Beogradske novine

Br. 238.

mazii

BEOGRAD, utorak 10. oktobra 1916.

dnevno u jutro, ponedjeljkom poslije podne.

Prodaje se: ■ Beogrmdu I ■ krajevima zm .- _ , posjednutim od carsko I kra- h [] ljevskib četa po cijenl od u “ ■ Hrvatskoj-SUvonlji, BosnlHercegovtal I DmlmacUi po cijent od . . . .... 8 li Izvan ovog područja . . . 12 h

Pretplata: za 1 mjesec ■ Beograda I a krajevima zaposjednutim od carsko I kraljevsklh četa K l'» ■ Hrvatskoj-Siavonfjl, BocniHorcegovinl I DaJmaclJi K2-4® Izvan ovog područja . . . K3-—

Oghri po cijeniku.

UrednUtvo t BEOORAD, Vuka Karađiića ul. 10. Telefon broj 67. — Uprava, primanje ogiasa I pretplate: Kneza Mlhajla ul. broj 38. Telefon broj 25.

Godina 11.

Rumunji napuštaju Erdelj. — Dedno dunavsko ostrvo prema Svištovu oteto od Rumunja.

RATNI IZVJESTADI. Izvještaj austro-usarskos seneralnos stožera. Kb. Beč, 9. oktobra.

Istočno bojlšte:

Front prema Rumunjskoj: Savezničke čete pod generalom pl. T'alckenhaynom juče su kod fffi rzburga (Tdrczvara) odbacile 'protivnika i očistile B r a s o (Kronstadt) od neprijatelja poslije ogorčetiih 'lorbi iro ulicama. Protivnička poja'.atija, koja su dojuriia u pomoć svojima iz riaromszeka, zadržaia su i potučcna jugo-istočno od Fdlđvara ['(Martenburga). Rumunji svuda napuItaju bojište. Prema vojsci generala pl. A r z a, ’koja nadire u H a r g i 11 s k u i O 5 rg e n y s k e planine, protivnik mjeslimice daje otpora. Blizu S v i š t o v a na Dunavu njemačka odjeljenja i austrougarski pioniri, — potpomagani našom jdunavskom flotilom — zauzeše jedno S u n a v s k o o s t r v o, koje su dotle ’držali Rumunji. Tom je prilikom zapli•jenjeno 6 topova, a zarobljeno 3 Časnlka i 155 Ijudi. Front konjičkog generala nadvojVode K a r 1 a: U oblasti L u d o \v e njentački batal>ui oteše od Rusa jedan vis, a na f.fhuyfskdm sljemenu oaoijen je nepv:-‘' jjateljski napad.

Front maršala princa L e o p o I d a .varskog: Naši položaji izmedju S \v i n i n|f y-a i K i s 1 e 1 i n-a bili su opct cilj ^ih ruskih napada, koji su s jbje sttaod Zaturcy-a tri do četiri puta itaslopče pOftavljan;.I ko.ii su se najld ipak svršili teškim gubic'ma i neifpjcsima po neprijatelja. Talijansko bojište: Djelatnost neprijateljskog topmšl a i bacanje mina u južnom dijelu priHiciskog fronta ne prestaje. Odbijena j: našom vatrom talijanska pjcšaJija, Jt, a koiu je pokušala da predje u napaa na Ifj/isoravan Krasa južno od Nove HaC s i i u odjelku Q o r i č e prem« S •a t a r i n i.

Podlistak.

