Beogradske novine

Br. 267.

BEOGRAD, srijeda 8. novembra 1916.

Izlazii dnftvno u jutro, ponedjeljkom poslije podna.

Pr «d AJ e se: B«*(nulu 1 u krajjvtaa* z»- „ , posjeiiuutim od carsko i kra- h I

■ Hrvatskoj - SlavonijL, BosodH«rc*8*vini I OaJuMcfl f djeai od « h tevaa •*•« . . . I* h

Pretplata: za I rajesec a leigrada i ■ krajeviaHi rapoajadantiM •A carsk« I kraijevskih ćeta K ■ HrvaUkoj-Siavoaiji, BoaaiIhmHI I Dakaacjji KM izvaa crvog podraCja . . .Kh-

Og *” 1 P*

UredaMv« i BEOORAD, Vaka KaradiMa «L tt. Teieton bvaj 91. — Uprava, primaaje aclasa I pretpiate: Koeza Mlhajia ai. braj 38. Tatetoa broj •**

Godina 11.

RATNi IZVDESTAJI.

izvještaj austro-ugarskog glavnog stožera. Kb. Beč, 7. novembra. Istočno bojište: Front generala konjice nadvojvode Karla: U odsjeku klanca Crvenog Tornja otjeran je neprijatelj obuhvatnim napadom savisovasjeverno od Spini, kojom je prilikom zarobljeno lOčasnikai 1000 lj udi. Sjeverozapadno od Campolunga odbila je jedna od naših oprobanih brdskih brigada šest rumunjskih juriša. Južno od Kraszna otetje neprijatelju jedan vis. Kod Tolgyesa su Rusi potisli naš front u graničnim planinama za nekoliko kilometra, ali posle uporne borbe koja je bekoliko dana trajala. Brdo D e d u 1, istočno od Kirlibabe, ponovo je napušteno ispred ruske topničke vatre u masi. Front rnaršala princa L e o p o 1 d a bavarskog: K*d austro-ugarskih boračkih snaga nema nikakvih važnih dogadjaja. TaHjansko bojište: U dolini Vipaveina Krasu nije bilo juče većih borbi. Stanje je n epromijenjeno. Talijani su bili mirni, njihov je veliki napad, koji su otpočeli prvih dana novembra, propao. jugo-istočno bojište: Nema ničeg novog. Zamjenik glavara yeneralnog siožeia pl. HSfer, podmaršal. Uspjesi njemačke flote.

Podiistak. Ljudl i životlnje. — le zbirke Arthura Schubarta. Utjeha. U jednom se društvu povede razgovor o tome, kako se sve vrline, kad se u »jinia pretjera, pretvaraju u poroke. Pošto su svi redom mislili svaki za se, da su najljepše, najrječitije i najuvjerlfivije dokazali to pravilo, cijelo se dru&vo složi u tome, da je to pravilo, od koiega baš nikako nema izuzetka. Sasvim je tako! uzviknu od jednom iedan šaljivdžija, ali molim Vas, gospodo, recite mi, kakav izfaz ima naš jezik za Prctjeranu zahvalnost!? Koliko ia tnam, takvoga izraza nema, a to je ctješna pojava za čovječanstvo, jer iinjenica što mi za pretjeranu zahvalnost nemamo izraza dokazuje, da je to porok, od kojega smo slobodni . . . Roda i rčak. ,J(ako to“, zapita jednog dana rodu, koja je stajala na jednoj nozi, duboko za» “fišliena, „kako to, da seljak, na čijem sam se zemljištu nastanio, nikako neće da pri20a moju energiju u zbiranju hrane, dok srijednoću svojih pčela prosto diže u nebesa!?“ „Otidi deset puta dnevno na njive ®iegovih susjeda; natovari se njihovog ži-

