Beogradske novine
fzSazh dnevno n Jutro, ponedjeljkom poslije podne.
P r o d a J e s e: • Beogr*do I ■ krajevlma zmposjednutim od carsko I lcra* ijevjkih ćeta po cijeni od ■ HrvatskoJ -Slavoniji, BosnJHercejoviai I DalmacJJl djetd od bvaa ovog podrućja
Sl
Ogiaai po cijeniku.
Pretplata: za 1 mjesoc a Bcogrado I a krajevlau zaposjednatia od carsko I kraijevskih četa K 1-5* a HrvatskoJ-Slavonijl, BosniHerccgovlni I Dalraacifi KMI izvaa ovog podrnčja . . . Kž'—
OrednUtvo« BEOORAD, Vuka Karadžlća ul. 10. Telefon broj 67. — Uprava. primanje oglasa i pretplate: Kneza Mlhajia nl. broj 88. Telefon broj 2S.
Br. 236.
BEOGRAD, nedjelja 8. oktobra 1916.
Godina II.
Rumunji tučeni kod Oršave, južno od Hatszesa i na istočnom erdeljskom bojištu. — Posranični hrijes Sigieu u austro-usarskim rukama.
RATNI IZV3ESTA3L Izvještal austro-ugarskog seneralnog stožera. Kb. Beč, 7. oktobra. Istočno boiište: Kod Oršave naše su čete opet zadobile zemljišta. Južno od Hatszega Rumunji izgubiše granični brijeg Sigleu, a u fogaraškim planinama vis S ur u 1. Njemačke i austro-ugarske čete, koje prodiru kroz Geistervvald i persanske planine slomile su za vrijeme gonjenja slabi rumunjski otpor. I na istočnom erdeljskom bojištu neprijatelj je odbačen na nekoliko mjesta. U istočnoj Gallcljl došlo je izmedju Narajowke I Zlatne Lipe, kao I u oblastl Brzezanya opet do ogorčenih borbl. Izuzev zauzlmanja jednog istaknutog rova, neprljateij je pretrpio potpun neuspjeli. Austrc-ugarske čete prepadom povratiše jedan vis, koji je blo izgubljen 30. scpteinbra. Dalje na siever nema značajnijih dogadjaja. Talijansko bojlšte: Jaka talijanska vatra na vlsoravnl Krasa juče je nešfo malo popustila. a!i su pojedlnl pododsjeci s vremcna na vrijeme obasipani vrlo jakom vatrom. Do pješačkih borbi nije dolazilo. Na f 1 e i m s k o m frontu nalazill su se pod živahnom vatrom svih kalibara Fasanske A1 p e, položajl u pređjeltt L u s l e I front sjeverno od doline Pelegrino do Marrnolata. Obnavljani napadl na G a r d 1 n a 1, BosaAlta i Cima'dl Cece suzbljeni su. Sjeverno od doline P e 1 e g r 1n a preduzet je s večerl, poslije uvečane vatre, opštl napad protlvu položaja kod Costabella do Marmolat a, do 10 sati u veče blo je svuda kr,va\'o odbijen. Jugolstočno bojlšte: Kod c. 1 k. četa nema ništa novog. Zamjenlk glavara generalnog stožera pl. HOfer, podmarSat.