Koho Je zauzet Beotrad. Iz duevnika jednog učasnika. Jcdan podčasnik trećeg bataljuna c. I k. 49. pješačkog puka, koji je prvf prodro u Beograd, daje ovaj opis očajnih borbi oko zauzeća Beograda. Usred žestokih borbl oko mnogopominjanih mjesta u paklu medju austro-ugarskim bojištima — na d o b e rd o b s k o j viscravni, naš je bataljon u početku septembra 1915. godine radi oporavljanja povučen sa bojišta i njekoliko je dana u sred južnjačkih ljetnih čari proveo u blaženom miru u jednom malom mjestu u pozadini. No u sred toga lijepoga odmora iznenada pade glas da naša divizija više neče stupati u borbu na talijanskom bojištu nego da će otići na srpski front, gdje se spremala ofenziva. Ovaj se glas ubrzo potvrdio. ,U blizini I r s t a ukrcasmo se u vagone i poslije duge vesele vožuje skidosmo se u N o v o m S a d u. Pješke odmaširasmo do našeg privremenog mjesta .opredjeljenja: StarePazove. Vrijeme je prolazilo u vježbama pojedinih odjeljenja, — uaročito prilikom prelaza preko rijeke — i da nijesmo s vremena na vrijeme slušali beogradske baterije i naše odbranbene baterije prilikom posjete nekog neprijateljskog letača. — koje nas podsjećahu na ozbiljnu stvarnost, — mi bi se potpuno osjećali kao na kakvom tnirnodobskom jesenjem manevru. Tako je osvanuo 5. oktobar, kada nam dodje naredba za pokret sutradan, f). oktobra. Začu se jaka topovska paljba kao uverlira krvave drame, koja je naizad Izvedena najvećom preclznošću.

U fassanskiin Alpiina došlo je u odjelku Cardina 1-C o 1 d o s i do borbc prsa u prsa, koja je trujaia više sa:i. Napadajući protivnik sa više bataljuna potpuno je odbijen i svi su viscvi ostali u posjedu naŠih četa. Jugoistočno bojište: Ništa novo. Zamjenik glavara gener.i;nog stožera pl. Hafer, pođmaršal. Dogadjajl na moru: Noću u oči 9. oktobra bacaie su naše pomorske letilice uspješin bomhe na kolodvore i vojne odjelke od San O i o r g i o d i N a g a r o 1 L a . i s a n e, dalje na odbranbene baierije kod Porio Busoi unutarnj.i hiku u 0 rad u. Sve naše letilice povratiie su se r.ej.ovrijedjene u prkos iake neprijateljske paljbe. Zapovjeđništvo mornarice. Izvještaj tufskog glavnog stana. Kb. Carigrad, 8. oktobra. Ni na jednom frontu nije bilo značajnljih dogadjaja. Enver-pašina naredba vojscl. Kb. Carigrad, 9. oktobra. Prilikom velikog muslimanskog praznika ,,K u r b a n-b a j r a m a“ izdao je E n v e r-p a š a naredbu cjelokupnoj vojnoj sili na kopnu i moru, u kojoj joj čestita na uspjesima postignutim za vrijeme od skoro 'dvlju^ptlhih' godina, od kako je Turska stupila u svjetski rat. U naredbi se veli da su ove borbe još uvećale svjetski glas otomanske vojske i izražava se nada, da će tursko oružje izvojevati pobjedu.

RumunjsKI porcz. Ni puuih šest ncdjelja nije Rumuniima bilo sudjeno da uživaju u posjedu Brašova, u koji su grad bill prodril dva dana po objavi rata gotovo bez borbe. Kao i iz oblasti Hdtzinga i Sibinja, oni su sada istjerani i odande, a osim toga morali su napustiti i Oderhellen, u opšte u cijelom E r d e 1 j u ih savezničke čete ijerajn na naglo povlačenje. Kralj E e rd i ii a n d, koji je po ulazu u B r a š o

