Beogradske novine

Broj 275.

19. novetnbra 1916.

Beocra'dske NotIi!«

Ceivrtak

Strana 3.

32.482 kg, k o 1 a C a 2928 kg, tl j e s t a 1073 kg, s I r a 4.247 kg. Sve su ovo dosta čednl brojevl, ali za grad Beograd pod današnjlm prilikama ipretna broju sadanjeg stanovnlštva pokazuju svakako, da je monarhlja od svojih zaliha dala ipak toliko, koiiko Je bilo potrebno, da namire najnužnije potrebe. Uvoz pića je bio primjerno velik, kad se uzme u obzir današnja cijena piću, a i velika potrošnja prema manjoj produkciji. Iz monarhije je uvažano većim dijelom vlno, piva sva količina, dok je rakija dopremana u grad iz unutrašnjosti. V I n a je uvezeno u Beograd svega 374.415 litara od toga običnog 367.485, a finog 6930 litaraProsječno je prema tome uvezeno i potrošeno vina 42.000 litara. Piva je uvezena znahia količina svega 1,749.550 litara ili pros : ečno na mjesec 200.000 litara piva. L i k e r a je uvezeno 15.848 litara. Uvoz r a k i j e je tekao, kako se vidi iz izvještaia redovito i skoro Jednako svaki mjesec. Svega je uvezeno rakije 294.942 iitara l to naiviše m ek e do dešet gradi — 247.790 Iitara. Bolje rakije od 15—20 gradi uvezeno je svega 38.719 litara I k>: 3417 litara od 15. -4834 litara od 16, 1710 'itara od 17, 23.295 1itqra od 18, 305 Iitara od 19 i 5138 litara od 20 gradi. Vojno-liječnićke večeri. Podpredsedniptvom guvemiiskog načelnika saniteta stožernog nadliječnika dr. Lochbihlera biia je u subotu 11. novembra prva sjednr'ca. Na njoj su 'prisustvovali: Njegova Preuzvišenost podmaršal Anton Babich pl Lovinac, legadjoni savjetnik Freytag, redarsh’eni zapovjed. potpukov. Crevato, nekoliko njemačJcih' i austro-ugarskih časnika: i skoro svi liječnici vojnog i gradjanskog reda u Beogradu. Stožerni lijcčnik dr. Theodor pl. Mutschenlacher držao je vrlo poučno i zanimljivo predavanje o ,,Plastičnim“ operacijama u službi ratne hirargie". Oovonio je najprije o povredi donje vilice i plastidioj zamjeni donje usne, pa je prikazao tri bo’.esnika, koji se još nalaze na njegovanju. Zatim je prikazao, kako je jednom bolesniku parče vratne kože preneto na ozlijedjeni obraz, kako je jednom srpskom vojn.iku na sličan način stvorena nova trepavica, napomenuvši, da je najteža operacija oko izvodjenia vjcštačkog nosa, pa je viast'tim ilustrac'jama prikazao razne metode u Izvodjenju nosne plastike. Bvoj govor razvio je primjedbom, da je dužnost hjrurga, da čine sve moguće, kako bi se povrede lica popraviie, te da ozlijedjeni ne nose unakaženo iice, koje bi ih fisključivalo iz društva, već samo obiležja, kojinia se mogu