Beogradske novine

Izlazi: dnevno u jutro, ponedjeljkom posImc porfne.

Prodaje s e: Beogradu I ■ krajevlma

61

posjednutim od carsko I kraljevsklb četa po cijeni od a HrvaUkoJ-Slavonljl, BosnlHercegovlnl I Daimadji po cijenl od ....... 8 h Izvan ovog područja . . . 12 b ■ ■■■ —~ Oglasi po

P r e t p I a t a: za 1 mjesec ■ Beogradn I ■ krajevima zaposjednutira od carsko I kraijevskib čeU K ■ Hrvatskoj-Slavonfji. BosniHercegovinl I Dalmacijl K 2*40 izvan ovog područja . . . K3Cijeniku. *

LredniStvo « BEOGRAD, Vuka Karadžlća ui. 10. Teleion broj 67 — Upraval primanje oglasa I pretplate: Kneza Mlhajla ul. broj 38. Telefon broj 2 &

Godina II.

Uspjesi protiv Rumunja kod Oršave. 2300 Rusa zarobljeno izmedju Brodya i Zloczowa.

LIoyd Oeorge Iraa drskost da govori o neravnoj bortii na štetu Engleske, o nesrazmjeri snaga, koje Je tobož bilo u početku rata, dakle u momentu, kada su d v i j e d r ž a v e bile napadnute od s e d a m n j i h. Pored grubosti njegovih prijetnji, iz njih još izviruje i besprimjertia i strašno odvratna lažljivost. Protivnik koji je spao na takav način, sam sebe unižava. Od jednoga Lloyd Georgea ne možemo se nadati nastupanju „boljih vremena", kao što ih je on želio prije pet godina. Stvoriti ovakvo stanje, to će biti zadatak onoga oružja. koje se sada neumortio bori protivu Ei gieske i njenih vazala.

Rot sa RumunJskom. Runnmjskl poraz kod Sibinja Prvi neutralni glas. Kb. Amsterdam, 1. oktobra. ,,Nieuws Vandendag" piše: Ako jc vačna vijcst o odlučnoj pobjedi kod Sibinja, Rumunjl su ovdje pretrpjeli s iI a n p o r a z. Prirodno je, da će se njegove posljedice osjetiti i na drugim frontovima, kuji su važniji od erdeljskog fronta. No ova pobjeda ima i političkog značaja, pošto ovakav uspjeh sređišnjih vlasti na istoku mora biti vrlo neprijatna stvar. Ovo je prvi siučaj od Tanneberske bitke na ovamo, da se opkoljava i uništava čitava grupa vojske.

