Beogradske novine

Strana 2. f Orad l okollco. im siike. (Povodom otvaranja dvorane za predavanje živim slikama u Beogradu.) Projekcija je postepeno postala zaJedničkom kultumom tekovinom sviju obrazovanih ljudL Kao važno pomoćuo sredstvo za predavanje i učenje, kao otmjena i korisna zabava, projekcija je uzela maha i u školi i na domu, u krug udruženja i korporacija, kao i u javnost. Dok je kinematograf, bioskop, pozvat da populariše projekciju, ovjekovječujući na platnu na živ način prolaznu epizodu, projekcija nepokretnih živih slika služi kao zgodno pomoćno sredstvo za podupiranje Izgovorene rijeici, kao najbolje srtedstvo za objašnjavanja naučnih ispitivanja, koja se na taj način čine pristupaćnim najširim krugovima. Bioskop je scbi vremeom stvorto program, koji je upfavljen prvenstvcno na zabavu, te neki put dostiže nivo pozorišne umjetnosti, ali obično pak, uslijed nezgodnog izbora građiva, stoji po vrijednosti na visini ulične petparačke književnosti. Beskrajne su oblasti, na koie se proteže tuniačenje s ovim siikama. Pošto ste malo čas živinr siikama popratili kakvu basnu Ui pnćicu za djecu, prelazite poslije fo^a na predavanje iz zemljopisa i poznavanja naroda Ilustrovano projekcijama. Vidimo pred sobom ljepotu dalekili krajeva naše zemlje, a isto i još nepoznate nam prirodne odlike naše domovine, vidimo život i običaje stanovnika. Projekcijom živih slika mnogi stiče znanja o stvarima, za koje inače možda nikada ne bi saznao. U historijskim predavanjima vidimo značajna povjesnička mjesta, vidimo pred sobom na očigled način lica i dogadjaje onoga doba, te nam stvaraju jasniji pojam o tome što su neki čitali, a što se jednovremeno uz slike predaje. Pored starije, kultiviše se i nova i najnovija historija. Vidimo mjesta gdje sada bijesni ovaj svjetski rat. Vidimo prirodne slike bojišta u Francuskoj i Belgiji, Poljskoj i Galiciji, pomorska bojišta, počevši od plavog Jadrana pa do Dardanela i Kjauču-a na daljnjem Istoku. Vidimo rad u bolnicama, fabrikama mimkije, brodogradilištima i zarobljeničkim logorima u svima zaraćenim državama. Iduće nas opet predavanje odvodl daleko od naše zemlje, daleko u beskrajnu vasijonu, džinovskim i bezbrojnim planetima. Posllje opet vidimo na divnim snimcima fzvjesne prirodne pojave, koje su nam do duše u cjelosti svima poznate, ali u čije podrobnosti i pojedine momente nijesmo imali prilike da bacimo pogled. Tako vidimo vanredne snlmke o tome, kako postaje 1 kako teče oluja. Isto je tako bogat lzbor u predavanjima na polju tehnike, industrije I saobračaja. Predavanje nas vodi u najraznovrsnija preduzeća, vidimo koliko rada 1 tmda treba dok se izradi po neka stvar, koja nam u svakodnevnom životu izgleda najobičnlja, kao novine, igla, knjiga, palidrvce. Posmatrač se mora čuditi kad vldi, koliko je komplikovana i zamršena izrada jednog običnog pera za pisanje. Danas, kada jednako čitamo o municiji, dobošnoj vatrl, letačkim borbama, ininama i torpetlima, koga ne bi interesovalo da baci detaljan pogled u radionice, gdje se stvaraju ta čuda modernog rata. Na miroljubivije nas polje opet odvodi predavanje, koje pokazuje teškoće i veliku usavršenost tehnike, što ih Iziskuje gradjenje jedne planinske željeznice. Osim toga tma predavanja, koja su ne saino zanimljiva i poučna, nego upravo od društvenoga značaja, na ime predavanja, u kojima se na očigledan način iznosi kako pijanstvo i polne bolestl satiru najbolji. krv 1 srz cljcloga naroda.

oktobra 1916.