Još su u osvit zore 6. oktobra sve njive bile pokrivene rosom, kada se naše čete.u raznim pravcima krenuše prema N o v o j P a z o v i, gdje su već čekali na njili gorostasni šlepovi, povezanl po četiri. liz sve jaču topovsku vatru ukrcasmo se u šlepove, a u 3 sata poslije podne remorkeri nas odvukoše niz vodu — ka Beogradu. Kroz sve šlepove prohuja u jedan mah ushićen i prigušen žagor, uzbudjenje poraslo je do vrhunoa: šlepovi su taman bili obišll oko posljednjeg zavijutka Dunava, a pred našim očima ukazao se u prvom sumraku — B e ograd! Vaira i dim na sve strane dadoše ovoj siici strahovito — romantični izgled. U potpunom mraku iskrcani smo na lijevoj obali Dunava preko puta Z e m u n a, cbavijencg u najgušći mrak. Kao gomila duhova kreću se hiljadama vojnika bez glasa i bez i najmanje svjetlosti niz vodu. Naše topništvo produžuje paljbu, a već nam oko ušiju sviraju prvi neprijateliski puščani metci. Nizvodno od K o ž a r e naš se bataljon prikuplja. Prvi njegov ešelon ima na drugim odjeljenjima da se prebaci 7. oktobra u tri sali u jutro. Pada silna kišica, uslijed koje se gase požari na beogradskoj obali. Trl pionjera iz Linza sa svojim pontonskim čamcima čekaju na polazak. Prvi čainci, u koje su ušii vojnici, koji su se za ovo dobrovoljno javili, kreče se ka srpskoj obali. Noćni mrak pokriva ovaj pokret, a kada je osvanuo dan već su prvi austro-ugarski vojnici bili na srpskoj obali, ukopani neposredno do same vode. Za ledjima Dunav, preko kojega nema povratka, a pred sobom hrabri neprijatelj, koji se b v ! o najvećim očajanjem, bez ikakve veze n„ samo sa pozadinom,

svečano bio izjavio, da će ovaj grad za liavijek ostati rumunjski, mora da je imao drugojače pojmove o vječnosti, a valjda i o osvojenju E r d e 1 j a, nego li ostali smrtnl. Za Rumunjsku, koja je sa najfrivohiijom lakomišljenošću jurnula u rat, sada je, poslije prvih prividnih uspjeha, naišlo vrijeme tiajsumornijih zlih iskustava . . . Ta ntmunjska vlada bila je tako lukavo pripremila sve do sitnica, do zadnjeg miliuta trudila se, da s/oje tadašnje saveznike uvjeri o tome, da je isključen rat, a u medjuvrememi bila je sve spremila za odlučai tidar. Ne oklijevamo priznati, da je i kralju i vladi dobro pošlo za rukom ova dvolična igra. Liilo im je pošio za rukom, da iznenade Austro-Ugarsku i da potisnu njene slabe granične čete. Ali odinah su pokazali, da nijesu dorasli drugom zadatku, nairne da iskoriste prednost, stvorenu im, zahvaljujući njihovoj prevari. Samo oklijevajući nadirali su oni u Erde1 j ii, a kada su najzad bila stigla auslrc-ugarska i njemaćka pojačanja, tada .ie tek protivnik osjetio šta to znači rat. U Dobrudži, doduše, on je to već ranije bio osjetio, a sada ne prodje ni jedna nedjelja, a da ova država, koja se usudila da pokuša da iz sukoba velikih sila podlo izvuče koristi, ne izvuče na kome mjestu dobrih batina. T u t r a k a li, S i I i s t r a, D o b r i č, SI b i n j, R a h o v o, a sađa i B r a š o to su pojedine etape rumunjske Oolgote, koja još ni iz daleka nije dovršena, a Runiunji će se uvjeriti, da će ao kraja niorati da predju taj trnoviti put, na koji ih nijesi: otjerale Njemač k a i A u s t r o-U g a r s k a, već jedino n j i h o v e I u d e g 1 a v e. Do sađa su se oni inogli tješ’ti za gubitak D o1) ru d ž e tiine, sto'*jds jcdnako stoje u Erdelju. Sada im pak general Falk e n h ay n otima i tu zađnju utjehu. Porazi, što ih Rumunjima nanose savezničke čete, isq)ujnjene liajdubljim igorčenjem, ne pdgadjt.iu samo R um un j s k u, već pbdjednakom silinom c j e 1 o k u p n i s p o r a z u m, u čijim je planovima igrala veliku ulogu ova balkanska država, koju im je bilo pošlo za rukorn izmamiti iz neutralnosti. Kada Jp Rumunjska objavila rat, i na istoku i na zapaćw. likovali su od radosti. Francuski vojnici hs zapadnom boiištu nijesu mogli, a da svojim njemačkim protivnicima pomoću tabla, namješteniin na rovovima zlurado ne saopšte tu novost, ispisanu na njiina. S rumunjskoin pomoću mislili su najzad prekinuti put, koji vodi od B e r-