ponositi, što su ih zadobili u službi otadžbine. Nadliječnik docent dr. Herrmann prikazao je jednu tnidesegodišnju ženu sa raskinutom muskulom za zatvaranje mokraćne bešike uslijed perverznog poinog saobraćaja i nada se, da će operativnim putem— zastanjem tnokraćne Oijevl da uklond zlo, od kojega bolesnica pati. Asistentni liječnik dr. Karlo Diefl đemonstrovao je tri slučaja teške malarije — kahcksije, koji su se odiikovali jako povećanom slezinom 1 velikom ofekudicom krvi. Predavač je ukazao na fakt da bolesnjci, koji pate od kronične malarije, Imaju blijedo lice i mrke pjege na slabinama. Asistentni liječnik dr. Petar Rismonđ o prikazao je jednog 91 godišnjeg mještanfma, koji se pri 'kohagitaciji ponovo Zarazio sifilisom, i jednu 30 godišnju djevojku, kojoj je brzo napredujuai rak unakazjio nos i okolicu njegovu. Ovaj bogati program je dokaz o živahnoj naučnoj i praktičnoj djelatnosti vojnih liječnika u Beograđu. Novo o c. I k. dobrotvornom bazaru. Odbor dobrotvomog bazara zakljuaio je u svojoj sjednici, da bazar i dalje ostane pod dojakošnjiim oblikom uprave a kavana da se ustupji jednoin ratnom invaiidu potčasmiku da pjome upravlja. Namjera je, da se docniije pretvori bazar u časničku kasinu. Za najbližu budućnost radi se na planovima, čije će ostvarenje znatno ići u korist dmštvenom životu, ali i humanim ciiljevima, kojima je ovo preduzeće namijenjeno. Tako je zaključeno, da se 2. decembra, kao dana, kada je Njegovo Velfčanstvo sstupćlo na prijesto, otpočne s aranžmanom za božićne praznike. Ponoviće se prodaja pomen-vipca, održaće se veliki koncerat u etapnoj časriiičkoj menaži, a zatim će se otvoriti u bazam božićni trg, ina kome će se prodavati originalne sitnice po normalnim cijenama. Predvidjeno je, da se i Nikolinje (6. december) po običaju proslavi, a aranžman za tu proslavu prin\ila je na sebe gospodja potpukovnica Feyl. Omiljenost, kojom se bazar može pohvaliti, daje volje njegovim satrudnicitna, da prijanjaju sve novim preduzečima, mcdju kojima večeri za momčad zauzimaju Vidno mjesto. I tako bazar pmža svima radost i podstrck, nagradjuje inicijativu preduzimača i donosi đobrotvornim ciljeviina, kojima je namenjen, znatne svote, .o kojima ćemo zgodnom prilikom naročito progovoniti. Kretanje stranaca u Beogradu. Izvještaj pnijavnog ureda za 13. novembar: Prijava 65, odjava 35, prcseljavanja 46; prijavljeno u hotelima: 32, odjavljeno 95, ostalo u hotelima 126. Izvještaj za 14. no|vembar: Prijava 117, odjava 139, preseijavanja 62; prijavljeno u hotelima 85, odtvlieno 80- ostaln v hoteltau* 20V ...t . .