Da bl sa poukom vezivala i čistn zabavu, ova predavanja ubrajaju u svoj program i šaljive produkcije, za čije su teme uzeta djela najslavnijih humorista sviju naroda. Drugom ćemo prilikom progovoriti o vrsti, načinn 1 koristima predavanja za školsku mladež i djecu, koja još ne pohadjaju škohr. « + * U većini velikih evropskih gradova postoje stalne dvorane za ova predavanja propraćena projekcijom. Tu medju ostalima valja pomenuti beriinsku i bečku ,,U r a n i j u M , drezdanski „V e r e i n sh a u s", I t 4, ove se ustanove mogu pohvaiiti redovnom i obilnom posjetoin, a dijelom uživaju i državnu subvenciju. U prkos ratnim prilikama, sada je i u Beogradu osnovana takva dvorana. izvodjenje ovoga djela uzelo je u svoje ruke dobrotvorno ođjeljenje okr. zapovjedništva za grad Beograd, a uz potporu Vojne Glavne Gubernije. Za ovo je uredjena poznata sala ,,Opere“ (sa ulaskom iz Knez Miletine ulice). Za prvo predavanje, koje će biti na njeitiačkom Jeziku, več smo javiif; a - za njom će se redjati naizmjenično predavanja na srpskom i njemačkom jeziku. Za ova predavanja već se sađa sa sviju strana pokazuje živo interesovanje. Bliže pojedinosti objaviće se preko „Beogradskih Novina“ i plakatama. Eventualna čista dobit namijenjena je dobrotvornim ciljevima. C. i b. Dobrotvorni bazar. U snbotu je u svečano opremljenoj bazarskoj dvorani u ,,M o s k v i“ dogovor učesnika pod predsjedništvom generalmajora K u c h i n k e. Gospodin poručnik Hofstadter u do sitnica razradjenom izvještaju iznio je ciljeve bazara, pri čemti je naročito pohvalno pomenuo zaslužne prethodne radove odsutnog predsjeđnika izvršnog odbora, gosp. majora Rudolfa Chromeka, kao i zasluga začetnika ovog projekta med. akc. K o p e rsky-a. Dalje izvještač je odao priznanje energičhoj pomoči, na koju je naišao od stranc vojno gradjanske uprave i zapovjedništva pričuvne bolnlce „Br’čko". S obzirom na. iscrpne prethodne radove nije bilo potrebno stvaranje zvaničnoga odbora, tim više Što su se odmah od početka ovoj dobrotvoriioj akciji stavila na raspoloženje slijedeće gospoje i gospojice: gospoja potpukovnika F a y 1 a sa kćerkom gospojicom Lilli Fayl, gospoja Olga M a r a v i ć, gospoja kapetana pl. K o s e, gospojiea H e i m, gospoja pl. Pa s z t y, sa gospojicom pl. P a s z t y, gospojica Ljubica Gr e g o r č i ć e va, gospojica Draga pl. H r ž i ć e v a. obje gospojice S c I. u s t e r, gospojice Nada i Zlata K r a I j e v a, gospojica Anka F e r r a r»j e v a, Josipa/ B j e 1 i n a, Zlata L a nd r o k o v a i Marija C a n a k i j e v a. Osim toga stavio je u izgled svoju sarad^nju još lzvjestan broj gospoja i gospojica (c. I kr. učiteljica). Donijeta su slijedeća riješenja: C. i kr. dobrotvorni Bazar povjerava se u umjetnićkom i trgovaćkom pogleđu gosp. poručnika Hofstiidtera, koJi će tu počasnu službu vršiti pored svoje ređovne vojne dužnosti, a koji će se pri toine pridržavati već izradjenog iscrpnog programa. Prodaje raznih artikala, koji se prodaju u ratne dobrotvorne ciljeve piimaju se pomenute dame sa gospojom potpukovnika Fayla na čelu. Sam bazar, kao i kafana biće otvoren od 1 t po sati poslije podne do 11 sati u večer, a đanima kada će biti kineinatografskih prestava ill koncerata do pola noći. No i prije podne u bazaru nalaziče se stalno nadzorni organ, koji če stajati na raspoloženju one gospode, koja bi što htjela da knpe. U kafani imaće pristupa samo činovi i jed-

