporaznma još bore Srbi? Držimo, da ovo pitanje nije neumjesno, jer i ako je ovo licna i interna stvar bivše srpske viade i d'nastije, ima još ko ovdje, koga bl interesirao taj odgovor osim nas Nema sumnje. da je Srbija učinila veliku uslugu sila-na srorazuma. kada je izazvala ovaj s' jetsk: rat. Povrh ove lisbige. Srbija je dofađa za zajedničku stvar doprinijela najveće žrtve u krvi i imetku, ali osim pustih obećanja I l!;epih rljeći n i j e im a 1 a o d prvcg početka u šakama nikakovib stvarnih garancija. Srbija je stupila uratnavjeru — o tome je bilo govora i u skupštini u Nišu, dakie nijesmo izmislili tek mi —• iskrvavila se sva a i sad još prolijeva poslilednju kap svoje preostale krvi, pa kad bi Bog poslušac .uvjeravanja gospodina Pašića u srpskoj narodnol skupštini 1 blagoslovio oružje sila sporazuma, onda tek bi bilo zrelo pitanje:

zaštosu se boriliizašto se bore Srbi? Ogledajmo se malo samo Evropom za slučaj kad bl pobijcdile sile sporazuma: Istru, lirvatsko Primorje I dalmatinsku cbalu zajedno sa ostrvima dobiva Itlija; Hrvatska-Slavonija sa većim dijelom Bosue i Hercegovine biće samostalna kraljevina, u kojoj će upravljati talijanski vazal vojvoda od Abruzza; Banat i Bačka zajedno sa Erdcljem dobiva Rumunjska I na to je — tako pišu francuske i rumuniske novine — pristao i gospodin Pašić; Arbaniju naravno uzima sebi takodjer Itallja a sve to, što smo ovdje naveli z a g arantovano je ugovorima Italiji 1 Rumuniskoj prijenegoštosu stupile u rat protlv srediŠnjih \ lasti, stoji dakle crno na bljelom na artiji napisano. Preostaje još samo Maceđonija! Uzimamo slučaj, da Bog da i da sve tako bude, tada bi Rusija bila istovremeno gospodarica Carigrada i Dardanela. Mi nijesmo zlobni — ali smo tako r.aučili iz povijesnice svjetske f storije — i na temelju ovog smo iskustva uvjereni, da bi u ovom slučaju imajući Rusija kao uvijek na umu samo svoje vlastite interese, p ustila niz vodu Srbiju, kad to i onako neblbiloprviputa! Rusija gospodarica u Carigradu i na Dardanelima nastojala bl uvijek, da u. svom komšiluku stvori ja' u trijeznu Bugarsku, koja bi Rusiji bila uvijek prijatnija — kraj svih njezinih „današnjih grijeha“ — od dcmokratske, zapravo revolucijonarne Srbije. I ovaj momenat, kojega nijesmo tzmislili mi, nego ’je uvijek bio kroz deceniie politika Rusije, da izrabi a onda pusti niz vodu svojeglavu Srbiju, riješio bi sam po sebi pitanje Mačedonije i to sigurno n e u p r i 1 o g S r b i j e. Ove i ovakove su nas misli okupile i času, kad na Krfu zasijeda srpska narodna skupština i kada gospodin Pašić još uvjerava prenstale mu poslanike, da će konačno ipak pobijediti sile sporazuma. T(f čini on, koji je lakomisleno izazvao ovaj svjetsk) rat, žrtvovao svoju otadžbinu na miiost i nemilost neprijatelja, a sve na vjeru, dok drugi imadu sve ono što on sebi želi i u što on vjeruje — u svojim šakama, na naše iskreno zadovoijstvo doduše još samo na artiji. al ! Pašić nem'a ni to! Gospoda okupljena na Krfu neka nain na temelju toga dozvole pitanje u ime hiljada sranmo i kukavno ostavIjenih srpskih majk', žena i sestara: zašto se još prolijeva krv njihovih milih na dalekim straniin bojištima, zašto se još bure Srbi? 4 Brl5n zr BuKsrrSt. Tri su mostobrana podigii Rumunji s one strane Dunava, da bi potpuno ovladali rijekom i da bi se učvrstili u Dobrudži. ^ti su mnstobrani Tutrakaj, Silistria i Cerna \'nda. Prve dviie oslone tačke već su u rukarna njemačko-bugarskiii četa, a od Černa Vode dijele napadače samo jcš nekih 29 kilometara. U Bnkareštu inora da su s trga teško zabrinuti. Černa \oda bila je vrć u toku raniji'i baikanskih ratova snabdjevana poliskim uivrdjcnjima, već se tada mislilo na to. d:t ona treba da omogtići rumunjskim četama iznenadni prepad preko Dunava prema Dobrudži i Rugarskoj. Poslije pada S'listre Černa Voda je posl.iednj' brzi dunavski preiaz, prelaz kojim se sh.ži važna žeIjeznička prnga iz Bukarešfa za pristanište Konstanca. Ako padne i Ćerna Voda, onda je presječen put, koji vodi od Dunava moru, a Konstanca je odvojena od svoga zaledia kao glava kad je odsjeku od trupa.' S toga se može smatrati, da će Rumunjska potpomognuta od svojih ruskih prijatelja zapeti svom snagom, da održi Černa Vodu. Možda će sad stupiti u akciju i rumunjska dtmavska flotila, da pokuša da spase posljednju cslonu tačku na Dunavu. Dunavska flota rumunjska sastojala se 1912. godine iz četiri monitora 1 osam pomočnih čamaca, all se čuje,