njemački uspjeh, na protiv, ona se veoma zabrinula pa šta više, ona ponovo govori o opasnosti jedne njemačke invazije. Engleska je prema smjeloj prekomorskoj plovidbi njemačkih podmornica sa svim nemoćna. od kako je Amerika energično odbila da protestuje protivu podmorskog rata, koji Njemačka vodi strogo po medjunarodnim pravilima. Što je već i po sebi put ,,Deutschland“-a bio jedan dogadjaj, koji je izazvao izvjesno divljenje, to je put ratne podmornice ,.U 53“ jedan nov največi uspjeh, koji je, i pored dosadanjih velikih uspjeha njemačkih podmornica, smatran kao nemoguć. Tada se 8. oktobra doznalo, da je u N e w P o r t u prispjela jedna njemačka podmornica iz W i 1 h e 1 m s h avena; s pravom se cio svijet divio ovom neobičnom podvigu. Doduše je već prije toga jedna trgovačka podmornica bila prešla preko Oceana, ali ona ipak nije putovala pod tim okolnostima i nije imaLa da se bori sa onakvim teškočama- kao podmornica .,U 53“. Naime trgovačka podmornica imala je zadatak, da u Ameriku odnese robu, pa je s toga morala strogo izbjegavati svaku opasnost. ,,U 53“ na protiv krenula je u more kao ratni brod. pa je s toga morala baš tražiti opasnost. Ona je povela krstarički rat, koji je uskoro zadao velikih jada neprijateljima Njemačke, jer odmah na prvom spisku njegovih žrtava bilo je ne manje od osam trgovačkih brodova. U toku toga krstaričkog rata ,,U 53“ imao je naravno da se bori sa velikim opasnostima, za koje trgovačka podmornica nije ni zmala. Osim toga ovaj je podvig još i sa tog razloga mnogo značajniji, što ratna podmornica nema nikakvih oslonih tačaka. na kojima bi mogla popuniti svoj materijal, trgovačka podmomica ,,Deutschland“ na protiv, poslije svoga dolaska u američko pristanište mogla je tamo kao trgovački brod sasvim mirno sjedeti i snabdjevati se novim materijalon;. Prema tome put trgovačke podmornice ,,DeutschIand“ sastoji se iz dviju odvojenih putovanja preko oceana. koja su svaka za se vanredan podvig, ali ipak ne predstavljaju neprekidno djelo bez prekida. No ratna podmornica ,,U 53“ bila je u sasvim drugom položaju. Njeno ukupno putovanje trajalo je oko 40 dana, pošto je odlazak preko Atlantičkog oceana trajao i7 dana. Stigla je 8. oktobra, a vratila se 31., tako da ukupno vrijeme vožr-je može da se cijeni na šest nedjdja. Za sve to vrijeme. podmornica ,,U 53“ bila je potpuno ostavljena sanioj sebi. Doduše bila se zadržala dva j ta i sruči ga umjesto u svoju rupčagu u koš svoga seljaka, pa da vidiš kako će da te hvali!“ „Dakle on me ne tnpi iz prljave halapljivosti i sebičnosti!?“ uzviknn prfezrivo rčak. ,,A zar tl hvališ istrajnost poljskih miševa, koji podgrizavaju karjenje usjeva, pa ti kvare tvoju žetvu?“, prekide ga roda. ,,E, naravno da ne hvalim! Ama, brate, pa zato i nijesam čovjek, te ne velim, da sam nešto uzvišenije ođ ostalih stvort)va!“ ,,A ako opet tvoj seljak rekne: Ta nijesam Bog! . . . smiješ K ga ti onda osudjivati?“, odgovori mudra ptica. „Zaa zašto žlvl“. Toplo proljetnje veče; šetamo u parku. Predamnom idu dva 'palančanina, „Djavo neka odnese i te lutrije“, reče jedan; „opet smo evo bacili ni za što svoj krvavo stečeni novac . . „Budi pravedan, Gjorgje", reče drugi. „Baš ne treba da žališ taj novac. Za taj si neznatni izdatak nedjeljama živio u slatkoj nadi, da ćeš dobiti koji krupniji zgoditak i obogatiti se . . .!“ Kalifin izbor. Omar, mladi kalifa, slavaa na cijelom istoku sa svoje mudrosti, sjedio je u svojoj svečanoj sobi na svilenom dušeku duboko zamišljen; danas je više no ikad treh ala da se pokaže njegova mndrost, jer je

