Beogradske novine

i

22. septembra 1916.

Beograđske Novlne

Petak

Broj 220

Front Černavođa-Konstanca.

Strana 2.

lzbavljeni od Izvjesne smrtl. 19. septembra bili su pet zemunaca zaposleni na velikom ratnom ostrvu sečenjem vrbovog pruća. Po svršetku posla natovarili su prućem svoj čun, koji nije više bio u svemu ispravan, i sjednuše u njega, zaveslaše k Zemunu u prkos jakom vjetru i velikim talasima. Vjetar je nekoliko puta nagnuo £un na jednu stranu, te je u njega pokuljala vođa i on je od časa na čas počeo da tone, a Ijudi ne mogoše protiv toga ništa da preduzmu. Uz to su počeli i da gube prisebnost, te postaše igračka valova, koji su čun gonile niz Dunav. To je primjetio kaplar Fischer, koji je bio na službi kod vojno-redarstvenog ribolova na zemunskoj strani, sjeo je odmah bez predomišljanja u službeni čun, zaveslao je snažno u pravcu opasnosti, gdje je taman stigao na vrijeme, da ovih pet ljudi primi u svoj čun i preveze na ugarsku obalu i spase od izvjesne smrti. Najzad je hrabri podčasnik izbavio i čun zemunaca od propasti. Nadjene zabranjene knjige. U podrumu knjižare Rajković iĆuk o v i ć nadjene su mnoge zabranjene knjige. Pošto zastupnik ove lirme, Tokalić, prilikom pregleda radnje, koji je izvršen prije nekoliko mjeseci, nije govorio za ove knjige, to se smatralo da ih je namjerno skrio. Uapšen je. Nadjene stvarl. Juče je jedan nepoznat željezničar, koji je išao Sarajevskom ulicom, kada je vidjeo da ga posmatra jedna patrola, ostavio na ulici jednu ručnu torbu i jedan zimski kaput, a sam je isčezao. U torbi je nadjeno nekoliko kila brašna, koje je zajedno sa kaputom i torbom predato redarstvu.

HufsdRa pn'vretlo. Privretlna snaga Njeinačke. New-yorška gospodarska koresponđencija piše o gospodarskom stanju u Njemačkoj ovo: Položaj Njemačke nije nikada bio dovoljno priznat. U Engleskoj, a u manjoj mjeri u Frnncuskoj postavili su formalno sebi zadatak, da potcijene njemačko privredno blagostanje i njemačko narodno imanje. Mi cijenimo njemačko narodno imanje sa 92.5 milijarda dolara, Engleske na 81.9 milijarda, a Francuske na 60.5 milijarda. Po drugim ocjenama procjenjivalo se njemačko narodno imanjc do skora još na samo 78.8 milijarda dolara, pa i još niže. No ove ocjene mogu vrijediti za prošlost, ali nikako ne odgovaraju sadašnjim prilikama. Te procjene ne vode računa o velikom povećanju produkcije robe i tvorničkiii proizvoda. Za vrijeme posljednjih deset godina, za kojih iinamo statističkih podataka, porasla je njemačka proizvodtija strovoga gvoždja za 73.4°/o> a engleska produkcija gvoždja samo sa 11.7°lo, njemački željeznički prihodi za 69.9°i» prema 19°lo u Engleskoj; njemačka trgovačka flota za 49.5 tl lo prema 24.2ol° kod engleske trgovačke flote; uvoz se je popeo za 89.8°|o, a engleski samo za 40.9 ( jo; izvoz za 91.4°lo prcma 71.9 kod Engleske. Depoziti u bankama porasli su za 339.7°| 0 prema 51oi" u Velikoj Britaniji i 86.9°lo u Ujedinjenim Državama. Bitke se neče dobiti potcjenjivanjem njemačkog narodnog blagostanja i njemačkih državnih prihoda, a mi mislimo, da su ovdje navedeni brojevi blizu istini, unatoč protivnom mišljenju drugih autoritcta. Ako je tako, to će posllje zaključenja inira financijskl položaj NjemaČke biti znatno jači od ma koje druge evropske zcmlje. Na drugom mjcstu piše ista korespondencija i Stanovništvo Njemačke brojilo je god. 1915. 68,032.000, Francuske 39,745.000, Engleske 46,804.000 i Rusije 17j,566.000. Narodni imetak iznosio je na jednu osobu u N|cmačkoj god. 1895. 759 dol., god. 1915. 1355 dol., u Francuskoj 1216, odnosno 1522 dol. ( u Engleskoj 1569, odnosno 1751 dol., u Ruslji 297, odnosno 321 dol. Porast Podlistak. Run-.unjska Kultura. Čini se, *la Itumunji u velikoj većini fcoluju u duši od utvaranja, đa su nacionatno ugnjelavani- Dapačo sn imali obraza, da se na to tobožnje Ugtijetavanje osvrnu i u svojoj tobožnjoj službenoj noti. kojom sil toliož opravdali izdajnički navještaj rata Austro Ugarskoj Pa s toga ne će biti s goreg. da s činjcnicama n mei ustanovimo, kako nni na bezobziran način i bez slralia gleđaju da porumnnje strane nacionalne elementeNe treba dalje ni spominjati, kako poslupaju sa Židovima- Poznato je, kako se runumjska drtavR ponaša prania svojim podanioima Židovima i kako lUiniunji u tom pitanju vode za nns svn Evropu, ima več više od šezde.sel godina- Ovdje čemo samo iznijeii, kako oni postupaju s kršćanskim nerutiinnjskim eleinentimaU pravoj Rumnnjskoj živi oko 400 000 Rugara, od kojih je svakako jeđan dio već izgnbijen za bugarsfvo, a u Dobruči barent toliko- Unaprijed val i hez susteranja prika v.ati, da ju Rtrmunj-^a n teška doba prije osnutkn moderne Bugarske često davala bugarskim patriota gostoprimstvo i potporulako je mogao grad Baila, dakle rnmunjski ' nd, postati i/.lazištem bngarskih literarndi nastojanja, da je prn bugarski literarni časopis izašao u Riaiii, izdavan od VasHij* Stojanov«. U Braili je iikodjer živio i radio dr- licrim, sasiavljač. prvog bugarskog bukvara (..Biben bukvar“)-. Prije, nego je izašao ovaj btikvar, podtičavala se je bugarsW.iniatflež samiS u samosianima i poduka

