Beogradske novine

(zl az I: dnevno u jutro, ponedjeljkom poslije podne.

Prodaje se: « Beogradu ( u krajevima zaposjcdnutlm od carsko I kraljevskih četa po cijeni od • HrvatskoJ-SIavoniji, BosnlHercegovinl I DalmacH) po ciJecJ od . Izvan ovog područja . . .

6 b

8 h 12 li

Pretplata: za 1 mjesec ■ Beogradu i ■ krajevima zaposjcdnuttai od carsko i kraijevskJh četa K 1*58 U Hrvatskoj-Slavontji, BosniHercegovinl i Daimadji K 2'40 izvan ovog područja . . . K 3 —

Oglasi po cijeniku.

DredniNvo i BEOORAD, Vuka Karadžića ul. 10. Telefon brol 67. — Uprava, primanja oglasa i pretplate: Kneza Mihajla ul. broj 38. Telefon broj 25.

Br. 242.

BEOGRAD, subota 14. oktobra 1916.

Godina II.

Povoljan tok borbi oko Brašova. Grčka usvojila predati joj ultimatum.

RATNI IZVJESTA3I. Izvještaj austro-ugarskog generalnog stožera. Kb. Beč, 13. oktobra. Istočiio boiište: Borbe u prostcru B r a š o v a (Kronstadt) teku povoljno; juče je pri.vedeno: 1 rumunjskl časnik, 170 vojnlka i 2 topa. Na Istočno] erdđjskoj granicl naše 3 u čete bacile neprtjatelja iz dolina gornjeg AI u t e (Olta) l gornjeg M o r I š a u granične planine. Sjeverno od K i r 1 i b a b e odbijen ie ruski napad borbom ručnim granatama. Talijansko bojlšte: Napadačka djelatnost Talijana na priinorskom borbenom Irontu blla je juče slabija nego li u teškim borbama prošlih dana. Svi pokušaji neprijateije,vi da prodre preko svojih linija izme'dju San Orado I Nove Vasl propali su u našoj vatrl. Po podne je napala 45. pješačka divizija, pojačana bersaglierima, naše položaje sjeverno od Lokvice. Taj jo napad slomijen pod teškim neprijateljevtm gubicima. Vrlo malo se ljudi vratilo. Naročitu pohvalu za svoje lirabro držanje u ovoj torbl zaslužuju 27. ljubljanski domobranskl pješačkl puk I odjeljenja 46. pješačkog puka. Isto su tako oeskorisni, kao I u s'evernom ođsjeku visoravnl Krasa, bl ,: ponavljani naporl neprijateljavl na južnom krilu i sjeverno od V i p a v e protivu Blglla na sljemenu Boitara. Jugoistočno bojlšte: Jedna talijanska eskadrila letll'ca b'acala je juče bombe na K a v a j u. L'bijeno je više žena I djece. Jedna austio-ugarska borbena letilica uzl’gla se i u goujenju oboriia je izmedju Skumle i ušća Semena jednu neprijateljsku letilicu. Stroj je lako povrijelien. Od ljndstva u njemu dvojlca su mrtvl, a trojica su pobjegli. Zamjenlk glavara generainog stožera pl. HOfer, podmaršal. Dogadjaji na moru: 13. ov. mj. po podue bacala je vrlo uspješno jedna eskadn'la našlh potrnrskih letellca eksplozlvne I zapilj^va bombe na radionice ,,Adrie“ u T r ž i'ć u posjednutom neprijateljem. Istog ’daua u veče, napala je druga jedtia eskadrlla našili pomorskih letilica vojue objelac kod Selza. Vermegiiane, Podllstak. S»I n I u h I. 'Jeduo od najčešče pomlnjatilh’ pt5-> prišta krvavih rusko-njemačkih borbl pa volinijskom bojištu jeste varošica S v i n j u h i (Swiniuchy). Naše Čitaoce, koji skoro svakodnevno u izvještajima citaju to ime, svakako da će interesoyati slijedeći opis toga injesta, što ga Saje jedan njemački ratni dopisnik. A Na jednom bre/uljku, obraslotn Ičkaljem, stoje Iskrivljeni 1 upola raspadnuti, šareno obojadisani, grobni spomeliici starog jevrejskog groblja po obliku i veličini tako starl, kao da su spreiuatni za zidova kakve romanske crkve. 'Mrno i skromno, bez pietenzija i kao da osjeća, da je samo trpljeno, isto onako kao i njegovi stanovnici, predje dok još bijahu u životu, pripio se grob uz brežuljak, kao da bi htjeo da se zadovoljno pokloni gorostasnom ustroje»ju mjesta mira i pokoja pravovjernih. Stare jele i moćni grmovi sjedinjuju so na drugom brežuljku s cne strane drutna u iniroljuju'v lug. I ovdje su grobovi zapušteni, ali nad svakim se visoko uzdiže moćan I gorostasan drvenl krst, koji se i iuače vidja u Voliniji na svima raskrsnlcama i atarima, s urezanim slikama. koje predstavljaju čeklć, kliješte, kopije, Ijestvice kao simbole stradanja