Krizu u GrčkoJ. Kralj Konstantin opet bolestan. Kb. Bern, 1. oktobra. Saradnik ,,P e t i t J o u r n a 1 a“ javIja iz Atene, da je kralj Konstantin obolio od nazeba. Njegovo stanje zadaje priiičnu brigu Ijekarima. Ipak kralj stalno pregovara sa svoiim ministrima i časnicima elavnog stožera. Vladine mjere. Kb. Atena, 1. oktobra. Prema jednoj vijestl Reuterovog ureda, tnini: tarstvo vojno i ministarstvo mornarice preduzele su stroge mjere, da spriječe pridružavanje časnika pobunjenicima. Uapšeiio je trl kapetana broda. Nema pritiska na Grčku? — Moskopulos privremeno uklonjen. Kb. Atena, 2. oktobra. Reuter javlja: Vlada još ništa ne zna o namjerama sila sporazuma. Ona će vjerovatno u ponedjeljak o t s t u p i t i. Izgleda, da je sporazum odlučio, da se uzđrži od svakog pritiska na Grčku i da joj ne nameće kakvu god politiku. Grčkoj če se dozvoliti, da sama o svome putu odlučuje. Atenske vijestl „Agenzie Stefani" jav« ljaju, da je načelnik glavnog stožera M o« s k o p u 1 o s dobio 45-dnevni dopust i da ga zastupa general S a T t o r 1 s. Ostrva su izjavila da se potpuno pri-. družuju venizelističkom pokretu. - Ultimatuin GrčkoJ. Kb. Lugano, 2. oktobra. Kako Javlja „Giornale d‘ Italia", predali su predstavnici sila sporaziuma 1. oktobra notu grčkoj vladi, koja je tako sastavljena da isključuje mogućiiost svakog vrđanja od strane atenske vlađe. Ovom se notom Grčka stavlja u položaj, da od« mah bira izmedju ovih dvaju ishoda: ili da odmah raspusti cijelu svoju vojs k u ili da neizostavno objavl t a t B ug a T s k o j, I to bez ikakvih uslova od strane Grčke, pošto je, veli se, jelinska kraljevina dopuštajući da Bugari posjeđnu važne dijelove Nove Grčke, nanijela znatnu štetu balkanskim planovima sila sporazuma. Ofsnzluu nu zcpudu. EngleskJ izvještaj. Kb. London, 1. oktobra. Naprcdovali smo izmedju LeTsa l L a Sarsa. Istjerali smo protivnika iz zemijišta, što ga je držao kod takozvanog „staufskog" šanca, u oblastt T h i e p v a1 a. Gotovo snio potpuno zau'zrli takozvani ,,švapski“ šaijac. Izvidničkim pohodima izmedju Ypra i Neuve Chapel1 e nanijeli smo protivniku mnogo štcte. Zadobijen je izvjestan broj zaTobljenika. U jednoj zaplijenjenoj njemačkoj naredbi ističe se važnost položaja kod L e s B o e u f s a kao posljednje zaštite topništva pa se veli da se ovaj položaj ni po koju cijenu ne smije upustiti. General Haig povodom te naredbe veli, da su njegove čete zauzele položaj u pitanju nekoliko dana po izdavanju te naredbe. Večernji izvještaj: Južno od A n c r e naše je središte zauzelo cijeli napadni objekat na frontu od 3000 yardi, 1 to istočno od Eaucourt 1‘ Abbaye do druma Albert-Bap*aume. Mjesto Eaucourt 1‘ Abbaye nalazi se u našini rukama. Zadobijeno je već preko 300 zarobIjenika. Naši su gubici neznatni.

Austro-Ugarska. Umro tlrolski zemaljskl poglavar. Kb. Insbruck, 2, oktobra. Zemaljski poglavar Tirola, baron pl. Kathrein umro je ovdje u 74. godini svoje starosti.