sata u pristaništu u New Portu, ali je opct napustila to pristanište a da nije potovarila kakav bilo materijal. Poslije toga podmornica je povela krstarički rat, koji joj je donio velikih uspjeha, pa se poslije izvršenja tih slavnih podviga opet sretno vratila u rodno pristanište. Prema tome ovo putovanje po okeanu predstavlja apsolutno besprekidno preduzeće i ostvaruje nade, koje su još prije nekoliko mjeseci važile kao prazne sanjarije. Najveći djelokrug njemačkih podmornica time je dostigao obim, koji s pravom izaziva strah i zebnju kod njenih neprijatelja. Sretni povratak podmornice „U 53“ pokazuje nam, da danas u stvari djelokrug njemačkih podmornica u opšte nema granica. Sem toga ovaj podvig dokazuje da njemačkim podmornicama nijesu potrebne oslone tačke pri izvršenju njihovog zadatka, pa makar i pri putovanjima od nekoliko nedjelja. Neprijatelji središnjih vlasti doduše još jednako pričaju o nekim tajanstvenim osnovicama, ali i sami znaju da su to bajke. Prema svemu tome sretno putovanje podmornice „U 53“ pokazuje se kao poučan dogadjaj u svakom pogledu i kao vrio značajan napredak.

Krizn u Grfkoj. BORBE OKO KATERINI. Borba traje. (Naročiti brzoiav „Beogradskih Novina'.) Haag, 6. novembra. „Observer" javlja iz Atene: Redovna grčka vojska nalazi se u borbi sa Venizelistima pred K a t e r in o m. Vijesti talijanskih i'stova. (Naročiti brzoj'av »Beogradskih Novina«; Lugano. 6. novembra. ,,S e c o 1 o“ javlja iz Atene: Poslanici sporazuma pristali su na zahtjev, ća se Katerini mora napustiti. Vlada je odlučila, da Katerinu po svaku cijenu ponovo posjedne. Kako „Corriere della Ser a“ iz Atene javlja. kralj je bio veoma iznenadjen i ogorčen zbog tog dogadjaja, pa je posianicima izjavio, da smatra sebe razriješenog svihdatih obaveza idaće grad Katerinu silom zauzeti. Poslanici su obećali, da će učiniti što je moguće, da bi se izbjegla bratoubilačka borba. Drugi listovi javljaju, da je 750 revolucijonara posjelo Katerinu, dalje do 250 revolucijonara đrže u svojoj ruci željezničku stanicu i da će vjerovatno francuske čete zamjeniti revolucijonare. Francuski ratni brodovi su već stigli pred K aterinu. Kraljevske čete htio izabrati zakonitu ženu izmedju triju najljepših i najplemenitijih djcvojaka u zemljL Na jedan njegov znak rukom povukoše na stranu tešku kadifenu zavjesu, izvezenu zlatom i jedna mlada, dostojanstvena ženska prilika stade uzdignute glave pred vladara. ,J 3 ogle, Fatima, ove dvije krune“, reče prijatnim glasom kalifa, uživajući u posmatranju divne mlade djevojke, ,,evo dijademe iskićene biserima, a evo gvozdene, — biraj!“ Tada ljepotica ponosno podiže glavu i odgovori: ,,Ti hoćeš da me kušaš, kalifo, a nije dostojno ni mene ni tebe . . . ja ne ću,birati!“ Iznenadjen pogleda kalifa smjelu djevojku i ozbiljno reče: ,,Ti jesi za vladarku, ali nijesi za ženu!“ I opet se ukloni zavjesa, pa udje druga jedna ljepotica, ne toliko uzvišena i ponosna kao ona prva, ali puna draži i čariOna bez mnogo razmišljahja dohvati sjajni bisertii dijadem, postavi ga na svoju kao ugalj garavu kosu i uz sretni osmjejak prošapta: „Hoću da se kidm onim što je najljepše samo da bih se tebi dopala!“ „Laskanjem ne može da se prikrije sujetna duša“, odgovori strogo kalifa i po treći put mahnu rukom . . . Pojavi se plava djevojka, mladja i nježnija od onih dviju prvih, blaga i zbunjena kao golubica . • • Otvor'enih očiju, prekrstivši ruke preko grudL slušala je ona kalifine riječi, pa se onda, poslije krat-

