Beogradske novine

Broj 276.

17. novembra 1916.

Beogradske Novlne

Petak

Strana 8.

ji je bio praćen razaraćima i naortižanim ribarskim brodovima potopljen je jednim jedinint torpedniin metkom. HDinoviie brzolcvne vijestl. Wilsonova vlada. Kb. Koln, 16- novembra. ..Kolnische Zeitung 1 * javija iz VVashingtona pod 12. t. mj.: VVilsonov se kabinet ncće promijeniti, ako članovi izjave, da hoće da ostanu na svojim mjcstima. Vjerojatno trajanje rata. 'Naročltl brzojav .Beogradsklh Novlna"). Zurich, 15. novembra. Švajcarski iistovi javljaju iz Parisa: Poslanik Tardieu je ponovo u parlamentti uputio Briandu pitanje ovjerojatnostitrajanja rata. Pitanje. koje potpomognuto sa više od pedeset poslanika. poziva se na svečanu izjavu Brianda u j n n u mjesecu, da se konačna pobjeda Francuza ima očekivati najduže — kraiem septembra 1916.

6rail I oKolitD. Prvl snijeg. Koliko već puta u toku posljednjih petnaest dana penzioneri sa kafom ozbilina lica pogledaju prvo u nebo, pa onda u svoju boiju ili lošju zimsku opremu, pa će onda ozbiljna lica i nabrana čela: .More, čovječe, danas će snijegi* Kad ono u toku dana grane sunce, pa da vidite pred ’podne čak i otopli, a penzioner kada bi pošao kući, samo će da procijedi kroz zube, more kog sam djavola ponio kaput. Tako je to išio nekoliko dana, kad jučer oko pola dvanaest najedared, poslije dosta hladne uvertire, naidje bez svake šale glavom prvi snijeg u ovoj godini. Pred večer već su krovovi beogradskih domova i mirne prijestoničke ulice u veliko bile u bijelom zimskom ruhu. Da li je ovo „baš ozbiljno", što rekli penzioneri, iii tek neka „glavna proba* zime 1916./1917., tek ćemo vidjeti u toku idućih dana, jer ako je išta neuračunljivo, to je naša beogradska klima. Tek nama, kako da je, dobro je, pa treba puni saučešća i divljenja, da se sjetimo onih milijuna, bez razlike narodnosti, koji dočekuju snijeg evo već po treći put u rovovima. Dr. Aleksandar Maravić. Kako iz Beča javljaju umro jetamo u sanatoriju Heza c. i kr. zastavnik jedne topničke pukovnije u pričuvi i odvjetnik u Zagrebu Dr. Aleksandar Maravić. Bo ! na je truba i mladog zastavnika pozvala na bojište i za velike neuspjele ruske ofenzive bio je zastavnik Dr. Maravić ranjen, ispunjujuć svetu dužnost za cara i otadžbinu. Prevezen u sanatorij u Beč morao se podvrći operaciji, iza koje je nenadano nastupila smrt. Dr. Maravić, koji je u otmjenim zagrebačkim krugovima uživao sveopće simpatije i poštovanje radi svojih odličnih sposobnosti navršio je tek 32. godinu života. U pokojniku gubi c. i kr. upraviteljica gradjanske škole na Smederevskom drumu, gdja OlgaMaravić, rodjena Ma rech a 1 de Saint-Firmin svoga supruga, a osamgodišnja kćerka M i r a dobrog oca. Vječni mu pokoj 1 Gradski proračun za iduću godlnu. Juče i prekjuče opština grada Beograda ođržala je svoje sjedniice na kojiina su se pretresala pitanja o izradi proračuna prihoda i rashoda opštine grada Beograda za prvih šest mjeseci iduče godine. Ovaj proračun ulazi kao sastavni dio proračuna za poslajednjih šest mjeseci ove godine. Proračun se radi na osnovici i ranijih proračuna opštine grada Beograda i ražlikovaće se se od njega samo u manjitn prihodima. Sanitetska kontrola mesa. masti 1 slanine. Na osnovu čl. 27. tačka 5. zakona o opštinama za Srbiju, a u uliu čuvanja zdravlja beogradskog stanovništva. gradjanski povjerenik pri opštini grada Beograda, naredio je da: 1. Sve količine svinjskog, govedjeg, ovčijeg ili kozjeg svježeg inesa preko 5 kg, slanine i svinjskc masti preko 2 kg, koje se unosi u Bcograd mora se prije upotrijebe ili preprodaje podvrći sanitetskoj kontroli. 2. Kontrolu će vršiti opštinski veterinar i kemičar u ooštinskoj kemijskoj Iabaratorijl Kralja Miiutina ul. broj 49, svakoga dana od 10—12 sati prije podne. 3. Meso. slanina i mast, koje se pri pregledu nadje da je ukvareno. oduzeće se i uništiti. a ako se nadje da u svinjskoj masti ima i razn ! h drugih sastojaka i faisifikata pored oduzimanja još će vlasnik da bude i novčano kažnjen. 4. Lica, kod kojih se nadje meso, sianina i svinjska mast, koie nije bilo pred sanitetskom kontroiom i bez klanlčnog i veterhiarskog žiga, smatraće se kao krfjumčari I kao takvi biće i kažnjcni. Isto tako biće kažnjeni i ako hudu prodavaii preko propisanog ciienovnika. 5. Opštinski organi na trošarlnskim stanicama prilikom naplate troSarinske pristojbe, dužni su svakog