vo toliko dalek, koliko od elektriciteta, koji uam giiniiazijski profesor istjeruje lisičijim rcpom iz pluče čvrstc gume, do velike clektrične sljalice. Još Je mučnije nego li tehničko popravljanje bilo medecinsko raspoloženje izraza, koji uzima normalni i bolesni organizam u Rdntgenovoj shci. AH s ponosom i radošču u stanju smo danas saopštiti Rčntgenovim ljuđima, da su Rontgenovi zraci danas kako za kirurgiju tako i za unutarnju medecinu neosporno diagnostično pomoćno srestvo prvoga reda, koje se nekiin drugim ni približno ne može zamijenitl i čiii su rezultati instruktivni 1 potpuno dokazujućl Rontgenovi zraci pružili su nam mogućnost, da međecinu gledamo novim očima. k Rčntgenovih zraka sve grane medecmske nauke crpe veliku korist l dobltak. Osim t»'ga su RSntgenovi zraci, kako se to docnije pokazalo, neobićno punl djejstva kao Ijekovito srestvo za mnoge kožne boiesti, za djelimično teška poboljevar.ja od žHjeizda I krvi, šta više i za neke ženske boiestL Posljednjih se godina šta više pokazalo, da RonUenovi zraci imaju i uništavajuće djejstvo protivu ćelua raka. Posljednji su nas pokušaji poučiH, da Rdntgenovi jraci imaju povoijan uticaj na zakašnjeno Kjećenje i zarašćivanje rana. 1 tako dauas možemo puniin pravom rećL da je Rontgenovim zracima naše međecinsko mišljenje i razmišljanjc upućeuo s* svim novim putem, a velika množina naših novih* iskustava dobila je izraza ua svakoj univerzi u stvaranju jedne nove katedre za medecinsku radiologiju. Najveći dio dobiti od Routgenovih zraka pripada neposrcdio kirurgijL Ogromna upotreba R6ntgenovih zraka u svjetskom ratu donjeće nam na polju fizičkom, medeciaskoiu. tcraueuličkoia kao i m ioto-

grafskom i tehničkom još mnogobrojne i savršene popravke. Jedna je od najvažnijih novina, jedan vanredr.o cjelishodan dobitak postupka Rđntgcnovih, koja je svjetskim ratom ostvarena, ratna kirurgija na Rdntgenovom stolu, to je ustrojstvo za operativno uklanjanje stranih tijela iz čovječljeg tijela pod neposrednini djejstvom Rdntgenovih zraka, što su zasvjedočili i izveli u svojiin predavanjima u dvorani društva ljekarskog u BeČu koncem juna t. g. dvorski vječnik pl. E i s e I b e r g i profesor rdntgenologije dr. Guido Holzknecht. Kođ te novine Rontgenovi zraci primjenjuju se u svakom stanju kirurškog rada. Bolesnik se, u čijeg tijela treba da se izvadi kakvo strano tijelo, n. p. kuvšum, rasvjetljava za vrijeme operacije iz Rdntgenove cijevL koja se nalazi ispod operacijonog stola, Rdntgenovim zrakama kirurg vidi pomoću Grasleovog monokla, 1 pri dnevnoj svjetlosti, kroz jeđuu svjetiliku, namještenu nad bolesnikoin, operaciono polje u svim poiedinostima, on vidi kuršum u unutrašujosti tijela, vidi instrumente, kojima operiše, kako utaze, može da posmatra i kontroliše kako se instrumenti prlbtižuju stranom tijelu, pa da ga najzad zahvati i izvuće. . I tako se mi svakog dana učimo u smislu Rđntgena vidimo, koliko je dobro 1 plodno sjeme zasljaa S rađošću može on da gleda na ogroman broj svog podndadka, s ponosom na milijune, koji u dubokom poštovanjn i blagodarnošćn u ovom svjetskom ratii pominju njegovo ime. Rdntgen je nesebičnim načinom postao za sva vremena največi dobrotvor čovječanstva. Beogradske Novint