u tih 20 godina iznosio je dakle u Njemačkoj 78.5°!«, u Francuskoj 24.1°|o, u Engleskoj 11 -6°!o, a u Rusiji 8.1j°. — Ukupni narodni prihodi iznosili su god. 1915. u Njemačkoj 14.688 milijuna dol., u Francuskoj 7432 mil., u Engleskoj 9173, a u Rusiji 8978 milijuna dolara. Ukupni državni dugovi pak iznosili su do 31. jula 1916. u Njemačkoj 16.033 mii. dolara, u Francuskoj 13.965, u Engleskoj 15.556 i u Rusiji 14.775 mll. dolara. Na osnovu tih brojeva izračunava se, koliko je potrebno utrošiti čitavih godišnjih prihoda dotične države za isplatu cjelokupnoga duga. Rezultat je, da bi Njemačka morala dati 1.09 puta svoj godišnji prihod, Francuska 1.88, Engieska 1.70, Rusija 1.65 godišnjih prihoda. Još jasnije govori drugi račun, kojim se ispituje, koliko bi godina kojoj državi trebalo, da isplatu cjelokupne dugove, ako bi na tu isplatu svake godine upotrijebila jednu šestinu svojih ukupnih prihoda. Rezultat je ovaj: Njemačkoj bi trebalo 6.64 godina, Francuskoj 11.28, Engleskoj 10.20. a Rusiji 9.99 godina. S obzirom na napore, što ih čine protivnici Njemačke, da omalovaže privrednu i novčanu snagu Njemačke, ugodno je konstatovati, da se u amerikanskim krugovima ipak može čuti objektivan sud i da nije svima ovladala bajka o predstojećoj privrednoj i novčanoj propasti Njemačke. Bečka burza. K. B. Beč, 21. septembra. Poslijednje borbe na rumunjskom i ruskom frontu, bogate u uspjesima a u vezi s povoljnim polugodišnjim bilancima velikih bankarskih zavoda pridonijele su očitom učvrščivanju pa i djelimičnom skakanju tečajeva. Tražene su, pa su postigle znatno veće cijene bankovne, oružne, petrolejske, spiritusne i šećerne dionice kao sporedne vrijednosti. Tendencija je i docnije ostala trajno prijatna, ali obrt je samo izuzetno postizavao Širi obim. Uložne vrijednosti stajale'su takodje čvrsto. Crnogorska žetva. Vrhovno vojno zapovjedništvo ođređilo je zabranu i zapljenu za čitavu žetvu na području vojno-generalne gubernije u Ćrnoj Gori, i ustanovilo maksimalne cijene, i to za metričku centu pšenice 36 K., raži 30 K., ječma 32 K., zobi 20 K., kukuruza 28 K., krumpira 18 K., budeva 80 K., pšeničnog brašna 42 K., kukuruznog brašna 34 K-, za kilogram maslinovog ulja 4 K. itd. Teškoće pri zaključenju ruskod zajam. Kako javljajti iz Amsterdama, naišli su pregovori za zaključenje drugog ruskog zajma od 50 milijuna doiara u Ainerici, na izvjesne teškoće. Morganov čar. „Niemve Rotterdamsche Courant“ javlja da je u toku 1915. g. bankarska grupa Morgan u Ne\v-Yorku, u finansijskim poslovima sa silama sporazuma imala 250 milijuna franaka čiste-dobiti.

