Beogradske novine

Sfrana 2.

16. novembra 1916.

Cetvrtalč

Broj 275

i — - ■■ ■ ■ Jika 1 čvrsta sklopljena organizacija. Koncl te organizacije razviće se do u sve grane privrednog života, do u zadnje dijelove njemačke imperije. Na sve strane će se ustanoviti naročita zastupništva nOvog ratnog odjelenja. Jedno od tih zastupniš'.va na primjer imaće svoje sjedišle u D fi ss e 1 d o r f u za rajnsku industrijsku oblast, drugo opet imače svoje sjedište u Metzu za luksemburško-lotarinšku rudničku oblast. Inače ta će se zastupništva nalaziti u sjedištima zborskih komandi. Inače će se još i pogodna lica slati iz mjesta u mjesto da ispitivaju industrijske radne prilike i da posreduju u takvim pitanjima. Radi utvrdjivanja radnih metoda odredjiva’će se docenti tehnika, a za nadzor i kancelarijsku službu u pojedinim industrijskim preduzećima odrediivaće se studenti tehnika, kojima će se vrijerae provedeno u ovoj službi uračunavati kao provedeno u školi. Na taj načiit, kao i prikupljavanjem rađnika )z sviju ostalih privrednih grann, postići će semobllisanjevaskolike narodne snage.

Austro-Ugarska. Geueral-pukovnik 1 veliki admirai nadvojvoda Karlo. (Naročiti brzojav .Beogradskih Novina*) Beč, 14. novembra. Car je imenovao generala konjice i admirala nadvojvodu prijestolonasIjednika KarlaFranju Josipa za general-pukovnika i velikog adinirala. Posljednja unapredjonja nadvojvode prijestolonasljednika stojala su uvijek u odnosu sa značajnim dogadjajima ili izmjenama u zapovjedništvu nadvojvode. Kad je nadvojvoda s proljeća ove godine primio zapovjedništvo nad jednim zborom boračkih snaga protivu Italije, car ga je unapredio za podmaršala i podadmirala, preuređjenje zapevjedničkih prilika na istoku donijelo je nadvojvodi vrhovno zapovjedništvo na jednom vojnom frontu, čija je oblast docnije bila ponovo ograničetta, a koja danas ide od Dnjestra duž cijelog karpatskog fronta do na Duiiav kod Oršave. Povjeravanju sa ovtm zapovjedništvom slijeđilo je neposredno imenovanje za generala ko’tj'oe i admirala, a sadašnjim je imenovanjem za general-pukovnika i velikog adnirala. Nadvojvoda Karlo Franjo Josip dobio je onaj vojničkl čin, koji odgovara visokom zapovjedničkom položaju, koji zauzima, I odnosima ranga njemu pođčinjenim vojskovodja. Pođ zapovjedništvom nadvojvode nalazi se danas nekoliko vojskl, kojima diielom stoje na Čelu tako isto general-pukovnici, a kao što Je poznato u zapovjedničku oblast nadvojvode-prijestolonasljednika spada 1 glavnl dio trenutno najvažnijeg bojišta na jugo-istoku, jnžni i istoć.il front Erdelja gdje vojske generala A r z a pl. S t r a u s s e n b i r g a i plFalkenhayna uspješno operišu protivu rusko-rumunjskih vojski. Pitanje o sazivu carevinskog v*jeća. Kako „Parl.“ saznaje, sjednice carevinskog vijeća, ako bi ono bilo sazvano, trajaće somo kratko vrijcme, u kojima će se, |-osBje konstim.sanja, izvršiti izbor de'egacije i d-mijeti izvjesne odluke, a moguće je, što se po sebi razumije, da će pozvani zastupnici stanovništva Austrije dat: izraze svoje

