Beogradske novine

Broj 250. 22. oktobra 1916.

BeogradsktT Novine

Nedjelja

Strana 3

2.3 milijuna leva, od koje je bilo uplaćeno do god. 1911. — 2.1 milijuna leva. a tečajein 1911. — 0.3 milijuna, ukupno dakle 2.4 milijuna leva. Industrijskih i trgovačkih zadruga bilo je 76 sa 330.187 dionica u vrijednosti od 49.7 milijuna lcva, od kojih je bilo do 1911. godine uplaćeno 33.4 milijuna, a same godine 1911. — 6.7 milijuna, ukupno dakle 40.2 milijuna leva. Pričuve su ovih zadruga iznosile posljednje goditie 3.1 milijuna leva. Osiguravajuća su društva bila u svemu dva. Oba su ova društva izdala 35.000 dionica u vrijednosti od 3.5 milijuna leva, od koje je glavnic.e bilo do godine 1911. uplaćeno 3.0 milijuna, a tečajem godine 1911. 0.5 inilijuna. ukupno dakle 3.5 milijuna leva; pričuve su ovilt društava iznosile 1.9 milijuna leva. U svemu je dakle bilo 157 zavoda sa 715.198 dionica i glavnicom od 99.8 milijuna leva. od koje je do godine 191 i. bilo uplaćeno 67.4 mih'iuna, a tečajem goditte 1911. — 16 5 milljuna, svega dakle 83.9 milijnna leva. Pričuve su svih ovih zavoda iznašale 10.4 milijuna leva. Račun gubitaka i dobitaka ovih dioničarskih društava u posljednioj mirnodopskoj godini 1911. je iznosio:

Dobl- Gubl- Plaćena Ukamatak tak dlvid. ćeno milijunaleva %

1. Banke 2. Štedovne za-

4.1

0.1

2.9

13.3

druge 3. Industrijska i

0.2

—

trg. društva 4. Osiguravajuća

3.4

0.2

2.3

3.6

društva

1.0

—

0.8

22.9

Osim dionica u Bugarskoj stoje u prometu i obveznice, koje je izdala država i dionička društva. O ovima predleže slijedeći podatci: 1. Državne obveznice nominalne vrijednostl na 31. decembra god 1910. 203.4 milijuna leva 1911. 603.8 2. Obveznice bugarske narodne i agrarne banke • 1910. 47.7 milijuna leva 1911. 56.5 3. Općinske obveznice 1910. 5.0 mllijuna leva 1911. 68.1 4. Obveznice privatnih društava 1910. — milijuna leva 1911. 8.6 Ukupno 1910. g. 256.1 milijuna, a 1911. g. 737 milijuna leva. Najveći dio ovih obveznica nalazl se lt inostranstvu. Do pred kraiko vrijetrte nije bio običaj u Bugarskoj, da privatne osobe vuku rentu iz državnih 1 drugilt obveznica. Ovo je nastupilo tek onitn časom, kada je godine 1910. bttgarska narodna banka smanjila svoj kamatnjak. Iste je godine bila izašla naredba, da razne javne zaklađe zatim osiguravajuća i druga društva mcraju jedan dio svoje glavnice nložitl u bm garskim vrijednosnim paplrima; ova je naredba imala za posljedicu, da se u zemlju povratio veći broj bngarskih .vrijedrtosnih papira. Naravno je ovo vrlo važno za javnt kredit 1 financije Bugarske. Onim časom, čim evropske banke nijesu bile jedine posjcdnice bugarskih vrijednosnih papira nijesu mogle one po svojoj volji mijenjati njihov tečaj. Jednako garantuje činjenica. da je jedan dio bugarskih državnih vrijednosnih papira u zemljl u času nužde povoljan kredit. Prema približnoj procjenl bilo je