PodHstak. TursKe tete u Gnlltljl. Naši službenl ratul izvještajl javljaju, kako se hrabro drže turske čete i junački odbijaju silne navale ruskih masa u Oaliciji. To pokazuje, kako je bila sretna odluka vojskovodstva savezničkih vojski, kad je tek iečajem ruske Ijetne ofenzive odJu.čilo uvrstati otomanske divizije na istočno-galičku frontu. Turske su se čete brzo privikle u Oaliciji i drže se hrabro uz bok hrabre njemačke 1 austro-ugarske vojske, te se pokazuje uspjeh preko svakog očekivanja. Slgurno je bilo za neprijatelje, kojt su dvojili u to, kada je iza prvog služ■benog navještaja - turske ekspedicije Tia sjever došao zaista omašan broj otomanskih četa na bojište sjeverno od Karpata, akoprem je opet bila započeta ruska ofenziva na jermenskoj fronti, pa se odmah iza toga turske ’čete I okušale u vatrl zajedno s njemačkim 1 austro-ugarskim divizijaraa vojske grofa Bothmera u istočnoj Galiciji sjeverno od Dnjestra. Brzo je bio provedeu transport željeznlcom od Carigrada preko Bugarske, Srbije I Ugarsko u istočnu dallciju 1 VoIIniju. Samo n Beogradu 1 Zemunu bio Je odmor, a medjucim •o Je više otomansklh časnika odivezlo naprvo u Budimpeštu. A oada se odmah išlo u več prvo odredjent
Izvještaj turskoa giavnog stana. Kb. Carigrad, 6. oktobra. Felahijsko bojište: Prepadna vatra koju ie otvorio neprijatelj na obim obalama rijeke protiv naših položaja ušutkana je od našeg topništva. Ustanovljeno je, da je neprijatelj našim prepadom od 27. avgusta pretrpio gubitaka preko 3(J0 iiudi. Perzijsko bojište: Na lijevom krilu čarkc. Kavkasko boj^šte; Na desnom krilu prenjeli smo svoje položaje u napred u odsjcku Ognot i zadobill stno nekoliko zarobijenika. U središtu predstražarskl sukobi sa povoljnim ishodom po nas. Odblll smo neprijateljske prepade na pojedinim tačkarna. Na lijevom krilu odbill stno neprijateljske napade protivu pojedinih tačaka našega fronta uz krvave njegove gubitke. Prl tome smo zadobill izvjestan broj zarobljenika. Na ostalim bojištima nema značajnijih dogadjaja. Na galičkom fronta napao je protivnik 4. oktobra nanovo naše če- | te nadmoćnijlm snagama. Napad je blo veoma žestok, ali Je kao I svi dosadaŠnji ngpadi na svima djeiovima fronta potpuno odbijen našim hrabrim četama. Zadobili srno 350 zarobljenika. Neprijatelj je pretrpio velike gubitke. Izvještaj bugarskos giavnog stožera. Kb. Soflja, 6. oktobra. Mačedonsko bofište: Izmedju Prespanskog jezera f rljeke Vardara nema osobitih dogadjaja. Kod sela S k o č I v I r a pokušall su Srbi, da predju preko rijeke Cerne, ali su našim protunapađom odbiieni, pa stno tom zgodom zarobill 30 neprijateljsklh vojnlka. Jednako je odbijen i napad protiv visa B a h o v o. Istočno odVardara do Dojrans k o g jezera traje obostrani topnlčki fcoj, a Južno od grada D o j r a n a trajala je topnička vatra i preko noćl. Na B j e 1 a s i c i planini I na frontu S t r uni e vlada mir. Na obalama Egejskoga mora krstare neprijateljskl ratni brodovi. Nekollko ratnih brodova puealo je na Dedeagač i Željezničku prugu, pa je počinjena neznatna šteta. Naše su
odsječak fronte, istočno od Lavova i oJmah se je mogao Čitav zbor otomanskih elitnih četa turiti u bojnu liniju, dok su druge divizije otišle u položaje za počinak. Pitanje aklimatiziranja nije imaIo velikih poteškoća, jer se radl vecinom o seoskim žiteljima iz gorskih krajeva Male Azije i jer je klima sređnje Gallcije blaža i jednolikija, nego, recimo, srednje Ugarske. Zapadnoevropskl morski vjetrovi šibaju nesmetano do karpatskih visočina, pa je naročito za vrijeme dugo vedre Jesenl trajanje sunčanog djelovanja povoljnih godina sllčno IJetu, kako je to bllo prve ratne jeseni. Kad su otomanske čete stlglo u Daliciju, bllo je zaključeno, da se isnraznl ostatak Bothmerove fronte na Sfrvpi poput klina. Rusi su bill jako prhlslf, pa za vrijeme ovog velikog kretanja pomogll su Turci braniti novu llniju. Na ravnim strijeljačkim strugama bez bodljikave žice odbili su svc ruske navale masa bez iznlmke. Od tog doba blla je bitno poJačana artiljerija otomanskih divizija, što stoje na bojnoj fronti, njihovi su položaji izgradjeni i utvrdjenl, te su u teškim bojevima u prostoru istočno od Brzezanya, što su izvojevanl prvlh dana septembra, ponovno dokazale, da su u evropskoin »mlslu elitne čete. Jeđna divizija od onih, što so bore kod Brzezanya dugo Je potfje osiogo manjih vojnl n balkanskom fat« oteSčavato pobjedu Orcinm kod
pomorske Ietilice navalile na neprijateljsku flotu i prisilile je, da se povuče na otvoreno more. Rumunjsko bojište: Uz Dunav vlada mir, pošto je lconačno osujećen pokušaj Rumunja poslije njihovog prelaza kod R a li o v a. Naše je topništvo razorilo sav pontonski materijai na iijevoj obali Dunava, dok je materijal, koji je ostao na našoj strani Dunava izvučen i otpremljen. Zapiijenili smo oko 20 municijonih kola i mnogo drugog ratuog materijala. U Dobrudži ostali su bez uspjeha pokušaji neprijateiia da prodre u naše položaje u linijl Karabadže A m z a č a—P e r v e 1 i dijelom u vatri našeg topništva, a dijelom uslljed naših uspješnih protunapada. Zarobili smo00 ruskih vojnika. Na obalama C r n o g a mora krslare neprijateljski ratni brodovi.