već i sa pobočnim odjeljenjima, naši vojnici cio dan izdržavaju na istom mjesiu u ogorčenoj torbi. Samo efikasnom djelovanju našega topništva ima se zahvaliti, što ni;esu stavljeni pred izbor da se predadu ili da se udave! Jedinu vezu omogućavali su s vremena na vrijeme vrijeclni dunavski monitori, koji su po dva i dva kistarili Dunavom; ne može da ili ometa ni strahovita vatra jedne teške bateriie, namještene na visu istočno od Beograda, koja čak i uspjeva da jednom cd monitora nanese pogodak. Tom prilikom odigrao se jedan nevjerovatan dogadjaj. Strahovitim potresom, što ga je eksplozija granate izazvala na monitoru izbačen je u vodu jedan matroz. No, kao čudom, on je ostao nepovrijedjen i uz klicanje tamo ramještenih vojnika, doplivao je do susjedne obale. Noću u oči 8. oktobra stigli su na srpsku obaiu željno očekivana pojačanja i prve mašinske puške. Jednovremeno sa njima stigao je i glas da su Nijcmci zauzeli A d u C i g a n 1 i j u i da čak već i vrše prelaz prema Čukarici. IJ prkos još jednako strašnoga protivnikovog ctpora, mi stno pomjerili svoje redove do klanlčne pruge i dalje do vrbaka, gdje se danas m lazi ribolovna stanica c. i k. policije. zoru 8. oktobra već se moglo osjetiti popuštanje otpora. Još jednako je bjesnilo r.aše topinštvo, izazivajući groznu pustoš niedju zldlnama donjega grada. Svakl pogodak izazivao je strahovite oblake kamenja, zemlje i prašine. Noću u oči 9. oktobra, jednovrcineno^ sa prelazom ostalih četa, koje se još nalažahu na susjednoj obali, dolazi naredba za juriš na tvrdjavu, koji ima otpočeti 9. oktobra u pet sati u jutru.

1 i n a za C a r i g r a d, trebalo se gurnuM na S o f i j u i J e d r e n e, trebala se spojiti Sarrailova vojska sa R us i m a i R u m u n j i m a. Jednom riječju trebala se iz temelja slomiti moć srcdišnjih vlasti na Balkanu. Vidi se, Ri.munji su imali razloga, da se os.iećaju važnim činioccm. Od njih se očekivalo ni više ni manje, do da oni odlučc ^vjetski rat, koji je trebao lamo da se svrši, gdje je i otpočeo. Ali mnogo žalosnije nego tipad u E r d e I j, zbile su se operacije protiv B u g a r s k e. Upravo te se operacije u početku nisu ni zbile, jer prije no što je i mogao da se izvodi početak plana za prodiranje prcma C a r i g r a d u, taj su plan nadirući Bugari, Nijemci i Turci tumbe prevrnuli. Sa sigurnošću, u ovom ratu toliko oprobanoin, dograbili su se protivnici sporazuma ofenzive i suzbili udružene Rumunje i Ruse u jirostoru izmedju Dimava i mora sve do Trajanovih bedema. Dvije važne mosne brane, T- u t r a k a n i S i 1 i s t r a, koje su važile kao ispađne vratnice protiv Bugarske, propadoše, a s njiine i mnoge lisuće zarobljenika. Tek posli.ie više sedmica riješila se je Rumunjska za napad na jugu. Nekoliko tuceta bataIjur.a izvršila su prelaz preko D u n av a kod R a h o v a. Stampa sila sporazuma bijaše udarila u urnebesni i) 0 klič i ne Iitjede propustiti a da ne reče, kako je ta slavno ispala akcija preduzeta u sporazumu s glavnim stoželima sila sporazuma. Za M a c k e n s en a, koji kao da sad bijaše opasno izlcžen, skoro su nalazili riječi sažaljenja, i već se tajanstveno zuckalo, da za malo dana predstoje velika iznenadjenja. Ali se i ovom prilikom potvrdilo, da najprije treba skočiti, pa onda rcći ,J'*op!“ Naravno, da iznenadjenja nlsu izostala, ali su ona bila sa svim druge prirode, no Što su ih zamišljali u Petrogradu, Bukareštu i Rimu. Od 15 bataljuna, koji su jamačno trebali biti prethodnica pobjedonosne ka Carigradu prodiruće vojske nadjoše samo žalosni ostatci put natrag preko Dtinava. Opet je znatan dio rumunjskih borbenih snaga izhačen iz stroja. Na sjeveru i na jugu doživljuje ta Rumunija jedan poraz za drugim, malaksava brže nego ma koja druga država u ovom i žanje sada zaslužene plodove svoje p v Zi.Cr'-ke nepristojnosti, svoga nepromišljenog izdajsv, 3> Mezimče sila sporazuma postade derle, \-^j e sam0 brigu zadaje, a plan, koji je mjesec«..-, igrao glavnu ulogu u načinu vodjenja i