Zunnlfnc cbicue. N a r e d b a. U buduće moći će da se iznosi šljunak iz Save od ušća D r i n e do Z e m una samo uz prethodnu dozvolu vojne glavnc gubernije, odjeljenje 2. C. i kr. vojno generalna gubernija u Srbiji. Bablch, general-major s. r.

fiszne vljesti. Sponienik na Lovćenu. Kako sa Cetinja javljaju, odlučilo je c. i kr. vojno guvernerstvo u Crnoj Gori, da podigne vidljiv spomenik za sva vremena i na Lovćenu. Izmeđju mnogobrojnih natjecatelja, koji se natjecahu u pogledu modcla ovog spomenika, odnio je pobjedu akademski slikar Marko Rašica, iz Dubrovnika.

nju bila je ograničcna samo na crkt eno-bugarski- Po tome so može dr. Beron smatrnti na neki način kao osnivač moderne bugarske pučke nastave- U Braili je takođjer sjeđište bugar-kog l-evolncionarnog odbora najprijo pod predsjedništvom Savc Rakovskog, strica današnjeg rmminiskog socijalističkog vodjo, a kasnije pod predsjedništvom bugarskog narodnog junaka i narodnr.g pjesnika Krisle Boteva, kog nazivaju bugarskim Byronom- A i Veliki bugarski pjesnik, koji još živi, Ivan Vazov, pisao je svoje prve pjesme u Braili- Osim toga radio je u Braili znameniti ktijiževnik I.juben Karavelov, brat poznatog bugarskog državnika Petka Karavelova- I tako se oto desilo, da je Runiunjska biia upravo magnetična privlačiva sila za }nteligenciju stare Bugarske i Via su se u opče jako useljivali Bugari u Rumunjsklt Osobito je jako zastupan Lugarski elemenat u okolici Oalca, Braile, Krajove i Bukarešla. Ali ovaj dobri postupak « Bugarima prestao je odmah, čim se je na beriinskom kongresu 1878- rodila država Bogarska. Započela je odmah Ijubomornost Runtunja na n'ovu državu, a u Rumunjskoj sanioj počeše ugnjetavati bugarski elemenatKad smo priznali dobre uslpge. koje je Rumunjska iskazala Bugarinta n teško doba njihove povjesti, onda smijemo i nagiasiti, da je bugarska kuitura kroz stoljeća b ia od važttoga upliva na Runtunjsku- Rugarima inta Ruiminjska da zahvaii religiju, Bugnrima mora zahvaliti pismo, koje je bilo do pred kojih šezdeset godina ćjrilsko- Još više. Rumunjski je jezik >i pravci nakvašen bugarskim eiemenbma- To doduše ne ide u račun Rumunjima, koji imadu kraj drogih velikih nm šica u glavi i to, da potjriču ođ Rimljana,