rtispjeU su i odsjeli u „Grand HoteIu“: namjesnik u miru barun Spiegelfeldi podmaršal Viktor Njegovan, vojni komandant u Sibinju (Nagyszebenu). Izgubljeno. Stefanjja Schneider izgubila je 8. o. mj. na putu Zelenj Venac—Slavija—Daničićeva ul. džepnu knjižicu — „notes" sa 30 kruna u banknotama i dmgim stvarima. Ko nadje umoljava se, da preda redarstvu. Sviranje u kafanama. Upozoravaju se kafedžnje, da se za sviranje glazoe u kafanama mora prethodno tražiti dozvola od redarstva. Jedan kafedžiji odgovara za to, što je propustio da traži tu dozvolu.

Handna prMa. Petl ratnl zajam u Ugarskoj. (Naročiti brzojav »Beogradskih Novina«; Budimpešta, 13. novembra. Ugarski brzojavni ured javlja: U današnjoj konferenciji, koja je održana u ministarstvu financije pod predsjedništvom ministra financije, a u kojoj su učestvovali upravnici zvaničnih mjesta za upis ratnog zajma, utvrdjeno je, da je sadanje doba za emisiju petog ratnog zajma vrlo pogodno u svakotn pogledu, te će se prema tome vjerojatno u skorom vremenn pristupiti emisiji. Ovom je prilikom, pored 6% rentnog zajma, u izgledu i emisija jednog 5'/ 2 0 /o amortizujućeg zajma. Za promet stranaca u Dalmaciji. Dalmatinske novine primaju iz Beča, da se ondje osnovao konsorcijum, kojemu je na čelu bogataš K r u p p i koji ima namjeru, da u Dalmaciji nakon rata gradi hotele za unapredjenje prometa stranaca. Kapital, kojim će se početi rad, iznosi 12 milijuna kruna. Konsorcijum namjerava osnovati i jednu igračnicu, po svoj prilici ili u Dubrovniku iii na Korčuli. Poljoprivredne škole u Poljskoj. {Naročiti brzojav »Bcogračfsklh Novina«; Berlin, 13. novembra. »Lokalanzeiger* javlja iz K6nigsberga: U Poljskoj će se u skorom vremenu otvoriti pet poljoprivredn i h škola za seljačko stanovništvo. Ishrane u Francuskoj. (Naročltl brzojav .BeogTadsklh Novlna*). Bern, 15. novembra. Prema izvještajima lyonskih listova, mlnistar za javne radove, prekidan je više puta u današnjoj sjednici, kad je počeo da govori o transportnoj krizi. Sjednica je u izvjesnim pitanjima bila vrlo burn a. U odborskoj debati jedan je govornik pomenuo uznemirujuću činjenicn, što su dovozu žita u Paris izbile velike teškoće, te se može strahovati, da će u Parisu i u nekim departementima nastupiti oskudica u žitu. Tako isto rdjavo stoji sa krumpirom i repom. Poljoprlvrednl radovl u FrancuskoJ. Kb. Paris, 15. novembra. Prema saopštenju francuskog ministarstva poljodeljstva, poljski su radovi skoro u cijeloj Francuskoj .u velikoj mjeri ometeni uslijed rdjavog vremena. Oskudica uglja u Francuskoj. (Naročitl brzojav .Beogradskih Novina*). Paris, 15. novembra. Prema izjavama, koje je parisko električno društvo dalo ministarstvu rada, velika oskudica u uglju slijedila je i uslijeđ mnogih ugnuća. Za Francusku i za francusku narodnu industriju se stanje vrlo ozbiljno cijeni. Znatna industrijska osnivanja u Turskoj. (Naročiti brzojav »Beogradskih Novina«; Carigrad, 13. novembra. Iz Carigrada sebrzojavija: U A d abazaru (Mala Azija) otvorio je na svečan način ministar vojni prvu u Turskoj Tisnovanu tvornicu za iskorišćavanje drva, naročito za izradu namještaja, poljoprivrednih sprava itd. U tvornici će biti zaposleno 1200 radenika. Nepovoljno stanje misirske žetve vune. (Naročiti brzojav »Beograđskih Novina«; Amsterdam, 13. novembra. Iz Aleksandrije se javlja: Misirska žetva vune i dalje se nepovoljno pokazuje. R»zne uljesti. Paris mora da spava.... Kb. Bern, 14. novembra. Kako „Temps" javlja, vlasnicl gostlonica I kafana sazvali su jcdan skup, da kod viade ulože protest protivu naredbe o zatv.-ranju radnjl u 9 l /., satl u veče. I onl zainteresovan! krugovi, koji u 6 sati u veče moraju • zatvaratl svoje radnje, učtnlče to tsto. O tempora, o mores! ....Ta zar Parižani da legnu u 9'/j sati ?! Da se nešto naredi, da se kafane, gostiondoe i bezbrojna stična i srodna preduzeća imaju t e k u 9 1 /* sati u veče o t v o r 1ti, mislimo, da bi to biia manja perturbadja za Pariz. Ta zar se može zamisliti Pariz sa zatvoremm kafanama u opšte, a lcanw» li teic u nnU cLcta. IncU ioi i mm «xv-