Ms đana u Beosradu. Sutra Je godišnjica, kada ie na konaku u Beogradu istaknuia zastava saveznika. Toine trenutku predhodilc su najogorčenlje, najupornlje 1 najjunačnije borbe, koje su pobjedonosno krunisale koliko duhovito sniiš'jeno, tolilco 1 najtačnije pripremljeno preduzeće. Niko u Srbijl nlje tada misl'.o, da su Austro-I 'garska ili Njemačka odlučene za ozbiljan napad, a vijesti, koje su o tome javijale, ismijane su u štampl slla sporazuma. AIl ie u mračnim noćima bura iznenada izbila, ovamo preko Đunava i Save let.iele su punom strahotnm granate, i nije trebalo nl puna crf dana, pa da saveznici zagospodare giadom. Ono, što ]e tlm početcima ofen7ive slijedilo, još Je svakome u svježem pamćenju. Otpoćeo je pobjedonosni pohod, s kojim se u ovom ratu može samo osvojenje ruslce Poljske sravniti. Usredsredjeno napadu, koji je s tri strane bio protivu zemlje upravljen, Srbi nijesu mogll odoljeti. I ako su zemljišne preprijeke 1 rdjavo vrijeme činili nadiranju neopisane smetnje, ipak su savezničke čete basnosiovno brzirn vremenom postale gospodarl cijele kraljevine. Ono, što od neprijatelja niie Izginulo ill pohvatano, bjegalo je kroz neprohodnu Arbauiju prema primorju, u Italiju. Željno • isčekivana, krupnim I glasnim riječima obećana pomoć sila sporazuma, bila je izostala. U Parisu. Londonu 1 Petrogradu moradoše gleđati slom Srbije, nemoćni da spriječe. Od toga je dana prošia puna godina, kada je osvojenje Srbijs otpočelo bilo jurišnim zauzećem Beograda, god'na ciana najmarljivijeg i plodnog ra-
Janine. U oktobru 1914., kad je bio naviješten rat, bila je ta dlvizija bačena na Oalipolje i braniia je 15 injeseci Ari-Burmu u ubojničkoj vatri velikih brodskih topova. Momčad sastoji ponajviše od anadolskih seIjaka u prvoj muževnoj đobl, a starijl se ljudi upotrebljuju za pomoćnu službu. Potčasnicl imadu ratnog iskustva, pa su sposobni i za posamlčnu ujiolrebu isto talco, kao l za slgurnost dobre discipline. Znade se, da su Osmanlije hrabrl, a!i zna se i to, da ne osjcćaju prlrodnog nagotia, da se zaklanjaju i kriju. A začudo dobro savladaju kad se upate, kako valja, velike poslove u zcmlji, što ih iziskuju moderni način ratovanja. Kad su rezerve napraviie mnoge manje Jame u zemlji, počelo se s gradnjom običajnih naprava za stariovanje. Vojnici obavljaju skrovito svoje vjerske dužnosti ondje, gdje je liioguće bez pogibeljl. Stasiti Anadolci odlikuju se velikim mirom, kad so kreću. Uz ove seoske sinove I seljake bore se Arabljanl tainne masti Iica i vitkijl ljudl iz okolice veiikih gradova, kao Iz Smirne i Bruse. Mrke un!forme kao zemlja na njima, na glavi kape enverke poput kacige, pa boea za vodu, bez koje nikad ne smiju da budu, cigara u ustima, jednolikl mir 1 dostojanstvo, sve ih to čini sve siičniin jednom drugom. Opskrba ne zadaje nikakvin poteškoća, jer su za kuhinjo ita kolima »favljeni otomanskl kuharl (aščije), I
da. Osvajači su se, čim je neprijalelj bio prognan, odali odmah, bez ustezanja, riovom zadatku, koji im je prcdstojao. sve ponovo podizati, ublaživati užasnu bijedu. koju je rat neminovno sol-om doneo, stRoriti uredjene prilikc i njima upravliati. U ovom je lisfu sa svim izlišno upozoriti na onu količinu rada i veličinu postignutog uspjeha. O iome je bilo već vrlo čcsto I dosta govora. pa se, na žalost nioralo dosta često suprotstati i sramnitn klevetama, ltoje je štampa sila sporazuma rasprostirala o upravnom radu c. i k. vlasti u Srbiji. Stanoijiištvo, koje je ostaIo u zemlji, u