Beogradske novine

, Broj 302.

13. đecembra 1916.

tleogradske Novto«

' Srijeda

Strana 3.

lO^ckuJe sc, <Ja će saveznici tražiti moineiitalno iutštanje napšenili venizeiista, a iuožda i nklanjanje sadašnje vlade. 'Oošie je vjerovanje, da ćc kralj odblti Wtiotu i povući se u unutrašnjost zem]i C . Vladini listovi priznaju, da je uapSciio 1G00 venizelisita. Prcdsjednik opjštine aienskc i 188 drugili lica optuženi pp radi veleizdaje. Podanici sila sporajzuma napuštajn Atenu. Francuzi su ojtJgli na Kretu. ) Naredba grčkog uihilstra vojnog. (Naročiti brzojav vBeogradskih Novinas; Milano, 12. decembra. ,,S e c o I o“ javlja, da je grčki miitlstar vojni izdao naredbu vojsci, u kojoj joj saopštava zahvalnost kraljevu za njeno vjcuio ispunjavanje dužnosti za vrijeme konflikta, kbji je, kako se [veii u naredbi, ugrožavao dinastiju i cjelokupno bclcnstvo. Naredba se za’vršava riječima, da vojnlci treba ponzdatio da se nadajit, da će otadžbina poslijc današnjih bura sigurtio dočekati boijili dana pod vodstvom kraljcvim i zemaljskoga ustava. Vlada preduzima tnjere, kako bi pnstojeće zalilic- u hrani bile dovoljne i ii slučaju dužeg podržavanja blokade.

Borbe u Maćedonljl. Talljanska strafiovania zbog stanja na Balkanu. (Naročiti brzojav »Beogradskih N T ovinai<; Koln, 12. decembra. Premasaopštenju „Kdlnische Zeifu n g“ misli „I d e a N a c i o n a 1 e“ da će sad poslije pada Bukarešta, središne vlagti preduzeti na Balkanskom pologtrvupod ; elu i razmještanje i uredjivanje prilika na način P o l j s k e. Posliie završenog rumunjskog pohoda neprijatelj će se o k o m i t i p r otivu Saraila, koji će time biti veoma pritešnjen. Krvave borbe u zavijutku Crne Reke. \ (Naročiti brzojav ..Boocradskih Novlna“.) Malmo, 12. decembra. ,.R u s k o j e S1 o v o“ javlja sa K rf«, da se u oblasti Crne Reke vode vrlo žestoke borbe, ma da ievriijeme veoma nepovoljno. Do naročito žeštokih okršaja došlo je u oblasti Stare Vive. Ovdje se žestoki srpski n a p a d i upravljali gotovo neprekidno protiv neprijateljskih položaja, dok nije liajzad pošlo za rukom, da se odlično braujeni neprijateljski borbeni redovi ođbace u nazad. Nijemci i Bugari vršili su žestoke protiv napade i najzad su vratili Srbe na prvobitne položaje. Ovdjejednako dolazi do u ž a s n i h b o r b i n a n o ž.

EnjIžJkG I kolonile.

Rot no motu I pod morem. Sudar parobroda tovaronlh ugljenom. Kb. Milano, 12. dccembra. ,,S e c o 1 o“ javlja, da su se u špansklm vodama sitdarili portugalski parobrod ,,J c b a t o t o g a“ i talijansk! parobrod „Oambesi“, koji je nosio za Itali.iu 2000 tona engleskog ugljena. Prvi je potonuo, pri četn se od 43 čovjeka posade njih 13 utopilo. Talijanskl brod Je jako oštećcn. Potopijena dva veljka transportna broda. (Naročltl brzojav .Beogradsklh Novtna"). Berlin, 12. decembra. 'A'oliiuv ured javlja: Njcinačkc su podinornicc u istočnom dijelu Sredozemnog mora od 28. novembra i 3. decembra potopile po jedan vcliki neprijateijski transportni hrod, oba od po 5—6000 tona zapremine. Oba su broda nosiia ratni materija!, bila su naoružana i praćeua razaračitna.

