Beogradske novine

Sfrana 2. - - 7. oktobra 1916.

Beogradske Novlne

Bub'ofa - - « ^ * - « » Broj 235

mogH, da je uoče. Oni su misbll da će moćl da pregaze zamorenu i pokoleoajiu vojsku, all su naišll na čelični zid Tafff-orwjQbanih boraca, riješenih na pobjedu, koji ku 'Crpjell sve novu snagu Jx jvijesti o pravednosti svoje

itvarl. Druga, ne manje sudbonosna grijeSka sastojala se u tome, što su u rumunjskom glavnom stožeru rat protiv Austro-Ugarske smatrali kao manevar, » kojemu bi suprotna strana takodje bila pod zapovjedništvom vojskovodja od kova rumunjskih generaia. Oni su mislili, da če generhlima Iiiescu i Averescu stati na suprot kakav austrijski I njemačkl „Iliescu" i ,,Averescu“. No u mjesto toga oni su u erdeljsklm goarama naišli na Falkenhyna i Arza, a

u ravnoj-Dobrudži 1 na Dunavu na jednoga Mackensena. A isto kao što su se ovi zapovjednici preko svake mjejre pokazivali dostojni povjerenja, koje lm je ukazato, isto su tako i rumunjski zapovjednici dokazaii kako su nedoivoljno 1 lakomišljeno pripremljeni stupili u borbu, koja će biti kobna za Rurmmjsku. Na dunavskoj obali kod T u t r ak a n a još se jednako izvlače rumunjski Iješevi od pogibije prije mjesec dana, a već se jcđva za nekoliko kilometara dalje na zapad ravnodušna dunavska voda rumeni od nove rumunjske krvi. Kao i ondje, tako je I ovdje razlog za krvave i bolne poraze rored Vještine savezničkiit vodja i hrabrosti njihovih boraca, blo lakomislenost i strateško polutanstvo rumunjskih zapovjednika. Zasljepljeni i nesavjesni natjerali su oni cijelu jednu diviziju preko Dunava u nerazumljivoj nadi, đa se takvo preduzeće može Izvesti bez podrobnih i tačnih priprema. Oni nljesu računali sa „dunavskim husarima 1 , sa brabrom austro-ugarskom dunavskom flotilom, a oni izgleda da su zaboravili, đa na susjednoj obali ima njemačkih i bugarskih četa. Danas pontonskl most kod Rahova više ne postoji, a potučena divizija luta u pravcu Tutrakana, očckujući sudbinu onih triju divizija tutrakanske posade prije mjesec dana. Rumunjski je narod bio najpotišteiiiji narod u Evropi. Ni u kojoj drugoj zemlji seljak nije tako bezobzirno eksploatisan i održavan u vječitoj bijedi, kao u „istočnoj Belgiji“. Prve sedmice rumunjske. vojne, Tutrakan, Sibinj i Rabovo dokazali su, da se ni u kojoj zernlji narod ne može tako lakotntšljeno i nesavjesno gurati u sigurnu propast, kao u visoko kulturnoj Rumnnj-

skoj.