im.t'arnju Iuku u G r a d u I pouovo Tržk i radionice ,,Adrie“ sa vrlo dobrim uspjehom. U p.kos žestokjj paljbi neprijateljsko], povratlli su se svl IetaČkl strojevi nepovjijedjeni. Zapovjednižtvo mornarlc*. Izvještaj njemačkog vojnog vodstva. Kb. Berlin, 12. oktobra. Zapadno l>o}i*tet Front prijestolonasljednika R u p prechta bavarskog: S obiju straua S o ni m e produžila se borba. Na cijelom frontu A n c r e 1 S o m m e obostrane artiljerije razviše veliku moć. Engieskl napadl sjeveroistočno odThlepvala kao i iz pravca fronta LeSarelOueudecourt većlnoin su se već skrhali u pregradtioj vatri. Pred veče, došlo je do jakih napada na frontu M o r v a 1 Bouchavesnes, koji su trajal! do u zoru. Neprijatelj je šest puta naletjeo na položaje 68. pješadijskog puka 1 76. rezervnog pješadijskog puka. Svl ti napori njegovi izjaloviše se. Svuda bez razlike održasmo položaje. Južno od Somme produžila se borba izmedju Genermonta l Ghaulnesa. Odbijeno je nekoliko francuskih napada. Fabrika šećera u Generinontu, oko koje je bllo žestoke borbe. u našim je rukama. U selu Ablincour* tu razviše se žestoke borbe oko pojedinih kuča, koje još nijesu završene. Istočno bojlšte: Nije bilo značajnih dogadjaia. Erdeljsko bojište: U m o r i š k o j dolini neprijatelj nlje mogao odoljeti obuhvatnome napadu. I dalje na sjeveru on počinje da odstupa. Gonimo ga do graničnih položaja. U borbama po pianini u toku zadnjih dva dana zarobill smo 18 oficira i 630 ljudl, a zaplijenili smo jedan top od 10 cm., pet mitraljeza, mnogo municije i pušaka Odbijeni su neprijateljskl napadl s oblju strana Vulkanskog klanca. Balkansko bojište: Front maršala pl. M a c k e n s e n a! Položa] je nepromijenjen. Mačedonsko bojlšte: Propall su muogolirojnl neprijateljskl napadrna CrnojRecI. Zapadno I lstočno od Vardara neprljatel) je izvršio bezuspješne napade. Prvi zapovjednlk glavnog stana pl. Ludendorff.

Hristovih. Na svakom krstu leprša se ponajčešće komad bijela piatna. Vojnicl pričaju, da je to znak miroljubivog pokorjena gradjana, dok je u lstiul tq platno žrtva bremenih žena, kojima misle da isprose olakšanje od svoga bremena. Stotine tlh krstova stoja u groblju raštrkani 1 tnahovinom obrasll, upoia napukli 1 naerenl, ali još uvijek uiijevaju moć l straliopoštovanje. S oba grobljanska brežuljka gleda se dolje na palančicu S v 1 n j u h i, koja se pruža đolinom nirtvog potočića L ug a. Gledajući ovako ođ gore, inogao bl čovjek pomisliti, da Je rat sažaljivo poštedio ovu mirnu dolinu. Iz zelenila baštenskog drveća vire samo pozlaćena kubeta crkvena. Ali u siiasku s brežuIjaka brzo se primjetl, da je ova paiančica sada samo napuštena i popljačkana ruševina i da je več prije godinu dana takvorn postala. Kad su Rusi posljednjih dana avgusla ov. g. privreineno za nekoliko časova bill zadobill ovo mjesto, našll su u njemu saino tiekoldko koliba. U jednoj od njih izdržall su šest srčanlh telefonlsta na svojoj dužnostl sve dok so Rusi nisu pribliŽIU na odstojanje od 200 metara, a tada poskidaše svoje aparate sa duvarova I pucajući iz svojih karabina na neprijatelja dadoše se u povlačenje. AH u hrzo se sjediniše s njemačkim IovaČkim odjelima, kojl su vršili napad, rastjeraša neprijatelja 1 za tlll čas objesiša opet svoje aparate na mjesta, s koflh su Ih