Grud I OKOllCO. Blagodarenje u Džamiji. U nedjelju u podne bilo je biagodarenje Svevišnjemu za pobjeđe, lcoje je podario saveznicima, zajedno s molitvom da i u buduće podijcli nam svuda pobjede. Održao je molitvu Mehmed Retnzi ef. Delić ovđašnji muftija. Ođ strane c. i k. voj. glavne gubernije prisustvovalo je izaslanstvo sa potpukovnikom Vasom na čelu i gosp. odjelni pređstojnik kapetan Kosta Hiirman n. Prisustvovalo je i mnogo c. i k. časnika, a džamija je bila dupke puna gradjana muslimana i vojnika car. i kraljevske i carsko otomanske vojske. Traže se: Umoljavaju se da se jave Društvu Crvenoga Krsia u c. i k. voj. geu. guberniii u Beogradu Simiua ul. 21: G-dja Riste Ognjanovića, prof. iz Skoplja. Porodica Ljubomira Kovačevića, školskog nadzornika iz Kumanova. g. Zivota Obradović, sveštenik iz Vrnjaca; g. Ilija Vučetić, proL; g. Petar Matejić, ing. u penz.; g. Milovan Iiić, predsjedmk suda, Novi Pazar; g. Cvetko Milošević, sudija, Novi Pazar; g. Sibinj Tavrić, sudija, Novi Pazar; g. Sibinj Favrić, iz Novog Pazara; g. Borivoje Janković, sudija, Skoplje; g. Živojin Ćirić, sekretar; g. Uiia Djordjević; g. Milan Gajić, prof. iz Požarevca; g. L ; uba Jovanović, direkt. gimn, V. Gradište.

Llga protlvu tnira u Londonu. (Naročitt brzoiav »Beogradskih Novina«; Rotterdam, 12. decembra, iPrema izvještaju lista „E v e n i n g e w s“ sprema se za sredmu decembra u Londonu prvi sasianak novo-obrazovar.og saveza protivu mira. Misii se, da će se na govornici pojaviti sam Lloyd George i da će govoriti prof tivu zakijučenja preranog mira.

Rusljo. Položaj Trepova uzdnnan. ć(Naročiti brzojav »Beogradskih Novina ; Berlin, 12. decembra. Doplsnik „Vossische Zeitunu Stockholmu javlja, da je p o l oŽaj Trepova većuzdrraan. Onje kruni bio obećao, da će osigurati miran « siožan rad sa duinom, pa da na taj pačiu dobije slobodne ruke za sastav kabineta. Ali kako jepadom Bobrinskog dokazano, da većina dume nije nikako voljna da ide sa Trepovom, dobio je on fz glavnog stana naredbu, da odustane od daljih promjena u kabinetu. On je žaprijetio svojom ostavkom, ali se morao zadovoljiti, pošto su ministarstva pnutrašnjili i spoljnih već drugi zauzeli, medju njima Protopopow njegov najveći protivnik. I tako je sad Trepov ministar p fraku, ali bez portfelja. »’ lloiljfl. Narodna pobuna u Koinagni. (Naročitl brzotav „Beogradskih Novlna 11 .) Karlsrnhe, 12. decembra. \Neue Ziiricber Nachrichten 0 javija, dajeu Padui i u Roinagni izbila narodna pobuna, koja se morala vojskom ugu^iti. Poginulo je nekoliko stotina vojnika, koji su se protivili da pucaju na narodPu masu. . i 1 +* im —<

Zflofoj tdjosot mmeoo u rotnoj istorijl. „Ktša i nepogode oinerall su operadje 0 . Bura i proiiaiazak Auierike. — „Nesavladijiva ariuada”. '— Bura, savezuica Engleske. — 1812. god. — Kiše na Waterloo. Od početka ovoga džinovskog rata ncbrojeno smo puta čitali da su kiša i drtige nepogode ometale borbenu dielatnost. Kad Je to tako u današnje doba kod ogromnog savršenstva oružja, vojne spreme i ratue tehnike u opšte razumljivo je koliko je kiša i btira tek u ranija vremena iinaia uticaja na tok istorijskih dogadjaja. O tome P. O v e 1 u francuskom časopisu „Revue Hebdomaire“ piše vrlo zaniml/ivu raspravu u kojoj navodi čitav niz primjera kako su vremenskc nepogode iniale sudbonosui udcaj na raz.voj povjesničkih dogadjaja. Kao rnedju prvim primjerima nalazi se fakt koji doduše ne spada u ratne, ali tim više u opšte istorijske dogadjaje, da je naime zahvaljujući jednoj huri na moru Kolnmbo pronašao A m e r i k u. Poznato je da se poslije dugog putovanja sa svoja tri mala broda, sa kojima je bio otplovio u neizvjesnost na zapad tražeći put za Indiju, njcgovo ljudstvo već počelo buniti, tražeći da se on sa brodovima vrati u domovinu. Noočajavajuei sam u usp.ieh, ali prinudjen da se pokori pobunjenim rnornarima, Kolumbo je zbilja pristao da se njegova flotila opet okrcne mitem u domovlnu. Ali u taj mah podiže sc silna bura, koja ga je izbacila na ostrvo S a n S a I v a d o r (Sv. Spasilac), gdje je on prvl put 12. oktobra 1492. godine stupio na amerikansko tlo. — No istu tolikn nlogu Igrala je bura u španskoj Istoriji prilikojn pohoda ,,N es a v 1 a d 1 j i v e A r m a d c 4 ‘, silne fiote, koju je španski lcralj F11 i p II. poslao protiv tada još siabe Eugleske, koja je u mjesto današnjih nebrojenih