čanje .Jcancelarijsko vrijeme" pariskog bonVivana i drugih sretnih i nesretnih egzistencdja, koje su upućene na njega? Kakvu će reviziju u svojim pojmovima o sadašniem Parizu morati učiniti svi oni. koji su još iz starijih razreda gimnazije žudili za „središtem svijeta", čitajud na satu matematike ispod skamlije romane Guy de Maupassanta, Emilia Zole, pa i Pierrea Louysa! Alii svjetski rat nezna za šalu! Upočetku rata uslijed zeppelinske opasnosti započeše sa zabranom svjetiećih firmi, sastavljenih od sijalica, pokretnih i nepokretmih, bijelih i raznobojnih, bez kojih u posliijednje vrijeme nije bila baš ni jedna kafana i kafanica, naročito noćna, koja je iole „držala na sebe". Kad se čulo, da se sprema naredba, prema kojoj u 1 sat noću ima da nastane opšti „fajeramt", svi prcdstavmiti „zlatne mladeži", koji umakoše regrutnoj komisiji, za koju zli jezici vele, da baš u Francuskoj mije tako — popu stljiva, — samo bi se smješkali i rekli bi: „dsključeno". A ipak, đošlo je do toga. a mladi i stari bonvivani inorali su se prilagod.iti. Ali, ne leži vraže! kad može u 1 sat, misiila je u sebi vlada, iuspirisana zlim duhom sviju veseljaka, prefektom pariske policije, zašto ne bi moglo i u 11! I gle izvrši se i to čudo. Ndćni život ograničen je na „ranu večer". Ali najzad, inislila je vlada, kada svakog dana hiijadama Francuza na Sonnnj i na Verdunu mogu đati svoj život i zdravlje za otadžbinu, zašto ne bi i pariski bonvivani, koji ispađoše „nesposobni" pred komisijom, mogli žrlvovati otadžbini svoj — noćni život!? Trgovački agent, pa pod starost naučnik. IzRotterdama javljaju: Ovćh je dana u Cheltendamu u Engleskoj umro u 76 godini života neki g. Benjamir Gregor y, koji je do prije maio godina bio najstariji član jedne ugiedne trgovačke posredmičke firme. Kada se, star gotovo 70 godina, povukao od posla, dao se upravo fanatičltom vrijednoćom na izučavanje as t r o n o m li j e. Za nekoliko godina, ne samo da je sjajno položio na univerzitetu ispit iz dinamičke, siderijske i matematičke astronomije, već je još doživio da prije 3 godine bude jeđnoglasno izabran za člana kraljevskog društva za astronomske nauke, Royal Astronomieal Society. Kad bi se od nebrojene Iiiljađe liferanata, koji se u ovome ratu lako ob'gatiše, makar svaki petdeseti riješio da svoje s!obodno vrijeme i nešto od svoga b gatstva po svojoj sposobn sti posvijeti nauci makar u mnogo manjoj mjeri no ovaj rijetki čovjek,ova bi imala velikih koristi. Dom nekadanjeg poliskcg poslanstva u Carigradu. Iz čitalačkih krugova dobili smo slijedeće: U Carjgradu se od mnogih desetina godima nalazi jedan usamljeni, jednospratni, s:vi dom, o kome su, kao što je to cbičaj na istoku, razne bajke postale. Niko se nije brinuo o stanju u kome se on nalazi. A ko bi se joiš i o njeniu brinuo? Dom je nekada bio sjedište poljskog poslanstva na dvoru sultanovu. Kad je pak kraijeviina bila pođijeljena, Turska je ostavila njegove prostorije u dosadašnjem stanju, jer ona diobu kraljevine Poljske nije nikad zvanično priznala. Tada onako moćna država sultanova bila je doista jedina država, koja rasparčavanje Poljske nije priznala. Razumije se, da za ovo nije bila mjerođavna kakva osjetijivost, nego hladni politički računi, pa ipak ima sad u ovome izvjesne draži, što će se poslije tako dugog vremena smjeli skinuti staii žig, koji tada udaren na sve kapije i vrata ovoga doma. Sujevjerni Turčin vidi u ovome proinisao Božiju, koji kalifa štiti u svim okolnostima i pomaže mu, da ostvani svoje ođluke. Ali obratno postoji i jedna stara poljska izreka, da će kraljevina Poljska tada uskrsnuti, kad se prvi turski konj napije vpde na Dnjestru. I to se dogodi’o, i to tako isto p dhvatom pobjedonosnih središnjih vlasti. Ne tieba podq jenjivati uticaj takvjih Činjenica na hiljadama hiijada prostodušniii ljudi, koji žive u Aziji, a isto tako i u prostianim prijeđellima nove kraljevine. Podmornica „U 53“ i berlinska zoološka bašta. Berl'inska zoološka bašta ima da se pohvali sa čitavim nizom čisto „ratnih" prinova. Tu ima vazđan „rovovskih" lisica, pa i divljih veprova, koje polivataše vojn,ici na samoj bojnoj liniji. No sada je najinteresantniji priiog donijeia podmormomica ,,U 53“ sa američke obale, gdje je potopila tolike brodove. Na ime p::sada te podmorniice našia je na jednom trgovačkom brodu, koji je imao da se potopi, j e d n olga majmuna jedne dosta rijetke vrste. Dobrodušnim matrozima bi žao da ostave životinju da se udavi, te ju prenesoše na podmomjcu, sa lcojoni je majmun došao u Njemačkoj, gdje je zapovjednik podmornice, potkapetan pl. A r n o u 1 d pokloniio majmuna bcrll.nskoj zoološkoj bašti. Kako je Caruso pjevao „mule“. O zgodnom doiivljaju slavnog talijanskog pjevača Carusa jtničaju američke novine: Kalco je poznato, znameniti pjevač donekle je i dobar račundžija, jer mu samo basnoslovni honor^r otvara usta na pjevanje. No jednom mu se dogodio malheur, da je naime bez novčića pjevao, što mu je, kao slavoljuhrivom čovjeku, moralo biti nešto najneugodnije. U Newyorku, gdje se zadržavao za vrijeme jednog gostovanja, pošao je jednog dana na poštu, da primi jedno pismo. Cinovnik je tražio legitimariju. Caruso, koji je naravno držao, da ga svagdje moraju poznavati, nije na ovo bio ftanrjkvan Panirinio- foioonrafiio- nisuna —.