uvoznika svježeg mesa. slanine i masti uputiti na ispunjavanje ove naredbeOsim toga. oni su dužni svakog dana u 8 sati u jutru poslati kernijskoj labaraloriji izvještaj o tome: koiiko je prošIog dana preko te stanice uveženo mesa, slanine i masti, sa naznačenjem količine uvoza i tačne adrese uvoznikove. Ako uvoznik nije stanovnik Beograda njega če trošarinski organ: lično sprovestl kemijskoj labaraforji. Slobodna prodaja voća oko Beograda Zapovjedništvo mosne branc grada Beo grada saopštilo je opštini grada Beograda naredbu glavne vojne gubemije u Srbiji, kojom se donušta slobodna pr-"<ia!a svog onoga voća, koje se nalazi u područja srezova oko’o Beograda, radi ishrane gradjanskog stanovn : štva grada Beograda. Ovom naredbom sk'nuta je dosadašnja zabrana 0 slobodnoj prodaji v ća i u ovom području. Prirodno, »l'a su za uvoz voća u Beograd potrebne dozvole od nadležnjh faktora, koji se staraju o ishrani grada Beograda, kao i od upravnih nadležnih vlasti. Kutije za pisma. Da bi se gradjanstvu dala mogućnost u što lakšem odaš'l'anju svoiih privatnih pisarna, nadiežne vlasti izlnze i u tom pogledu na susret Od juče se na svima istaknutim mjes'ima grada Beograda postavljaju sanđučad za p : sma u kojima se mogu sva privatna pisma ostavljati. Na sandučićima za pisma stoje i obavješienja u koje se doba iz istih i vade pisma, te će se gradjanstvo tačno moći upravljati prilikom isporuke svojiih pisama radi što bržeg odašiljanja. Prodaja drva. Danas je otpočela ponovnaprodaja d r v a u režiji opštine grada Beograda. Drva staju 32 krune po metru i priznanice za ista izdaju se s a m o u luredima u Takovskoj uLici broj 10 svakoga dana ođ 8 do 12 sati prije podne, gdje se isključivo tamo za ista 1 treba obraćati.