!

drednota raspolagala samo sa naoružanim rlbarskim brodovima. No priroda stade na stranu engieske kraljice J e 11 s a v e t e. Na engieskim obalama podiže se strahovlta bura, koja Je potpuno uništila siinu špansku flotu, Kada je špauski admiral Mediua S i d on i a izašao ?av pogružen pred kralja Filipa II. i javlo mu za propast uioćtie flotc, koja mu je biia povjerena, kralj Filip samo se prekrstl i reče: ,,Ja saut poslao flotu protivu ijudi, a nc protivu Boga i prirode!“ Engleska kialjica Jelisavcta pak shvaćajući isto tako svoju jeftinu pobjedu, dala je iskovati medaIje, na kojima je bilo ispisano na iatiuskorii jeziku: .,Deus afflavrt ct dissipati sunt“ (Bog je dunuo i rnsturio ih jc). Još jednom jc bura ua inoru spasia Englesku. Poznato je, da jc vclikl N a p o 1 c o n 1807. godine u B o u 1 o gn e u koncentrisao ogromnu probranu vojsku i svu svoju flotu, da Izvrši prelaz prcko kanala La Muncha u Englesku. I pored tadašnje nadmoenosti cugleske flotc smatra se, da ona tada ne bi bila u stanjn da spriječi Napoleonov prelaz, a ko zna kako bi danas izgledaia karta Evrope, da je tada pošlo za rukom Napoleomt, da iz redova svojilt protivnika zbriše svoju najljuću ncprijateljicu — Englesku. No i tada podiže se strahovita bura na moru i strašne kiše ua kopnu. Francuska. flota bnde strašno oštećena, a vojska ometana za svaku akciju, tako da od preluza nijc bilo ništa. U jeduoin pisnm veli Napoclou o loinc: ,,Da smo saino šest sati bili gospodari moretiza, sad bi bili gospodari svijeta". Nekoiiko je puta juš kiša bila iaitalna za Napoleona, da i ne govorinio o slrašnoj zinji, koja ga jc za vrijeme ruske „otačastveue vojne“ 1812. gouine natjerala ua odstupanje iz Moskve i satrla jednu od najvećili i najsjajnijih vojski, što ju je istorija do danas vidjela. Tako 1813. godinc u bitci i/medju Nupoleotia i Prusa na Katzb a c Ii u i; Šleziji, bila je tulika kiša, da uslijed nje puškc nijesu inogle opaliti. Pri tome naravno valja imati na umu, da nijcsu postojall današnji kuršumi, vcć obični barutni fišeci, i da su se zatvarači tadašnjili pušaka naravno vrlo lako kvasili. No najsudbunosnija bila je kiša po Napoleona ti njcgovoj posljednjoj bitci na VVatcrloo, 1815. godinc, gdjc Je veliki ratnik konačno pao. Zna sc. da su Englezi tada bili u vrlo teškoin položaju, a da iin je stari prusk* ma'ršal B i i'i c fi e r svojim korom jurio v pomoć. Blficheru na susrct pos!ao je Napoleon svoga generaia (irou c li y-a. No kiša je iila kao iz kabla, Biucherova je voiska doduše imala ntuke pri maršovanju, ali je ipak imala zgodni teren. dok je Grouchyev kor bukvalno zaglibio i uslijed toga zadocnio. Blticlier je ulivatio Napoleona u bok i — s\ e ie bilo svršono! Bezbroi je drtigih slučajeva u ratovlma 1848. godine, 1866. godine, a naročito u francusko-njemačkoni ratu 1870. godine, kada jc vrijeme sudbonosno utiealo na uspjeli lli neuspjeh. Ttt stno skoro donijeli zanintljive bilješke jednog francuskog vojnika o opsadi M e l z a, iz kojih se jasno vidjeio, koliko je rdjavo vrijetne nbrzalo pad te inućne tvrdjave. Kao što ziianio, sa današujiin savršenstvont vojtie opreme 1 vojne tchnlke u opšte uticaj vreinena na operacije mnogo je umanjen, all za to ipak niie nikakvo čudo, kada sc u izvještajlnm vcll, da su „operacijc usiijed lošcg vremena bile vrlo neznatnć 1 .