pričuvnici u unutrašnjosti nonavljajti svakoga dana svoje demonstracije protiv rata. U više mjesta Peloponeza došlo je do protivnih manifestacija Venizelista, prilikom kojih je došlo do burnih prizora. Prlnc Andrlja na povratku. Kb. Lugano, 6. oktobra. Orčki princ Andrija.na povratk’u iz Londona za Atenu proputovao je kroz Paris, pa će danas stići u Rim. Jzjava okružnog načelnika u DramJ. Kb. Berlin, 6. oktobra. ,Wolfov ured javlja pod 30. septcmbrom iz D r a m e, da je tamošnji okružni načelhik, čuvši o vijestima, rasprostranjenim u sporazumniin državama odnosno nekih zvjerstava u privremeno zaposjednutim krajevima grčke Maćedonije ovlastio je dopisnika W'olfovog ureda na slijedeću izjavu: Dovoljno je, kada ja kao okružm načelnik drantski uvjeravam, da u našem gradu nije moglo biti bolje, nego što je sada. Red je u našem gradu po uiazu bugarskc posade primjeren. Trijezno stanovništvo rado se odaziva odredbama, koje se donose u interesu njegove bezbijednosti. Moj saobraćaj sa bugarskim zapovjednikom apsolutno je prijateljskog karaktera. Sve tužbe, koje su mi pris'izaie sa seia odnosile su se jedino na oskudicu u predstavnicima viasti, uslijeđ čega je biio moguće, da su pojedini nesavjesni ijudi preduzeli neopravdane mjere protivu seoskog stancvništva. Nikada se ove tužbe nijesu odnosiie na bugarske čete. Na protiv stizalc su moibe, da se po mogućstvu svuda pošlju manja odjeljenja vojshe, koja bJ garantovala red. Olavni nadzornik grčkih državnih željeznica potpuno se pridružio gornjoj zvaničnoj f zJavi okružnog načelnika. Svijet sad već lma drugojačije mišljcnje o Bugarlma, nego II u prvim danima njihovog dolaska kada su Venizelisti širenjem lažnili glasova uznemira\ali staiiovništvo. Zvanična izjava okiužnoga načelnika važi i za ostale krajeve, naravno sa Izuzetkom, što je stanje u krajcvima bliskini bojišlu nešto drugojačc prema tamošnjim prilikama. Savjetovanja. Kb. Atena, 6. oktobra. Po jednoj Havasovoj vijesti, kralj će se sulra savjetovati sa polltičkim ličnostima. U prijestonici 1 u unutrašnjosti vlada trajan mir. Neprestano odlaze primorski časnici na Kretu da se pridrtiže narodnom pokretu.

Austro-Ugarska. Car za erdeljske bjegunce. Kb. Budimpešta, 6. oktobra. Njegovo VeLičanstvo car I kralj dao Je za erdeljske bjegunce sto hiljada kruna. Ugarska je vlada u ime erdeij.skoga stanovnišlva izjavila najpoKo.'iiiju zahvalnost za ovaj ve.ikodušnt dar.

Kriza u GrtkoJ. Venizelist* ulaze it viadti Kb. Atena. 6. oktobra. Reuterov ured javlja: Očel ujc se, da ćc novu vladu sastaviti onet D ian i t r a k o p u 1 o s, ali da će u nju uči trojica Venizelista. ,,T I m e s" javlja, du je kralj pregovatao sa nekoliko državnika o stvaranju nove vlade, i da postoji veiika vjerovatnoća, da će se obrazovati koalicijona vlada. Ostavka grčke vlađe. Kb. Lugano, 6. okiobra. Agencija Stefani zvan:čno saopštava pod 4. ov. mj. rz Atene: Orčka vlad?.. pr.što nije mogla doći u dodir sa silarna sporazuma, smatrainći to kao smetnju za razvijanje njenib nacijonaln'h in:eresa, zamolila je kralja da u v ai i o s t a v k u. Kralj ie p r i in i o o st a v k u. Kni n skl savjet prlje ostavke. — Večina za rat. Kb. Atena, (i. oktobfa. Pcuterov ured javlja. Kralj je održao krunski savjet, na kojemtt je pozvao svakoga ministra, da se Izpvi za ili protiv rata. Većina je biia za rat. . , Na to je kralj primio oscavku viađe. Pravi uzroci ostavke k.nbineta. Kb. Milano. 6. oktobra. Kako piše ,,S e c o I o ', atenukl list „E s t i a“ tvrdi, da razlozi koje zvanićno saopštenje iznosi za ostavku vla-: de nijesu tačni, već da je do ostavke došlu za to što se kralj Konstantin nije pridružio vladinim argumentima, koji Stt iš’- u priiog stupania u rat. Nova kričanska viada. Kb. Milano, 6. oktobra. ,.Secolo“ Ja.vlja da ’c -’cnizelos na Kiitu uspostavio zvanje guvcrnera, kao što je postojalo prije prisajedinjenja Krete (lrčkoj. Za guvernera pnstavio je Livšcg minitsra C i r o rn o k a, Nemirl u zem'li.