ništa se to nije uvažilo. Konačno mu je rekao ainovnik, da bi se mogao svojim pjevanjem leg'itimirati, jer ni jedan drugi pjevač nema takovog giasa, kao on. Caruso na to da pobjestti, no ništa mu nije pomoglo.Morao je, jer nije imao vremena, da se vrati u hotel, udovoljiti zahtjevu činovnika. Kad je bio s pjevanjem ,gotov, primi traženo pismo, a činovnik mu reče: „Hvala vam! Mi smo si preduzeli, da vas jednom čujemo pjevati, a da za to ne moramo platiti ni filira!" ; Pobjegli njemačkl časnici. Iz Berliina javljaju: WoIffov urcd javlja: 31. pr. mjeseca saopšttše neki holandski listovi ,,iz pouzdanog izvora", da su dva njemačka letačka časnška, koji su se spustili na holandskoin zemljištu, pa po medjunarodnom ratnom pravu brili interniirani, pobjegli iz logora, prekršivši datu časnu riječ, na to javlja njemačko poslanstvo u Haagu, da su do duše holanske vlasti otpočele istragu zbog bjegstva dvaju njcmačkih časnika, ali da ta istragta nije završena i da još nikako nije utvrdjeno, da su oui bili d.ali i prekršili časnu riječ. Izvanredan želudac. Jedna njemačka smotra za liirurgiju donosi slučaj, gdje je bio operisan 27-gođišnji čovjek, u čijem želucu je pronadjeno 750 komada (— 790 grama) prstenčića od mekinga, u veličini filira, igaia, željeznih dugnieta, komadiića lima, vršaka od oštrica noževa, pješčan/h, staklenih i porculanskih komadića. Preko pola godine nije taj ćovjek osjećao nf.kakove boli, a nalcon izvedene operacije brzo mu se povratio izvanredan apetit. Imao je pravi ratni stomak! Alal mu vjera! Svinje u aeroplanu. Neki su dan njemački letači pošli jz Varne u Rumunjsku, gdje su se spustiili. Tamo im se prib'iže rumunjski -seljaci i ponude im na dar dva krmka; letači ili uzmu sa sobom na aparat i ponesu u Varnu. Krmci su tili zadnjih 60 km. zračnoga lijeta dobro izdržali, ali kad su se spustili na zeiniju snašla ih odmah nesr-eća — nož pod vrat.

