Beogradske novine

Broj 278.

19. novembra 1916.

BoocnKfofce Novlne

Nedjelja

Strana 8 .

Bombe na Mfinchen. Kb. Mtlnchen 17. novembra. Danas oko 1 sat pojavio se nad gradora jedan neprijateljski letač. Izbacio je 7 bombi, ali žrtava nije bilo. Ustanak u holandskoj Indiji. (Naročiti brzojav .Beogradskih Novlna*). Amsterdam, 18. novembra. Jedan ovdašnji list javlja, da ustanak u ho'andskoj Indiji zauzima sve ozbiljnije razmjere, naroćito na Borneu, gdje su pobunjenici opet imali uspjeha.

Grati l oKoSlca. Hramovna stava Sabome Crkve. Beogradska Saboma Crkva proslaviće *voj hramovni pra/nik Sv. Arhistratiga Mihajla 8./21. ovog mjescca. U oći praznika biće b d e n i j e u 4 i pol časa po podne, a na praznik svečana služba božja u obično vrijeine u 9 časova prije podne sa rezanjem slavskoga kolača. ' Nabavka pekmcza. Opština grada Beograda prcduzela je korake, da azvrši veću nabavku pekmeza, koga će prodavnice životnih namimica opšt.ne grada Beograda prodavati gradjanstvu. Cim pekmez bude primljen, pustiće se u prodaju po umjerenoj cijeni. Drva za slrotlnju. Juče i danas opština grada Beograda izdavala je besplatno drvo sirctinji grada Beograda. Svaka sirotna porodica dobila je po jedan metar drva besplatno. Blagodareći zauzimljivosti gospodina Civilnog povjerenika pri opštini grada Beograda gospodina Luhna, stavljena su sirotinji za prenos ovih drva veći broj kola, koja su najumemijim cjenama, k. ko bi si otinia i o.e tr škove podnela što lakše. Ova lijepa pažnja i staranje opštine grada Beograda ćine mogućnim ove sirotnije porodice, da što lakše provedu ove zimske dane i zaslužuje svaku pohvalu. Izgubljena obligadja. Izgubljena je jedna obligacija izdata 20. oktobra ove godine na sumu od 500 kruna glaseću na dužnika Ljubicu Blagjeović, i p_tpisana kao jemce: Todora Kamenovića, kaf. ovd. i Perside Andrić. ovd., a upućene na Opštu Ugarsku kreditnu banku. Obligacija je ovjerena od Btiane opštme grada Eieograda. M Ji se ono lice, ko.e je ovu cbligaciju našlo, da istu preda sopstveniđ Ljubici Blagojev i ć, pošto se cbligacijom ne može koristiti, a sopstveniku će učiniti veliku korist. Pomoć za noveinhar. Priznanice za pomoć za mjesec noveinbar izradjene su do broja 4012 i mogu se dobiti u uredima komisije za potpis činovnika, umirovljenika i umirovljenica. Prllikom prijema priznanice potrebno je podnijeti iegitimaciju, koju izdaje redarstveno zapovjedništvo, radi utvrde identičnosti. C. i k. dobrotvorni bazar. Danas u 5 sati poslije podne biće izvlačenje na lutriji za zlatom izvezeni pokrivač. Od 4 do 8 sati u veče koncerat vojne muzike.