OienzltM na zapoefu. Francuski izvještaj. Kb. Paris, 5. oktobra. 11 sati noću: Sjeverno od Sotnme napredovali smo istoMo od M o rv a i a. Odbili smo jedan jak njemački napad, naperen protiv rovovta, koje smo bili osvojili sjeverno od F r e g ic o u r t a. Južno od S o m m e prod'ižuje ueprijateljska artiljerija svoju vrlo živu djelatnost, prije svega u odsjeku Barleux — Belloy — Deniscourt i u odsjeku Quesnoy. u Vv’ oevreu uzeia je naša teška artiljerija kod S t. B e n o i t a jedan vojnički kolodvor na nišan, izazvavŠi vel.ki požar. Na kolodvoru bio je ogroman proinet. S ostalih frontova netna šta da se javi. Engleski izvještaj. Kb. London, 5. oktobra. Večernjl izvještaj: Sjeverno od takozvanog ,,švapskog“ rova nanijela je naša artiijerija štete neprijate.jskoj pješadiii, koja se nalazila u Dokretu. Predtizeii smo uspješan prepad u predjeiu V t n n y a. Neprijatelj uzaludno pokušava da prodre u naše rovove istočno od S t. E t o y.

Rusljtt. Položaj na ruskom bojlštu. Kb. Bern, 6. oktobra. U jednom Članku o položaju na ruskom bojištu, .Temps" veli: Na sjevemom dijelu honta Rusi su u defenzivi. Ali se zato vode vrlo ozbiijne borbe južno od Prlp j a t s k i h blata, naročito kod L u c k a Vladimira-Volinjskog i na Zlatnoj Lipl. U posljednjem kraju dovukli su Nijemci znatnih pojačanja. Ishod borbe, koja se tamo razvija, biče od najvećeg značaja. Promjene u ruskoj vladl. Kb. London, 6. oktobra. Reuterov ured javlja: Povodom naimenovanja Protopopova za ministra unutrašnjih djela predstoje u Rusiji važne ministarske promjene. Ime predsjednika dume stoji u vezi sa popunjenjem Jednog visokog položaja. Đosadanje se vijesti zvanično još ne potvrdjuju.

Kb. Beni. 6. oktobra. Prema francuskoj štampi jolczaj je u Orčkoj ozbiijan. Naročit« u Arici. je svakim đanora teže. Grčki

njemaika. Jublle] W(irttembergskog ministra. Kb. Stuttgart, 6. oktobra. VVflrttembergski kralj podario je prilikom njegovog ministarskog jub.'leJa barunski naslov ministrit predsjedniku Weiszecker.

Itallja. Novačenje u Italiji. Kb. Lugano, 6. oktobra. Oni vojni obveznici iz godišta 1886. do 1881., koji su na prijašnjoj staino proglašeni nesposobnimiT, bife ponovo pregledani.