RATNI IZVJESTAJI. Izvještaj austro-ugarskog seneralnog stožera. Kb, Beč, 2. oktobra. Istočno bojište: Front piotiv Rumunjske. U Oršavskom odsjeku otele su naše tete od neprijatelja nekoliko visova. Zapadno od Petrozenya zauzele su brdo O b o r č u. Rumunjski protivnapadi odbij'eni su. Na rijeci Velikom Kflkfllbou 'Kockelu) morale su naše pređstraže da «e povuku iz Szćkelykeresztura. Front konjičkog generala nadvojrode K a r 1 a: U Karpatima mirovala je borba. fugoistočno od Brzezanya vodi se borba oko nekoliko rovovskih dijelova. Front maršala princa Leopolda bavarskog: Na drumu od Brody-a za Zloczow povratile su u protivnapadu austro-ugarske I njemačke Čete sve prekjuče izgubljeno zemljište, pri čemu je zarobljeno 24 ruskih Ćasnika i 2300 Ijudl, te 11 maštnsklh pušaka. Isto se tako svršiše potpunim ruskim neuspjehom ruskl napadi na pruzl B r o d yL a v o v. Rusl izgubiše u zarobljenicima 200 ljudl. U W o I y n I j I je juče vojska generalpukovnika pl, Tersztyanszkog cijeloga dana štajala pod najtežom topničkom vatrom. S vremena na vrijeme ]e protlvnlk upravljao svoju topničku vatru 1 protiv vlastitih topova, ne bl 11 natjerao svoju pješadlju da krene u napad, što mu je na nekim mje* stima I pošlo za rukom. TI p o j e d I n I napadl odbijenl su našom vatrom. Jutros je protivnik krenuo jake kolone protivu poloŽaja sjeveroistočno od S w i n i n c h y-a, odt»£en je protivnapadom. Talijansko bojište: Neprijateljsko je topnlštvo razvijalo fivlju djelatnost na cijelom primorskom fron}u. Naročito su žestoko tučenl našl položajl aa visoravni Krasa. U tom je odsjeku vatra i preko noči. ‘lugo-istočno bojlšte: ’Nema značajnljlh dogadjaja. Zamjenlk glavara generalnog stožaa pl. HOfer, podmaršal. PodHstak. PosUcdnjl dtml Metzn. Xz đnevnlka jednog francuskog vojnlka Iz Bazainove vojske 1870. g. (Nastavak). 2 15. oktobTa 1870. g. ^ Cijelu smo noć iz daleka čull to<povsku paljbu. Pucnjava se čula sa razdaljine od jpekih 20 kilometara. Svakl se pita, ko 11 (.o vodi borbu tako blizu od Metza, kada pe zna, da su Prusi daleko prodrli u našu jzemlju. Daj Bože, da su to prođrli naši i da idu da nas oslobode. Paljba je trajala cio dan i tek se pred večer ućutkala. 16. oktobar 1870. g. U jcdnoj maloj predstražarskoj čarcl rzarobljena su dauas tri Prusa. Odmah su jpredvedena njili trojica samom maršalu liasenu, da bi se saslušali o značaju tojpovske paljbe, koja se jučer čula. Oni tvr,de, da su i onl kao god i mi čuli jaku tojpovsku paljbu iz pravca Thionvillea (Diedenhofena), all da nemaju pojma, da 11 ♦o ovu tvrdjavu bombarduje pruska vojska, koja je opsadjuje ili da to napada kakva francuska vojska, koja je nadrla do u tove krajeve. Jedino što se od njih moglo saznati, jeste da vojska koja nas opsadjuje broji 300.000 ljudi. (Kao što smo u uvodu rckli, opsadna vojska princa Friedricha Karla iznosila je više od pet punih zbofova). V 17. oktobra 1870. g. Pronosl se glas, da ćemo izvršiti opšti Tspad. Došla je naredba, da se niko ne smije udaljavali iz logora bez odobrenja sa'mog zapovjednika puka. Naredjeno je čas-