godine 1911. u zemlji bugarskih vrijednosnih papira u vrijednosti od 80 miHjuna leva, dok je godine 1902. vrijcdnost papira, koji su se nakizili u Bugarskoj u privatnom posjedu iznosio jedva nešto preko 30 milijuna eva. Stranih efekata nema tr.nogo u Bugarskoj i ovi Ieže samo kau deposit kod nekih banaka i društava. Godine je 1910. iznosila njihova itkupna vrijednost oko 10 milijuna leva. Mnoge ratne godine, koje js preživila Bugarska i koje još preživljuje djelovale su jednako kao i svagdje drugdje nepovoljno na tržište efekala. Zaključenjem ntira i obzirom. da se privredni i novčani život u Bugarskoj osobito posliedriiih godina vrlo bio razvio nema sumnje, da če i u torn pravcu nastupiti za Bugarsku nova vremena. « Stanie šećerne reoe. Tjedit'k društva za industriju šećerne repe piše: Prošle nedielie vladale su vanredno povoljne prilike vremena. B'lo je osobito mnogo suttca. a temperaiura se je držala na povolinoj visini. Govore, da prihod sa njiva obzirmn na težinu niie onakav, lcako se neekivalo, ali je kvaliteta repc povoljna. Sadašnje povoljno vrijeme ne će više puno koristitl rastu, jer je već poodmaklo vrijenie za rast, ali može se još dobro povećati sadržina šećera, ako dulje potraie ovako vrijeme. U Njemačkoj je bilo vrijcme ove nedjelie za daljnji razvitak repe samo u nekoliko povoljan. pa ’e željeti. da bude sunčanih, snhih jeseniilt dana, da ne bude nazatka u sadržitii šećera. koja je baš povolina. Sto se tiče prihoda, očekuje se više nego srednja žetva u krajevima. gdie je topla ilovasta zemlja. U NizozemskoJ hilo je vrijetne za repu prilično povojjno U Šv'edskoj nije mogla rcpa napredovati radi nestalnog vremena zađnjih nedjelja, pa će prihod zaostafi za. prihodom dobrih godina. O Dohotcl svinjogojstva u Bugarskol. Uzmemo II kao podlogu, da svaka svinia izliježe u godinu petero živlh prasića, od kojih je svako prase vrijedno prema ciienama u Bugarskoj 5 - 30 leva, onda su dohotci svinjogojstva u Bugarakoj u godini 1910. iznosill: Iz zaklanlh tovljenih svlnja bro) po kom. težlna po kg. ukupna vrlj. 322.000 . 75 24,150.000 1-0 24,150.000 O d o j č a d broj po kom. težina po kg. uknpna vri). 1,200.000 5 6,000.000 l’o 6,000.000 Danas se vrijednost više nego podvostručila. Dohotci od svinjskih ščetinja su razmjerno vrlo neznatni. Od jedne se svinje dobiva popriječno 0.850 kg. ščetinje. Cijena je običnlm ščetinjama po kg. 0 80, a prebranim 6 leva. Ščetinje se dakle jedne svinje rnogu ocijeniti sa 1 do 1-50 leva. Prema tome iznose godišnji dohotci od Ščetinja 400.000 lcva. Za »odgoj se jedne svinje računa u Bugarskoj godišnje 41T 4 leva. Prema tome se dolazi do slijeđećeg računa: ukuna svota prosječno po kom. Bruto dohodak 30,150.000 57-18 Izdatcl 21,694.000 41.14 Čista dobit 8,456.000 16.04 Uvoz je svinja iz Srbije, jednako kao 1 izvoz iz Bugarske u Rumunjsku bio vrio neznatan. Bugarska je godine 1911. izvezla 2.664 svinja i 1.947 odojčadi. Početak nove šečerne kainpanie. Osječka tvornica šećera, koja spada medju najveće u monarliiji. zapo-