ttarodna privreda. Otvaranje austrijskog ureda za prOuiet gradjanske robe. Po naredbi c. k. ausrrijskog trgovinskog ministarstva otvoren je početkom ove sedmice u Sotiji a u s t r i jski ured za promet robe. Kome je glavni zadatak da oiakša i izvede transport gradjanske robe iz Austriie za Bugarsku, ali će se baviti i sa izvozom one robe iz Bugarske, koju ne vrše državne ili druge Uoje organizacije. Jednovremeno se ured stavlja na raspoloženje svim bugarskim trgovcima radi besplatnog davanja obavještenja. Molbe za odobrenje izvoza iz Austrije za robu. za koju je takvo ođobrenje potrebno, podnosiće se ili središtu ureda za promet robe u Beču ili podružnici u Sofiji, koji će molbe razraditi i podnositi ministru financije. Odobrenje će se strankama dostaviti . preko ureda za promet robe. Uredom će upravljati bečka trgovinska komora i c. k. trgovinski muzej u Beču, on sam neće raditi nikakve trgovinske poslove, nego je isključivo jedna prometno-tehnička organizacija pod zvaničnom upravom. Služba ovog ureda ne računa na kakav dobitak. naprotiv, sav višak koji bi dolazio od naplaćemb pristojbi, ured će slati c. k. ministarstvu trgovine- U svome žvanićnom položaju rade kao upravnici službe središta u Beču. trgovinski vijećnik i tajnik trgovinske komore dr. E. P i s t o r, kao upravnik službe podružnice u Sofiji Sigmund Rintel. Ured će se prije baviti dosta znatnim pripremarna za uredjenje i izvodjenje službe, jer sam početak transporta gradjanske robe zavisi od odluke nadležnih željezničkih vlasti i vojničkog stanja. Ali se ipak može očekivati, da će prvi naročiti vcz biti uskoro otpravljen. Ured se u Beču nalazi u tamošnjoj trgovinskoj komori (Stuben-Ring 10) i u Sofiji (Bouievard Dondukov 23, I. sprat). Prinudnl talijanskl zajam. (Naročitl brzojav „Bcograđsklh Novina*). Basel, 16. noveinbra. Ovđašnji „Basler Anzeiger“ javlja iz Rima, iz jednog čianka, što ga donosi ,,Popolo Romano'* o finansijskom položaju Italije vidi se, da se talijanska vlada nosi mišlju, da printidniin putem uloži u ratni zafam glavnnice deponovane kod banaka. Bugarsko-austrijsko društvo za razmjenu robe. U nedjelju pa podne održan je u dvorarvi trgovinske i zanatlijske komore u Sofiji skup, na koji su bili pozvani: g. profesor Uebersberger, tajnčk bečke trgoM'nske komore, dr. Pistor, c. i k. konzul dr. Bertoni, poslanici sobranja, V. Molov, dr. Hr. Georg»iev, profesor Danajilov, Janko Sakesov, Koznički, At Barov, Kočo H. Kačev, gradonačeinrik R. V. R a d e v, guverner bugarske narodne banke g. Čakalov, prcdsjednik trgovinske i zanatlijske komore Stevan Karadjov, profesori dr. Milctić, Georgiev, Zankov, Milev, advokat Hr. Mutalov, i upravnik novo osnovanog ureda zh trgovačke odnose izmedju Bugarske i Austro-Ugarske g. Rdntel. Poslije kratke debate, u kojoj je jednodušno fetaknuta korist jačanja kultumih i privrednih