punoj je mogućnosti dostojno da ocjeni blagodari jednog uredjencg državnog života poslije dugih mjescci nereda i pustoši, a da bi te klevete moglo drugčije smatrati, ncgo ti što su cne u istinu. Srpsko tlo nije više bojište, ono u ovoin ratu neće to više ni biti. Jer pokušajl, lcoje s brda i dola skrpljena Sarrailova vojska čini, da naknadi ono što je prije godinu dana propustila i da kroz Maćedoniju prodre, biće iste sudbine kao 1 svi sličnl poknšajl, kojivna je bila svrha, da se probiju os*aIi frontovi središnjih vlastl i njihovih saveznika. Nade, da se ono, što smo ml velikim uspjesima zadobili u toku 'više nego li dvije godlne rata, uništi, rasplinule su se, i pokazale su se kao uza'udne I pored svih dosađanjih krvavih naprezanja našili neprijatelja I pored jedinstvene ofenzive, koja se jedva mogla ostvariti. Te nade, kao što je i prošlo ljeto pokazalo, neće ni u budućem vremenu imati kakve veće vrijednostl, te će se na protivničkoj stranl moratl doćl istina do gorkog uvldjrr.ja, da se osvojene zaloge, koje se već punu godinu tfana nalaze u našim rukama, a Čiji se broj može samo uvećati a nikako smanjiti. ne mogu od nas cieti. Što se n pokušajima, kojima je ipak takav cilj postavljen, krvare i posljednji ostacl srpske vojske u Maćeodniji i Dobrudži tragična krivlca za to pada pored enrente na srpsku vladu, u kole odavna nema više ni osjećaja savjesti ni odgovornosti. Ona je i prije kao i za vrijeme rata goniilaia toliko krivica, tako. da joj ni ovaj posljednji zločin neće biti vjerovatno ninogo teško snositi pred Bogom. Da li ]e blizu ili daleko dan obračunavanja s njome, to nas se na današnji dan vrlo malo tiče, koji ćemo najboljc proslaviti time, ako se s blagodarnošću sjetimo onih, koji su prije godinu dana zastave svoje domovine visoko nosili u pobjedu, i žrtvovall se za njih. Onima, koji daleko od svoje domovine borave vječnl san, neka je laka srpska zemlja!
za bravetinu se je pobrinulo, a najčešće se vari grahova čorba. Olavna je večera. Plaća se točno isplačuje, a vojnici bi najvoljeli, da dobiju duhana mjesto para, jer duhana slabo imadu. Vodja divizije je po dobi drug vlcegeneralisimusa Enver paše, kog svi časnici obožavaju . Zapovjednik zbora je visoki časnik otomanslcog generalnog stožera. Vladanje otomanskili časnika dostiže u svakom obziru naibolje zapadno-evropske uzore. Svaki časnik govorl ili francuski ill njemački. Državna svijest im je vrlo izrazila, isto tako upoztianje, da njihov'a rodjena kultura, koja premašuje balkanskl niveau, samo treba oplodjenja povoljnim Izlazom rata, kojl sigurno očekuju, da se otomanskoj državl omogući dizanje bogatog prirodnog blaga u amerlčkom teinpu. S nmževljim ponosom livali mladi divi?ionar lirabrost njegovili australskili protivnika kod Arl-Burnua, lcojesu branitelji mogli suzdržavati samo svakidanjiin krvaviin navalama na bajonete u dosegu cilja njitiove flotne artiljerije. Hrabriin Anadolcima, kojl se ne plaše smrti, činio se je australski vojnik tako Ijuti neprljatelj, da se danas vo!e borlti s Rusima, nego sa jednlm Australcem. A po njihovu mišljenju došla bl dva Rumunja na jednog Rusa, pa da će turske čete udariti na Ruse i Rumunje u Dobrudžl jakom siloin. Svl otomanskl časnici boće da vodo dobro prljateljstvo sa saveznlcima, pa I onl, kojl su francuski od-