Izvješta] turskog glavnog stana. Kb. Carigrad, 12. oktobra. Eufratsko boj^šte: Jedna neprijateijska letilica bacala je boinbe na S-atra-el-Miintefik ali nije pričinila nikakvu štetu, Tigrlsko bojište: Kod F e 1 a Ii i j e bllo ]e artiijerljslce borbe. Kavkasko bojište: U glavnoin samo čarke i slaba artiljerijska borba. Na ostallm bojištima nije bilo značajnijih dogadjaja. Izvjestal bugarskog glavnog stožera. Kb. Sofiia, 12. oktobra.; Maćedonsko boflšte: Od prespanskog jezera 'do Crne reke obična topnička vatra. Na zavijutku Crne reke živahna borba. Šest neprijateljskih uzastopnih napada u okollnl mjesta Skočivira odbiieni su sa teškiin gubicima po neprjateIja. Pokušaj neprijateljsko pješadije da prodre zapađno od visa DobropoIja osujećen je. U mogljeniSkoj dolinl živahna topnička djelatnost, mjestimice praćena pješadijskom vatrom i vatroin mašinskih pušaka, a tako isto i sukobima izmedju istaknutih izvidničkih odjeljenja. Zapadno od Vardar a potisnut je jedan neprijateijskl bataijun, koji je poslije živalme topničko pripreme, pokušavao da prodre protlvu visova južno sela Bogorodlce. Neprijatelj je Iinao velike gubitke. Na podnožju Belasice platiine slaba topnička vatra. Na frontu S v r u m e živahna djolatnost izvidničkih odjeljenja. Pokušaj dviju ueprijateljskih bataljuna, da pod zaštitom živahne topničke vatre krene naprijed protivu B a r a k 1 i-D ž um a j e, propao je u našoj vatrl. Dalekometno neprijateijsko topništvo bombardovalo je grad S e r e z (Ser); poginuli su mnogl stanovnici. Na obali j e g e j s k o g mora gadjala je neprijateljska flota visove s.ieverno od O r f a n a. i Rumunjsko bojište: Duž Dunava mjestimice čarke izmedju patrola. U D o b r u d ž 1 je stanje nepromljenjeno. Naša istaknuta odjeljenja rastjeraia su neprljatelja Iz sela M u 11 z i« o v a, pa su ga zauzela. Na obali Crnoga mora napala je 10. ov. mj. pomorska Ietačka eskadrila pristanište C o n s t a v c e. Zapaženl su veliki požarl prlstanišnlh postrojenja 1 petrolejskih skladišta. ,

malo čas bili poskidall. Od takvog jednog prostog telefonste dobio je časnik glavnog stožera u nestrpljivom očekivanju prvl izvještaj o malo Čas prlje vodjenoj borbl na tom mjestu. Ne daleko od palančice Svinjuhl leži ua blagim obroncima uz potok Lug prijatno selo K o n j u h l, kome pripada i jedno veliko vlestelinsko imanje I jedna moderna, sad već sasvira upropašćena fabrika špiritusa. Vlastelinski dvorac podsjeća u nekoliko samo na zamak, ma da je iz novijeg doba, all ustrojenje velikog parka pokazuje očito, da su tuda u ranije doba biii sprovedenl dubokl rovovi 1 visoki bedeml radi odbrane starog volinjskog zamka. Na ulasku u dvorlšte stoji još triumfalni luk strogo klasično rlmskog obMka i na njeinu posveta na latinskom jeziku, koja vell, da je Iuk podignut kao zaštitnik l pomoćnik Olimpa za dobro revolucionarnih vladara u godinl uspostavljanja čovječanskog izbavljenja g. 1722. Niko od živih u okolini ne zna da protumači. Šta se ovim riječima htjelo da kaže. Na Šlrokoj platformi krova toga Iuka sjede rekonvalescentl austrijske poljske bolnlce, koja je smještena u dvorcu. I danas služl stara gradjevina uspostavljanju čovječanskog izbavljenja, s tom razllkom, da se ranije to izbavljenje možda više mislilo u umnom sinislu, nego If sada. i ' j >

