Beogradske novine

Izlazl: dnevno u jutro, ponedjeljkom poslfje podne.

Prodaje se: ■ Beograđu i o krajevima za- „ , posjednutim od carsko i kra- h |J tjevskih četa po djeni od n HrvatskoJ - Slavonijl, BosniHercegovlal i Dairaacjji po cijenl od 8 h Izvan ovog područja , . . 12 h

Pretplata: za 1 mjesec a Beogradu 1 n krajevima zaposjedoutiia od carsko i kraijevskiii £eta K 1*80 u Hrvatskoj-Stavoniji, BocaiHercegovini i Dahuadji K 240 Izva« avog područja . . . K3*—

Ogiasi po cfl«

UrednlStvo i BEOGRAD, Vuka Karadtlča ul. 10. Telefon broj 67. — Uprava, primanje oglasa i preiplate: Kneza Mlhajia ui. broj 38. Telefon broj 25.

Godina II.

Savezničke čete povratile Petrozseny i zauzele prevoj Szurduk. — Odbijeni ruski napadi.

RATNI IZV3ESTA3I, Izvješta} austro-ugarskog generalnog stožera. K.sB. Beč, 20. septembra. Istočno bojište: Front prema Rumunjs'toJ: Rumunji su potpuno otjerani jugoistočno od Hatszega (Hotzing); P etrozseny i klanac Szurduk su opet u našim rukama. Front korjičkog generala nadvojvoda K a rIa: U Karp^tima produžuje neprijateij svoje napade s najvećom upornošću. Južno od pastuvskog zavoda L u c h i n e i južno Bystrz e cz a protivnik je postigao mjesne uspjehe, inače smo ga svuđa odbacili u nazad. Južno od Lipnice Dolne uzaludno pokušava neprijatelj da svojim nadiranjem u masama suzbije napredovanje njemačkog protivnapada. Front maršala princa L e o p o 1 d a bavarskog: Kod vojske general-pukovnika Tersztyarfszkog ugušeni su u toku dana u začetku ruski pokušaji za napad. S večeri je udario neprijatelj izmedju Pustomytya i Szelwowa masama od nekoliko redi prdtivu njemačkih i austro-ugarskih četa generaia pl. M a rwitza. Protivnik je svuda odbačen. Jutros su Rusi ponovili svoje napade. Kod Sze!wowa im je pošlo za rukom đa prodru na nekim mjestima u naše rovove. Brzo izvedeni protiv-napad primorao je neprijatelja da se opet povuče. Talijansko bojište: Talijanska topovska paljba protiv visoravni K r a s a bila je od vremene na vrijeme vrlo živahna. Neprijateljski pješadijski napadi, hvala budi djejstvu našeg topništva, nijesu se mogli razviti. Kako je sad utvrdjeno, imali su naši branici u četvorodnevnim teškim borbama protiv sebe 20 pješadijskih brigada, jednu konjičku diviziju i 15 bataljuna bersaglieraca. U Suganskom odsjeku napali su Talijani naše položaje na Civar o n i na potoku M a s o, ali su poslije žestoke borbe, kpja je trajala do poslije ponoći, potpuno odbijeni. Jugo-lstočno bojište; Nema osobitih dogadjaia. 2amjenlk glavara generalnog stožera pl. HOfer, podmarSal.