pogreba razgovarali su se o ov.om dobrom čovjeku. Cio je Beograd poznavao čika Mitu, a i on njega. Oni su stari poznanici, čak tamo iz šesetih godina prošloga stoljeća. A je li vas koji put nanio posao u urede opštine beogradske, sada za vrijeme rata, nesumnjivo da ste čuli oko vas bar deset puta jednu istu riječ: Čika Mita. U onoj masi svijeta, koji se posvednevno tiska i gura u opštinskoj zgradi, svaki čas će se čuti pitanje: „Gdje je ovdje čika Mita?“ ili „Gdje je Čika Mitina kancelarija?" Dimitrije J a n k o v i ć, poznati pod imjenom ,,Robespierre“, poznata je markantna ličnost našega vremena.- Pseudonim „Robcspierre" dao je on scbi na svojim književnim 1 novinarskim poslovima još prije 50 godina, kada je kao omladinac p av.o prve probe pera, kojim se on i ponosio i posljednjih trenutaka svoga života. Mnogi i mnogi i neznaju ga sa punim imenom, ali pomenite samo: Robespierre, onda ga zna svako, pa i on sam rtjetko je kad upotrebijavao svoje ime bez pseuđonima. Još 1874. godine svršio je pravni faknltet na ondašnjem beogradskom liceju. I ako se još kao student bavio novinarstvom, ipak stupi u državnu službu i dobije mjesto sudskog pisara valjevs‘kog prvostepenog suda. AH ratovi s Turskom, ' oji su buknuli odmah zatim, odveli su ga u vojsku, i gotovo sa svim odvukii d državne službe, u koju se više nlje ni vraćao. Miad, dobro načitan 1 obrazovan, plahovitih pogieda na cjelokupno uredjenje u društva i države, on je kroz svoje vrlo oštro pero kritikovao sve, što mu se nije svidilo. Takav temperament nije moao ostati nezapažen od onih, kojima su iii namijenjeni udarci njegove kritike. 1

ođanostl za cara 1 državu i učiniti izjave prema vojsci na bojnim poljima. Vlada će podnijeti jedan prijedlog, kojim će se zakonodavni perijod carevinskog vijeća produžiti za d v i j e g od 1 n e, dakle do juna 1919., kao što je to bilo opredijeljeno spremljenim prijedlogom bivšeg ministra pravde dr. pl. Hochenburga.

Rnf sa RumunJsKom. Sastanak ruskog cara sa rumunjskim kraljem. (Naročitl brzojav JBeogradskih Novina“.) Lugano, 13. novembra. Sastanakcara sa rumunjskim kraljem, koji je prvobitno bio zakazan za 28.. oktobar u Reni, biće krajem ovog mjeseca. Knez Hohenzollerski na rumunjskom frontu. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina“.) Berlin, 13. novembra. Wolffov ured javlja: Knez Hohenzollerski, koji se sad bavi na frontu njemačkih četa koje se bore protiv Rumunjske rekao u zdravici pri jednom ručku u vrhovnom zapovjedništvu 9. vojske, da je on svojim ličnim prisustvom kod njemačkih četa, koje se bore protivu Rumunjske, htio p r e d vojskom i narodom dati izraza svoga gnušanja zbog vjerolomstva Rumunjske. (Kao što je poznato, knez H o h e n z o 11 e rsk i je brat kralja R u m u n j s k e). Napuštanje Bukarešta. (Naročiti brzojav »Beogradskih Novina«; Stockholm, 14. novembra. Vojnički saradnik „Rječi“ izjavljuje, da je iz vjerodostojnog izvora saznao, da Rumunji već i zbog svog viteškog osjećaja nebi mogli napustiti Bukarešt. Suprot tome „Novoje Vremja" na osnovu razgovora sa vojničkim ličnostima ipak nagovještava takvu mogućnost. Bijeg iz Rumunjske u masama. (Naročiti brzojav „Beograđskih Novina“.) Haag, 13. novembra. „Hollandsch Nieuwsbureau“ javlja: „Rječ“ donosi, da je guverner Besarabije sa mnogim činovnicima otišao u Reni da dovede u red izbjeglički pokret iz Rumunjske, koji još neprestano traje. U besarabijskim gradovima podižu se izbjeglićki logori, 800 srpske djece nalaze se u bjegstvu za Odesu. Najteže kušanje od početka rata. (NaročiU brzojav „Beogradsklh Novina.)* Zurich, 14. novembra. O stanju Rumunjske izjavljuje vojni kritlčar Iista ,,Italia“, da predstoji glavni udar središnjih vlasti protivu Rumunjske. Ne treba se varati, Mackensen će poslije njegovih priprema staviti Rumunjsku, a time i sporazum na najteže knšanje od kako je rat otpočeo. Novo uredjenje rumnnjske vojske. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina*). Berlin, 14. novembra. Sa ruske se granice javlja: „0 d e s k i j L i s t o k“ javlja lz Reni: Novo uredjenje rumunjske vojske je skoro okončano. Ćasnički je zbor postavljen skoro na sa svim novu osnovu, i to tako, da će jedan veliki broj odličnih francuskih časnik a djelati u rumunjskoj kao zapovjednici pukova i bataljuna. Do sada je uklonjeno zbog nesposobnosti pred neprijateljem sa svoga položaja svega 56