ZdnfBotost sporozumo zUos RumunjsKe. Stampa u sporazumnim državama jako je zabrifiuta za sudb'nu Rumuujske. Jedan talijanski list otvoreno vcli, da bi bio zločin i vel'dta sramota kad bi saveznici dopustili da propadue ova maia država, kao do sad tako nmoge, koje su svoju sudbinu bile vezale za sporazum. A i francuska štainpa, koja je još krajem septembra prikazivala kat> komičnu izajvu središnjih vlasti, da Rumunjsku lako može stićl sudbina Belgije, i ona je sada postala ncmirna i zabrinuta i nervozno dokazuje, da je Rumunjska sama kriva. što je zapala u ovako kritični položaj, jer je prešia proko savjeta sila sporazuma i povela operacije prema svojim posebuira ititeresiina. I dok se rimski i pariški listovi prepiru, ko je kriv za runuinjsku nesreću, žila kucalica Rumunjske druin P r e d e a 1-—P 1 o e š t i—B u k ar e št trese se pod koracima pobjcdonosnili njemačko-austrijskih četa. Pošto su osiobodili južni dio šuinovitog Erdelja od upadača, posjeli su lijepi Predeal I sada prijeteći, bez zadržavanja, željeznom moćl. potiskuju neprijatelja prpma biseru rumunjskih Karpata, prema alem-kamenu rumunjske krune, ka S i n a j I, gdje se usredsredilo sve što Rumunjska ima od ukusa I Ijepote. U tome momentu najžešćih rumunjskih uzvika za pomoć iz Bukarešta, dolazi iz Parisa utješnl glas: sporazum će spastl Rumuniju. Rumunjska neće moći đa kaže da je uzahid žrtvovala zeiniju silama sporazuma, neće moćl da se žali da je uzalud očekivala stvarnu pomoć od velikih sporazmnnih država, upuštajućl se u rat sa moćnitn središnjim vlastima; ova stvarna pomoć već je na putu, a ako zastrašenl general Zottu i Bratianu, dadahnut novom nadom, budu pitali koliko korova vojske iznosi ova pomoć, glasiće ponositi odgovor: dobijate više, nego 11 što vrljede nekoliko ruskih korpusa, više no što vrijede bezbrojne mase trupa i municije: dolazi vam francuski general! Naime prema ženevskim brzojavima čuje se, da je francuskl general Pau odredjen za glavno-komanduju'ćeg rumunjske vojske. On nije nepoznat čovjek. Decembra 1915. godine on ]e bio u Ateni i tada se očekivalo, da će se Grčka priključiti sporazumu. Ali Grčka još nikako nije stala uz sile sporazuma. Tada je otišao u Bukarešt, pa je na stanici dočekan kao kakav najveći narodnl junak. Pa ipak, Bratianu se predomišljao još tri četvrtl godine, prije no što je stavio svoju otadžbinu na kartu sila sporazuma. Idući put ge-

MALI PODLISTAK. Najstarije crkveno zvono u Karlovcu. Poznato je, da se sada skidaju poneka crkvena zvoaa u vojničke svrhe; tom prilikom nam iz Karlovca javljaju: Prošle nedjelje skinuta su sa zvonika crkve sv. Cirila 1 Metoda u KarIovcu dva zvona. Jedno potiče još iz trinaestoga stoljeća, najkasnije četrnaestoga. O njemu piše u knkjizl „Karlo vac“ Radoslav Lopašić ovo: ,,Iz crkve sv. Mihajlo jedno zvono, prenešeno u crkvu sv, Barbare u karlovačkom predgradju, najstarije je i potiče ili iz trinaestoga ill iz četrnaestoga stoljeća. Natpis, pisan starim latinskim pismom. nije se mogao dosada pročitati 11 . Nesumnjivo je to zvono tako staro, kad Rudolf Strohal u knjizi „Grad Karlovac opisan i orisan" piše, da je crkva sv. Mihajla postojala već godine 1339, Zvono nije još otpremljeno, jer se čeka na riješenje, da li se takva starina mora ill ne mora predati. Dubovački je kapelan dr. Z u n i ć na bugačici otisnuo slova, koja se nalaze na zvonu. 0 Ruska polazna ekspediclja. Iz Petrograda javljaju: Društvo za Istraživanje ruskog sjevera u Arhangelsku raspisalo je velike nagrade za vijesti o tragu ili udesu ruskih ekspedicija poručnika Brusiiova i Rusanova, Kpji su se 1912. godine otisnull na Ia-»