Izvjcstaj bugsirskog glovnog slošera. K. B. Sofija, 19. septembra. Maćedonsko bojište: Žive borbe oko L e r i n a traju i dalje. Zahvaljrtjuči našim protivnapadima nijesu uspjehi neprijateljevi napori da zauzme vis K a j m a k- Č a 1 a n. U moglenskoj oblasti i s obiju stranaVardara slaba topnička vatra. Na padinama B j e I a s i c e-p 1 a n i n e naše su predsiraže protjerale neprijatelja i zauzele su sela S u h o v o, M a t n icu, gornji i donji Poroj. U pomenutim selima nadjeno je mnogo ratne spreme. U sarriom gornjem Poroju Talijan! su bili ostavili 200 pu5aka. Na frontu Strume i na Egejs k o j oball nije bilo ničega značajnijega. Rmnunisko bojište: Duž Dunava vlada mir. Velika borba koja se razvija na liniji M o r a 1 u i—N e m i č—A r a b a g 1—C oc a r g e a—C o b a d i n u—T u z 1 a povoljno teče po nas. Na crnomors k o j obali vlada mir. • PriM na neutraic*. Kad govorimo o velikoj materijalnoj nadnmćrrosti, ko : om savezsila sporazuma, koji je do sađa narastao na deset država, vojuje protiv središnjih vlasti, to se valja samo ograničiti na to, da se utvrdi vlastita snaga ovih država. Treba na protiv imati na umu da su sile sporazuma u goložaju da u mnogome iskoriste i sredstva neutralnih država. Tu valja odmah spomenuti Sjedinjene Američke Države, koje su se iz ćiftinskih pobuda, zarad sjajne dobiti od liferovanja muniđje, stavile u službi sila sporazuma, te svojim isporukama ratnog materijala znatno doprinose produženju rata. Evropski-neutralci pak, na silu Boga i mimo svoje volje, moraju da služe Englesku. Engleska flota doduše nije bila u stanju da u otvorenoj bitci uništi njemačku flotu, ali je dovoljno jaka da prisili neutralne narode da svoju trgovinu upućuju onako, kako je to po volji Engleskoj. Pod tim stanjem, koje se sukobi sa medjunarodt nim pravom, najviše pate Skandinavske države, u kojima svakim danom sve više raste ogorčenje protivu engleskog pritiska, koji postaje sve nesnosniji i nesnosniji. Sve se jasnjie daje raspoznati plan Engleske, da ne samo osu eti svaku

trgovinu neutralaca sa Njemačkom, već da neutralne' države tim nesnosnim stanjem dovede u bezizlazan položaj, uslijed kojega bi se one i mimo svoje volje i uvjerenja najzad morale otvoreno priključiti silama sporazuma. Ali u Švedskoj, Norveškoj, Danskoj, kao ni u Holandiji baš ni najmanje nijesu voljni da učine takvo samoubijstvo. Kada je prije nekoliko mjeseci Engleska našla za shodno, da Holandiji uputi neke otvorene zahtjeve u tome smislu, Holandija je odgovorila otvorenom prijetnjom, da će svoju neutralnost braniti svom snagom i energijom. A Švedska je ovib dana odgovorila na jednu notu sila sporazuma iziavom, koja mora londonske i pariske državnike uvjeriti, da Švedska ne bi znala za ša!u, ako bi se ma ko usudio da povrijedi njenu neutrainost i samostalnost. Ni jedna od Skandinavskih država, kao god ni Holandija, a naročito Švajcarska i Španija, — na koje je dvije posljednje države u zadnje vrijeme sporazum počeo značajno da namiguje u smislu napuštanja neutralnosti, — ne želi da bude iste sreće kao Grčka. Sve evropske države, koje ostadole još neutralne, podjeđnako su čvrsto odlučene, da najenergičnije stanu na put ma i najblažijim počecima kakvoga uticaja s polja, upravljenog protiv njihove neutralnosti. Ovo je stanje dvostruka sramota za sile sporazuma. Prvo je sramota, što sporazum u prkos svojoj kolosalnoj nadmoćnosti još jednako traži nove saveznike, a dtugo je sramota za sporazum, kad mora vidjeti, kako se neutralci, kojima se on obraća, i rukama i nogama brane protiv mogućnosti, da na njegovoj strani stupe u rat. Nema više ni jedne države u Evropi, koja bi bila voijna da svoju sudbinu veže za sile sporazuma, u prkos bogate nagrade koja se obećava na račun središnjih vlasti. Svakom novom narodu, koji se želi uvući u katastrofu, čine se iBfom stnislu upravo basnoslovna obećanja, a ako bi se ova obećanja zbilja ispunila, ođ središnjih vlasti i njihovih saveznika ne bi ostalo ni parčeta. Ali izgleda da je u svima još neutralnim državama isčezla i zadnja vjera u tu stalno obećavanu krainju pobjedu sila sporazuma, koja je prethodni uslov za isplatu obećanih sjajnih nagrada. Bukarešt je bila posljednja prijestdbica, u kojoj su se dali nasamariti, a i tamo već danas svakako da i najžešći pistalica rata sa užasom gleda u susret budućnosti. Rumunjska je zastrašujući primjer za neutralce. London i Paris nemaju više da se nadaju nikakvom prirastu. Moraju se tamo zadovoljiti time, đa se pomoću engleske pomorske nadmoćnosti privredno gnjave i potiskuju mali narodi, ti bubimci sila sporazuma.