onda je nastao niz gonjenja ovoga čovjeka za preko 30 godina. Toga radi on je morao nekoliko puta emigrirati u AustroUgarsku, Rusiju i Rumunjsku i u tom lutanju proveo je nekoliko godina po Evropi. Ovo lutanje donijelo mu je samo koristi, jer tamo u prosvjećenom svijetu svoje obrazovanje i iskustvo još više je dopunio, i vraćajući se u Sibiju, još žešće tukao i šibao svoje protivnike. I oni su ga onda tužili, sudili, i osuđjivali. Jedan put je čak bio osudjen i na s m r t i pred samim grobom stiglo mu je poinilovanje od pok. Kralja Milana. Ipak za to, on je izdržao robije u kazamatima punih o s a m godina. Ukupan broj godina robijc, na koje je bio osudjen u bezbroj prilika, iznosi 9 3 god i n e. Samo 85 godina robije oiprošteno mu je. Cjelokupati život ovoga čovjeka ispunjen je neumornim i poštenim radom. Po raznim listovima i časopisima on je napisao bezbroj članaka, eseja, — kritika itd. On je u srpsku književnost presadio puno stvari iz lijepe evropske književnosti. On je dugi niz godina uredjivao „Zanatlijske Novine'* u zanatlijskom pokretu u Srbiji. Cio vijek gotovo on je proveo proučavajući zanatlijsko pitanje i napisao opsežnu istoriju zanata u Srbiji, koja iznosi oko 100 štampanih tabaka. Vidno je učestvovao u političkom životu Srbije još od mladlh godina. Pokret socijalističke struje zahvatio je i mladog Mitu Jankovića. Medju prve borce srpskog socijalizma bio je vatren pobornik Mita Janković. U njihovoj sredini bio je sve donde, dok nijesu zanatiije istupile iz socijalistićke stranke i obrazovale svoju zanatlljsku stranku. Odmah je prišao njitna i odao se proučavanju zanatlijskog pitanja sa puno volje i poleta. Bio je urednik njihovog lista, proučavao njiho-

Beogradske NovhM

rumunjski časnika, a neki su i kažnjeni, mnogi su premjpšjeni na niže položaje. Obrana tvrdj'avfe Bukarešt. (Naročiti brzojav ,3eogradskih Novina u J Dusseldorf, 13. novembra. „Generalanzeiger* javlja iz Lugana: „Echo deParis“ donosi siijedeći brzojav iz Bukarešta: Dolazak ruskog generala B j e 1 a j e v a sa svojim stožerom, u kome je 30 francuskih i ruskih generala, tiče se primanja obrane tvrdjave Bukarešta. Poslansivo i arhiva već tu udaljeni iz prijestonice.

niematks. Pregled operadiu. Kb, Berlin, 15. novembra. W o 1 f f o v ured javlja: Borbe kod Bistriciore donje 1 r.a Daraj o v k i vodjene su 11. novembra s osobito velikim gubitcima po Ruse. Pošto je ruska artiljerija bijesnom energijom od 5 sati u jutru pucala, nc nanijevši Nijemcima nikakve štete, započeo je u 1 i po sati po podne ruski juriš. Ali jurišeče. ruske kolone nijesu mogie doći do njemačkih položaja, jer prije no što su se mogli prilivatiti ručnih granata, naišli su na prepone i tu su se slomili. Neposredno po tont nastao je njemački protunapad, koji je od Rusa oteo tri linije, ležeće jed.na za drugom djelimice u vidu stepenica. Niemačke jurišeće čete mogahu se uvjcriti o satiručem djelovanju svojih bacačkih mina. „Bacačke mine su jurišale', rekoše vojnici. Ruski položaj je doslovno pretvoren u ruševine, i nijedno njihovo postrojenje nije se održalo. „Kod ovake spreme divota je jurišad", rekao je jedan borac. Stari položaj bio je nepođesan, a novi je pružao pregled bojlšta. Ruski Izvještaj od 13. o. mj. nazlva njemački trud južno od D o r n a V at r e besplođnim. Ali to je obmana, Jer kod bojeva na Bistriciori nije se ticalo s ruske strane, da se održi odbranbena Iinija, vcć da se olakša udar u bok vojske K 6 v e s s-o v e, kako b! se osujetilo njezino prodiranje u T 6 1g y e s k o m odielu i protiv B e k askogklanca. Ta namjeravana olakšica nije se mogla Izvesjk Rusima nije ispalo za rukom, ni samu iliniiu da održe. šta više, 12. o. mj. morali us osim Bistriciore da napuste i 1385 m vlsoko brdo Bitca A r s u r i 1 o r, koje leži 5 km iza njihovih prvobifnih položaja.