đa je ona od tada poj'ačana sa JoŠ ča* tiri monitora i osam izvidničkih Iadjl« ca. Pošto su upravljači Rumunjske vr« šili oružanja u najvećoj tajnosti, to s* danas malo zna o tome kakve su vrst« ta pojačanja. Moguće je, da su prostđ rumunjske pomorske torpednjače pre* mještene za siužbn na Dunavu. Pome* nutih osam izvidničkih ladjica, jesU stražarski brodovi vrlo male zaprem!« ne gradjeni u NjsmačkoJ. Možda će Bu« gari u toku svojih borbi oko Dunaval naići na jedinu rumunjsku podmornicu* koja je gradjena na brodogradionici po-* znate talijanske tvornice ,,F. I. A. T.‘ # u Speziji. Ova je podmornica tek od skora, nezna se tačno kojim putem I načinom je prenešena u Rumunjsku. Nai ovu maiu rječnu flotu sada u Bukareštu polažu velike nade, naime očekuje sa da zahvaljujući njoj protivnik neće moći da nadje dovob'no prelaza na Dm n»u da bi mogao prijeći u staru Rumunjsku i zagroz.iti Bukarešt. Ne zua se kakve je .mjere preduzela Bratiaonva vlada radi moderniziranja mnogohvaijene središnie tvrdjave i prijestonice. U toku ranijih balkanskih ratova Bukarešt nije imao' unutarnji tvrdjavni pojas. Samo je b!c projektovan takav pojas, provizorno izgradjen, a isto takd još jedan drugi obranbeni red iza spoljnog pojasa uivrdjenia. Obim pojasa ovih forova cijeni se na nekih 78 kilofnetara. Prvobiino postrojenje tih osamnaest forova datiraju još iz sedamdesetih godina minulog stoljeća. No svakako da su od toga vremena utvrdjenja pop^uniena mnogobrojniin oklopnim kulama i mtervalskim oklopnim batcrijama Još 1 913. godine bvalila se rumunjska šlamna kako tvrdjava ima 65 oklopnih ku’a za topove od I? i 15 santimcara, preko 70 oklopnib Iafeta i vrlo iaku glavnu rezervu nd preko 300 jjoliskib 'i daleknbojnih oružja. Sa tnko silnom cbranom, govorili su ani, Bukarešt jc jedna od najiačih tvrdjava na sv'jetu i isto tako nezauzimljiva kao -- Anvers. A!i svjetski ra f već je u «anir.in svom početku izrekao svoju smrlnu presudu nad tobož nezauzimliivim Anversi.m. A kakve li ćc sreće biti Bukartšf? Bar, uzbudjeni rumunjskf narod. koi, naglo napušta priiestonicu kao da uema odveć ve!i f o novjerenje u svoj nimunjski Anvrrs. Poslijc onoga što sn o vidjeli na Tutrakann l Si’istri !;će da je ovo nepovjerenje potnuno op.iavdano. Porfte nn ztrpndu. Zapovjest njemačkog prijestolonas!jedniVx K. B. Berlin, 19. sentembra. Njemački prijestolonasljednik izdao je svoiim četama zapovijest, koj'oin ih izvještava, da ga je car odlikovao žifovim vijencem za red „pour Ie merite“. Veli da je ovo odlikovanje namijenieno koliko n. : emu lično, toliko i cijeloj vojsci, koja pred V e r d u n o m, naročito zadnjih 2 i pol mjeseca, čini upravo nadčovjcčanske po i' ige. Tek po završetjcu vojne poznaće se koliki jc bio značaj ovih borbi. Prijcstol inasljeđnik veli, da su se vojnici pokazali dorasli velikom zadatkn, koii im je postavljen i izriče im zahvalnost na tome. Francuski izvještaj. K. B. Paris, 13. septembra. 3 sata po podne: Sjevemo od S o m m e osvojili su Francuzi rovm e istočno od C1 ć r y a i odbili su neprijateljske napade na tom mjestu. .Iužno od Somme preduzeo je ncprijatelj u toku noćt nekoliko protivnapada na franćuske rovove istočno od B e r n y 1 južno od Deniecourta. U ovom posljednjem predjelu pokušali su Nijemci ne manje ođ tri žestoka napada, koji su svi odbijeni uz teške gubitke po neprijatelja. Istočno od Bernya Francuzi su ponovo napredovali, isto talco i na istočnim obroncima k 'd Deniecourta, koje je sad potpuno opk' ljeno. BroJ do sad prebrojerih zarobljenika iznosi 1200. Deset mašinskih pušaka ostalo je u našim rtikama^Po iskazima zaroblienika bili su gnbitci 10. njemačkc • rczervne divizije i 120. rezcrvnog zbora u jučerašnjim borbama u okolini liernj a tieobično teški. Dva bataljuna 33. i 11. divizije skoro su sa svim satrvena francuskim topništvom. Sa ostaloga dijela fronta nema nikakav događjaj da se javi. .Icdne eskadrile francuskih letilica izvršile su razne napade. Dvije neprijateljske letilice pogodjene su i oborene. 11 s a 11 u v e č e. Sjeverno od S o mm e žestokim našim naoadom zauzesmo raskrsnu tačku neprljateljskij^ streljačkih rovova od prilike 200 m. južno od C o mb 1 e s a i zadobili srno oko 50 zarobljenika, medju njima 2 časnika. U odsjeku na druniu Q e t h u n e a produžuje se žestnka topnička borba. Južno od S o m m e pro-