Čela je s proizvodnjom na 4. ov. mj. Najprije.će se proizvoditi snrovl slador, a onda će zapoćeti rafinerija. U ovoj je tvornici zaposieno 300 rnskih zarohljenika. Američka žetva žita. U VVashingtonu izašao je izvještaj o konačtiom rezultatu ovogodišnje žetvc,.pa je po j tom izvještaju žetva još Iošija nego ii se u prvl mah računalo. Prema tom sastavku konačni je priltod pšenice samo 608 milijuna bušela, zobi samo 1229 milijuna bušela, ječtna samo 184 milijuna bušela, a kukuruza samo 2718 milijuna bušela. Prema ionte je rod pšenice ove goditie slabiji za preko 400 milijuna bušela nego lani, kukuruza je za 350 ntilijuna bttšela manje nego lani. zobi 310 milijuna bnšela. a ječma je manje baretn 50 milijuna bušela nego lant. Deficit po tome izlazi od ove četiri vrsti plodova tta po prilici 1100 miliiuna bušela. Ovaj loši prihod žetve ttije sanio važan za Sjedinjene Države nego trtožda još više za zanadno-evropske zetnlje. koje su pri svojim slahitn prihodima naročito upućene na Ameriktt. A još k tome dolazi 1 to, da i Kanada ove gođine u is ; oj mjeri rnože manje izvadjati. i da države La Platea. koie stt imale bifi dobavijači za drugi dio godine no*roška. moraju takođjer već da javljaju nepovoljno statije usjeva. Naravno jo§ se u ovaj čas pravo ne može prosnđiti. kako će se zaoštriti pitanje opskrbe u zemIjatna sila snorazuma. nošto je pooštrena đjelatnost podmornica. Llkv’dacHa srpskog moratorlla. Uvodjenje naredbe za poravnanje. (Naročitl bn-o av ■'Bi O'Tr:d'! ih Novina«; Budimpešta, 20. oktobra. Prenta zvaničnim saopšteniima održano je u pravnom odjeljenju beogradskog vojnog zapovjedništva savjetovanie, kome su prisustvovali izaslanici njemačkih, austrijskih i ugarskih povjerilačkih zainteresovanih krugova, a predmet je tog savjetovanja bilo pitanje o srpskoin moratorDu. Kako ,,Az Ujsag“ saznaje •postignut je sporazum u tome, da se moratorij postepeno iikvidira, jer više nenta razloga, da on i dalje traje. Početak obveze plaćanja, odnosno likvidacije moratorija biće vjerovatno odredjen početkom mjeseca decembra, inarediće se jednom vladinom naredbotn. Poslije 1. decembra svi će se dugovi, učinjeni ptiie početka rata, izravnali u kratko odredjenim rokovima. Zastupnici zainteresovanih povjerilaca molili su vojne vlasti da narede, da se rdjave piatiše mogu tužiti za naplatu cijelog iznosa duga. Sto se kamote tiče, srpskim je zakonom i inače predvidjena 6°| 0 kamata, te se u tome pitanju neće ništa drugo naredjivati. Jednovremeno ukidanjem moratorija uvešće se u Srbiji prinuduo poravnanje bez stečaja. Likvidacija njemačkog posjeda u Rusiji. (Naročiti brzojav »Beograilskih Novina«) Stockholm, 20. oktcbra. „Novoje Vremja* daje slijedeće podatke o likvidaciji njemačkog posjeda u Rusiji, koji se znatno razlikuju od dosadanjih podataka: Prema tim izvještajima odredjeno je za likvidaciju 35.445 imanja, od kojih je već 3776 registrirano, a 260 prodato. Francuski zajam. Kb. Amsterdam 21. oktobra. Po jednoj vijesti „Reuterovog ureda" iz Nev-Yorka zaključena je pogodba o jednom kreditu od približno 100 milijuna

dolara u korlst francuskih industrljskih kuća. Kredlt treba da posluži za isplatu kupljene robe u Americi.