odnosa izmedju Bugarske t dunavske monarbije, izabran je odbor, kome je povjereno, da izradi pravila za bugarsko-austrijsko clruštvo za razmjenu robe. Društvo će neposredno radili sa bečkim društvoin „Balkan und OrSent Sektion", koje se nalazi pod pokroviieijstrom austrougarskog prijestoionasljednika. Odbor se sastoji iz gospode Miletiea, Čakalova, Danilova, Dr. Hr. Georgieva, Korčeva li Rintela. Ruski zajam u Italijl. Kb. Lugano, 15. novembar. Kako javlja ,,I ta 1 i a“ sklopljen je konzoroijum izinedju nekolikih talijanskih banaka, medju njima banka Commerciale Itakano, Credito Italiano i Banka Italiano di Sconto radi davanja zajma ruslcoj vladi za isplatu porudžbina učinjenfh u Italijl. Kolike su te porudžbine vidi se iz toga, da je samo čuvena timnska automobilska fabrika „Fiat' ‘dobila porudžbine u visini od 150 nnTijuna lira. Japanska fabrika svile u Moskvl, Stokholm, 15. novembra. Javljaju iz Petrograda, da su nekoliko japanskTi uvozničkih kuća za sirovu svilu obrazovali u Moskvi dioničarsko društvo sa glavnjcoin od 12 milijuna jena radi podizanja jedne velike fabrike svile u Moskvi. Ova će se glavnica još povećati pristupanju ruslcih industrijskih krugova. Koliko će koštati konj poslije rata? Pišu nam iz Sch!eswig-Holsteina: Od početka sep'em. se u Sch’esvvig-Hol trinu prodaju konji vlastitog rasoloda, većinom dvogodišnja ždrijebad, u v i o' kcličini za srednju i južnu Njemačku, koji svojim vlasnioima donose veliki prinos. Iz Husunta su otfšli veliki transporti u prijedele Rajne i kraljevinu Saksonsku. U Oldeswortu prodato je jedno muško ždrijebe od godine i po sa nevjerovatnom cijenom od 4600 tnaraka. Braća H. Witzwort u Eiderstedschenu prodali su dvanajest mladih ždrijebadi jednakih godina za 35.000 maraka. Veiiki broj mlađih ždrijebadi, koji je otpravljen za Bert n, Frankenberg i Chemnitz, plaćen je 3000 maraka komad, za dva ždrijebeta iz Suderstapela plaćeno je 8300 inaraka. Dani bez mesa u Francuskoj. Kako javljaju iz Ženeve, izgleda da i u Francuskoj uskoro predstoji uvodjenje bezmesnih dana. Tako je Hervć u svojoj ,V i c t o i r e“ tu skoro naglasio, kako je potrebno, da francuski narod u nekoliko ograniči svoju potrošnju i kako će se preduzeti izv esne injere u tome smislu. Sada pak „Matin“ polvrdjuje, da će se skoro uvesti jedan dan u seđmici kao dan bez mesa. Veliki privredni ratni saviet, kojemu je na čelu bivši pređsjednik republike, g. F a 11 i e r e s, sprema ovih dana proglas francuskom narodu, u kojemu će razložiti potrebu ovog ograničenja.

Hore u narotlnom mitosu. Zabilježio: Mihajlo Milanović. Kako je bura na moru postala. (Muslimanska iz Sarajeva). Nfko ne pamti, jer je davno bilo, ama u kjitabima inia zapisano, kad je Džebrail, božijim emerom i božijom vojom, azul iz dženeta učinio šejtana nad šejtanima — velikog i silnog Derdžala, kojem je dragi Bog dao vlast, da čini što ’oće, ama do deredže. I pohasi se Derdžal, lijepo pobješnje od velfke sile svoje, jer sve što u bož : joj bašči bijaše, sve se onom silnom Derdžalu kianaše. 1 svl oni stoahovahu više od Derdžala, nego od samoga gospodina Boga. A kad Bog doznade za hasiluk Derdžalov, zovnu ga preda se na astintak. — „Jesi li ti onaj što sveinu svijetu govoriš da možeš činiti čudesa, pa još i veča, nego ja?“ — up : ta ga gospodin Bog. U toj dekiki zadršće Derdžal ne od straha, vcć od velike jutima i šćede nekakav garaz učiniti, ali Bog dragi učini jedno čtido i Derdžal se izvi visoko gori, pade na jedno dnvo i avazile smijaše se. I Bog dragi se plaho razjuti na njeglal i reče mu: „Prokleću te!“ — „Pa prokunii, ako možeš!" odgovori Derdžal — ,,ali znaj, da i ia imam veliki kihvet!" Na njegove edupske riječi p'aho se razjuti dobri Bogt i reče: ,,Da si za uvijek proklet i, od danas, pa do kijametskog dana, neka ti je mjesto pod zemljom i (pod vodom!" Bir to reče njegovim einerom, za tihi čas propađe Derdžal pod zemlju i pod vbđom, te o’ma zaspa i tako ostaće do kijametskog danaj samo kad se propudi, na um mu pane da ustane, ali se o’ma, te dekiJce sjeti, da je proklet i osudjen da tu ostane do kijametskog dana, pa u onoj jutini zakoprca nogamia i rukama„ na što iste dekike postane vellika dalga na moru.... Zašto je more duboko? Od kako je dragti Bog stvorio ovaj lijepi svfjet ima šukudar hijada godina. Za to Vrijeine izrodilo se to’iko milijuna svijcta, da nema toga ječundaije, koji bi izračunao koliko se svljeta do danaske izrodilo. A u tonie svijctu ima na mijun mijuna edepsuza, koji ne poste, koji Boga dragoga ne vjeruju, koji dragog Boga vjeruju, ali mu se ne mole, koji piju pitje što je zakonom zabranjeno —(i, još na mijun mijuna ima hin, koji prije voli šejtanu nego mcieću, — za te je dragS gospodin Bog stvorio tako duboko in-re! Jer kad dodje ki:janietski dan, u kojega svi treba da vjerujemo, te se svak pozove na istintak, oni, koji su gori opisani neće biti pozvani na istintak, jer će i’ sve osve biti mnogo mi-