Rot na motu I pod mcrem. Rad podmornica. Kb. Varđoe, 6. oktobra. Ovamo se vratio norveški parobrod „Kong Magnus’* sa puta za Arhangels. Iskrcao je 79 ljtidi od posade dvaju torpedovanih brcdova, jednog ruskog i jednog engleskog. Sam „Kong Magnus” untakao je torpcdovarju samo pod uslovom, da prenese u Norvešku ljudstvo torpedovani’i brodcva. I OKOllCS, Otvaranje dobrotvornog bazara povodom imendana Njegovog Veličanstva. — Spomen-vrpce. Prekjuče po podne otvoreni c. i k. dobrotvorni bazar u hotelu ,,Moskvi“ ne samo da je bio dogadjaj za članove c. i k. vojske u društvenom i đobrotvcrnom pogledu, nego je i potpuno odgovorio i svečanosti u čast imendana Nj. VeliČanstva. Q. generalmajor Kuhink a, koji stoji na čeiu toga preduzeća, pozdravio je g. generalniajora pl. B ab i c h a, koji je kao zamjenik Nj. Preuzvišenosti g. guvernera svečano otvorio bazar. Govornik je naglasio, kako Je izrična želja Nj. Veličanstva, da se svečani dani, koji stoje u vez ! s njegovom osobom, proslavljaju do’orotvornim priredjivanjima. Odgovarajući toj želji — tako je izveo g. generaimajor Kuhinka — okupili su se ovdje u tom cilja časnici I činovnici c. I k. vojske. Govornik je pozdravio g. generalmaiora pl. Babicha kao zastup. g. guvernera i molio ga je da otvori bazar. Na ovaj govor, mm vojničkog polera, odgovorio je oslovljeni sa isto ;ako značajntm riječima, nagiasivši, kako svaka svečanost počinje molitvom, te tako i ova, saobrazno njezinom dostojanstvu, ireba molitvotn, upućenoj Svevišniem, da dobije svoje osvećenje: Neka Bog podari našem ljubijenom caru, koji sada u svojoj 87. godmi svetkuje svoj imendan, još svima nama željeni dtig vijek. Govor je završen burnim usklicima Njegovom Veličanstvu. Bazšr. Preko svakog očekivanja sjajno je ispala prodaja spomen-vrpca, koje su se Ijubazno primile sestre rezervnih bolnica ,,Brčko“ i „Brfrn II.“ Mnoge osobe su izložiie kupljene spomenvrpoe ponovnoj prodaji, te su i ove rasprodate. Isto tako divnu sliku odavao je bazar razne robe; u šarenim lijepim prostorijama bijaše nastala otinica za kupovinom, te su mnoge kupljene stvari dobrovoljno preplaćivane, što je tnnogo pridonijelo, da prihod bude znatan. Naročito upada u oči lista dobrovoljnih priloga. Poiožili su: 4. grčki vojni zbor lOtuj Kr.; Preuzv. guverner baron R ii e rn e n 200 K.; generaimajor pj. Bab i c h 50 Kr.; generalmajor K u h i n k a 100 Kr.; pod pseudonimom . Agnes" 100 Kr.; grof Szeczen 100 Kr.; Prenzv.pl. Thalloczy 50 Kr.; Ugarska banka 50 Kr.; pričuvna bolnica 400 Kr. Za premijeru magioničara Ludwiga N o f-a, koja će biti u subotu, veliko je interesovanje. Još malo zaostaiih karata za sjedišta mogu se dobiti u samoir. bazaru. Kavana. Iziišno je pričati, da je kavaua bila dupokm putta. izgled na Terazije i zapadno na neobično dražesnu sceneriju osposobljava ovu kavanu kao stalno drušiveno središte. S obzirom na kratkoću vremena oko spretne za ovu preniijeiu može se reći, da je ista ispaia na opšte zadovoljstvo i da to preduzeče mnogo obećava za budućnost. Gost*. Zaštitnica ovoga preduzeća, supruga g. guvernerai, izvinila se zbog nedolaska uslijed ođsutva svoga supruga. Od gostiju bijahu medju ostalima prisutni i zapovjednik 4. grčkog vojnog zbora general Nadjopou1 o s, načelnik glavnog stožera toga kora potpukovnik Valettas, potpukovnik Skouphos, major Vjasis, legacijoni savjetnik Freitag, major pl. Alvensleken i kapetan D i r s c h s gospodjom od njemačke nadzorne ispostave. Nj. pr. g. pl. T h a 1loczi. Nj. pr. grof Szecheny, Nj. pr. gospodja Feichter, c. i k. stožern! načelnik pukovnik Kerchnar w e s gospodjom i skoro svi viši časnici i činovnici c. i k. vojske. Gospoda konsul Rappaport, direktor Osk a r, T i J1 e r i plvarski upravnik F uneck. m