krenule su se pješice. na konjima i automobilima iz Larise i ^jihova se prednja odjeljenja već nalaze prema revolucijonarima kod L i t o h o r i (12 kilometara od Katerini) i tu oćekuju zapovjesti. Svi su svijesni o tome, da je sadanja jedna od najtežih kriza. koje su zadesile Grčku. Savezn'ci zaposjeli Kater'nu. (Naročiti brzoiav „Beogradskih Novina“.) Amsterdam, 5. novembra. Reuterov ured javlja iz Atene: Savezničke čete posjele su Katerini, da bi spriječile krvoproliće izmedju pristalica Venizelosa i vladinih četa. Grčko-bugarska gubernija u Drami. (Naročiti brzojav „Beogradskib Novina“.) Sofija 6. novembra. Bugarske vojne vlasti, kako „Utro“ javlja, koje se nalaze u okruzima sereskom, kavalskom i dramskom, sporazumjele su se, u interesu zajedničke uprave tih okruga, sa tamošnjim grčkim vlastima. Taj sporazum odobrila je grčka vlada u A t e n i. Bugarske i grčke vlasti ustanovile su u Drami jednu guberniju, kojoj su podčinjena oba druga okruga. Gubernija je obrazovana podjednako od Bugara i Grka. Pored grčkih upravnih činovnika postavljeni su svuda i bugarski činovnici. Grčka flota pod francuskom zastavom. Kb. Atena, 7. novembra. Reuterov ured saopštava, da je 5. novembra u večer laka grčka mornarica istakla franćusku zastavu. Oružan sukob u Ateni. Kb. Rotterdam, 7. novembra. Reuterov ured javlja iz Atene: Redarstvo postavijeno od saveznika izvršilo je pretres u stanu jednoga Gunariste, pošto je bio okrivljen, da je dao signale neprijateljskim podmornicama. Kada su redarstveni organi stupili u kuću, ispaljeno je nanj nckoliko metaka, kojont je prilikom ranjeno nekoliko lica.

Austro-Ugarska. Poginuo poniorski poručnik Klasing. Kb. Trst, 7. novembra. Jučer je junački poginuo linijski poručnik K 1 a s i n g. Kao što je poznato, lane je Klasing sa Ietilice ,,L 48“ svojim metcima zapalio i uništio talijanski vazdušni brod „Citta di Ferrara‘‘. Riisljo. Sprema za ruskn veiiku ofenzivu. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina" I Rotterdam, 6. novembra,,Westminster Gazette“ javlja iz ruskog glavnog stana: Ono je

koga oklijevanja maši gvozdene krune... „Dobro si izabrala“ — uzviknu nadosno kalifa i odmah je pred narodom proglasi sultanijom . . . A narod ga je slavio, što je tako mudro izabrao sebl ženu . . . Ponosan i sretan sjedio je sutradan u jutrti Omar pored svoje mlade žene, nagnu se nježno prema izabranid njegovog srca i prošapta zaljubljeno: ,,Ta šta je drugo sklonilo da onako pametno izabereš skromni gvozdeni ukras, ako ne tvoje krasno srce!?“ . ... A mlada se žena nekako čudno nasmija, ćutke se priljubi uz mudroga čovjeka i sa zahvalnošću se sjeti pametne njene dojkinje, koja joj je toliko puta pričala staru priču o tome, na koji način kalife biraju svoje žene . . . Katon. Od nauke „koja nezna za pretpostavke“ bili smo došli u razgovoru na sudijsku nepođmitljivost „I ja znam jedan primjer, o tome", reče najzad najstariji u društvu, jedan sresH nafelnik u penzijL To je bilo kada sam tek biostupio na praksu kao pisar nekog zabačenog sreskog suda u unutrašnjosti. M1 smo činovnid sjedjeli u veče za kafanskim stolom, pa se povede razgovor o sudjenju, koje je tih dana bilo nekom Hauseru za kradju đivljači i pecanje ribe bez dozvole. Jećan od gospode začudjeno zapita moga Šefa, pređsjednika suda: „Ama redte, g. sudija, kako to da Je taj stari lopov tako jevtino prošao na pretresu. Znajući da ste i sami strastan lovac 1 ribar, smatrali smo