PuMeiinojavseviM Szvješiaj nje.nackog vojnog vodstva. Kb. Berlin, 15. novembra. Zapadno bojište: Front prijestolonasljednika R u p prechta bavarskog: Bitka sjeverno od S o m m e traje i dalje; neprekjdna borba koja je od rane zore do mraka vodjena cijeloga dana obilježava i 14. novembar kao dan borbe u najvećem stilu. Nadajući se, da će moći da iskoriste svoje prvobitne uspjehe, Englezi su nanovo jakim snagama napali sjeverno od Anc r e, a u više maha izmedju L e S a rsa i Gueudecourta. Do duše im je pošlo za rukom da zauztnu selo E a u c o u r t, ali je zato na svima ostalim mjestima širokog napadnog fronta skrhan njiliov objesni napad uz krvave gubitke pred našim položajima. Pri odbijanju ncprijateijskog naleta naročito su se odlikovali 66. magdeburški pješački puk i 169. badski pješački puk kao i pukovi IV. gardijske pješačke divizije. Francuzi uložiše jake snage nebi Ii zadobili šumu S t. P i e r r e—V a a s t. No napadi se potpuno izjaloviše. Oni su se svršili krvavim porazom. Istočno bojište: Front maršala princa Leopol* da bavarskog: Na istočnoj obali Narajowke krenuli su Rusi objcsnim napadima prema položajima, koje smo onomad zadobiii zapadno od Krasuvlesja, koji su svi bez razlike odbijeni, 1 to na jednom mjestu protivnapadom. Front gcneral-pukovnika nadvojvode K a r 1 a: Na istočnom erdeljskom frontu vladala je samo slaba borbena djelatnost. U po nas uspješnim borbama po šumatna i planini duž drutnova koji vode za Vlašku izgubili su juče Rumunji u zarobljenicima 23 časnika, 1800 jludi, u plijenu 4 topa i nekoliko mašinskih pušaka. Balkansko bojište: Front maršala pl. M a c k e n s e n a: Nema promjena u po’ožaju. Letači su bacali bombe na b tt 1: a r e š k u tvrdjavu Maćedonsko bojište: Žestokim francuskim napadima u bitoljskoj dolini nepokolebivo su se oduprle bugarske čete, medju njima 12. (balkanski) pješačkppuk, kotne je vlasnik Nj. Vel. njemački car. U zavijutku Crne Reke pošlo je neprijatelju za cukom ds«. za.ii7.mA ua.ka vltava Da

bi se Izbjeglo bočno djelovanje protivu đolinskih položaja, naša je odbrana odande povučena. Prvi zapovjednik glavnog stana pl. Ludendorff.

Dnfnlnl N«)bol|e OT«ifnr«tlTiiotređitvo proUr«plđ«mie nO rUtUjUl bolestl (Ćholer«, tlphu« 11 đ.) |e«t« prlrodno dljt) B3T KRONDORFER SAUERBRUNN. *»• DJeljuje IJekovtto, osvležavaiući I okrepljulućl. Izvntui dođatak vtnu I iampanjcu. Ađrcsa : Krondorfer, Badapest. ZolUngasse 10 . Oiavno stovariSte za Srbiju I Beograd* Apoteka Protić, - Beograd, Kralja Mllana ulica 82.