Biće da ovakva zlostavljanja spadaju u opsežni program ovih „usrećitelja naroda“ i boraca za slobođu, kulturu i sva moguća prava, prava koja se doduše za sada „iz viših razloga“ još gaze nogama.

Gtcvldne ioži. Do sada je u bezbroj prilika dokazivano, koliko izvještaji štampe sila sporazuma često ne odgovaraju isttni. Danas ćc-'O pak bez naročitog komentara "ukazati na jedan slučaj, koji svak u Srbiji može provjeriti iz sopstvenog posmatranja. Tiče se na ime vijesti francuskog lista ,,N o n v e 11 e s d e L y o n“ o t u rskim četama, o čijoj se ođličnoj i iv'punoj opremi mogao svakf pojedinae uvjeriti prilikom njihovog prolaza kroz zaposjednute krajeve Srbije. A evo šta za njih veli pomenuti francuski list. „Neprijateljske snage, kojima je postavljen zadatak, da zađrže nadiranje Brusiiovljevo, sastoje se iz novih jedinlea, koje su đovedene iz unutrašnjosti Austrije i Njemačke. Turci su se za sada pojavili u odsjeku kod Brzeczanya. U Lavov je sttglo 40.000 Turaka bez oružja i opre-

Rat sa Rumunjikom. Povraćen Petroszeny. K. B. Buđimpešta, 20. scptembra. I ,,Az Est" javlja, da su savezničke četc povratile Petroszeny. Šteta pričinjena na tamošnjim rudnlcima, neznatna je. Černavoda u opasnosti. (Naročiti brzojav »Beogradskih Novina«; Sofija, 20. septembra. Preina vb'estima iz Dobrudže, njemačko-bugarske čete probiie su na liniji R a z o v a-T u z 1 a na tri mjesta rumunjski front. Njemačke Čete već se primiču č e rnavodskom mostobranu, a njemačko topništvo bije utvrdjenja kod M e d j i d ij e. Rusko-rumunjske čete spremajn se na odbranu Konstance, koja je u veliiro ugrožena, Zabriiiutost u Rusiji. (Naročitl brzojav „Beogradsklh Novina“.) Kopenliagen, 20. septemfcra. Prema vijestima iz P e t r o e r a d a, tamo vlada vel’ka zabrinutost zbog položaja na rumunjskom bojištu, za koje neki vojni krugovi vele, đa će se odlučiti rat. Sve čete na raspoloženju šalju sc kao pojačanja na Balkan. Rumunjski ratni izvještaj. K. B. Bukarešt, 18. septembra. Na sjevernom i sjevero-zap a d n o m frontu bile su olakše borbe. Južno od S i b i n j a (Hermanstadta) zaplijenismo dvije mašinske puške i zarobismo 40 vojnika. U dolini S t r i g e žestoke borbe. Južno bojište: NaDunavu smo topovskim mecima potopili deregiije pune neprljateliskih vojnika. U Đobrudži topnička borba. Južno od Cobadina jedna je ruska nrerzerska baterija ućutkaia nepri-