nogodišnji dobrovoljci, a n bazarn svako bez raziike. Pored dosadanjih prlloga stiglo je: od gosp. Gustava Eisenkolba, ovdašnjeg mesara K 50, od gosp. upravnika pivare Funeka 1 hl. vina, od gosp. Joban Bena 50 boca vina i deset boca likcra, od Bajlonijeve pivare 1 hl. piva, od c. i k. drugc pričuvne bolnice „Brno“ 100 komada bolničkih spomen-plaketa. f Ljubomir Gjorgjevlč. Prekjuče je um.o u ovđrSnjoj boinid za duševne bolesti, a juče s>hran;en Ljubomir Gjorgjević, advokat i narodni poslanik. Pok, Gjorgjević -pripadao je liberalnoj stianci i bio je bao narodui poslanik piedstavnik okruga požarevačkcg. Traže se. Društvo Crvenoga Kista u c. i k. voj. gen. gubemiil u Sibiji — u Be , 'gradu, Simina ul. 21, poziva da se jave društvu ove osobe: Gdja Mileva Stanimirovič, učiteljka u penziji, , udova Koste Novakoviča, , udova Koste Kostiča, , Joce Stanojevića, željezničkog činovnika, , Ljubinka Adjič, , Mara Ponkova, , Katarina V. Jovanović, Gosp. Života DjurKovič, advokat, , Sima Stefanović, Izdavanje putnlca. Carsko i kraljevski ured za izdavanje putnica izdao je obznanu, da kod molbi za izdavanje putnica mora izmedju dana podnošenja molbe i dana izdanja putnice proteći rok od 7 dana. Uslijed toga izlišno je, a potom i najstrožije zabranjeno onietati rad ovoga ureda molbama za pospješenje izdanja putnice. U osobite pažnje vrfednim slučajevima može se od gornje odredbe iznimka učiniti, ali u tom slućaju valja doprinjeti oblasnu potvrdu, da je takav iznirnni slučaj nastupio. Molbe za izdanje putnice predaju se pon ed j e 1 jko m, srijedom i petkom. Izdavanje gotovih putnica usLedjuje utorkom, čctvrtkom 1 subotom od 8 i po do 11 i po sati prije podne i od 4 i po do 6 1 po sati poslije podne. Cijepanl dvokrunašL Austro-ugarska banka saopštava: Ne postoji zakonska obaveza, da se u prometu plaćanja primaju polovine i četvrtine papirnih đvokrunaša, ali se to u mn ogim mjestima čini bez ikakve s m e t n j e i ovi se dijelovi mogu Austrougarskoj banci usvako dobappdnijetL jer ona te polovine i četvrtine printa za 1 Krunu, odr,osno 50 helera, dakle bez ikakvog odbitka. Požar. U stolamici radioničnog i gradjevinarskog sm,estista c. i k. vojne generalne gubern.je, u biizini donje tvrdjave na Dunavu, izbio je požar 30. septesnbra u veče oko pola devet sati. Samo brzim i obazrivim radom požarne čete moglo se spriječiti, da požar nije zahvatio i okolne barake sa dragocjenim državnim gradjevinskitn materijalom. Posadna pripravnost, koja je brzo došia, nije imala potrebe da stupi u d elatnost. Požar je postao vjerojatno otuda, što je jedan od vojnika, koji Lmo rade, bacio dogorjelu ali neugašenu cigaretu, istraga se o tome vodi. Baraka, u kojoj je požaf Izbio, sa svim je izgorjela. Šteta Iznosi nekohko hiijada kruna. Oko tri četvrti na 12 požarna se četa mogla vratiti, pošto je na mjestu dogadjaja ostavila potrebnu stražu. Poginuo od elektrlčne struje. Srpski gradianski radnik, Dragoljub Siojanović, 18 godina star, pridodat c. i k. električnoj radionlci, poginuo je prilikom opravke električnog postroienja pred kućom u Studeničkoj uhci br. 38, od dodira jakog sprovođa struje. Poslije četvrt sata došla je komisija na mjesto dogadjaja u puni sat pokušavala je, da Dragoljubu povrati život, ali su na žalost pokušaji ostali bez uspjeha. Utvrdjeno je, da je smrt trenuino nastupila. Nesretan slučaj je nastupio vlastitom krivicom, nesmotrenim radom.