Poslijednje »rzoicune oijestL Izvještaj njemačkog vojnog vodstva. K. B. Berlin, 21. septembra. Zapatlno bojište: Front prijestolonpsljednika R u pp r e c h t a bavarskog: Sjeverno od S o m m e vodile su se stalne borbe ručnim granatama kod C o urcelette. Odbijeni su djelomični neprijateljski napadi kod Flerya, zapadno od Les boeufsa i sjeverno od C o m b 1 e s a. Poslije ogorčene borbe opet je izgubljeno zemljište, koje su naše čete bile osvojile jugozapadno od Rancourtai u Bouchavesnesu. Južno od Rancourta održasmo zauzete rovove. Front njemačkog prijestolonasljednika: Pri pojačanom topničkom djejstvu odbijen je desno od M a a s e jedan neprijateljski ijianad u todsjeku Thiaumont-FleuryIstočno bojište: Front maršala princa L e o p o I d a bavarskogr Zapadno od L c k a ruska je garda zajedno sa drugim četama piodužila svoje žcsioke napade na čete (,'enerala pl- Marwitza. Kod Iv o r y t n i c e borba još nije završenaInače je na frontu od 20 km- napad svuda na najkrvniji napad odbijenFront konjičkog genera'a nadvojvode K a rIa: Borba na K a ra j o,w k i uspješno se produžuje. I juče je protivnik u K a rp a t i m a produžio svoje najžešće napade. Svuda je odbijen uz teškn gubitke izuzev mjesnih uspjeha što ih je postigao u oblasti pantyrskog klanca i u odsjeku tatarskog klanca (sjeveroisločno od K i r 1 i b a b e.) Na Baba Ludowi sedam puta je jurišao proliv naših položaja. Lovci raznih njemačkih plemena pod zapovjedništvom generalmajora Boossa podjednako imaju zasluga za ovupobjedonosnuodbranu.Vis Smotre, što ga je protivnik zau?seQ 19. septembra povraćen je na juriš., , Erdeljsko bojište: Posjeli smo visove s obiju strana vulkanskog klanca. Balkat'sko bojište: Front maršala pl. M a c k e n s e n a. Borba se u Dobrudži ukočila. Maćedonsko bojište: Kod uspješnih bugarskih napađa kod L e r i n e, pretrpiii su Francuzi vrlo teške gubitke. Bugarska je konjica preduzela juriš i rastjerala istočno od grada neprijateljsku pješadiju. Zarobljeni su mnogi neprijateljski vojnici i zaplijenjene inašinske puške. Na Kajtnakcalana i na frontu Magljenice odbijeni su nmogi napadi Srba. Prvi zapovjednik glavnog stana pl. Ludendorff.

aggšttai-^: »u ■> —« « ■« : ali tako je- Po prilici deset hiljada riječi i korenova rumunjskog jezika jest slavensko. a u prvom redu bugarsko jczično ilobro- To se može pokazati na raznim primjerima. da se no radi o općenito slavenskom, već specijalno o bugarskom uplivu- Tako od svih slavenskih jeziki upotrebljuje samo bugarski jezik član, i stavlja ga iza glavne riječi, a isto činli i rumunjski jezik- U ostalom vrijedno jo spomenuti, da je dugo vremena pročlih slolječa bio rumuujski službeni jezik bugarski, pa imađe još ugovora iztnedju Ru!* nunjske i 4’ugarske, koji šu sastavljeni na bugarskom jeziku- O tom su zanimljivih slvari pisali znamenili bugarski filozofi i hisloričar dr Milotić i Agura. Ali, jodva što je biia osnovana Iđriava Bugarska, počeli su Rumunji ugnjotavaii bugarski jezik na rumunjskom pođručju- Zatvorili su bugarske škole, a isla je sudbina stigla i Lugarske crkve- Ko je htio u Rumunjskn, inorao je .svojo pošteno bugarsko ime načiniti rwm'unjskim s dodatkom ,,scu“ na kraju, te u opće piokinuti svaku vezu sa bugarstvom- Slično se je dogodilo, svakako tekar u kasnije doba Grcima i Albancima u Rumunjskoj- Iz ove ugnjetavačke politike govorilo je na kraju r- 'iopouzdanjo i srdžba rnmunjskih šovinista, ta najbolja djola, što ih može Rumunjska pokazati na političkoin. znanstvenom i gospodarskom polju, često no potječu od pravih Rumunja, nego od 'drugih narodnosti- U ostalom nešto se slično može opaziti i u Srbiji- U Srbiji su gledah da prekriju tn nengodnu činjenicu timo, da su privjesili uz čisto nesrpsko iroe Mnogi će 9« iznenaditi, kad čuju, da jc rumunjski ministar predsjednik zapravo Bu-