. G e j s e. Postanak 1 značaj gejšinOg poziva. Pogrješno niišijenje o gejšama. — Pjesme za viši j niži stalež. — Junačke i ijubavne pjesme. Oejša je tipidan proizvođ japanske civilizaeije. Njezine su draži često >>pjevane, ali to ne smeta. da je ona u svome pravome biću isto tako često ostala nepoznata. Kao što je poznato, zabranjuje japanska vjera ženama, da se pojavljuju na javnim zabavama. S ;oga je japanska žena, više n:go što se misli, prognana izmedju četiri duvara. a Japanci, kad se već nijesu mogll odreći zadovoljstva, da pri takvim zabavama imaju i ženske, nioral'' su ua iznadju način, kako če tu oskudleu da popune, te se tako stvorio običaj, da se društveni sastanci drže u resttranima, u kojinta su ženske posluživale; i tako su ove obrazovale jedno naročito zanimanje i dobile nazlv gejša. Japanska je gejša dakle neka vrsta kelnerice. Ona mora da vlada ejelokupnim kompliciranim ceremonijaloni t ruštvenim, koji je tako težak. da ga s’rno ona može savladati, koja se od ; tiranije mladosti u njemu vježba. r -a mora da je gracijozna. duhovira, 7 abavna i najzad lijepa i otmena po s-oljašnosti. a uz to i dohra jjevač’ca. < na skoro uvijek pieva Iju'iavne pjesr e. ali njezin glavni poziv nije Ijubav. Ona čezne za ijubavlju, ali ona od nje re pravi trgovinu. Do đuše, ima medju niima i demoralisanih. ali te jamačnn i kao žene ne bi bile bolje. U ipšte z'-jša ni iz daleka nlje takvo pokvareo biće. za kakvo je drže. Ona je do še izložena vel’kim iskušenjima. jer : e upućena isključivo na muško druš'O; a pošto je sem toga već po svo,v, e pozivu kud i kamo svojim primamIjivim svojstvima natkrilila obične japanske žene, to je kod ove omražena 1 cd nje prezrena. Može li Joj se đakle

I zamjeriti, što se u toliko više priljubIjuje muškinju i u saobraćaju s ovim nalazi utjehe pa Često i zadovoljstva! Najomiljenije pjesme gejšine poznate su pod nazivima ha-uta 1 do-doitsu. Prve su udešene za niži i srednji, a druge za viši stalež. ali se ne razlikuju mnogo jedne od drugih i često se dešavalo, da se plemić zaliubio u gejšu, slušajući stih iz pjesme za niži stalež, čiji čak i dodir izbjegava, i obratno. da se čovjek iz nižeg staleža zaljubio u gejšu, slušajući stih iz pjesme, namijenjene višem staležu. Pjesme gejšine većinom imaju istorijske predmete. Nacijonalne osobinc japanske, koje se odlikuju velikim patrioit'izmom donose sa sobom, da sn najomiljenije pjesrne sa herojskim motivima. Ovamo spada na primjer proslavljena pjesma „Rijeka Somida", koja je neizostavni sastavni dio u pjesmi svake gejše. No pored toga ona pjeva i idiličke motive, u kojima se slavi priroda, opisuju Četiri doba godine, čari proljeća itd. U japanskom tekstu sve te pjesme imaju tako neki nježni ton — iz njih vire kao dah proljetnog vjetrića, koji piri po cvjetovima. No prijevođom te pjesme potpuno gube svoju boju, tako ih lie vrijedi ni donositi . . . No često gejša zapada toliko u lirizam, da pjeva i vlastite bolove, kao što su na primjer Ijubav prema nekom mladiću visokog roda, kojega je slučajno upoznala, žalba za nesretnom sudbom itd. No, može se reći da gejše najljepše pjevaju one pjesmice, koje nemaju nikakve značajnije sadržine, a koje gejša utnrje učiniti ugodnim lijepim načinom kako ih pjeva. U opšte je gejša nenadmašiva u recitoranju pjesama. Ona umije daii zgođnog naglaska i najbeznačajnijem pastisu u pjesmi, tako da baš ono š;o je ništavno izgleda slušaocu Bog zna kako zanimljivo.

NcTodna piMn Danska zaradila od rata—1 mllijardu! Kako je iznešeno u k penhaikom ,,Narodno-privredn m udruženju“, Danska je od početka rata, a uslijed tvoga zarađi'a ne nanje nego ci;elu miiijardu. J~š u lj eto 1914 godine iniala je Danska inostrarkg državnog duga preko 1000 milijuna skandinavskih kruna. Ođ ovoga je duga do sada već isplaćeno 650 milijuna kruna. Sein toga zemlja je imala još 350 milijuna ćiste dobiti, od kojih je 200 milijuna na ime primanja u inosiranstvu, dok su 150 miljuna u vidu stranih hartija od vrijednosft već u danskim rukr<tna.