Katolička služba božlja. Sutra u nedjelju, 8. oktobra služiće «e: 1. UKonakuu 8 sati sv. misa za vojništvo, kojoj Imade pristup I gradjanstvo. 2. U župskoj crkvl (Poslanička ulica): u 8 sati služiće se «v. misa zs školsku djecu, u 10 sati njemačka propovjed i pjevana sv. misa. U radne dane Je prva sv. misa u pol 7, a druga u pol 8 sati. U mjesecu oktobru svaki dan po podne u pola 6 oktobarska pobožnost, kod koje se krunica moli. Bajram. U nedjelju 8, ov. mjeseca nastupa veJiki muslimanski praznik K u r b a n-B a jr a m koji traje četiri dana. Sprskl pukovnik uapšen. ,Rud. Korrespondenz* ima ovu vijest iz ZUricha: Iz jednog saopštenja srpskog poslansta u Rimu vidi se, da je u Turinu uapšen srpski potpukovnik Jevrem P o p o v i ć na zahtjev srpske vlade. Srpsko poslanstvo tvrdi, da su ovo apšenje izazvali vojnički razlozl. Potpukovnik Popović je sproveden stražamo na Krf. Poziv vlasnicima poljskih imanja. Svi vlasnicl poljskih imanja u ataru beogradske opštine, koja obradjuje carsko i kraljevsko odjeljenje za 'zasijavanje — upućuju se na slijedeće popisane odredbe, jer je u prkos ponova Izdatim poukama većina zemljišta ostala neobelježena. Sve dotle dok se to ne izvrši neće se moći zemljište premjeriti 1 vlasnicima odrediti i naknaditi zakupnina. Neka ovo dakle služi kao posljednja opomena, da se gore rečena imanja najdalje do 15. oktobra po niže izloženim upustvima obelježe: 1. Svako imanje treba na sva 4 ugla sa po jednim kocem obiiježiti. 2. Ako ie zemijište veće i ima nepravilne granične iinije tada je potrebno, da se kočevi na više mjesta postave. 3. Kočevl bili od suvog ili još zelenog okruglog ili otesanog drveta, moraju imati dužinu od 1 metra, a u presjeku 12 do 15 santimetara od prilike u debljini čovečje ruke više lakata. Na donjem dijelu treba poprječno prikucati jedno parče drveta, dužine 30—40 santimetara. Na gornjem dijeiu pak, treba kolac prosto ravno otesati i na tu površinu ispisati masnom bojom onaj broj koji je u svoje vrijeme od carsko i kraljevskog odjeljenja za zasijavanje dobiven. 4. Na graničnim uglovima svakog imanja — parcele — treba iskopati na sva četiri ugla po jednu rupu, u kojoj se koiac sa onim poprječnim drvetom 80 santimetara duboko usadjuje i zemlja unaokolo dobro nabije. Iz zemlje kočevi ne smiju više od 20 santimetara virlti, jer će iste inaće sirotno stanovništvo isčupati i kao gorivo upotrijebiti. Ima vazda primjera, da su mnogi dosada usadjeni kočevi — pošto nijesu po datom upustvu postavljeni — od vjetra oboreni, ili od štanovništva pokradjeni. Preminula. Prošle je noči preminula u Milovanovića ulici Stoja udova pok. B o g i ć a, člnovnika, pa je jučer i sahranjena. Zabrana paše po šumama. Na temelju naredbe carsko I kraljevske vojne gubernije odjelenja IX., broj 1648 od 1916. g. objavljuje se, da jezabranjena paša po odraslim šumama državnim, opštinskim, crkvenim i manastirskim. Ko protivno ovome postupi, biće kažnjen po srpskom zakonu o šumama, koji je Tranije vrijedio. Uvjerenja za koncesije. Opština grada Beograda prema naredbi zapovjedništva građa Beograda, neće od danas, pa do dalje naredbe ni u kom slučaju izdavati uvjerenja za koncesije za radnje gostioničarske, restauracije, kafane, delikatesne radnje, nar. kujine i radnje sa životnim namirnicama. Skreće se dakle pažnja gradjanstvu, da se vlše ne obraća molbama opštini, jer mu se ne će moći izaći u susret u nikojem pogledu. Traže se. Društvo Crvenoga Krsta u c. i k. voj. gen. guberniji u Srbiji u Beogradu, Siminaui. 21 poziva, da se jave Društvu ove osobe: g-dja A g n i j a udova dr. D r a g o 1 j uba N. Mil oš evića. g-dja udova Koste Kostića. g-dja udova KosteNovakovića. g-din Pera Marković, blagajnik solskog stovarišta u Obrenovcu. g-din Vojislav Karanović, sudija u Petrovcu, g-din Vlada Antonijević, sudija u Petrovcu. g-din Stevan Živković, sudija u Petrovcu. Uhvaćen vo. Noću u oči 30, septembra uhvaćen je u Miloša Velikog ulici jedan mangup vo. Predat je c. i k. vozarskom parku. Ižrijebanje velikih zgoditaka 87. kralj. ug. povl. razredne lutrije započimlje, kako nam je to sa pouzdane etrane priopšte.'.o, na 27. i 28. oktobra. I ovaj puta biće ižrijebano pod državnim nadzorom kroz pet mjeseci 65 003 zgođitaka uiznosu od 14 milijuna 469.000 kruna. Pobliže o tom u današnjem listu poznale: Glavne kolekture kralj. ugarske povl, razredne lutrije Banka Kronfeld d. d. Zagreb. Gdje se može kupitl hljeba. Od prvog oktobra opština je grada Beograda donijela odluku, da se niže imeno-