KORESPOHDEIIClJfl. Mica Janjić, Lausanne. Zahvaljujem na karti, molim javite Dragiši, Miki, Duši — Bosa slaba, djeca dobro u Bitolju, Zora sa troje djece dobro u Kolare, Nika u Nežideru, mama i ja zdrave u Beogradu. Želimo vijesti o vama. Pozdravlja Rosa Andrijašević, Vojvode Milenka ul. 13873-8 Jovi R. Jovlčiću, Ženeva. Veoma smo vam zahvalne na izvještaju o našim muževima: Vilimanu Jovanoviću pharu štaba profijant kolone drin. div. II poz. Luki Todornviću i Jovi Vuloviću obojica u zanatlijskoj četi II poz. drin. div. Molimo vas, izvjestite vi njih da smo mi svi zdravo i da za nas ne brinu, a po mogućstvu da se češće javljaju. Ostajemo vam vječito zahvalne: Gina Jovanović, Mica Todorović i Slavna Vulović, Užice. 13891-8 Gosp. Dragoljubu Radojloviću, Geneve. Primila sam tri sume novaca do sad i nadam se da ste potvrdu primili. Molim najljubaznije da izvjestite moga djevera Mitu Popovića, poslanika na ras"g loženju, đa sam dobila njegovu kartu, da sam sa djecoin zdrava, i da ga molim da mi javi o mom mužu Ljubomiru, o kom nemam vijesti. Zahvalnost. Zorka Popović, Carigradska 1. 13873-8 Stojan D. Ribarac, Zorina ulica 100. moli da budu dobri izvijestiti ga gdje se nalase: G-dja Mica, udova Dragutina Jankovića; g-dja Persa, udova Vasilija S. Markovića, kapetana; g-dja Zorka udova Jerotija Topalovića, prote Jove. G-dja Darinka Simeuna Jovanovića, p.pukovnika ima da primi za njih novac iz ovdašnje jedne Banke, upućen iz Zeneve, a nezna kuda da im ga pošalje. 13835-8

Jovanu Djukiću, ZOrlch. Dragi Jovo, ne javlh’ ti sc zato što sam 12 dana ležala. Blla sam vrlo teško bolesna. Sad mi Je dobro, ne brlnl. Novac nisam dobila, nitl prvi, niU pak drugi put, što me pltaš? Gledaj što prlje da mi pošalješ. Ako bude moguće, Ja ću ti pisati kao i ranije. Budt zdrav i ćuvaj se. Uvijek te voie i Ijube tvoje Zivkica i Mara. Makenzijeva ul. 26. 13868-8 Gospodinu Mlhajlu Tadiću, Zeneva Najlepše vam blagodarim na pošiljci. U isto vreme molimo vas da izvestite Miloša da smo od njega primile kartu i novac. Pozdrav Nada i D-r Desanka Stojilković Baba Višnjina 7. 13922-8 Svetozaru Bujoševiću, Zirich. Dragi C. molim te izvjesti me o mome bratu Savi Biagojeviću Cher M.M. Margaria et Cie 23. Boulevard Gouvion St. Cur 17. arrt Paris jeli živ i zdrav i gdje jeja sam bolestan, molim ga da me novčano pomogne u velikoj sain oskudici, tebi i gospodji toplo pozdravlje od Nerke i Mihaila Blagojevića Vojvode Dragomira 5. 13874-8 C. Peri Kušakoviću, Ženeva za Milana Zdravkovića. Dragi Zete! Molim lepo raspitajte se za moga Dragog dali je živ i gde se nalazi, neka se javi preko “Beogradskih Novina,“ izludiću od briga, Ja sam kod seja Kate. Što pre odgovor vaša šurnjaja Mica Marjanovićka. Hadži Mustafina ul. 6. 13893-8 Milanu Djordjeviću, Zeneva. Mnogo vam hvala na izveštaju. Mica sa decom Neginom u Kragujevcu. Stanka u našoj kući. Ja s majkom zdrava i mnogo vas, Vladu i Djoku pozdravlja Zorka Dr. Dj. Nikolića. Strahinjića Bana 61. 13840-8 Gospodji Mici Laze Matijevića, pukovnika Vrnjce. Draga Mico, pre neki dan poslah ti po gospodjici Vidi Ružićevoj, jednu sumu novaca koju ti je Laza preko mene poslao, danas dobih ponovo 300 kruna. Javi na koji način da ti ih pošaljem. Tebe i djecu ljubi tvoja zaova Darinka Borisavljevićka Sv. Savska ul. 36. 13842-8 Hotel Central, 27 Rue des Alpes. Geneve. Gospodm Moini Borisavljeviću inžinjeru. Dobila sarn Dragi sine tvoje dve karte od 29-6. Za nas ne brini ništa nami je dobro. Tata nam redovno šalje novac. Mnogo te pozdravijaju Saia i Duja a najviše tvoja maina, Darinka Borisavljević, Sv. Savska 36. 13842-8 Gosp. Marjanoviću, advokatu. Ženeva. Vaša Gospodja i kći zdrave su i dobro u Trsteniku. Pišu mi odanđe i oozdravljaju vas. Kad d r>K: ' šta treba od nji javi, izvegtiću • mnogo vam blaj vc .a 0 mome bata B vas, Marica kći Mihaila Ljuiujvv.^a t vca AiG-.sandrova 23. 13844-8