Konotfjonf. Najainiiicl. — Zašto sit pošll ii rat. — Majorova simt. — Napoleonov rodiak. Pantl.iika vorjvodine kćeri. — Njegova v.lera u pobjedn. U izvještajitna sa zapaduog bojišia čcsfo sc sa polivalom i sa jedtie i druge strane pomiiijii Kanadjani, kao uajhrabriji cngleski vojuicl. Kao god i ranijih ratova, kada Ettglezi gotovo u opšle tiijesu slali ii rat svoje \ lastito c\-ropskc sinove, oni i sada gledaju da gttraju u prvc redove svoje prckomorske rodjakc — Kanadjatic. Evo što plšc jcđan njentački ralni dupisnik: • Borba oko visova Ypra bila je osobito žestoka. Sa oštroin, odsječnont crtom ističe se dvostruka visina X. od vidokruga, goia, monotona i bez čara. Kao da je na njoj utismito, koliko je već krvi poradi njenog posjeda proli\eno, čovjek se gotvo sa nekm stravom od njo odvraća . . . Pred zgradom divizijskog štaba stalao je rano n jutro pruskt pješak, kojl je bio sav zamazau od ilovače. Njegove su vesele stnedje oči poriosno motriie četiri Kanadjana, koji stt pred njim prkosno stajaii. Sa nekoliko drngova on ih jc pred nekoliko sati zarobio usred cngleskih ro-