Od minuta na minut stalno raste topnička vatra. Eksplozije pri ispaljivanju i rasprskavanju zrna, eksplozije u gradu, rušenje zidova i domova, sve se to slilo u pakleni koncerat, koji je prirodno s vremenom morao skrhati živce i otpornu snagu junačkih branioca. S toga više nije bio snažan otpor onih, koji su bili ostali u rovovima, a nijesu učestvovali opštem odstupanju. U šest sati u jutru, otprilike u isto vrijeme kada su savezničke čete bile stigle do novoga dvora, c. i k. čete, bile su zauzele cio donji i gornji grad, a komandant trećeg bataljuna 49 (donjo-austrijskog) pješadijskog puka istakao je crno-žutu zastavu na gradskoj sahat-kuli, dok su vo.inici njevali carevku. Hans pl. Hiilsen. Putovonie po dunašnjo] BeWI|I. 0 i v e t zove se pogranična stanica izmedju F r a n c u s k e i B e 1 g ij e. Ovdje je rat užasno bjesnio. Most preko Maase bačen je u vazduh kao i svi mostovi preko ove rijeke, pored koje sam satima putovao. Željeznička s’anica prolazi kroz metcima razorenti liešto teatralnu tvrdjavsku kapiju, pa zatim prolazi pored ogromne kasarne, dugačke valjda ne manje od takvih 500 metara, koja je potputio popalejaa, pa se zatim provlači kroz tunel. Nad nania, na visokiin stijenama, diže se utvi djenje C h a r 1 e m o n t, što su ga Nijcmci prvih dana avgusta 1914. god. savladali. Ovdje su oni prešli preko granice — strašne ruševine na sve strane dokazuju, kakav su očajan odpor davali Belgijanci, prije no što su napustili zadnju stopu svoje domovine.

rata od strane sporazuma, razbacan je fcezobzirno snažniin udarcima saveznika. Parčad toga plana već se svuda vide; u Erdelju na Dunavu i u Dobrudži. Krajnje je vrijeme, da se sporazum obazre za novim pomagačem.

Austro-Ugarska. Car Wilheim na istočnom bojištu. Car pohvaljuje zaslužne pukove.

Kb. Beč, 7. oktobra.