Izvještaj turskog glavnog stana Kb. Carigrad, 1. oktobra. Na desnom krilu našeg kavkaskog bojišta ispao je sretno jedan prepad, koj'i su naše izvidnice izvršile protivu neprljateljskog logora. Na lijevom krilu su naše izvidnice suzbile neprijateljske nadmoćnije čete, koje su se približavale i zaplijenile su veći broj oružja u sprava za gradjenje šanČeva. Na ostalom frontu ničega od značaja. Naše čete, koje operišu na g a 1 i c i js k o m frontu, junački su poslije ogorčene borbe, koja je cijelog dana trajala, odbile žestoki napad, koji su Rusi svježim, a često puta nadmoćnijim snagama bili preduzeli. U početku je Rusima pošlo bilo za rukom, da na dva mjesta (kod Nova Groblja i sjeverno od Molochowa) prodru u naše istaknute rovove, all su protiv napadom našlh četa suzbijeni. Naše položaje očistili smo od neprijatelja I zaroblll smo 50 neprijateljskih vojnika. To suzbijanje neprijatelja je u toliko značajnije, što je on uvodio u borbu sa svira svježe snage i što je svoj napad izvodio primjenom velikih snaga. Uogd Georso. Uništiiac. Tri četiri godine prije izbijanja svjetskoga rata izašla je na njemačkom jedna knjiga poa naslovom „Bolia vremen a". Bila je ispunjena duhom, koji je ukazivao u budućnost, oslobodjenu od mnogih bor’oi, kojima je ispunjena sadašnjost. II toj budućnosti trebala je bar, da se ukloni sa svijeta krajnja, izlišna bijeda, u njo] su narodi trebali da žive u miru, a svakl od njih, ostavljajući maha svima sposobnim bez razlike, da se poslužimo sa riječima njeniačkog državnog kancelara, da stvori pravednu ravnotežu izmedju rada I zaradc. U ovoj je knjizl bilo skupljeno dvanaestak govora I članaka. Ovu knjigu nije napisao Nijemac. A pojavila se na njemačkom jeziku iz razloga što Nijemci teže, da prokiče put medju svoj narod svemu što je korisno 1 plemenito, pa ma gdje ga našli. Moramo da se crvenimo kad pomenemo Ime piščevo. To je naime Lloyd George. Tada još nije bio ministar vojni, nl ministar Municije. Tada je on još bio onaj Lloyd George iz godina, kada je kao ,,socijalistički ministar finansija bio strah 1 trepet gornjeg doma, državnik, koji je svojom ćvrstom nepokoljebljivom voljom stao 11 a stranu slabih i siromašnih. Kako

nicima, da pošalju sav svoj prtijag u Metz. Od sađa im neće sljedovati prtljažna komora. Najnužnije stvari imaće, da im nose njihovi vojnici. Od sada će samo generali imatl pravo na jednog konja tovaraša ill jcdna kola za prtljag. Maršal je izdao strogu naredbu, da se kroz predstražarske redove od sada imaju propustiti jedino lica, koja bi pokazala objavu, koju je on lično potpisao. Osim toga preporučuje zapovjednicima mrtvih straža, da budnije no ikad prate neprijateljeve pokrete. 18. oktobra 1870. g. Niko nema pojma šta se dešava u unutrašnjostl Francuske. A kod nas ovdje bijeda je svakim danom sve veća. Danns sam sa komandirom bio u gradu, ne bi li se štc našlo da kupl. No u gradu više nema ničega. Kad smo se vraćali vidjesmo dva artiljerca, kako vuku jednog konja na klanicu. Jadno kljuse nije više moglo ni da se miče. Jedan ga je vukao za ular, a drugi ga je gurao odostrag. Najzad se nesretno živinče stropoštalo. Odmah pritrčaše svt vojnici koji su se tu zatekli, stadoše da komadaju mrtvog konja, tako da za tili ćas od njega nije bilo ni traga. II. , Posljednjl časovl. 19. oktobra 1870. g. Danas Ima nečeg novog. Ah, da žaIosne novostl. Pročitana nam je ovakova naredba: Ima na raspoloženju hrane još za ćetirl dana, vojnici nose na sebi rezervne luane još za dva dana, đakle ukupno za šest dana. Ta hrana im da traje vojnicima osam dana, jer toliko će trajatl — pregovori sa Prusima! DakJe tu smo