vova. Sada su bili preshtšani od stozernih časnika tt svom materinjskom jeziku. Novlnar pako zatraži od pješaka da mu lspriča, kako mu jc ovaj podvig ttspjeo. Na konctt bio je pripovičščii tako razdragan, da Je od žadovoljstva poklonio OvOiti iunaku kiitiju najboljih cigareta . . . Sa ponosoitt i puu naue, svakl Je pojedhii od ovih Kanadjatia prošao svijetom. Kratki pohjcdonosni rat tinao bl tni bio pružiti zgodu, da tt ugodnom pohodu ovjenčani slavoitl, prodju Etigleskom, Erancuskom, Belgijom i Njemačkom. Oni su očekivali zanimljivu pustolovinu kratkoga roka, nu nisu računali sa takvim dugim trajanjcm rata i njcgovim strašnim posljcdicama. Lažni cnglcsH informatorl ovaj su int cngleski pobod tt mnogo ugodnijoj slici prikazlvaU. Drugc jc opct besposlica primorala, da ,;c latc ornžja, kojc int je u rukc utisliula englcska polilcpnost za tudjom intovlnont, tc su navtikli tia scbe cnglcske iiiiifonnc za Judinc srcbrttike. Srazmjcrno velika plaća na njiit je kao magnctska igla djelovala, a ona je iznosila jedan dolar (pet kruna) dttevno po osobi, ttz potpunu obskrbu i kompletiiu unifonnu. Ta to jc malenkost za Euglezc, samo kada oni nc trebaju satni vlastftu kožtt nositi iia pazar ... A šta sc cto dugudilo u stvori od svegaV Sada eto stoje tu, kao ?bunjeni, kao grješniđ, u ncizvjcsnom očekivanju, kakova će im se sudbina spremiti . . . Jspred poljske bolnice iztnjcnjlvali su se licprestano automobili, sa teškim ranjeniclma. Opre/no ttosili su bobtičavi nosila u sobtt za pritnanje u inanastiru. Dvadeset do triđcsct Kanadjana jeđva jc očekivalo čas, kada ćc se otvoriti vrata od sobe, gdjc stt sc vršilc opcracije, da najzad 1 oni 11 a recl dodjtt. Veo potpunih dvanaest sati ladiii su njemaeki ljckari ncuinorno, no podjeduo su još dovozili automobili ttove teškc ranjenike . . . Veliki, stasiri Ijudi, bili su ti Kanadjaiti, svi sjajno odjeveni. Najveći niedju njima bio je jedan tnajor, gibak poput iegnlje. Odpadak granale, razfrgao imt lijcva phića, tc jc vrlo mnogo krvt izgubio, dok ga nadjoše i prvu tmt pomoč pru/.iše. Sada je srkao požudno blijedhn usnama čašieit rtttna, te se pružio po poliskoj postcijf, kcriiko je dug i širok. Rocljediio se zahvaijivao na dobrol njczi, koju su tnu pružall, a njegove posijednjc riiečl, koje Jc tcškom nmkom prozborio, bile su: ,,Vi tnl bijasie dobar prijatelj' 4 . Nakon toga izdalinu. usprkos najbrizljicijc njege iiekara. Prigodom pogreba izpalili su nicmački vojnici počasni plotun, a itjernačka je vojita mti/ika zasvirala žalobtti marš 1 njcmački su vojniei bacili posljediijii grudu zeuiljc iui njegov giub Jednog sk ranjenog Kanadjana našli na bojuom polju onesvij’cščeiiog, ali sc on ' postepeno potpuno oporavio. Pošto je razumio iicsto njemački. uplrijcbiše ga kao boiničara u sobi njegovih drugova. Iz njcgovih đokumcnata vidilo se, da se on preziva Bouaparlc, a imc da mu je Prenrier, i da je rodjen Korzikanac. On jc pričao, da potiče od Jerome, brata Vellkog Naiiolcona. lcašnjeg kralja Vestfai- • skog. Ovaj Nnpoleoitovme pripadao jc djačkom bataijuuu, koji sti kauadski univerziteti poslali u svjetski rat i koji jc nosio kao znak na crvenoj pantljici potpis kćeri kanadjatiskog vicckralja vojvođe od Comiaughta. Pripovjeda se, da je baš ovaj fcataljun ti ratu silno stradao. Na pitanje, kako dolazi Kanada đo toga, da svoje djake šiljo tt boj za Englcsku. odgovorio je Bonaparte, da se Kanadjanj ne bore radl Eugicza, već da se oni borc protiv njeitiačkoga tniiitarizma. Kad su ga sntiješeći npitall, što se Kanade tiče pruski militarizam odvrati on: „Vrlo mnogo, mi znamo svi vrlo dobro, da car Wiihe1m žcii postati drugi Julije Ceznr, drugi Napoleonl Bude li iednom Evropa pokorena, onda dolazi Kanada na red, da se prisajedini njemačkom carstvu. No do toga doči neće. Za pet miesecl biće rat svršen, a Njemačka pobijedjena, jer donde će se potpuno izerpiti njena ljudska snaga“.

Rozne uijesti. Švedski priitc kao pjesnlk. Ka^o javljaju n cmački listovi iz Stodriiolma, izdao je ovih dana drugi siit švedskoga kraija Gustava, princ W i 1 h e 1 m zbirku lirskih- pjesama pod naslovom „Slokta Fyrar“. Novinarstvo na sfrani. Veliki pariskl listovi „Pctit Parisien", „Journal“, ,,Matin“ i „Petit Journal“ izclaju dnevno 4 i po milijuna primjeraka. Od toga otpadaju na prva dva spomcnuta lista 3 miljjtiua. Naiveće njcmačke novine „BerimčT Morgenpost“ pozdravilc su Još 1914. godlne svoga ^9-000-tog prctplatnika, dok broj Izdatiit primjera^ takodjer iznosl nmoge stotine hiljada. Francu.' tl