Razne vliesti. TVORNlCKI RADNICI — MILIJUr NARI. Fabrički radnici za šest mjeseci p»stali višestruki milijuttari. U Americi, koja od početka ovoga rata, pored svoje i inače gorostasno razvijene industrije, zgroe neizmjcrne dobiti od isporuka .oružja i municije zaraćenim državama, pojavio se u posljednje vrijeme nov tip mitijunara. Kako na ime javlja ,.W a s h i n g t o n P o s t“, u Sjedinjenim Državama danas ima ne nianje od 186 n o v i h nti* j u n a r a, koji su još prije vrlo kratkog vremena bili obični f a b r i č k i r a dn i c i. Ovi su se ljudi svi obogatili r a tn i m 1 i f e r a c i j a m a, što im je tim Iakše pošlo za rukom, pošto je poznato, da je trgovačka savjest u Amerikanaca n najmanju ruku dosta rastegljiva . . . Na prvom nijestu medju ovim radničkim krugovima treba pomenuti Johna Jimmy-a Clippera, kojl je Bio radnik u jedtioj fabrici obuće. Kad je otpočeo rat izašao je Iz službe, našao neznatnih pozajmica, oa je uspio da dohije jednu iiferaciju cipela za rusku vojsku. Na ovom svom prvom poslu zaradio je 80.000 dolara. Sada je bio, što no kažu, ,,tta kottju“. IJ roku od šest m j e s e c i taj je čovjek zaradio p e t miltjuna dolara. Danas već itna divnu vilu u Brvoklvmt. Vrijedi pomenuti, da se ovi radnički milijunari nikaRo -ip rHrt”n staloža i da daju znatne svofe za razne radničke organizacije. Umro Benedekov pobočnik. Iz Arada javljaiu, da je tamo umro u 86 godini svojoj general-maior u p. Geza Kabd e b o. Bio je adjutant (pobočnlk) prvo nadvojvode Albrechta, a poslije feldcajgmajstora Benedeka, vrhovnog austrijskog zapovjedtiika na českom bojištu 1866. Stranačka skupština francuskih radikala. Kako iz Parisa iavljaju švaicarskim listovima, sastaće se za 22. o. mj. prvi put glavna skupština francuske radikalne stranke. Kongres će bitl u Parisu, a na njemu će osim delegata pojedinih okružnih organizacija učestvovati još i svi poslanici 1 senatori te stranke. Ova je stranka najuplivnija u francuskom parlamentu. Očekuje se, da će se na ovotn kongresu čuti tnnoga mišijenja sa ugledne sirane, koja se neče slagati sa Briandovim gledištem. • Cetinjske vijesti. U jednoj sjednicl cetinjskog općinskog viječa izabran je naročiti odbor, koji čini priprave, da se uredi na Cetinju narodna ktihinja, gdje bi stotinjak osoba imaie besplatnu hranu. Odlučeno je, da se u cetinjskom kazalištu na 26. oktobra priredi koncerat, da se udari toj uredbi neki novčani temelj. Premda je po naredbi vrhovnog vojnog zapovjedništva zabranjen uvoz papirnatih perpera i dinara u monarhiju bez naročite oblasne dozvole, opet se desilo više slučajeva, da su mnogi trgovci i putnici zatečeni, gdje su htjeli bez oblasne dozvole prokriomčariti papirnate perpere i dinare s namierom da s tim notama prave trgovaćke poslove. Te su note zaplijenili carinski uredi, pa su tako imali vlasnicl velike štete, jer se u nekim slučajevima radilo o velikim svotama, a u jednom slučaju čak preko 100.000 dinara. ULovćen zakladu unišlo je do sad prinosa i darova 40.494 K 95 h. „Prodaje se b°j'šte!“ Pod oviin uaslovom oglašuje poslu vješti Fraticuz u pariškom izdanju ,,New-york Heral-