Ruslfa. „Dole sa engleskim Jarmom 1“ (Naročiti brzojav »Beograđskih Novina«; Berlin, 13. novembra. „Tdgliche RundschžiU“ javlja iz Stockholma: Veliki neredi, koji se krajem oktobra dogodili u Petrograđu, Moskvi I Harkovu, bili su, po izvještajima oćevidaca, vrlo ozbiljni. — Naročito je u Moskvi došlo do izgreda i sukoba razdražene svjetine sa redarstvom. Jedna masa od nekoliko hiljada prolazila je ulicama Petrograda s neprekidnim uzvicime: „Dolje sa engleskim jarm o m“. Predstojeće zasjedavaujo duine. (Naročitl brzojav .Beograđsklh Novina*). Berlin, 14. novembra. Sa ruske se granice javlja: U krugovima liberalnog bioka se sa velikim interesovanjem očekuje sastanak du-

vo pitanje, život, sadašnjost i budućnost. Pocijepanost zanatlija ozlovoljila je ovog poštenog čovjeka i on istupi iz njihovog kola i priiazi pokretu demokrata, koji su otvoreno tražili politička prava. Obrazovanjem samostalne stranke, iz ovoga kola, on je stupio odmah u jste redove, gdje je i ostao i do svojih pošljednjih dana. Ovaj rat zatekao je Cika Mitu u Beogradu i on ga nije nikako napuštao. Pri ulasku austro-ugarskih četa u Beograd, on je obrazovao odbor gradjana, koji su učinili žurne preds.tavke, pa je po tom kao najstariji odbornik izabrat za kineta opštine beogradske, na kome je poslu kao nadstojnik upravnog odjelenja ostao do svoje smrti. I ako već u godinama, ovaj ljubazni starac svakoga dana je dočekivao svoje ,,sinove“ ili ,,sinovice“ kako on nazivaše sve mladje ljude i žene u opštinskoj kući i Činio im sve usluge, na koje je imao pravo. Svako jutro i svako po podne mogli ste vidjeti ovoga starca, kaiko poguren hita u opštinske urede i ne zadocni ni za jedan trenutak, tamo gdje ga imaju njegovi ,,sinovci“ i ,,sinovice“. Ako vas nanese put ka monopolu, naićićete na jednu kafanu sa čudnim natpisom „kafana kod Ćika Mite“. Vi ćete se možda i začuditi i pomisliti: mora da je to gazda od radnje. Ali ne! Ta radnja nosi naziv našeg čika Mite, prema kome je vlasnik iste iz poštovanja 1 nazvao i svoju radnju. Posljednji zraci sunca ’polako su zalazili za već ogoljele lipe novoga groblja, kada smo odavali poslednji pozdrav ovome dobrome čovjeku. Sa njime je nestalo još jednog starog veteran ! a beogradskog, koji će biti u uspomeni beogradjana dugo i dugo. —slav,