jateljsko teško topništvo. Vazdušne bor* b e: Jedna je neprijateljska letilica bacala bombe na T u r n-S e v er in. Poslanlcl središnjih vlasti puštenl Ix Rusije. K. B. Stockholm, 20. septembra. R u s k a je viada odobrila da b u k a* r e š t a n s k i poslaniđ A u s t r o-U g a r s k e, Njemačke i Bugarske produže puL Oni su već stigif na švedsko zemljište, Ruski činovnlci /a Bugarsku. K. B. Sofija, 20. septembra. Bugarske novine.javijaju, da je rus« ka vojska u Dobrudži vocliia solionl veliki broi administrativnih činovnika; koji su irrfaii da preuzmu upravu u os« vojenim bugarskim gradovima. Velik! broj ovih činovnika je zarobljen od Bu< gara i oni sada u gradovima u kojima su trebali da budu upravnici čiste ulice.

Nfliifrnlne držauc. Sastar.ak sicandinavskih ministara. K. B. Christianija, 20. septembra. Ovamo su prispjeli ministri predsjednici i ministri spoljnih poslova D a n* ske i Švedske radi održavanja kon* ferencijetriju skandinavskih država. Danski i švedski gosti primljeni su u audijenciju kod norveškog kralja H a a k on a. Banket u Christlaniji. K. B. Christianija, 20. septembra. Kraljevski par dao je u Čast ministara triju skandinavskih država banket, na kojemu je u toplim zdravicama izraženo zadovoljstvo skandinavskih naroda povodom složnog rada biju srodnih država. Spor Izniedju Švcdske i sporazuma. Pomorske de m ons tra ci j e u i zgl e d u. K. B. Milano, 20. septembra. „Corriere della Sera“ javlja da se sile sporazuma neće zadovoljiti švedskim odgovorom na noti sila sporazuma nego da će ponoviti svoj diplomatski pritisak na Švedsku i da će eventualno na svoju ruku preduzeti u švedskim vodama s v e m j e r e koje E n g 1 e s k a nalazi da su potrebne radi pooštrenja antinjemačke blokade i obezbedjenja saobraćaja sa R u s i j o m, Otvaranje honlandskog parlamenta. K. B. Haag, 20. septembra. Holandski je parlamenat otvoren prijestolnom besjedom kraljičinom, u kojoj se na prvom mjestu utvrdjuje da odnosi nizozemske kraljevine sa svima silama nose prija teljski k arakter. Veli se da će kraljica i na dalje strogo da se pridržavadužn o s t i, koje medjunarodno pravo nameće H o 1 a n d i j i kao neutralnoj državi, ali je jednovremeno čvrsto riješena da brani nezavisnost Holandije i da štiti holandska prava protiv m a k o g a. Kraljica se u tome pouzdaje na pravednost svoje stvari i na slogu n a r o d a ali jednovremeno i na pomorsku i suvozemnu vojnu silu, čije se zalihe u oružju i municiji kao i

Podlistak. Žiiigt u PEtrcsrcđu za urijeme nto. „Berliner Tagblatt" saopštuje u jednome od prošiih brojeva pismo iz ruske metropole, koje opisuje živovanje u Petrogradu u vrijeme rata. Pismo g'asi: Kađ je već za mirno doba grad na Nevi bro Dorođo svih lijenčina, koji su se ponosili, da baštinu svojih otaca što prije na bezumni način protepu to je sada, u trcčoj godinl rata, otkako je iza ledja vojske nastao novi stalež, zloglasni naime liferanti države, raskošnost prešla sve granice. Kakovih se sve nepođopština dogodilo 0 tome se već dosta govorilo pa stoga možemo preko toga prijeći. No jedna se činjenica mora da zabiiježi a ta je, da je vanredno laka zarada težnju Petrogradjanima za zabavanra te težnju za luksuzom Petrogradjanke tako daleko dotjerala, da se medju onlma, što troše život u raskoši 1 onima što se bore za svoj život, otvorio laz, koji se ničim ne može prelaziti. Sodjalne opreke u Petrogradu, kako danas opstoje, pripravljaju teren budućoj revoluciji. Zarfovjed gradskoga kapetana nalagostionama, da zatvaraju svoje radnje u 11 sati. To bijaše prije rata onaj sat u koji je otmjeno petrogradsko društvo pošlo u varijeteje k večeri. Velika bujica općinstva polazi sada u 11 sati na kolodvore, da jedan dio noći proboravi u čekaonicama. Kupi se vozna karta do obližnje stanice pa se time stiče pravo, da se