fforodns pnmda. Berba u Sr. Karlovcima. Pišu iz Srijomskih Karlovaca: Berba viuograda je odpočela. Vinogradi su prilifno dobro rodiii, a groždje jo đosta vinovno. Trgovci strani več su počeli s kui>avino> i vina j to po K. 1.20 po litri, da ga izvezu u injesecu noveinbru o. g. Neki trgovci plaćaju K. 1.26, a u izgledu je, da će biti i veću cijena. Vrijeme je kišovlto, pa Čim se rnalo uvretncni, nasta će prava berba vinograđa. Grdne transportne teškoće u Francuskoj. Kb. Bern, 1. oktobra. Jedsn krupni francuski industrijalsc, kojl je zainteresovan kod svlju veUkih francuskih transportnih preduzcća rekao je saradniku .Tempsa* povodom krize, koja je izbiia u irancuskim transportnim odnosima: Sadanje atanje ne može potrajati bez velike fttete po naše privieđne intcrese. Ovim su dovedeni u pitanje naša javna bezbijeđnoet naie blagostanje, naša budućnost, a možda i sain ishod rata. Ne prodje ni jedan dan, a da naši trgovci, industiijalci ne pretrpavaju tužbama i žalbama, što ne možemo na vrijeme isporučivati ugija i alroviac. No uu

Utofak

oskudjevamo n vagonima i čamcima za isi<^ var brodova. Sem toga trpimo grdne guJiitke pri propadanju tstovarene robe, a uslljed cskudice radne snage nijesmo u stanju da na vrijeme istovarimo brodove. Pronadjen nov izvor radijuma. Kako javljaju listovL u Elbersdorf u kod Ansbacha (Bavarska) naišli su prilikom tamo vršenih bušcnja na izvor koji sadrži j.ikih radijumskih sastojaka. Po kakvoći ovaj izvor potsjeća na sličan Izvor u Kissiiigenu. Bečka burza. Kb. Beč, 2. oktcbra. Obrt početkom ove sedmice stajao je pod utiskom vijesti o pobjedi kod S i b inja i postao je uz neprekidno čvrsto raspoloženje djeliinično vrlo živahan. U daljem toku održala se prijatna tendencija, ali je ipak volja za rad prilično popustila, uslijed čega je nastala u kulisama laka nialaksalost, koje je rnedjutim uslijed skakanja tećajeva opet nestalo. U glavnim vrijeđnostima bilo je držanje trajno čvrsto, naročito se uložni trg, kao i svagda, držao veoma čvrsto. Pored državnih renta traženi su još i prijoritetni papiri i ratni zajmovi.