Rnzne uijesif. Rumunjska kraljica otišla — u novlnare. ,,N. Freie Presse“ dobija dopis iz Amsterdama, prema kojemu se tvrdi, da se mmunjska kraljica M a r i j a u posljednje vrijeine u vel.ko odala — novinarstvu. Momentano cna piše u jednom engieskom ćasop.su jeunu seriju članaka o rumunjskom narodu i njeg^vim karaktemim nacijonalnim os.binama. Najprije ona piše o rumunjskom selaku, k ,ega ona diže u nebesa, ah pri tome v ešo izbjegava da pomene n'egcv mal zavidan socijalni t pr.vr-'dni pokžaj, jer svako dijete zna, da rumunjski seijak vrlo bijednj živi, nema gotovo nikakve vlasiite zemlje, a pod vrlo tcik m uslovima argatuje za velep sjednika •— boijare, ko i n vac stečen njegovim znojem, traće u Parizu, Ostendi, Monte Carlu itd. Kraljica o š rnj op suie ruinunj ki scoski živoi, za k ,i veli, da ga odlično poznaje, pošt ) je po svome tvrdjenju, često preobučcna kao se'.janka zalaziia p> se.jatkiin domov.ma i m.ješala se sa se jat in . N je nain poznat i, kako je rodjenoj eng.e koj princezi pr jala ,,mainaljiga“. Poslije t ga list objavljuje, da će d ći podrobne i neusiljene studi e o mmunjsk m gradjanskom sta^ežu, o arist kraciji, o dvoru itd. Kako se čuje, kr. ljica od čhnka prima h norar od 100 funti steriinga, ko i n ,vac ona daje rumunjskom crvenom krstu. Razmljenio pola iniljuna u zlatu za banknote. Kiao i svugdje, takj i u Njemačkoj svi krugovi žvj rade kod naroda, da ovaj svoj zlatni novac razmijene u bankiKte kod carevinske banke, koj j je ziato potrebno u državne svrhe. Amogi su ugiedni ljudi p jstigli velike uspjehe u toine. Tak > javljaju iz Beriina, da je tamošnji cpšttnski odb rn k i rezervni stožemi ijekar (sanitetski major) dr. Rud lf I s a a c kod prijatel)ja, pozncn ka, b lesn ka, k i'ega itd. razmijenio u bankn te čitavih pola mi’i una maraka u ziatu, koji je n jvac pređao carevinr.koj binci. Dr. Isaak se cdmah po mobiiizaciji, još prije no što je počeo opšti pokret za mijenjan'ein, oc'ao tome posiu. U s\Ojitn sl bodn’m časovima net mirno je u tu svrhu obilazio škoie, udmženja, trgovine, pozorišta itd. pa je postigao ovako iijep uspjr Ji. Kako je za se agifirao Hnghes. Pronali kanćidat za prcdsjedničko m;esto u Sjedinjenim državama borio se za vrijeme izbora velikom ustrajnzš'u. Za vrijeme od 12 ned elja proput^vao je 48.000 kilomctara i držao 5000 g vora. Ujedno pratila ga putem njegova supruga, koja