t

juna, za to će oni, birden se dobri pozovu — svi ovi u je’noj dekiki biti bačeni u velike dubine morskc, bcz istintaka, jer su itn grijesi teži od nilinskog kamena. U tu defciku svi će Sejtani, kot’ko hin ima, bujucima nagrnuti i oblijetaće preko širokog mora, nebi li kojeg svog, svojim kandžama izbavili, ali će im biti svaki marifciluk mafiš, jer se đragi Bog ne da privariti. a njegova se voja mora izvršiti sva bačeni popadaće iia dno morsko, a Bog je dragji baš za to i stvorio more duboko, jer je znao za ove Jdtnibatile, a rnao je i za Šejtane, ali im nije dao i tu salu, da se mogu spustiti u duboke dubtne inorske, pa da izbavljaju teške grješnike; a koji sc šejtan prevari pa zaroni, taj i ostane doU s oni::i domuziina. (K j 11 a b : sveto pismo; D ž e b r a i 1: Gavrilo; E m e r : zapovjed; a z ti 1 : isljeran; d ž e n e t: raj; deredža: mjera; Iiasilulc obijest; avaziie: plasno; k u h v e t: sila, snaga; b i r; jedva, člm; d a I g a : bura; š u k u d a r: neobićno mnogo; j eč a n d ž i j a : račundžija; e d e p s u z : bezobraznik; m e I e ć : andjeo; kijametskl dan: strašnl sud; i s 11 n t a k; sudjenje; b I r d e n: odmah, čim; d e k i k a: minuta, čas; š e j t a n: vrag, djavo; m a f i š : uzalud; djinlbatil: nevjernik; d om u z: svinja). ( B Jedro.“)