do duše vjerovatno, da su učinjeme »ve spreme za još jednu rusku ofenzivu u masama na svima rusklm frontovima, ali je još neizvjesno., kad će ta ofemziva nastupiti. Sve nove žrtve. (Naročiti brzoiav „Beogradskih Novi«a“.) Beriin, 7. novembra. „Nationalzeitung' javlja, da već nekoliko dana velikom sibirskom žeijeznicom stižu transporti Srbijanaca i Cmogoraca, koje agenti sila sporazuina obrlatiše u Americi, da dodju u Evropu na vojnu službu. Medju njima ima rnnogih vojnih bjegunaca željnih svojih kuća, a koje su namamiii obećavajući im pomilovanje. Kažu, da ih je preko đeset hiIjada ljudi, koji će se evo prinijeti na žrtvu ratnom molohu sila sporazuiaa, ma da su ove hladnokrvno dopustile, da propadnu Srbija i Crna Gora. Borbe u Mntedoniji. Gias nepovjere&ja u Briandovu poUtiku. (Naročili br/ojav »Beogradskih Noviaas; Kopenhagen. 6. novembrm. ,,N o v o j e Vremja" javlja, da j* konferencija četvornog sporazumm u Boulogne odrekla povjerenje u produženje Briandove balkanske politik« i solunskog preduzeća.

Busarsko. Odloženo sobranje. (Naročiti brzoiav »Beogradskih Novina,.; Sofija. 6. novembra. Poslije primljenog budžeta za godinu 1916. sobranje je odloženo za dvije sedmice.

M i e m d ž it a. Visoko odlikovanje generala grofa Bothmera. Kb. Lavov, 7. novembra. Prilikom svoga bavljenja na istočnom bojištu posjetio je kralj Ludwig bavarski glavnog zapovjednika njemačke južne vojske, generala grofa B o t h m e r a i tom mu je prilikom predao veliki krst bavarskog vojnog reda Maksa Josipa.

Ensiesko i hoionljc. Veliki ratni savjet sila sporazuma. Kb. Rotterdam, 7. novembra. Prema vijestima iz Londona vode se vrlo živi pregovori izmedju Parisa, Londona, Petrograda i Rima radi priredjivanja veiikog sastanka savezničkik glavnih vojnih stožera u Parislfe' Izgleda, da će ova namjera u ovome slučaju nspjeti. Ovo bi bio najveći ratni savjetšto su ga do *da održali saveznici. da sta narvcito osjetljivi za takve krivice, pa smo računali, da ćete papreno „ocijepiti“ tome zlikovcu!“ ,,E, pa baš u tome je stvar, predvidio sam, da ćete tako misliti, pa sam ga osudio na najmanju zakonom za ovu krrvicu predvidjenu kaznu“, odgovori dostoianst 'er... neumoljivi sudija, modertii Katon. Torbar. U banji avgusta mjeseca. Vreo ijetnji dan. U parku obrati opštu pažnju jedna pojava, koja je bila u grdnoj suprotnosti sa elegantnom okolinom. Na ime usred otmenih gostiju pojaviše se jedan mlad, blijed i jadan čovjek, koji je iz sve snage vukao poveća dvokolica, pretovarena voćem. Pomagalo mu je snažno i kosmato pseto, upćegnuto u kolica, koja se jedva kretahu. „Pauvre bete, jadno živinčel" reče jedna otmena gospodja svome pratiocu... „Bezobrazluk, skandalozno mučenje životinja!“ odmah na to ogorčeno uzviknu jedan debeli gospodin . . . a istoga časa i jedno djevojče reče svojoj majci: „Pogle, mamo, jadno pseto!“ Nije prošlo ni nekoliko minuta, a već sam bio čuo bar petnajest glasova, kojl su svi bez razlike žalili snainu i zdćavu životinju . . . All htio bih znati, zašto baš niko nije imao ni riječi sažaljenja za blijedog mladića upalih grudi, kojemu je svakako bilo teže uego li ugojenom i žilavom psu?

Eugleska vlada morem i obale su Njemačke blokirane. Kako u stvari ta morska prevlast Veiike Britanije izgleda, pokazali su posljcdnji dani. Pri jednom odvažnom nadiranju u kanalu potopile su njemačke pomorske boračke snage 11 parobroda i dva neprijateljska razorača, podmornca ,.U 53“, koja se nenadno pojavila na američkoj obali i tamo postala strašilo za engleske brodove, vratila se nepovrijedjena u svoje domaće pristanište, a .,Deutschland“ kapetana Koniga je i po treći put proplovio atlanski ocean ' i time dokazao. da redovna veza izmedju Njemačke i Sjedinjenih Država, i pored blokade koju Engleska vrši. nije više stvar nemogućnosti. Ovi pomorski uspjesi njenih neprijatelja izazvali su u Engleskoj dubok utisak. Odnosno borbi u kanalu engleska se štampa nije još onako stišala, da bi, kao poslije bitke kod Skageraka, mogla oporeći