popfce čaša čaja ili bočica bezalkoholna kvasa u čekaonicama. To je naravno samo odlomak iz petrogradskoga uoćnoga života. U mnogobrojnim „Separcima" se i sada još pije franceski šampanjac santo što se za bocu šampanjca umjesto 1U rubalja plaća sada 25, 30 do 50 rubalja. Na životnim namirnicama Petrogfad sada u ljetu, kad se svl vođeni putevi otvoreni a uslijed toga željeznički promet rasterećen, nikako ne oskudijeva. No to se naravno proteže samo na imućno stanovništvo, kojemu je svaka cijena po voIji. Skupotinja ušla je kao svagdje đrugdje pa tako i u Petrogradu. No gornje klase to jedva i osjećaju jer ni u mirno doba nije bilo ništa neobična, da se kod Jelisejeva plati za jagode dva rublja. Samo jedno je nedostiživo, pa niti uz velik novac a to je — meso. Nije ovdje mjesto, da se tome navedu razlozi, no spomenuti samo treba to, da je prije rata bogatstvo stoke i marve gubernije Vologda bilo toliko, da je moglo pokriti potrebu mesa čitave Rusije. Na trgu, gdje se prije prodavalo sijeno uredila je uprava petrogradska mesnicu. Tamo stojl od 3 sata noči na stotine Ijuđi, siužavke. trgovci, dobro odjevene gospodje u dugim redovima i čekaju. Jedni leže uzduž otrcanih zidova kuča te spavaju, drugi se opet igraju karata, da si prikrate vrijeme. Neki dola'ze s čitavom faniilijom samo da što više mesa odjedanput dobiju. Grozovita zapuštenost, što se opaža u Petrogradu, dolazi do izražaja u statistici o zločinstvima počinjenima po djeci. U prvoj četvrti godine 1915. predvedeno je pred suca istražitelja 541 dijete u

dobi ispod 17 godlna radi kradje a u prva > tri mjeseca godine 1916. več — 1075 djece. Najgore je, što u Petrogradu postoji gotovo manjak na popravilištima; za djecu izmedju deset i četrnaest godina iinade samo 200 mjesta. U predgradjima imade čitav niz stanova, pa i čitavih kuća u kojima se djeca obojega spola nakon dovršenoga ,,rada“ zločinačkoga sastanu pa da prosto vrljeme potrate u igri, piću i druglm zabavama. Pozorišta rade te so vrlo posjećuju. Opere i drame njemačkoga porijekla još su jednako brisane s rasporeda predstava. Beethoveh imade opet pristupa na koncerte no Bach i Wcber se nesmiju pojaviti. U malenim se pozorištima pak prikazuju njeinački koinadl laglje vrsti nakon što je autor i osoblje drame krepko rusificirano t. j. imena njihova. Kad su u Petrograd stigle neumjereno pretjerane pobjedničke vijesti Brusilova orile su se narodne himne svih saveznika u svim pozorištima. Napadno je, što sad nema u pozorištima djaka, koji su se prije ubrajali medju najmarljivije posjetnike. Očito je, da su otmjeni liceisti, pravnici liceja Aleksandra II., pozvani u vojsku. Još nikada nije petrogradski poslovni svijet vidio sjajnfc'ih dana od sadanjih u ratno vrijeme. Svaka je utakmica odstranjena, sve branže žive složno jedna uz drugu. Bujica novca, što se prolila Petroradom natjerala je luksuz do dosada neostignute visine. Dnevna se kronika iscrpljuje u gorkim satirama o ludilu u modi Petrogradjanke. Kupuju se šeširi, pariški modeli, što nikad Pariza vidjeli nije-