da“ od 26. rujna ovo: Prodaje se zeuv ljište, veliko 10 hektara, u neposrednom sredlštu bitke na SommL isprevrtano engleskim i njemačkim streljačkim jarcima, sjeverno od šume Fniu reau, a jugo-istočno od Martinpuiclia. Upitati se valja kod Gradcla 10, Rtte Saint Louis, Amiens. Obješeni ruski zarobijenic* u Temišvaru. Na temelju pravorjeka temišvarskog prijekog suda, potvrdjenog po •generalu Rudolfu Heszu, izvršena jc smrtna osuda na ruskim zarobljenicima Ivanu Jelistratovu, Vazulu Kurovdakovu I Vazul Žurolovu. Oirt su 2. septembra pod noć ubili udovu M. Vida i njenu kćer udatu za A. Kissa i orobili ih za 480 K. Osuda ie izvršcua u petak prije podne i to na sHicđcći način: Kapetan Pless je osudjenc dopratio do vješala i predao ih ondje krvniku Mihajlu Bali. Rusi ^ se držali sasvitn mirno. Najprije je obješen Jelistratov, za njim Kurovdakov i na posljedku Jurolov. Smaknuće je u svemu potrajalo 25 minuta. U podtte su smaknute skinuli s vješala i ukopali. Monograf'ja o Toinislavu Kriziitauu. Ovih je dana izašla u Zagrehu studija umjetničkog kritika Koste S t r a j n ić a koja prikazuje Krizmanovo cjelokupno djelovatije. Ona je pisatta na osnovu predavanja, koje je držano u prvoj izložbi Hrvatskog Prf-ljetnog Salona. Tekst popraćuju trideset i tri uspjele reprodukcije umjetnikovih radova u grafici. scenografiii i umjetničkom obrtu. Pored hakroreza s bosanskim i kosovskim motivima, osoblto se ističti velike kompozicije I otmenl portrcti. Posebnu pak pažnju svraćahi kazališne inscenaciie sa kostimnhn nacrtima zagrebačkih opernih pjevača i pjevačica. U broširi su objelndanienl i mnogi najnoviji radovl. medju kojima se nalazi i diploma grada Požege. knja ie nednvno uručena hrvatskom ba”tt dru. Ivanu barutiu Skerleczu. povodom niegova imenovauia počnsnim gradinninom. Monografiia je urešena originalnim ttaslovttim tistom it boii slikara Jerolima M i 5 e. Njezina ie ciiena samo 2 krune 50 filira. a prodaie se tt komisiii zagrebačke knjižare Mirka B r e y e r a. Ukimito obvezatno učenje ^alijaiiskog jezika. Čitamo u ,,N. Jedinstvu“, da se u^rgovačkim školama u Daltnaciji, u svim razredinta ukida obvezatno učenje talijanskog jezika i talijanskog dopisivanja. i to u pripravnom tečaju i prvom muškom i djevojačkom razredu odmah, a u drugotn početkom školske godine 1917.—18. U budttće će se talijanski jezik, i to neobvezatno. podučavati samo.u I. 1 II. razredu s ograničenim brojem satova. Naprotiv se povisilo učenje njemačkog jezika, te će se u I. razredu na sedtnfcu učIU njemački 6 sati (priie 4), a u II. 8 (prije 4), te će se učiti i njemačko trgovačko dopisivanje. Podpomaže probavu, lučl SlUZ, - . ublažuje kiselinu."^^ l’lAiTONlEV S

ilenrich Mattoni đ.1 M i Karlovevari IMM. Za trupe, zavode, menaže I za pripadaoce c. i kr. kao c. njemačke vojske u vojnoj prodavnici c. i kr. voinog-General-Gouvernementa, Belgrad, Garde kasarna.