Juče je car u pratnji glavno-komandujućeg istočnoga bojišta princa Leopolda bavarskog, zapovjednika gruj.e vojski general-pukovnika pl. Tersztyanszog i zapovjednika vojske konjičkog generala M a rw i t z a pozdravio 42. p o m e r a n s k 1 pješadijski puk „Princ Moritz Anh a I t-D e s s a u s k i“, koji je 20. i 21. septembra ti borbama kod S v i n j u h ij a odbio napade desetostruko jačih ruskih snaga, i koji je izveo juriš na K or i t n i c u. U svome pozdravnom govoru car je rekao da su se P o m e r a n c f na zapadnom i na istočnom bojištu uvijek slavnc borili i da su učinili čast por bjediocu kod Leuthena (Prmc M 01 ritz Anhalt-Dessauski, po kome se zove ovaj puk znatno je doprineo slavno] pobjedi pruskoga k r a I j a F r i e d r ic h a V e l i k o g kod L e u t h e n a, 1757. godine. L! znak zahvalnosti car ie generalu von der M a r w i t z u ostavljajući ga na dosadanjem opredjeijcnjd podario zvanje počasnog adjutanta (pobočnika). Poslije podne car je primio iz\-ještaj generala L i t z m a n n a 0 stanju na njcgovom fronu, pa je jutros stigao kod c. i k. druge armije, koja je pod zapovjedništvom general-pukovnika pl. B 6 h m-E r m o 11 i a. Cara je naročivo milo bilo da vidi djelove c. 1 k. 34. p j e š a d i j s k o g puka, čiji je on šef. Ovaj je puk bio baš zadnjih dana izdržao vrlo teške borbe. Car je izjavio svoju zahvalnost i zahvalnost cijelog njemačkoga naroda austro-ugarskini četama, koje su opet zadnjih dana svuda vjerno spcjene sa njemačkim saveznicima, borile se i pobiedile. Car je predao general-pukovniku pl. B 6 h mE r m o 111 i u orden (red) ,,P o u r 1 e m e r i t e“. U daljem toku dana car je otišao kod Četa gencrala pl. E b e n a, kojemu je takodje podario orden ,.pour Ie m e r i t e“. Na koti 410, kod P 1 uh o v a car je primio izvještaj o borbenom položaju. Razgledao je pojedine Iovačke balaliune i dijelove 195. i 197. pješačke divizije. ! ovim je četama car zahvalio za junačko držanje u leškim ^"hama i ukazao je na e r d e 1 j s k o

sada >ma preko dvije godme. eliki ratni vai '--enuo je dalie ka sredistu, odakle je sti^ n : ,,i amefl rata potpaljen i potpirivan. u Jie ć opet nastao niir i spokojstvo. NeuiVi_ ni njemački pioniri i pučki nstaše (trećepozivci) podigli su privretnene mostove preko široke, mnogo izv'jugane rijeke, a na željezničkoj pruzi, kroz tunele i ove mostove mirnodopski oravilnim redom vožnje juri brzi voz za br7im vozom kao i prije dvije gcdine, prije no što je buknula ova krvava btira.

Da, ova zemlja opet cvjeta. Ovdje, kod Giveta, željeznička pruga izilazi iz j)lanine, iz ardenskih brda, koja svojim okruglim, šumovitim brijegovima, svojim isprekidanim dolinama, svojim bukvama toliko potsjećaju na Thurinšku. Još neko vrijeme vidimo gdje se izdaleka plave planine, zatim one izčeznu i mi smo na sred niskili belgijskih brežuljaka. U avgustu injesccu, baš o dvogodišnjici, kad sain ja poslijednji put ovdje prošao, ova je brežuljkasta oblast sa, kroz čije se doliue provlači blistava, tiha Maasa, pravi vrt. Selo se niže do sela — ako igdje, ovdje najočitije vidite da je mala Belgija najgušće naseljena zeinlja u Evropi, sva su ova sela uvijena u veo od lijepog zelenila, 1 livada i šarenih brda, na kojima se iz svoje okoline jasno izdižu zagasito-žute njive, na kojima se bogati plod talasa pod vjetrom. Žetva će biti bogata — raži I pšenice, ječnia i zobi u izobilju. Pravo je uživanje gledati ove njive, slušatl njihovo žuborenje, udisati njihov miri* Na livadama, koje se spuštaju niz brežuljke, sijeno Je pokošeno i pokupijeno u stogove. Kako će se ovoj sočnoj hrani radovati vrijedni i namu-