je isto tolildin Ijudiroa stisnula ruku, kao i njezin suprug i poljubila isto toiiko djece. Popriječno vozio se Hughes na dan 550 kiIometara ; . dakle dnevno 10 sati, dck mu je za govore pre- Stalo 14 sati. Za to vrijeme držao je dnevno 57 govora. Svaki govor tadržavao je najmanje 400 riječi. Prema svemu tome mora ae priznati, da se Hughes nadčovječanski borio i podnosio za svoju kandidatuni toliko, kao niko dosad, a uza sve to — propao je. Robert de Flers u Dobrudži. Iz Berna brzojavljaju nam od 13. o. mj. Jedan pariški list objavijuje jedno pismo pfoznatog pozorišnog pisca Roberta de Flers-a, koje je ovaj prije seđam nedjeija predao na pošti u Brajili. Robert de Flers, koji je s mmunjskom vojskom pčestvovao u njenom povtačenju iz Dobrudže, javija u pismu samo to, da se nalazi u povoljnohi zdravlju. U pismu nema nikakvih daijih saopštenja o dogadjajima. I Rim se ugledao na Parls. Pošto se Talijani u svemu ugledaju na Francuze, to je sasvim logično kad oni to čine i u stvarima, koje nijesu baš tako prijatne. Tako na primjer, tik što jc u Parizu izašla haredba o zatvaranju sviju kafanskih lokala u 9 i pol sati, izašla je i u Rimu naredba kraljevskog namjesnika, kojom se odredjuje, da se od 25. novembra cve godine svi kafanski i slični Iokali imaju zatvoriti u 10 i poi sati, a ne smiju se ponova otvarati sve dok ne svane. Prema tome Riinljani ipak još itnnju jedan sat više nego Parižani za politiziranje i razgovor o talijanskim fantastičnim svjetsko - jmperijalističkim snovima. Poginuo posijednii čian prastare porodice. Njemački listovi javljaju, da je ovih đana na zapadnom bojištu poginuo potporučnik pl. Behaim, posljednji muški član prastare nfirnberške poroicirske porodice, koja se tamo pamti već preko 1.000 godina. Njegov je predak 'čuveni moreplovac Martin B e h a i m, koji je prvi obišao oko svijeta i konstruisao prvi globus.

PoslUednlc žtrzojmme vilestL Izvještaj njemačkog vojnog vodstva. Kb. Berlin. 18. novembra, Zapadno bojište: Front prijestolonasljednika R u pprech ta bavarskog: Engleska je artiljerija usredsredila svoju vatru protiv naših položaja s obiju obala Ancrea. Poslije vatrene pripreme, Francuzi u veče izvršiše napad protiv S a i 11 i s e 1 a i položaje južno od njega. Napad se skrltao u vatri. Front njemačkog prijestolonasljednika: Na sjevernom dijelu v e r d u nskog fronta 1 na pojedinim odsjecima fronta u Vogezima s vremena na vrijeme je oživljavala vatrena djelatnost. istočno bojište: Front maršala princa L e o p o 1 d a bavarskog. Na S c a r i i na S t o h o d u neprijateljsko je topništvo bilo agilnijc nego Ii posljednjih dana. Kod W i t o mieca (sjeverno od Lucka) potpuno je uspjelo jedno njemačko predsiražjrsko preduzeće. Front general-pukovnika nađvojvode K a rIa: U snijegom zavejanim Karpatima, do južno od Brašova položaj se nije promijenio. U uzaludnrm ualeiinia, koji su ih stali velikih žrtava. pokušali su Rumunji. da potisnu središte njemačkog borbcnog reda sjevero-istočno od Campolunga. U šumovi'oj brdskoj oblasti s obiju strana riječnih doiina J i u-a i A I u t e napadi njemačkih i austro-ugarskih četa staino napreduju. Opet smo zadobili zarobljenika. Balkan ko bojište: Front maršala pl. M a c k e n s e n a: Na lijevom krilu njemačko-bugarsko-otomanske dobrudžanske vcjske došlo Je juče do topničkih boroi. Maćedonsko bojište: U ravnici južno od B1 1 o I j a i prema frontu pomeranskog 42. pješačkog puka sa snijegom pokrivenim pianinskim vrhovima u zavijutku Crne R e k e krvavo su odbijeni francuski napadi. Oko visova sjevero-istočno od C e g eIa svakodnevno se vode ogorČene borbe. 15. o. tnj. bill su Srbi zauzeli jedan od tih vrhova. Olavnokomandujtići, pješački general Otto pi. Below. koji je bio prisutan usred

najveće borbe, povratio Je na ćelu njemačkih lovaca poiožaj na juriš. Nj. V. car počastlo je 1 čete 1 komandan.a time, što je zasiužnog generaia imenovao šefom (viasnikom) dotićnog iovačkog bataljona. Prvi upovjednik glavnog stana pt. Ludendorff.