Zvfliiitne ofijflve. G 1 kr. glavna vojna g .bernija u Srbijl. S. z. i z. Nr. 822/OA. Obiava. 1. Sve količine rakije u c. i k. zaposjednutom području, uzimaju se za potrebe vojne uprave. lpak svaki vlasnik smije za potrebu zadržati najviše 50 litara. Ipak mora kol činu prijaviti, i za nju platiti porezu od para 65 za svaki litar tečnosti meke rakije (od najviše 25% čistog alkohola t. j. 10 gradi stare srpske gradaclje) a kr. 130 za Ijuću rakiju. Količine do 10 litara oslobodjene su phjave i plaćanja poreza. 2. Svaki je dužan svo,e koiičine rakije, koje prelaze 10 litara, da prijavi kod opštinskog suda, do na din koji odredi okružno zapovjedništvo. Prijavljene količine otkupiće vojna uprava po cijenu kruna 2 20 za iitai ćistog alkohoia, t. j. po hektulitru kruna 5-50 za svaki grad stare srpske gradacije i imaju se na odredjenim mjestima za skupijanje, predati kupcima, koji budu ovlašćeni od glavne gubernije (Središta za iskorišćavanje žetve). Roba će se u gotovu plaćati. Gdje će se roba predavati, biće u svakom okrugu odredjeno. Vlasnik robe ima da stavi na raspoloženje dobru burađ, koja će mu se besplatno vratiti do mjesta predaje, ili će mu se nadoknaditi (isplatiti) sa 8 helera po litru sadržine. 3. Ovlašćeni piodavci piča, koji rakiju imaju i žele da je zadrže, moraju se za odobrenje obratiti molboni okružnom zapovjedniku, i platiti porezu na raki,u u iznosu od krune 2.60 po litru ćitavog alkohola. U slučaju neodobrenja, poreza će se vratiti. 4. Od sada će ovlašćeni prodavci pića smjett rakiju kupovati samo od same glavne vOjne gubernije (Središta za iskoriščavanje žetve) ili u prodavnicama, koje ona ustanovi. 5. Svaka druga trgovina sa rakijom ođ sada je najstrožije zabranjena. Trgovci, koji su raki,u već kupili, da je na veliko prodaju, moraju količine, koje se kod njih nalaze, odmah da prijave i pLte porezu propisanu u § 3. Vojna uprava će takve količine 111 po umjerenoj cijeni otkupiti, ill će odobriti !zvoz ili prodaju ovlašćenim prodavcima pića, utvrdjujući cijenu i ostale uslove. 6. Od sada smije samo onaj peći rakiju, koji je zato dobio izrično (naročito) odobrenje od okružnog zapovjednlstva. Novo-pečena rakija, podleži oduzimanju pomenutom u tač. 1. i 2. Pri odobrenju će okružna zapovjedništva odrediti dane, u koje se smije peći rakija i preduzeće odgovarajuće kontrolne mjere, da bi se spri,ečilo sknvan.e produkta. 7. Ko protivno ovoj naredbi postupa, naročito, ko ma koju od propisanih prijava ne izvrši, zabranjenu tigovinu sa rakiicm vodi (kupuje ili prodaje), bez odobrtnja rakiju peče, ili se za to odred enih uslova ne pridržava, ili ovakve prestupe pomaže, biče kažnjen novčanom kaznom od 10—2000 kruna

BroJ 231

i osim toga oduzeće mu se roba, burad, aparati za pečenje rakije (kazanlce), bačve i ostajl materijal. U slučaju da se ne može novčana kazna naplatiti, biće ista pretvorena u zatvor od 1 dana do 2 mjeseca. 8. Pri unošenju u područje jednog grada one rakije, koja je uzeta za vojne potrebe ne plačaju se nikakve gradske dažbine. Za kolićine, koje se za potrebu gTada unose u grad (predaja oviašćcnim prodavnicama pića) piačaju se naravno dažbine. 9. Rakija se smije samo tada prenositi (transportovati) željeznicom, ladjom lli javnim drumovima, kada je sprovodni organ vlasti, koji je zato naroćito (izrićno) ovlašćen, ili ako je snabdjevena propisnim transportnim listom okružnog kourskog zapovjedništva. Beograd, avgusta 1916. pl. Babich, generalmaj'or, s. r. O b j a v a. Unatoč javnom pozivu veliki dio stranaka hotimice nije dost.vijemm lli platežnim nalozima za uporabu vodovoda i kanalizaciju udovoljio. Stranke, koje su ostale dužne pristojbu za vodovod i kanalizaciju, a piaćan,e u obrocima im nije dozvoljeno, imadu istu u roku od 8 dana na blagajni vodovodne uprave, Jugovića uiica 1. uplatiti. Po izminuću ovog roka biće u onim stanovima, ćijl najamnici ove pristojbe uplatili nijesu, vodovod zatvoren i utjerivanje pristojba prisilno izvršeno Objava. Važnost dobi auja zejtina iz koštica od voća zahtijeva skupljanje tih koštica. Središte za iskorišćavanje žetve osnovalo je u Travničkoj ul ci br. 13, skladište za skupljanje koštica, gdje će otkupljiv-ti koštice od trešanja, šljiva krupnihi sitnih, kajsija i bundeva, koje moraju da budu osušene, od voćnih mesnatih di ( e!ova očišćene i sortirane; i odmah pri prijemu plaćatiugotovuito: za koštice od trešanja, šljiva ) kajsija 10 helera, za koštice od bundeva 50 h e 1 e r a za svaki kiiogram. Koštice od breskve n e ć e se uzimati, Pošto će se i najmanja količina otkupljivati, preporučuje se, da se naročito d j e c a upute na skupljanje koštica od voća. Koštice se imaju predavati sortirane po vrstama voča. Središte za iskorišćavanje žetve c. i k. vojne glavne gubernije.