..Matin 'snovan je 1881. godhte, a' ve< - n prlje dvije godine broj njegovih' pretplatuika prekoračio Jedan milijun. Broj urediiika i saradnika ,,Matlr;“-s irrCM „SS--, mo“ 150, jedan svakako koiosalan bruj. „Petit Parisie»“ ima 75 saradnika, i to stalnih činovnika, ne uračtmavši i spoljns dopisnlke. Ali izglcda da je lako isto „najčita-* »jji“ Iist na svijetu bio poijoprivredni ča-' sopis zvanični poljoprivrcdnl nekadašnji orgatt beigijskog niinlstarst\ r a privrcde „Bulletin de 1‘ Agrikultitre". Jednom prilikom kada je Jedan od narodnih posianika u belgijskom parlamentu uputio ministru ptivrede pitanje odnosno izdavanja ovog lista isti je morao priznati da francusko izdanje toga poučnog iista ima — dva (2) pretplatnika, dotf lh flamansko izdanje ima čn.k čctiri (4). Izdanie ovog časopisa košta državtf 8227 dinara, daklc svaki pretpiatnik (ako oko 1206 đinara. Sloiiova toalela. Slon, koji živi u slobođf, \ - oIc da sa knpa ii vodaina svojeg divljcg zavičaja, njegov brat ti ropstvu • - tt zoološkim vrto\1ma I mcnažcrijama — mora da pri-< stanc na mnogo kompliko\ aniju toalctu. Kako ti jednom englcskom časoplsu pričai jedait dugogodišnii čuvar slonova, ,,toa< Icta“ icdnog slon« traje ni manje ni viša ttcgo punn ncdjeiju dana, prl čcmu rade trf čovjcka, osim toga to dotjerivanje je \ eoma skupa stvar, jcr iznosl na nekih 1 600 franaka. Pr\1 čin ovog „pravljenja foalcta" sa« stoji sc ti toinc, šlo nm ogromno tijcla budc oprano najboljim sapttnotn. Za tn svrlm potrebno je oko 75 kila sapttna (ktiku), a uaročito sc paz!, da dobro buđit opranc uši. Čim je slon nasapuujcii, ispran i osuŠcn, bude istrljan ,,šmirgelpapironi“ i onda poipuiio nantazan maslinoviin zejdnom. Ovaj posljednji stadijuin najskuplji je, jer. se pri tome rotroši za 480 franaka zeitiua. Zelcna kosat Ovo uije nc-ka nova moda, kao što bi se pri čičtauju naslova ttioglo pomisliti, vcć prava nova rahta pojava. Nainte ua raduicatna u tvornicama municije opazila se čudtia pojava, da im naime kosa p oz e l c n I. Ponajprijc se nilslilo, da to dn. lazi od bakrettih sastojaka. No kad su oprali tu zelenu boju s kose, iistanovllo se, da u toj zelenoj kosi nema nikakvog bakra. Kosa priina zeletm boju kod ouih, koji redovno imaju posla sa pikrinovotti kiselinom, koja je žuta. Dok se njihova braća l mužcvi na bojlštima Icrvave za otadžbimi, vrijedne se radnice u fabrikama uiunicijc bar z e l e n e. Korespondencija za Svajcarsku. Javlja se opštinstvu, da je zabran j e n o s v a k o dopisivanje posredstvotn „Croix rouge Serbe, Geneve 0 . Sva pisma, koja idu u Švajcarsku, rao> ra : u biti adresovana na Izvještajru ured ti Ziirichu. Ujedno se primjećuje, da pisnta od> rcdjena za inostranstvo n i j e s-u d ovoljno frankirana. Upozoruje se svatko, da se u buduće nedovoljno frankirana oisma u opšte nećeotprem a t i.

Zooniine o&jooe. Poziv na ročište. Br. 106/1916. Po sporu Omera Jakobovića, fz Prijepolja protiv Pet r a Kokovb ća i Jefte Kokovića. oba iz Bu-< čcva, opštine Ivanje, zbog ukJdanja, knpovnog ugovora, odrcdjcn je drugotuženom Jefti Kokoviću, čije je mjesto prcbivauja nepoznato, za kuratora Pctar Kokovlć. Uslijed foga poziva so Jefto Koković, da 30. dccembra 1916. dodjc lično na ročište ill da na isto pošlje svoga punomoćnika, pošto Oo se inače sprovcsti ročište s njegovim kuratorom Petroin Kokovićem. Prijepolje, 3. dccembra 1916 Sud c. i k. okružnog zapovjedništva ti Prjepolju. Odjcljenje za gvadlansko sudst\ r o. Pozlv na roćište. Bj\ 181/1916. ‘ - \ U pravnom sporu Soki Mad/i Pcti ovIć jM'otivn Sa\e Stevovića, sada nepo/natog mjesta življenja, zbog 415 kruna, postavljcn je odsutnome Savi Stevoviću kao staralac Josif Cvijovlć iz Prijcpolja. S toga se Savo St-evović poziva, da u srijedu, 27. decembra 1916. lično predstane ovome sudu ili tla koga za zastupanjo optmomoći, Inače će se ročište održati sa postavi.en.m staraocem JosiSom CvFovićem U Prijepolju, 2. deceinbra 1916. , S»id c. i k. okružnog zapovjedništva V Piijepolju, onjjv/: ™ gradjanska sudjenja. ,

- —U