se promijenio taj čovjek, koji se iz neznatnih početaka popeo na ovu visinu! Od socijalaoga ministra postao je upravljačem rata, od ozbiljnog ministra finansija postao je cnakvim državnikom-športistom kakav nam se predstavlja u svome razgovorti sa američklm dopisnikom. Onaj čovjek, koji je još prije 5 godina za cijelo čovječanslvo želio „bolja vremena", idealno stanje. koje bi izravnjavalo nepravde i ublažavalo suprctnosti, taj isti čovjek danas ne žell ništa drugo nego li smrvljenje, pokolj cijeloga jednog naroda, koji je neosporno jedan od najsposobnijih narođa na svijetu. Smiješna riječ o smrvljenju Njcmačke koju čak Asquith i Grey više nijesu srnjeli upotrebijavati, ponovo je oživjela zahvaljujući Lloydu Georgu, koji hoće da joj da nove sadržine 1 novoga žara. On gcvori o svjetskome ratu kao o nekoj sportskoj utakmici, za koju se nada da će Engleska sigurno pobijediti. On lioće da gazi, da razmrskava, da kazni. U svojoj žudnji za osvetom on raspolaže kao svojom ličnom svojinom Rusijom i Francuskom osudjujući te dvije saveznice jednom riječju do boTbu do posljednjeg čovjeka. Čovjeku se prosto čini da ovakve strašne i krvave riječi ne uzme ozbiljno. Ali protivu takvoga shvatanja govore ove činjenice: Lloyd George u Engleskoj spada medju prve Ijude, to je političar koji je već u više maha pominjan kao nasljednik Asquitkov. čovjek koji danas zauzima ne manje važno mjesto ministra vojnog. Ako se ima na umu hladni, nestrastveni i praktični đuh engleskog državnika, onda ove riječi Llnvđ Georgeove, toliko udaljene od svake hiađnokrvnosti i mirnoće, dopuštaju pretposta\ ku, da je na mjesto ra\modušnosti, osnovane na svi.iesti o snazi, kojom su se do sada cuakovali engleski ministri, došla nepouzdanost izabrinutost u najvećem stepcnu. Lloyd Georgeov intervju i Bethmann-Hollwega govor u njemačkom Rcichstagi padaju u isti momenat, tako da nam uporech'enje izmedju ovih dviju izjava daju sliku ontiamjerama i ciljevima ovih dviju država, koje se smatraju kao glavnl piotivnici u svjetskome ratu. Iz kanceiarovog govora govori volja za odLranam, kc-ja nalaže dalje vodicnje rata jedino uslijed uporne žeije protivnika da ga produže, iz Lloyd Georgeove izjave pak govori upravo zlikovačka krvoločnost, želji'.a skrhanih kostiju. Još nikada u Njemačkoj nijesu iznijeli kao ratni cilj razmrskavanjc Engleske ill Francuske, tamo ne žele ni da satiru ni da umanjuju, ali ipak. razumije se, siporazum tvrdi kako se on braui a Njemačka vodi osvajački rat. Sile sporazuma, u prkos višegodišnjem radu pokojnog kralja Edwarda VIII, tvrde kako nijesu bile spremne na ovaj rat.

dospjeli. Sad znam da ćemo izaći iz Metza aii bez pušaka. 20. oktobra 1870. g. Ipak se još pronose glasovi, da ćemo pokušati Ispad, ali s druge strane opet veCina govori, da ncma drugog ispađa nego kapitulacije. Bez topova, sa malo municije. bez konjice, a sa pješacima, kojl jedva slcje na nogama. da jadnoga li ispadai 21. oktcbra 1870. g. Danas smo clo dan bili u Metzu, da uzmemo neke stvari za zapovjednika čete. Ušao sam sa vodnikom u jednu kafanu, gdje smo odigrali partiju karata, da se koliko toliko razonodimo u ovoj nesreči. Po grada se po clo dan govori samo još o kapitulađji. Gradjanstvo Metza ni najmanje nije ushlčeno ovom perspektivom. Ta oni su bili uvjerenl, da je Metz nezauzimljiv. Metz, koji je već 1813. zadao toliko jada neprijatelju. No nadajmo se, da ovaj lijepi grad neće za navijek ostati pruski. 22. oktobra 1870. g. Vrljeme gore nego ikađa. Izgleda, da se i pritoda trudi da nam, što v’še može pogorša našu bijedu. Danas sam , 'o obično bio u Metzu. Jedna dobra 7 t . dala mi je za dva franka kilo žita. čim sam stigao u logor, još nijesam ni čestito sjeo, već sam dohvatio mlin za kafu i njime ,,izmljeo" žito. Poslije sam ga skuvao i pojeo. Možete zamlsliti, kakvo je to jelo bilo, be7 soh 1 čega. Ali kad je čovjek gladan .. • ' 23. oktobra 1870. g. Danas Iznenađa otpočeše utvrdjenja da pucaju. Ali to ne znači ništa dobro. Jedni vele. da je to prosto za to, da se topovi ispiazne, a drugi opet kažu, da se to