Hczne uijesli. Obrazovana telefoniskinja. Došao ovib dana jedan švedski katolički svećenik u Paris. Kako nije znao m jedne riječi francuskl, našao je nekoga druga sveštenika u Parizu, da mu bude vodjom, koji ga je pratio po gradu. Kako opet ovaj ni riječi nije znao švedski, to su se razgovaraii latinski. Oba su sveštenika stanovala u raznim hotelima. Kada su se jedno jutro na telefonu rtazgovarali, prekinula je telefoni$kinja njihov latinski razgovor s tora motivacijom da je zabranjeno na telefonu razgovarati se tudjim jeziikom. Erancuski ju je sveštenik upozorio na izuzetnost siučaja, a telefoniskinja je na to odgovorila, da će zatražiti odluku gospodje, koja ima nadzor. Na vcliko čudo obojice sveštenika začuju oni kroz telefon ove riječi, izrečene čistim klasičnim latinskim jezikom: „Reverende domine, non licet alinea iingua uti, ratione belli. Sed in hoc casu et parvo tempore loquere, quaeso, latine. Caeterum rneum est officium audire sermones." Na našem jezikn: „Casni gospodine, nije slobodno siužiti se stranim jezikom radi rata; ali u ovorn slučaju govorite molim, kratko vrijeme latinski. U ostaiom je moja dužnost slušati razgovor". I tako su se oba sveštemka posredovanjem klasički obrazovane te T ' niskinje na latinskom jeziku mogli spoi.. ..i.njeti.

Pouzfnnje tnrlfa elektrlfne strols zn sradjane.

Uslijed toga što neprekidno skaču djene materljalima, mi'en;aju se i tarifec. ik. eiektrane na slijedeći naćin, a stupaju na snagu 1. novembra: A) Tarifa po strujomjeru. Puštena snaga za osvljctljenje, koja se po struiomjeru označuje, računa se 13 helera (trinajest) od Hektovatnog sata. Za mo-

tore ill sprave za grejanje računa se Hektovatni sat po 9 (devet) belera. B) Tarifa po broju svetiljki. Dokie se strujomjen svuda ne posfave, piaćaće oni potrošaći, kojima se potrošnja električne snage računa po broju svetiljki, osvjetljenje po novoj tariff. Ova opredjeljenja stupaju na snagu 1. novembra 1916.

Piiušfllne prista] e za elektritnu rasvjetu Gd 1. nonembra 1916.

Vrst prostorija

Za avjetlljke sa

« ć g feža i 5=3

16

26

32

60

100

200

300

600

1000

2000

Normalnih sviječa po sijalld, mjesecu kruna

Sianovi 1 uredl

2.—

2.40

3.20

-4.80

8.—

Nlje dozvoljeno

Trgovine 1 radlonlce do 10 saU u veier

2.30

2.90

3.80

6.—

a—

15c—

21«

30.—

39.—

53.-

38.—

Javul lokaii 1 radionice preko 10 aati n večer

3.30

4.20

5.60

8.40

14.-

23.-

45.-

56.—

M4.—

sa-

Svjetiljke koje gore uvtjek

6.60

8.40

11.20

16.80

28,—

Nlje 4

osv o>jc»o