Zvanltne olilave. OBJAVA. Objavljuje sc da će u ponedjeljak 20. novembra ove godine početi p r a n j e v aroške vodovodne mreže ifiltera. Voda će uslijed toga nekoliko dana biti mutna. Ovo pranje djevi neophodno je potrebno s tcga neka to nikome ne zadaje brige. Direktor Oradjevinskog Odjeienja. jj 1 OBJAVAI Prema §. 1. naredbe vrhovnog zapovjednika vojske od 10. aprila 1916. Zbor. V Br. 10, stavljena je pod nadzor tvrtka Avram J. Levi, sa sjedištem u Beogradu, Saboma uLca br. 42. Za nadzomika je postavljen Eduard Laufer iz Beograda, Knez Mihajlova ulica br. 49. Ovo stuj\a na snagu 17. novembra 1916. C. i k. zapovjedništvo mosne brane i grada Beograda kao okružno zapovjedništvo. O g I a s. Ces. i kr. Vojna glavna gubernija u Beogradu (Srbiji) će u području vojne glavne gubemije jedan dio sltjedeće nalazeće se stvari (robe) putem jedne odredjene komisije po kasnije utvrdjeniro cijenama preuzeM. 1. Predja vunena. Kad cijelokupna količina pojedinog u istoj struci prijeko 25 kllograma isnost. Z Pletivo za muške i ženske haljlne. U koliko je ovo pietivo od čiste vunt, poia vune ili pak umjetne vune, a ukupna količina obadvije ove struke kod pojedinog isnosi prijeko 400 metara. 3. Jorgani, pokrlvači (ceoe) za konje, vuneni. Svaka veličina, svaka težina, zasebno ili u metrima, kada ukupna koiičina pojedinoga iznosi 40 komada. Uslijed toga pozivaju se svi trgovci, konfekcijonarl, krojači skladičari (otpremnici) područja vojne glavne gubernije, koji spomenutom robom trguju ili je pak čuvaju I ovu gore spomenutu najmanu količinu imadu, imaju poslije 6 dana od dana ovog oglasa vjeran zapisnik (inventar) njihovog skladišta spremiti, Za lakšu spremu zapisnika (inventara) će se izdati štampane primjerke u kojima su I dalja objašnjeuja sadržana. Ove primerke ima se od ces. i kr. okružnog zapovjeništva zahtjevatl. U ovom zapisniku ima se ne samo ta roba upisati, koja se u svojim skladištu nalazi, nego takodjer I ta roba zapisati, koja je na drugo mjesto utovarena, pa i ona, koja nije svojina sopstvenika radnje, ali kod njega založeno ili njemu u posjedovanju predata. Za svaku vrstu robe, koja se van skladišta trgovca, konfekcijonera, krojača skladičara (otpremnika) nalazi, pa i u zapisnlk upisana, iroa se tačno mjesto naznačiti, gdje se ona nalazi. Od dana oglašenja, pa do sprovedene kontrole od strane komisije i otprema preuzete robe, zabranjeno je vunene predje, pletivo za muške i ženske haljine, u koliko je to od čiste vune, pola vune ili umjetne vune iz\ ršena, pa i jorgani, pokrivači (ćebe) prodavati. Prestupke ove naredbe i svako sudjelovanje oko prestupanju uz ove naredbe potvrdjene odluke biće — u koliko ne pripadaju strožijoj kazni — novčanom kaznom do 10 000 kruna, u neizvršnim siučaju zatvorom do 6 mjeseca, kažnjeno. Objava. Prema naredbi c. i k. vojne glavne gubemije u Srbiji odeljak 5, Br. 23.161 od 1. novembra 1916., imaju se svi odpatci loja, koji se doblju kako na državnim, tako 1 privatnim kianicama, predati u svježem i čistom stanju najbližim postojećim mjestima za prikupljanje koža vojnih provijantskih ureda u Žarkovu, na Banjici odnosno Mirijevu, u Beogradu neposredno c. 1 k. tvomici sapuna u Beogradu. Vbsnici (pritežaoci) dozvola za ktanje (kasapnica) i čiščcnja crijeva dužni su da predadu sav loj. Nadležni marveni ljekar će strogo motriti da se ovo izvrši. Da bi se loj mogao upotrijebiti i za jelo, da bi se bar veći dio mogao u tu celj održati, treba pri prikupljanju ovako postupiti: Loj (n e p r a n) treba dva dana držati Izvješanog u prozračnom prostoru, da bi se dobro rashladio i osušio. Tako osušeni loj treba strpati u vreće pa i same male kolićine — da bi se sačuvao od kvara — najbržim putem — pri šiljanju Željeznicom kao brzovoz — poslatl iz mjesta prikupljanja tvornld sapuna u Beogradu. Odpatci, koji se u zavodima i zanatskim postrojenjima iskuvavanjem kostiju 1 u kuhlnjama nalaze, imaju se tako isto predati c. i k. tvomld sapuna u Beogradu, 1 samo setamo mogu upotrljeblti za izradu sapuna.