me, jer se s razlogom očekuje, da Će ona donijetl oštro razračunavanje Izmedju lijevog bloka I vlade. Naprednjački blok ima sa svim otvorenu namjeru, da radi na obaranju današnje vlade. I ako duma u takvira pitanjlma nema nikakve moći r ipak se ona nađa, da će joj ogorčenost stanovništva zbog nečuvenog stanja na ruskim trgovima za namirnice i revolucijonamo raspoloženje medju rednicima, naročito municije, pružiti jako sredstvo, da svojim opredijeljenim željama dađe što jače važnosti. Velika ruska oklopljena krstarica nasjela u flnskom zalivu. (Naročltl brzoiav „Beogradskib NovIna“.) Karlsruhe, 14. novembra. Prema jednom brzojavu „Basler N a ti o n a 1 z ei t u n g“ iz Stockholma, velika ruska pancer-krstarica, ili „Rurik“ ili „Gromoboj* nasjela je izvan Hangoe u finskom zalivu. Svi dosadanji pokušaji, da se ona izvuče ostali su bez uspjeha. Smatra se, da je krstarica izgubljena. Rusi u Rumunjskoj. (Naročitl brzojav „Beogradskih Novina 14 .) Sofija, 13. novembra. Pri nedavnom preduzeću austrougarskih monitora u blizini kanala Belena utvrdjeno je, da su Rusi primili čuvanje dunavskih predjela u Dobrudži i da su rumunjske čete većim dijelom prebačene na erdeljski front. Njemačko topništvo gadja ruske položaje kod Stanlslawa. (Naročiti brzojav »Beogradskih Novina«; Basel, 14. novembra. Prema „Basler Nachrichten" javlja „No voj e Vre mj a„ iz glavnog stana generala Ewerta, da njemačko teško topništvo od nekoliko dana gadja ruske položaje kod Stanislawa. Pozivanje 18-to godišnjaka. (Naročiti br/ojav »Beogradskiii Novina«/ Stockholm, 14. novembra. U Rusiji je sad otpočelo rekrutovanje rodjenih 1898 godine. Opozivanje japanskih časnika iz Rusije. (Naročiti brzojav „Beogradskih Noviua“.) Berlin, 13. novembra. „M a gd eb ur gisc h e Zeitung* javlja: Prema saopštenjima ruskih listova, opozvani su japanski časnici, koji su se na dopustu nalazili na tehničkim formacijama ruskog Ironta i već su otputovali iz Rusije.

PolJska Kraijevina. Premetačina kod predsjednika poljskog središnjeg odbora. (NaroSti brzojav »Beogradskih Novina«) Frankfurt, 13. novembra. „Frankfurter Zeitung” javlja iz Stockholma: Kako „Ruskoje SIovo“ javlja, izvršena je, u prisustvu nekoliko viših redarstvenih činovnika, iznenada premetačina kuće zamjenika predsjednika poljskog središnjeg odbora i bivšeg poslanika dume Grabskog, protivu koga postoji sumnja, da stoji u vezi sa Poljacima u inostranstvu. Sva prepiska Grabskog sa uglednim političkim ličnostima zaplijenjena je. Neprijateljsko postupanje sa Poljacima u sporazumnim državama. (Naročiti brzojav »Beogradskih Noviua«) Hamburg, 13. novembra. „Hamburger Fremdenblatt* javlja iz Kopenhagena: Prema londonskim vijestima ruska jevlada tražila od Engleske i drugih saveznika, da sve Poljake, ma kojeg državljanstva bili, stavi pod nadzor i da im ne izdaje putne isprave za odlazak iz zemlje. U Londonu se strahuje, da će protivu ovoga uložiti protest Sjedinjene Države, jer Poljaci tamo uživaju potpuno gradjansko pravo.

Sorbe u Mateđonlji. Sa maćedonskog bojišta: (Naročitl brzojav „Beogradskih Novina*). Sofija, 13. novembra. O. B. dopisnik javlja: Od prekjuče je general S a r r a i 1 otpoćco p o n ovo ofenzivu. Bugarsko-njemačko desno je krilo, poslije bubnjarske vatre od šesnaest sati i odniah slijcdećeg jakog napada, ostalo nepokolebano. Olavna obranbena linija je ostala nedirnuta. Krvavi protivnikovi gubitci ne stoje ni u kavoj srazinjerl sa postignutim uspjehom u isturanju položaja kod sela P o 1 o g a. Izgubljeni maleni dio zemljišta značl za neprijatelja neznatni mjesni uspjeh. Da li će se ofenziva Sarraileva i dalje pojačano razvijati, zavisl od toga, hoće II on moći p o p u n i t i g ub i t k e, koje je njegova vojska posljednjih dana pretrpila. Mirn.im pouzdanjem može se očekivati dalji razvoj stvarl. U Dobrudžl vlada relativan mir, koji po negdje prekidaju čarke predstraža. Dovršeno je prebrojavanje p 11 j ena zadobivenog kod Konstance. Zaplijenjeno je svega 30.000 tona petroleja, 27.000 t o n a benzlna, 17.000 tona mijieral-

nog ulja 1 ogromna zaliha ži« t a, š e ć e r a I k a v e, Što je sve bilcj opredijeljeno za više mjesečno snabdijevanje rumunjske vojske u Dobrudži. Medju mnogim oštećenim zgradama u Konstanci nalazi se i čuvena kasina, koja Je sa svlm porušena. Cijelishođnost solunskog preduzeća. (Naročltt brzojav .Beogradskih Novlna*). Basel, 14. novenibra. Kako ,,B a s 1-e r Nachrichten** javljaju, sad je i Engleska otpočela da ispituje cijelisiiodnost solunskog preduzeća. General M u r r a y već je otputovao na solunski front radi podnašanja izvješća za englesku vladu.