Zvanlfne oSJnce. OBJAVA'. Od 1. novembra 1916. uvode se 2 bezmasnadana u sedmici i to utornakom i subotoin. Zabranjeno je kasapima, kobasičarima, trgovinama i prodavcima ži\otnih namirnl'ca u tirn danima pradavati niast. Prekršaj ove naredbe biće kažnjen globom do 1000 kruna ill do 3 mjeseca zatvora. ZapovjcJništvo mosne brane i grada Beograđa. Objava. Sud opštine Sremačke u srezu posavskom, okrugu Beograđskom, posrestvom javne licitacije, davaće pod jednogodišnji zakup svoju mehanu, računajući zakup od 1. januara 1917. do 1. januara 1918. g. Licitacija će se obaviti u selu Sremčici na dan 3. decembra tek. god. Mehana postoji u selu Seremčici na drumu Beograd—Lazarevac. Uslovi o zakupu mogu se vidjeti svaki dan u uredu opštinskoga suđa u Sremčici, a i na dan licitacije. Sremčica, 11. novembra 1915. Predsjednik suđa Aleksa Ranković s, r. O g I a s. Ces. I kr. Vojna glavna gu'oernija u Beogradu (Srbiji) će u područjo vojne glavne gubernije jedan dio slijedeće nalazeće se stvari (robe) putem jedne odredjene komisije po kasnije utvrdjenim cijenama preuzeti. 1. Predja vunena. Kad cijelokupna količina pojedinog u istoj struci prijeko 25 kilograma isnosi. 2. Pletivo za muške 1 ženske haljlne. U koliko je ovo pletivo od čiste vunt, pola vune ili pak umjetne vune, a ukupna količina obadvije ove struke kod pojedinog isnosi prijeko 400 metara. 3. Jorgani, pokrivači (ceDe) za konje, vuneni. Svaka veličina, svaka težina, zasebno ili u metrima, kada ukupna količina pojedinoga iznosi 40 komada. Uslijed toga pozivaju se svi trgovci, konfekcijonari, krojači skladičari (otpremnici) područja vojne glavne gubernije, koji spomenutom robom trguju ilf je pak čuvaju i ovu gore spomenutu najmanu količinu imadu, imaju poslije 6 dana od dana ovog oglasa vjeran zapisnik (inventar) njihovog skladišta spremiti. Za lakšu spremu zapisnika (inventara) će se izdati štampane primjerke u kojima su i dalja objašnjenja sadržana. Ove primerke ima se od ces. i kr. okružnog zapovjeništva zahtjevati. U ovom zapisniku ima se ne samo ta roba upisati, koja se u svojim skladištu nalazi, nego takodjer i ta roba zapisati, koja je na drugo mjesto utovarena, pa i ona, koja nije svojina sopstvenika radnje, ali kod njega z3loženo ili njemu u posjedovanju predata. Za svaku vrstu robe, koja se van skladišta trgovca, konfekcijonera, krojača skladičara (otpremnika) nalazi, pa i u zapisnik upisana, ima se tačno mjesto naznačiti, gdje se ona nalazi. Od dana oglašenja, pa do sprovedene kontrole od strane komisije i otprema preuzete robe, zabranjeno je vunene predje, pletivo za muške i ženske haljine, u koliko je to od čiste vune, pola vune ili umjetne vune izvršena, pa i jorgani, pokrivači (ćebe) prodavati. Prestupke ove naredbe i svako sudjelovanje oko prestupanju uz ove naredbe potvrdjene odluke biće — u koliko ne pripadaju strožijoj kazni — novčanom kaznom do 10.000 kruna, u neizvršnim slučaju zatvorom do 6 mjeseca, kažnjeno.

Razne uijesti. 200-godlŠnjica Leibnlzova. Povodom 200-godišnjice slavnoga 11 aućmika i filozofa Leibniza, koja će biti 14. novenibra o. g. prediožio je na onomadašnjoj sjedmici bečkog opštinskcg ođbora jedan odborn,ik, da se u ulici u X srezu, koja nosd njegovo ime, nainjeste table na kojima bi ime slavnoga filozofa bilo tačno napisano, pošto na dosadanjfm tabiama stoji Leibnitz u mje-

sto Lejbniz. Jednovremeno Je rijeScn« da se u jednoj obtižnjoj školi postavi bisfp velikoga naučnika.