Abraham Al. Levy, Bankar. Ženeva. Dragi rođitelji! Za ćudo mi je da od vas već odavno nemam nikakvih vesti. Moni je morao otputovati na duže vrijeme sigurno će vam se on javiti a njegovu radnju vodim ja, ali mislim da ću je skoro morati zatvoriti, u toliko pre, što nije isključivo da rnogu i ja otputovati. Za njegovo zđravlje kao i za moje ne brinite ništa, sve je u svome redu. Novine primaie sada sigurno redovno, te sve oglase pratite. — Tražene Gebetbiicher i Talet nemoguće je poslati. Tisku lesckanim rabot! Čestitanr vam svima srdaćno novu 6677 godinu, i želim vam da ovu u zdravlju i veselju provedete. — Grli vas i ljubi vaš: Josef A. Levy Zmaj od Noćaja 3. 13846-8 Negotlnce, kojl ovaj oglas budu pročitali, molim da izvjeste moju sestru Vidu Dimitrija Lazareviča terzije iz NegoItna da je Mita žlv i zdrav. Neka gleda na svaki način što prije sa diecom dodje kod nas. Novacda uzajmi do 200 din. od nekoga, koji bl imao da Žalje za Heograd, pa ću ja ddrnah poiožiti. Ona i stric Pcra neka se jave poštom. Mi smo svl zdravo. Veta dobila sina. Pozdrav BoŽa Mokranjac, Hajduk Veljkov Venac 7. Beograd. 13912-8

Srpskom Crvenom Krstu, Zencva, 2 a g. Aleksandra Kuzma ’.ovlća, sekretara Mih. Unutr. Djćla. Mil! moj Aco! Poslati mi novac prcko Srp. Crvenog Krsta smatram kao Mr/ješće od tebc t to ntl je pudigto tnoj klonuli Uuh, da mogu da izdržim ovaj teški rastanak s tobom. Javljaj se češće! Svi smo zdravl, a naročito Boklca, kojt te ueprestano pominie i traži. La li znaš štogod za Dušana, Mimu, Miku i Milutina? Vole te-tvoji Bokica i Zora Kuzmanovič. Smeaerevo. 13V70-8

garin- Njcgov djcd se jc dosclio iz sjeverne Bugarske (Gornja Orehovica) u RumunjskaOtac Bratianov, jedan od osnivača moderne Rumunjske, govorio je još vrlo dobro ji rado bugarsid i bio je vazđa za to, da Rumunjska i Bugarska rade skupa- Otac Bratianov radio je u pređvečerje sjedinjenja istočne Rumeiije s Bugarskom skupa sa poznatim bugai-skiin državnikom Grigorom Načovićem, koji je tada bio bugarski poslanik u Bukareštu, da zapriječi napad Rumunjske na Bugarsku- Godine 1913., kad je Rtttnunjska preduzeia sramotni napadaj na Btigarsku, upravio je Načović pismo na minisria predsjednika Bratianua, u kojem ga sječaše 11 a njegovo bugarsko porijeklo, a naročilo na pristojno vladanje njegova oca- Imc „Bratianu" je sla)x> uspjelo porumnnjenje bugarskog imena „brat Ivan“„- A i ruinunjski general iliescu je bugarskog porijekla i njegova porodica potječe iz islog bogarskog kraja, kao Bratianuova- „Iliescu“ to je pravo ,.Hijev“. Največi medkinar u Rumunjskoj dr- Stojičesku je iz Sištova, pa i danas ima tudji akeenat, kad govori rumunjski- Sin Stojičeskov je rmmmjski poslanički tajruk u RintuZa hvalu na ovom sigttrno ne malo važtiom sudjelovanja bugarskog elementa u razvitku Rumunjske, započeli su Rumunji, kad im je berlinski kongres dao jedan dk* Dobruče, ođmah politiku odnarodjivanja siSoiti, i ta politika nije fctcdila ni vlasništvo Btigara, a da samo intadc što boljeg nspjeitaFaktično, rumunjska Dobruča netna od godine 1879- do dana današnjeg nikakva ^aslupnika u rumunjskom pariamenlu, nego u njoj’ vladaju samo prefekti- Tako gospodare Rumunji, koji se tuže na ugnjetavanje- *