EnjiesKa I Kolonije. Oskudica u momčadi u Engleskoj. (Naročitt brzojav .Beogradskih Novina*). London, 14. novembra. »D a i I y M a i 1“ javlja: Odbor, koji se bavi pitanjem pričuva britanske vojske, preporučio je rekrutovanje svih ljudi lspod 26 godina i svih neizučenih radnika ispod 31 godine. Teškoće ishrane u Engleskoj. (Naročlti brzojav .Beogradsklh Novina.). Rotterdam, 15. novembra. »Dai 1 y Chronicle" donosiuvodnik, u kome se govori o potapanju i oskudići životnih namirnica, koja je time u vezi. Pitanje o brodskom prostoru, tako se u članku izvodi, stupilo je opet u jedno teško stanje, dijeiom, ako ne i sa svim, uslijed rata s podmornicama.

Kriza u GrčKoj. Shvatanie u Hojandijl. Kb. Rotterdam, 15. novcmbra. „Nieuvve Rotterdamsche Courant" primjećuje-na posljednje vijesti engleskili Iistova, da se pnjareljsrvo grčke vlade prema Njemačkoj sastoji isklju■ 1 ' o u toine, što on.r u prkos svoje blagonaklonosti prema sporazumu, smatra za životni interes, da ostane neutralna. U jednom brzojavu iz Arene veli se, da je sporazum predočio grčkoj vladi, da je ratni materiial GrČkoj beskoristan. kad je već riješena da ostane neutralna. List primjećuje, da ovo shvatanje zaslužuje pažnju svih država, koje su još neutralne.

Rai na moru I pod morem. Podmornlce u Sredozemnom moru. (Naročiti brzojav »Beograđskih Novmi«) Berlin, 13. novembra. U Sredozemnom moru su ovi talijanski brodovi potopljeni: Parobrod „T orero“ (767 tona), parobrod „Bernardo* (1346 tona), jedrilice „Marinaga" (154 tona), „Gildar* (100 tona), „Tre ^ 6 *" tona), „San A n t o n i a* (611 tona) i „San Giorgo“ (258 tona).

Hfljnovlje firzojovne vijesti. Hughes za izbor WiIsOnov. (Naročitl brzojav „Beogradskih Novlna“). Basel, 14. novembra. Kako ,,U n i t e d P r e s s“ javlja, H u g h e s je molio upravu republikanske stranke, da ne protestuje jyotivu Izbora njegovog takmaca. Ultimatum Carranze. (Naročiti brzojav .Bcogradskih Novlna*). Frankfurt, 14. novembra. Iz Londona javlja „Frankfurfer Zeitung“: U jednom ultimatumu zahtjeva C a r r a n z a, da se povuku američke čete iz Meksike. U zemiji je došlo do novih antiameričkih nemira.

Grad l oKoiita. Ishrana šrada Beosrada. Uvoz kolonijalne robc i pića. Obzirom na ratno stanje u kojem se nalaze središnje vlasti sada već treču godinu, uvoz kolonijalne robe u Srbiju nije mogao da dostigne onu visinu, koja bi odgovarala potpunoj potrebi grada. Treba imati na uniu, da je monarhija mogla da uveze u grad Beograd samo od svojih velikih pričuva u kolonijalnoj robi. Ipak je ovaj uvoz prema prilikama v r I o z n at a n, i treba da se dvostruko cijeni. Same k a f e je od početka godine uvezeno 54.319 kg, a š e ć e r a 380.290 kg, prema tome otpada m j e s e č n o k a f e 6000 kg, a šećera 43.000 kg. P i r i n č a je uvezeno svega 28 500 kg (u Bosnu u isto vrijeme samo 5000 kg), a g r i s a svega 6912 kg, kojcg dobivaju samo porodice sa djecom za hranu male djece. Cokoladeje uvezeno za posljednjih devet mjesecl svega 15.664 kg, a b i s k v i t a 5139 kg. Uvoz b o mb o n a iznosi svega 33.785 kg, b a d em a 5157, suva grožđia i južnog voća 14.841 kg. Cikorije Je uvezeno 17.486 kg, šećerne rob».