vanfm hljebarlms može dozvoliti prodavanj« hljeba gradjanstvu prema propisanim cijenama, koje je proplsala opština a na osnovu kupona za bljeb, koje izdaju kotarevl grada Beograda 1 to: 1. Janaćku Jankoviću u ulici Cara Uroša broj 59. 2. Serafimu Kofilariću u ulici Stari Senjak broj 5. 3. Milošu Siljanoviću u ulici Makensijevoj broj 46. 4. Gjorgju Lazareviću u uiici Sarajevskoj broj 81. 5. Jovanu Stojakoviću u ulici Gimnazijskoj broj 24. 6. Maksimu Lazareviću u uiici Knjeginje Ljublce broj 20. 7. Kosti Maksimoviću u ulici Hajduk Veljkov Venac broj 3. 8. Mirku Dragićeviću u uiici Makedonskoj broj 11. 9. Marku Markoviću u ulici Kralja Aieksandra broj 136. 10. Trpku Sinadinovlću u ulici Vojvode Savatija broj 71. 11. Nastasiji Nikolić u ulici Makenzijevoj broj 57. 12. Simi Lazareviću u ulici Takovskoj br. 48. 13. Nastasu Dančeviću u ulici Žičkoj br. 1. 14. Ružici Danilović u ulici Stara Crkvenoj broj 45, 15. Mihajlu Beliću u ullci Veliki Trg br. 3. 16. Savi Jovanovičii u ulid Hilendarskoj broj 31. 17. Dimitriju Naumoviću u ulici Šumadijskoj broj 91. 18 Dimči Slmljanoviću u ulici Knez Miletinoj broj 48. 19. Jovanu Kuzmanovlću u ulid Carice Milice broj 14. 20. Iliji Stojanoviću u ulici Prištinskoj br. 57. 21. Antoniju Konstantinoviću u ulici Cara Dušana broj 42. 22. Dušanu Todoroviću u ulici Ratarskoj br. 46. 23. Ljubomiru Milovanoviću u uiid Bitoljskoj br. 57. 24. Blagoju-Bogdanu Gerasimovu u ulici Ratarskoj br. 107. 25. Dragutinu Jovanoviću u uiid Gimna* zijskoj br. 27. 26. Stanku Stanisavljeviću u ulici Deligradskoj br. 26. 27. Lenki Grujić u ulici Makenzijevoj br. 78, 28. Mihajlu Gjorgjeviću u ulici Čukarica. 29. Vasiliju Akimovu u uiici Knez Danilovoj br. 34.