čini da topovi ne bi zardjali. Ja jedino još znam, da će ovo da se vuče još nekoliko damt, za vnjeme kojih ćemo trpjeti strašnu glađ. 24. oktobra 1870. g. Vrijeine sve goit i gore. Kiša samo pljušti. Kada se u večer skroz pokisli uvučemo u šator mislite, da ćete živi da se .pomrznete i očajno očekujete zoru. Svl su lclesri. Danas je konačno obustavljen svaki rad na utvrdjenjima, jer niko višc nema snage, da rtikuje pijukom i ašovom ili da gura kolica. 25. oktobra 1870. g. Namirnice se svršiše. Vojna uprava više nema šta da da. Ljudi su ostavijeni satnlm sebi, da nadju što za jelo ako mogu. Kupuju po skupe pare nešto žita, plaćajući bar franak i po pola kile, pa to oada satnelju i skuvaju, kao što sam ja učlnio prije nckl dan. 26. oktobrti 1870. g. Danas se uporno pronose glasovi, da je kapitulaclja svršena stvar. Naša jadna Basenova vojska, nekada sjajna rainska vojska, do krajnosti iznurena gladju bez konja i topova saja mora nepcbjedjena da se pTeda. O Bože, kalco smo to dopustili, da nas opkole trostrukim redom rovova, silnim baterijaina bez ikakvog izgleda na prodor, O strahote! Vojska od 120.000 ljuđi, koja evo već mjesec dana gorjela od nestrpljenja, da sc mjeri sa triput jačim neprijateljem, danas mora da se preda, pobijedjena gladju. ^ III. Sve je svršeno — Metz se predaje. 27. oktobTa 1870. g. Moraće se podnijeti ova sram-ta mo-

raćemo dopustiti ovaj njemački u s«e1fc li’0.000 Ijuđi oredaju se bez puške. Svl časnici da polude od muke. Tješe nas 1 vele, di će nas Prnsi raspustiti kućama. Ali ja surnnjam. Prusi i suviše dobro znaju, v kakvi smo mi vojnici, oa neće reskirati, da nas opet imaju za protivnilcc, , „ (Nastaviće se.)

Ronf&nGui zrccl u službl rnfne chiruiRije. Od Dr. Hans Richtera. Svršetak. Od vrlo velike je važnosti, što je Rontgen umio da đovede fluoreszenc svojih zraka do osjetljivosti fotografskih suhih ploča. Jer Rontgenovom fotografijom dobili su Rdntgenove zrake nešto zasjenčeno vidljtvo i sllka je postala trajnija, tako, da se ona mogla u arhivi, kao u kakvom fotografskom ateljeu, godinama čuvati radi naknade izrađe. Sa svima tiin savladanim iznenadjc-: njima izašao je Rontgen u januaru 1896. Od iznenađjenja zadivljeni naučnički svijet, t kad je tajni viječnik pl. K o 11 i c k e r zapitao ovog div-čovjeka, kako on sebi zamišija vrijednost svojih pronalazaka za medecinu, odgovorio je fizičar, da on produženje svoiih pokušaja u tom pravcu polaže u ruke ljekara. On je vjerovatno unaprijed slutio, s kolikim će interesovanjem i marljivošću ljekart iskoristili njegov pronalazak za svoju naukuNecđložno su otpočeli radovl IJekar( Iniarljivih tehničara. Ali j« put od RCnfe genovih pokušaja do naših sađanjib Rdnti genovih aparaca bio tcgoban I daick. uora*.