G. Peri Kušakoviću, Ženeva, za A. lana Zdravkovića. Dragi Milane! 60 kruna primila sam od G-dje Orlušićke.ojavi tni što god za braću, piši češće na lstu afresu, mi smo svi zdravi. Pozdravijamo tebe i g. Dimitrija. Kata Zdravković, Mica sa djecom. 13894-8 Gosp. Dragoljubu Radojioviću, Geneve. Mnogo ti blagodarimo, na izvješću 0 našima. Javi Vojislavu A. Reijiću, da mi odmah što vi.-e novaca pošalje, jer sam u velikoj oskuđiđ, a Šterić iz Smedereva mi javlja, da mi ne može poslati novaca, jer ni on nema. Mnogo te pozdravlja Jelena V. Reljić. Kapetan Mišina ul. br. 4. Beograd. 13897-8 G. DRAGiŠJ ERAKOVIĆU, potpor. Heinrichsgrun. Mtlan kartom od 18. jula javlja da je zdrav, i sve svoje toplo pozdravlja. Mi svi zdravi i dobro, ljubimo te Gina i Mica. Prote Mateje 74. 13850-8 G. Jovan Djordjcvić, viši činovnik brođarskog druitva, za g. Jovana Mljatoviča, drvarskog trgovca, Pansfon Nicole, Rue du Berne br. 15. Geneve. Mollm vas Hjepo. da me izvjestite za moga sina Mihajia Hristića, rezervnog kapetana 2. čete, 4. bataljuna, 18. pcka, I. poziva, da li je živ 1 zdrav i gdje sc naiazf, jer ni do danas ništa o njemu nc znam, pa sam u velikoj brizi. — Na mnoge sam se obraćala, ali nl od koga ne dobih odgovora pa se stoga na vas obraćam, znajući da ste drug Mikin i da ga'vi poznajete. Unaprijeđ vam mnogo zahvaljujem. Ivana Hristić, Stiška ulica broj 22. 13865-8 Gospodinu Dragoljubu Todoroviću, učiteiju iz Trstenika. Veltko vara fala na izvještaju za moju braću Dušana i Dragog Lj. Milosavljevića iz Trstenika, za koje ste izvjestili preko „Beogradskih Novina" da su živl i zdravi, i ujedno molimo da ih izvjestite da smo mi svi živi i zdravi osim Andra, koji je umro na Krfu. Zahvalan Vam ostaje Voja D. Djordjević, Jeger 44. Kraljevo. 13928-8

Boško Čupić. J-avlja Priji, da je novac u 228 K posiati za Kosu primio, i da smo svi zdravi i dobro, i pozdravljamo vas i sve naše. Živku javite da su Kosa i Milče zdravi u Požarevcu. Boško Čupić, Knjaz Danito ui. 37. 13925-8

Birou Djordjević, Ženeva, Švajcarska. Za gdju Butrić. Izvjestite Borislava i Danila: kartu smo dobiii, oglas pročitali. Žika u Ugarskoj. Milan ovdje. Svi smo zdravi i živi, samo u velikoj oskuđtđ. Pošaljite novac. Grlimo vas svi. Petar Nešić. Vojvodjanska 51. 13821-8

Croix Rouge Serbe, Ženeva. Izvjestite Milana Kostića, p. narednika TelegTaf. odjelenja Dunav. divizije I. poziva, da nam javi za Acu, brinemo mnogo za njega. Za Voju Čtća Kostinog, kao i za Kostu Jankovića. poručnika Drinskog artilj. puka L poziva. Pozdrav Jelisaveta Kostić, Danićićeva 21. 13922-S