Kriza u GrčKoj. Još nema nOve vlade. Kb. Paris, 7. oktobra. Havasov ured javlja iz A t e n es Kralj još nikome nije povjerio sastav nove vlade. Nije isključeno. da će se sastaviti udružena liarodna vlada. Diniiirakopulos izjavio je dopisniku Reuterovog ureda, da će on ođbiti da sastavl činovničku vladu nepolitičkog karaktera i naglasio je potrebu da se novoj vladi, koja bi se sastavila ostavi potpuna sloboda rada. „Nema više vlade u Grčkoj “ Kb. Bcrn, 7 oktobra. Prilikom odstupanja sadašnje grčke vla> de, .Teraps' veli, da u Grčkoj višo nema vlade, jedina viada, koja u GrčkoJ zbilja funkcioniše, jeste privremena vlada, u kojoj sjede Venizelos, Konduriti« i Danglis. Ova če vlada ovih dana premjestit! svoje sjedište u Mačedoniju. Promjena grćke viade — neprijatan dojam. Kb. Bern, 7 oktobra. Prema vijestima „Tempsa“ iz Atene, učinio je vrlo neprijatan dojam odstup vlade, i ako se on očeldvao; all obzirom na buduće dogad aje, kojl su bili predmetom pregovora ministara sila sporazuma ovaj je dojam postao još neprijatniji, pa se sada radi o mjerama, prema kojima će silama sporazuma bitl potpuno slobodne ruke, pa će se odmah u poeetku moćl spriječiti svaki protivni pokušaj. Sile če sporazuma pristati samo u tom slučaju na sastav novog kabineta, ako će on bltl jednostavni poslovni kabinet; politički će se kabinet dozvolitl samo u tom slučaju, ako će u njega unićf većina Ventzelista. Vojni sud na Kreti. Kb. Bern, 7. oktobra. Prema vijestima, koje su došle „T e mp* su“ sa Krete, privremena je vlada obrazovala vojni sud i odredila najstrožlje kazn« za vojne bjegunce. j- Odlučnl zahtjevi sila sporazuma. Kb. London, 7. oktobra. Reuterov ured javlja sa autoritativn« strane, da će sile sporazuma svom odluč* nošču tražiti od grčke vlade, da se iz Aten« uklone svi njemački propagatori 1 spriječe nemiri pričuvnika. Narodni odbor i m a već 16.000 liudi. Kb. Solun, 7. oktobra. Kako javlja „Nea E!as“ narodrd odbor raspolaže do sada već sa 16.000 Ijudi. Briand o grčkim pitanjlma. Kb. Bern, 7. oktobra. Odbor za spoljnu politiku francuskoga parlamenta rlješio je, da ovih dana pošalje deputaclju Briandu, koji će tora prilikom dati obavještenja o najnovijim dogadjajima u Grčkoj i o mjerama, koja će saveznici preduzeti u interesu bezbijednosti istočne vojske, Ccnzura p 5 sama. Kb. Atena, 7. oktobra. Rueterov ured javlja, da su saveznicl uveli cenzuru pisama u Grčkoj.
gcjeni. Oni štuju svoje njemačke učitelje. Odnošaj izmedju časnika I momčadi baš je drugarski, a opet obje scrane čuvaju svoje osobno dostojansrvo. Obje strane resl željezni polujnjcsec i ratne kolajne. Anadolska inteligencija obavlja patrolsku službu vazda Izdašno I vazda izbija r.a ia’ru koje novo brabro djelo. Tako vojnicl hoće da puškarniee upotrijehe samo za motrenje, a n boju lioće pušlce 1 strojne puške da naslone na prsa. Isto tako mrze barikade ođ bodfcikave žice, jer im srnetaju da se biju iz bliza, a najvoljeli bl naletui s gclom bajonetom n;i Ruse, kai junšaju. Sa drugovitna iz savezničkili vojski razumiju se Maloazijcl I Arabljani lako znakovlma, kakd — reclmo — išću clgaru. Pred kolibama od granja u šumi, kad poč'vaju, sjede podvljenlh nogu. Mnogi su već duga godina daleko od domovine. Svi znaju. da će kraj ovog rata donijeti 1 njiina mir. Nedaleko odavle na Strypl stoji Iipa Muhameda IV., pod kojoin je prlje 250 godina bio sklopljen mir u Buczaczu izmedju kallfa 1 Poljaka, Dan-danas ima ova lipa još jednu ze-< lenu granu. Ali Poljska I dtomansko carstvo valja da Iz ovoga rata Izadju u novom cvatu. Grobovl otomanskih vojnika na Zlotoj LIpI u Istočnoj GaHclJ! spomenlk su pobjedonosnih branitelja Cprigrada 1 Smlrnc