Poslllednle brzojovneuljestl. IzvještaJ njemačkog vojnog vodstva. Kb. Berlin. 16. novembra. Zapadno bojište: Front prijestolonasljednika R u p* prech ta bavarskog: U borbi ručniin granatama propa^ doše djelomični engleski napadf na drumu M a i 11 y-S errc. kao i istočnđ i jugo-istočno od Beaumonta. U našoj se vatri skrhaše jaki napadi protiv Orandcourta. U žestokoj borbi oko svake pojcdine kuće otesmcf Francuzima istočni dio mjesia S a i I11 s e 1. U veče 73. hannoveranski pješački puk zauze na juriš uporno branjene francuske rovove na sjevernof ivici šume S t. P i e r r e—V a a s t Privedeno je od zarobljenika 8 časnB ka i 324 vojnika, a zaplijenjeno je 5 mašinskih pušaka. Pri jučeranjim borba« ma u odsjeku Ablaincourt-Press o i r nije nastupila nikakova promjenai obostranih borbenili redova. Prilikom jednog neprijateijskog le* tačkog napada na O s t e n d e poginulo je 39 Beigijanaca- Kao osvefu za' izbacivanje bombi na mirna lotarinska mjesta zadnjih je dana Nancy tiičen topništvom i bombardovan letačkiiri bontbama. Istočno bojište: Front maršala princa L e.o p o 1 d a bavarsko g. Na diinhofskoj mosnoj branl (jugo-istočno od Rige) vraeena je natrag jedna ruska kolona, koja je napadala. Front general-pukovuika nadvojvode K a r 1 a: U južnoni dijeiu šumskih K a r p at a ponovo je oživila obostrana topnička djeiatnost. Na istočnom e r d e I j s k o m b oj i š t u propadoše jaki ruski naleti istočno od doline P u t n e. Sjeverno od S u 11 e austro-ugarska odjelenja pređuzeše izvidjanja na M o n t e A 1 u n is n. Kod S o s m e z o-a (na klancu Oito) izjaloviše se rumunjski naleii. Pooštrena je borbena djelatnost sjeverno od Campolunga; na drnmovima, koji vnde na jug preko klanca Crvenog Tornja i szurdučk o g kianca Rumunji uporno brane svoje rodno tlo. Mi smo napredovali i zarobismo jučer 5 časnika i preko 1 7 <>0 ljudi. Baikansko boiište: Front maršala pi. Mackenseua: U Dobrudži omanji sukobi istaknutili odielenja. Izmišiiena je rumunjska vijest o zauzeću B o n a s c i c a. Na nekoliko tačaka dunavskog frouta vodi se vatrena borba od obale do obale. Maćedonsko bojište: Posjednuti su pripremlieni n vi položaji u odsieku Crne Peke- Na S t r u m i predstražarske čarke. Prvi zapovjednik glavnog stana pl. Ludendorff. UMRO HENRIK SIENKIEWICZ. Kb. Bern, 16. novembra. ,,Bund“ javlja. da je danas napras* nom smrću od kljenuti srca umro Henrik Sienkiewicz.

Najvećem živom Poljaku nije bila sudjeno. da prati dalje razvoj uskrsnuća svoje domovine, koju je toliko volio. Pisac ,,Qito vadis-a“, .,Bez dogme“, ..Ognjem i mačcm“, jedan od najvećih romansijera sviju vremetia nije više medju živima. Henrik Sienkie\vicz, največi poijski književnik novoga doba. rodjen je 1846. godine u Wola Okrzejska (sjedIečka gubernija), študirao je filozofiju na varšavskom sveučilištu. 1872- godine prvi put je obratio pažnju na sebe svojom pripovijetkom „Niko nije prorok u svojoj otadžbini’*. 1876. godine otišao je u Ameriku, iz kojega doba datiraju njegovi jedinstvenl putopisi 1 lijepe američke pripovijetke. Poslije toga dolazi niz istorijskih i drugih pripovljedaka kao: ,.Janko muzikant“, -,S;a-, ri sluga“, ,,Hania“ i druge. No prvi put ga je i u širim krugovima van Poljske upoznala njegova trilogija romana . Ogniem i mjeczem 11 , .,Potop“ i „Pan V\'olodyjowski“. Sva tri romana igraju u 17. stoljeću u doba velikih ratova sa Kozaciina, Svedjanima i Turcima. Izašie su u vremenu od 1854. do 1S88. godine. Njegovi su posljednji veliki romani ..Bez dognatu“, jedan od najznačajnijih psiboioškili romaua ovjetske literature i siavni ,,0uo vadisj" (1895. preveden na preko trideset jezika. a na srpsko i hrvatski dva puta). Mnogo je putovao, a živjo Je na izmjcnce- u Varšavi i Krakovu i na dobru Ologorck, poklonu poljskoga naroda. 1995. je dobio Nobelovu nagrada.