Zvanitne objove. Obiava. U smislu §. 1. naredbe vojnog vrhovn'g zapovjednika od 10. aprila 1916., V. Bi. br. 10, stavljena je tvrtka Mijatović t Tošić sa sjedištem u Beogradu u Donjoj ulici br. 63 pod nadzor. Za nadzornika je imenovrn Otfo Schreiber u Beogradu, knez Mihajlova ul. br. 49. Djelatnost počinje 13. novembar 1916. C. i k. zapovjedništvo mosne brane i grada Beograda, kao okružno zapovjednlštvo. O b j a v a. Plaćanje pristojba za osvjetljenjc 1 preduzimanje električnih instalacija. 1. Građjansko stanovništvo upozorava se u svom vlastitom interesul , đa sva plaćanja za dobivenu eiektričnu struju, za sve rađove i nabavke eiektričnog postrojer.ja kao i za veza isključivo polaže blagajni c. i k. električnog postrojenja u Knjeginje Ljub'.ce ulici broj 48 i da niko drugi nije ovlašten, da ta piaćanja prima. 2. Dalje se upozorava na to, da vezivanje za građsku električnu struju zabranjcno gradjanskim instaiaterima i da time raspoiaže isključivo c. i k. električno postrojenje. 3. Gradjanski instalateri mogu samo da vrše instalacije i da ove popravljaju sa'mo u obimu dotičnih zgrada, a’i, ako uvode novu instalaciju, ili, al»o staru razgradjuju, dužni su, da o torne u smisiu tačke 3. u „Beogradsktai Novinama" od 9. maja 1916. obnarodovanih ođredaba, radi dobijanja struje, prije otpočinjana rada podnesu planove c. i k. električnom postrojenju na odobrenje. To isto važi i za obnovu stani'h 'instalacija cjelokupnih stanova, cjelokupnlh zgrada ili njihovih dijelova. 4. Ko se protiv ove zabrane ogriješi, bilo da naruči, ili da sprovede vezu ili azmjenu iste, kazniće se prema prirodi slučaja ređarstveno ili sudski novčanom kaznom ili zatvorom. C. i k. vojno gradjevinsko odjeljenje vojne glavne gubernije No. 6293 od 1916 Vojni gradjevinski upraviteij. Objava. Sud opštine Sremačke u srezu posavskom, okrugu Beogradskom, posrestvom javne licitacije, davaće pod jednogodišnji zakup svoju mehanu, računajući zakup od 1. januara 1917. do 1. januara 1918. g. Liđtacija će se obaviti u selu Sremčici na dan 3. decembra tek. god. Mehana postoji u selu Seremčici na drumu Beograd—Lazarevac. Uslovi o zakupu mogu se vidjeti svalci dan u uredu opštinskoga suda u Sremčici, a i na dan licitacije. Sremčica, 11. novembra 1916. Predsjednik suda Aleksa Ranković s. r. Objava. Prema naredbi c. i k. vojne glavne gubernije u Srbiji odeljak 5, Br. 23.161 od 1. novembra 1916., imaju se svi odpatci loja, koji se dobiju kako na državnim, tako i privatnim klanicama, predati u svježem i čistom stanju najbližim postoječim 4 mjestima za prikupljanje koža vojnih provijantskih ureda u Žarkovu, na Banjici odnosno M i r i j e v u, u Beogradu neposredno c. i k. tvornici sapuna u Beogradu. Vlasnicl (pritežaoci) dozvola za klanje (kasapnica) 1 čiščenja crijeva dužni su da predadu sav loj. Nadležni marveni ljekar će strogo motriti da se ovo izvrši. Da bi se loj mogao upotrijebiti 1 za jelo, da bi se bar veči dio mogao u tu celj održatl, treba pri prikupijanju ovako postupiti: Loj (nepran) treba dva dana držatl izvješanog u prozračnom prostoru, da bi se dobro rashladio i osušio. Tako osušeni loj treba strpati u vreče pa 1 same male količine — da bi se sačuvao od kvara — najbržim putem — pri šiljanju željeznicom kao brzovoz — poslati iz mjesta prikupljanja tvomici sapuna u Beogradu. Odpatci, kojl se u zavođima i zanatskim postrojenjima iskuvavanjem kostiju 1 u kuhinjama nalaze, imaju se tako isto predati c. i k. tvornici sapuna u Beogradu, i samo setamo mogu upotrijebiti za izradu sapuna. Odkupna cijena od kg. iznosi:

Za topljeni Ioj

5-—

„ čvrst loj

2-50

„ sitan loj i mast

sa crijeva 1*50

„ mast iz kostiju

4-—

„ olein

5-50

„ stearin

8 —

Ko protivno ovoj naredbi postupl biće novčano kažnjen sa 200 kruna fli 20 dana zatvora 1 oduzeće mu se sva nadjena zaliha loja. C. 1 k. zapovjedništvo mosne brane I građa Beograda kao okružno zapovjedništvo.