POŽARHIČKE !MRR0UE za benzinskf, pami, električni i ručnl rađ. Automobilske šmrkove i požarnićke sprave svake vrste. CBnHFUGAUtE SISAUKE i naprave sviju sprava u modernoj izradi za svaki posao liferuje Wm. KNAUST

BEC II./3.,

134

c. kr. povlosćsna tvornico mašlnskib, votrcgaskib I metalsklh sprova. — OSMOUAHA 1882 . Brzojav; Knaustfabrik, Wien.

| ' g Ceu. 5 Kr. PrivRsgavana Austrijska

BEGGRfiSSKO ZflSTUPiliŠTUO, OŠKOČitA OLlCfl Br. 8. ■—igTHHTMIMITFTimi l—MHl—ll I III || I II ~ I ■ ||— | l \%miMM >■ Elekifično osvjetljenje. Ešektrične centrale. Elektrićne željeznice. « Dinamo — Elektromotori — Transforinatori — Brekid ači —Material za instalacije—Električni kablovi i sprovodiElektrični aparati za grijanje i kuvanje. Veliko stovarište šparajučih sijoltce-JJ/otfln*'»,,Mt[in“-Sijiillce „G”. Svahovrsna specljalna Izvođjen ja na pollu Jahe sfruje.

Beogrčtd, Kne: Klbajiova ul. br. 20 . :-: 545 VI3ŠI ISPLATE 545

H nenasredino na najbrSI I najjefiiniji rsa?In. S3HBEBBBHBBSB BI BDHE8V # a Gšlalujfe u „BeošrađiKim Novlnamu."

Obuća muških ženskih i dječijih Ima u Hjepom izboru obućarska radnja Hiloša Savića Kolarčeva ui. br. 10, Beograd.

G. Dragoljubu Rađojloviću, Geneve. Ućtlvo vas molim da poradite kod Srp. Crvenog Krsta da ml se isplati moja plata ill pomoć 1 dečija penzi|a Br. 4645. koja nlje primana od novembra 1915. Materljalio sam vrlo hrdjavo sa četvoro dece. Hvala. Olga Markovića poštarka, Kralja Alekandra 31. Beograd. 16852-8

412

G. Dragutinu Veličkoviću, Geneve. Dragi Dragutine, primiia sam 476 kruna. Hvsla. To nije dovoljno, jer su izdaci vrlo veliki, zato te molim šaiji I đalje. Javi ini kako ste sa zdravljem? Mnogo vas svi pozdravljamo, a najviše majka Nastasija Veličković, Vidlnska ul. 28. 16867-8

TROOVAC MARAKA ISIDOR STEINER BROD NA SAVI SLAVONIJA, K U P U J E SVAKOVRSNE M A R K E MA I NAJVEĆE KOLICINE UZ OOTOV NOVAC, TAKODJER I CIJELE ZBIRKP. AKO ŠTO ZA PRODATI1MATE PIŠITE ŠTO I KOLIKO IMATE, JA SAM CESTO U BEOGRADU TE ĆU OSOBNO MARKE PREUZETI. K U P U J E M I STARE PARE I ANTIQUITATE. 13S24

EKSPUTHfl PESTflliSKE BflflCKE KOMERCIALHE BAKKE U BEOGRADU u zgradi prediašnle Narodne Banke. BAVI SE SA SVIMA BANKARSKIM TRANSAKCIIAMA I TRGOVINOM SA ROBOM. VRŠI ISPLATE IZ I ZA AUSTRO-UGAR. SKU, SAVEZNIĆKE I NEUTRALNE DRŽAVE. NAROČITO ODJELENJE ZA NOVČANE POŠIUKE RATNIM ZAROBLJENICIMA I INTERNIRANIMA. PREUZIMA ULOGE NA ŠTEDNJU I VRŠI RAZMIJENE^PO NAJKULANTNIJIM DNEVNIM ^CIJENAMA. DIONIČKA GLAVNICA I RESERVE KRUNA 168,500.000

BEČ, V3I, NGUbaugUrte] 34-36. HOTEL DHMBEROER u neposrednoj blizini Westbahnliofa, zgodna veza svima žeijeznićkim stanicama u Beću. Odilćna restauracla. umjerene cijene, HJepa bašta. <J Kupatilo n kući. Elektrlćno osvljctljenje. t> Telefon No. 37447.S.IH.