nerala Pau bio je za P e t r o g r a d' Tamo je trebao pripomoćl oslobodjenji/ P o 1 j s k e i ponovnom osvajanju L a< v o v a. Ali ni tamo „jednoruki generaf (general Pau izgubio je ruku u franeus* ko-njemačkom ratu 1870. g.), nije mc« gao ništa postlčf, osim uzaludnih živ tava u masi ruskili vojnika i bezciljniii zimskih ofenziva. Sada ga šalju opet u Bukarešt da spase zemjlu. Pau trebaf da istjera Mackensena iz Dob r ud ž e, Falkenhyna iz sjevcri ne Rumunjske i A r ž a iz istočnoga En delja. Sa razočaraniin i demoralisanim rumunjskim pukoviina on treba da tučoi austro-ugarske, njemačke 1 bugarsko čete. Kada je Srbija u očajnoj borbi sa; brojuo nadmoćnijim protivnikom b : ia već na samrti, poslali su joj iz Parisa novitiarc, koji su u pariškim listovima pisali dirljive dopise o teškom sianju srpske vojske. Sada Rumunjskoj šalju francuskoga generala, da joj o.vsj poinogne lijepo umrijeti. Ali ipak, pored svega toga sile sporazuma su zaštitnii ce malili naroda, a varvarske cehtralne sile njihovi ugnjetačl! AIl neka ih! Neka Rumunji žanju ono što su posijali. Nikaci otrovna zrna neće roditi liranljivo žito, nikada izdaja I nevjerstvo ne mogu biti od koristi jednoj zemlji. Neka vide, može li im pomoći jedan general, rnakar član „velikog naroda", lioće 11 moćl da ih' sačuva od sudbine, koju im sprema pravedni gnjev i neslomljiva snaga njihovih bivših saveznika, što su ih oni izdaii. Osveta ne može izostati, a u ovome slučaju, ona ide čak vrlo brzo, Zlo radjenje — gotovo sudjenje! Oiffifiatum Grfkoj. Francuski admirai ptdneo je ultimatiim Gičkrj. Kb. Atena, 12. oktobra. Reuterov u.ed javb'a: Francuski admiral, komanaant sav'znPAe flotc n PI r e j u, podnio je u ime saveznih vlada u 11 i m a t u m g r č k o j v I a d i, u kojemu se s obzirom 11 a bezbjednost saveznlčke floto tražl predaja s a v e znlclma cjelokupne grčke flo« t e Izuzev oklopnu krstarlcu ,,G e o rgios Averov" I linijskih brodova ,,Lemnos“ i „Kilkiz", isto se tako traži predaja pirejske 1 larisanske željeznlčke pruge. Rok uN timatuma jeste do sutra dan u jedau sat po podne. Obrazlaganje ullimaiuma. Kb. Atena, 12. oktobra. U tekstu ultlmatuma grčkoj vladi veli se medju ostalim: šiljanje topništva i municije u unutrašnjost zemlje, sumnjivo kretanje gičkih parobroda 1 neprestane smicalice rezervističkih saveza opravdavaju bojazan, da bi se mogao poremetiti led na mjestima, gdje leži saveznička flota. Osim toga, time se dovodi u pitanje bezbjednost savezničkih trupa na B a 1 k a n u. S toga, uN timatum pored razoružanja bro-

djama „Sveta Ana“ i ,,Herkle“ u sibitsko ledeno more. Od onda se nije više ništa o njima čulo. Od Brusilovlj/ve ekspedicije spašena su samo dva momka koje je Sedovljeva ekspedicija našia g. 1913. na Zemlji Franje Josipa". „Sveta Ana“ je s jednim dljelom posade odplovila dalje na sjever, Reforma filma u Njemačkoj. Javljaju iz Berllna: U posljednje se vrijeme sveukupna kritika oštro pozabavila vaspitnom stranom kinematografa. Mnoge s'i objavljene „senzacije‘ bile i policijski zabranjene. Na velikoj skupštini „Udruženja njemačkih vlasnika kinematografa* zaključeno je, da se provede reforma prikazivanja, koja bl zadovoljila kritiku, a ne bi oštetila publiku. Film bl imao polaziti zajedničkim pravcem kulturnoga i privrednoga narodnoga rada. Po dvije predstave nedjelno udesiče se zgodno za pcbudu patriotizma kod mladežl slikama sa pripomoćnih instilucija iza fronta. Čist će se prihod ovih prikazivanja namijeniti dobrotvornim svrhama. Glumac Paul Wegener sastavio je bogat program, koji će zabavltf inaštu i djece i odraslih prikazivanjem živih slika iz narodne pjesme 1 priče. Umjesto napetih bračnih ili ljubavnih scena redjaće se pred očima gledalaca vile, kepcci, a pogdjekada i zle nadprirodne moćl, kojima će gledaoci za jedan čas biti odvojeni od životne borbe i sadašnjosti, a pjesma će ih i priča prenoslti u blaženo doba djetlnstva. • * *. V”