su za 200 rubalja pa i više. U dućanima s krznom na Nevski-prospektu se nijesu nikada tolike cijene za kunovinu i dabrovinu plaćale kao u godmama 1915. i 1916. Trgovci znadu svoje mušterije: „Kupujte dok vam je moguće kupovati!" tako giasi lozlnka. Mbiistar finansija namjerava, da za sve Iuksuzne predmete zatvori granicu a tada će se morati zadovoljavati time, što moskovske tkaonice šalju. Trgovci u Gostinijevome i Apraksinovomc dvoru tako su izrabijivali kupujuće opčinstvo da im se građski kapetan zagrozio zatvorom dućana. Kraj zaiudjelog svijeta u modi došlo je do toga, da je nastupila oskudica na suknu, no trgovci znadu tome odmoći. Jedan prodaje sukno u sivoj, drugi u modroj boji, treći prodaje samo crno a četvrti jedino bijelo sukno. Jedan šalie mušteriju drugome jer ne treba da se boji konkurencije. Posebno poglavlje činl nevolja s cipelama — i to u Petrogradu u kojem je bogatstvo s kožom upravo poslovično. Naravno, da je priča, što katkada pišu njemačke novine, da se za par cipela plaća 40 rubalja i više no stoji, da se plaća 20 do 25 rubalja za par cipela — ako se naime mogu kupiti.

MALI PODLISTAR. Udruženje. Onomad sretoh na ulici jednog poznanika, koji uživa da bude član što više dobroUornih udruženja, s toga ga upitah, ne želi II da pristupi našem novoobrazovanora udruženju za potpomaganje puštenih robijaša. Da, da, drage volje . . . vrlo rado. . . nego, ko je protektor Vašeg udruženja? Neinamo protektora i nalazimo, da ćemo moći mnogo dobroga stvoriti i bez takvoga visokog zaštitnika . , . E, znate, dragi moj, to mijenja stvar.. zamisli se vrli dobrotvor; ta, pravo da Vam kažem, mislim se, kakvo vam je to Vaše udruženje, za koje niste biii u stanju aa pridobijete ni jedno visočanstvo da se primi za vrhovnog zaštitnika! Kada ćo so svršitl rat? Ovo se pitanje sađa po Evropl češče čuje, nego li „kako ste“ i „koliko je sati“. Kad bi htjeli isipisati sve ozbiljne hasprave i šaljive bilješke, koje su o Jome pitanju izlazile samo u iistovima, koji se u Beogradu u većoj mjeri čitaju, ispalo bi nekcliko vrlo zamašnih tcftera. Da obogatimo tu sliku još jednim®prilogom. U francuskom Hstu piše jedan vojnik sa fronta: „1914. god. pelcovali (cijepili) su nas po četiri puta protiv tifusa i rekli su nam, da je to dovoijno za dvije godine. Sada, po isteku toga vremena, opet su nas peicovali, ali samo t r i puta. Prema tome se ffcože suditi, da će rat trajati još 1 i po godinu". Ovaj je račun sasvim tačan, sama nam još valja znati, na osnovu kakvih je računa odrcdila ovu kolićinu pelcovanja ljekarska komisija. Kaži mi da tl kažem... Dva svijeta. Pred kokoŠarnikom velika sjednica. Sve se tiska oko neke crne kokoške, koja kao da je Javljala za neku važnu novosL