Odkupna cijena od kg. iznosi:

Za topljeni loj

5 —

Kr.

„ ČVTSt loj

2*50

, sitan loj i mast u crijeva 1*50

„ mast iz kostiju

4 —

, olein

5-50

, stearin

8 —

Ko protivno ovoj naredbi

postupi

bfće

novčano kažnjen sa 200 kruna

ili 20

dana

zatvora I oduzeće mu se ava nadjena zaliha ioja. C. 1 k. zapovjedništvo mosne brane I grada Beograda kao okrnžno zapovjednlštvo. J Objava. Sud opštine Sremačke u srezu posavskom, okrugu Beogradskom, posrestvom javne licitacije, davaće pod jednogodižnji zakup svoju mehanu, računajući zakup od 1. januara 1917. do 1. januara 1918. g. Licitacija će se obaviti u selu Sremčici na dan 3. decembra tek. god. Mehana postoji u selu Seremčici na drumu Beograd—Lazarevac. Usiovi o zakupu mogu se vidjeti svaki dan u uredu opštinskoga suda us Sremčici, a i na dan licitacije. Sremčica, 11. novembra 1916. Predsjednik suda Aleksa Ranković s. r.

Drasomir Konjeulf, ližice. ŽILKVU MiLOSBVlĆU, žajidarmcrijskom inajoru. — Ptslati novac 1360 kr. primila sam. Novac mi uredno šalji, jcr mi je potreban. Ja l djeea zdravo smo. Leposava Z. Miloševića, Užice. Kj. 70 •>. G. MIHAILU COLICU, Hotei Terminus“, Rue des Afpes No. 20, Ženeva. Motim vas gospodinc, dostavite mome mužu Aleksi Nikoliću, pješad. majoru, da smo ja l Jova 2 dravo, i cdmah novac da mi pošalje, jer sam u velikoj novčanoj oskuđia. Unaprijed vam blagodari Nadežda A. Nikolića, III. ui. br. 9, Užice. Kj. 71 G. JOVANU JOVICICU, ženeva. Zahvaljujem vam na izvještaju za moga sina Desimira. Molim vas, izvjestite ga, da smo mi kod kuće zđravo i dobro. Neka nam neposredno piše i javi tačnu adresu. Ako je moguće, neka pjšalje novaca, jer se mučimo. Njegova je adresa; Desimir Jovanović, p:ničnik IV. čete, I. bataljuna, 17. puka I. poziva drinske divizije. Unat prijed vam blagodari Miika, udova Vlad. Jovanovića, kapetana iz Ufica. Kj. 72 JOVl JOVICICU, ženeva. — Mohm vas, dostavite ovaj oglas inome mužu Tanasiju Oavriloviću, podpukjvniku: „Mi smo svi zdravo u Užicu. Ti i D bro javife se češće ovim putem. Pošalji mi n^vaca, jer mi je vrlo potreban. Javite jesu lj živi i zdravi: Nikola Petronijević i Dragiša Risiović ,,Bumbar“, jer se nikak<? nisu javili. Pisala sam vam nekoliko puta, jestc li dobili naše karte? Malištni su svi zdravo. Tebe i Dobru pozdravlajju: majka, Desanka, Darinki i Milica. Blagodan vam Darinka T. Gavrilovića, XVIH. ui. br. 10, Užice. Kj. 73 O. JOVANU PREMOVICU, Žeueva. *— Mohm vas, izvjestite moje sin ^ve: Dragutina i Milivoja Bućiča, da smo mi u Užicu svi zdravo. Adam je zarobljcn i nalazi se u Austriji. Neka se češće javfjaju. Njih mnogo pozdravlja, a vama zahvaljuješ Smiljka, ud. Anđrije Bućića, Užice. Kj. 74 I BIRO „DJORDJEVIC', ZeDeva. Za Milana Ristića, glavnog blagajnika željozničke đirekije, Krf. — Molimo, danam izdejstvojote i ispošaljete na ime od nažo plate veća sama novaca, pošto smo a oskuđici. Živimo a Užice. Uija Kostić; Aleksandar Knežević; Dragutin Simonović; Djordje Stojanović; Savka, Riste Anđjelkovića; Stana, Janićija Jovanovića; Milica Diraitrijcvić i Stevan Beiogrlić. Kj. 77 RAĐISAVU MITROVIČU, Ženeva. — Molim vas, raspitajte za Milivoja Jokića iz Zlodola, vojnik 11. čcte, 111. bataijuna, IV. puka, I. poziva, koji 80 do sada nikako nije javio. Joloca, Zlodo. Kj. 75 JOVAflU PREMOVICU, Ženeva. — Molun vas, da Nešku Smiljaniću, inžinjeru, đostavite: da sam novac dva puta primila u iznosu 1000 kruna i dn se sa djecorn nalazim u UŽicu zdravo. U selu je takodjo sve dobro. MiJena Smiljanić, Užic«. Kj. 76 JOVANU JOVICICU, Ženeva. — Moiim vas, dostavite Miloju Subotiću, poduaredniku 11. čete, IV. bataljuna, IV. puka, II. poziva, slijedećo: itićo I Dobila sam tvoju kartu. Zdravo sam sa đjeoom, sva četiri eina zdrava su ti. Žena ti jo podušje izđaia. Pazi ua sebe i javljaj pe čečće. Mnogo te pozdravlja Soja Citaković. Kj. 78

Heinrlch Rrenn-Rroguieuac. NASTASU STEVANOVICU, intcndantu bregaluičko divizije, Solun. —- Dragi talal Još prije izvjesuog vremena dobili smo čctiri karte, gdje nas izvještavaju, đa si sa Miletom, Milieavom i Mikom zdrav. Mnogo puta smo ti na lome odgovorili kartama, da li si dobio ne enam. Zašto nam ee Mile ličim no javi, šta radi, uči li čkolu? Mnogo brinemo, da li ste *dravi. Mi smo zđravi. Seka ide u škelu, a ujka je umro još mjeseca januara. Gledajte to nam pošaljite svoje fotografijo. Cesfitaino vam siavu, ieleći da iduću svi skupa dočekamp i provedemo. Mnogo pozđrava tebi, Miletu, Milisavu i Miki od mame i Seke, a najviše od vašo Cane Stefanović, Turska ul. br. 28, Kragujeva. K- *26 G. JOVANU PREMOVICU, Ženeva. — Jo ranu Milenkoviću, kapctanu I. klase, pomoćniku V. pukov. okruž. komande. —Dragi Tatal Svi ■mo zdravi, kako ete vi? Molim vas, dragi tata, poialjite num novaca, jer smo u velikoj bedi > «oskudici. Mnogo pozđrava od Natalije, Zore Kadrovca i Jugovića. Rukoljub vam šalje vaša kći Nadežda. Adresa: Nad ždi Milenkovičevoj, Nemanjina ul. br. 79, Kragujevae. K. <30