Zvanifne ODJave. C. i kr. glavna vojna gubernija u Srbiji, S. z. i z. Nr. 822/OA. Objava. 1. Sve količine rakije u c. 1 k. zapcsjednutom području, uzimaju se za potrebe vojne uprave. Ipak svaki vlasnik smije za potrebu zadržati najviše 50 litara. Ipak mora količinu prijaviti, i za nju plabti porezu od para 65 za svaki litar tečnosti meke rakije (od najviše 25°/ 0 čistog aikohola t. j. 10 gradl stare srpske gradacije) a kr. L30 za ljuću rakiju. Količine do 10 litara oslobodjene su prijave i plaćanja poreza. 2. Svaki je dužan svoje količine rakije, koje preiaze 10 litara, da prijavi kod opštinskog suda, do na dan koji odredi okružno zapovjedništvo. Prijavljene količine otkupiće vojna uprava po cijenu kruna 2-20 za litar čistog alkohola, t. j. po hektolitru kruna 5-50 za svakl grad stare srpske gradacije i imaju se na odredjenim mjestima za skupljanje, predati kupcima, koji budu ovlašćeni od glavne gubernije (Središta za iskorišćavanje žetve). Roba će se u gotovu plaćati. Gdje će se roba predavati, biće u svakom okrugu određjeno. Vlasnik robe ima da stavi na raspoloženje dobru burad, koja će mu se besplatno vrattti do mjesta predaje, ili će mu se nadoknaditi (isplatiti) sa 8 heiera po litru sadržine. 3. Ovlašćeni prodavci pića, koji rakiju imaju 1 žele da je zadrže, moraju se za odobrenje obratiti molbom okružnom zapovjedniku, i platiti porezu na rakiju u iznosu od krune 2.60 po litru čitavog alkohola. U slučaju neodobrenja, poreza će se vratiti. 4. Od sada će oviašćeni prodavci piča smjeti rakiju kupovati samo od same glavne vojne gubemije (Središta za iskorišćavanje žetve) ili u prodavnicama, koje ona ustanovi. 5. Svaka druga trgovina sa rakijom od sada je najstrožije zabranjena. Trgovci, koji su rakiju več kupili, da je na veiiko prodaju, moraju količine, koje se kod njlh nalaze, odmah da prijave i plate porezu propisanu u § 3. Vojna uprava če takve količine ili po umjerenoj cijeni otkupiti, 111 će odobriti izvoz ili prodaju ovlaščenim prodavcima pića, utvrdjujući cijenu i ostale uslove. 6. Od sada sraije samo onaj pečl rakiju, koji je zato dobio izrićno (naročito) odobrenje od okružnog zapovjedništva. Novo-pečena rakija, podležl ođuzimanju pomenutom u tač. 1. i 2. Pri odobrenju će okružna zapovjedništva odrediti dane, u koje se smije peči rakija 1 preduzeće odgovarajuće kontrolne mjere, da bi se spriječilo skrivanje produkta. 7. Ko protivno ovoj naredbi postupa, naročlto, ko ma koju od propisanlh prijava ne izvrši, zabranjenu trgovinu sa rakijom vodl (kupuje 111 piodaje), bez odobrenja rakiju peče, iii se za to odredjenih uslova ne pridriava, ili ovakve prestupe pomaže, biće kažnjen novčanom kaznom od 10—2000 kruna i osim toga oduzeće mu se roba, burad, aparati za pečenje raklje (kazanice), bačve 1 ostajl materijal. U slučaju da se ne može novčana kazna naplatiti, blće ista pretvorena u zatvor od 1 dana do 2 mjeseca. 8. Pri unošeojn u područje jednog grada one rakije, koja je uzeta za vojne podebe ne piačajn se nikakve gradske daitome.