Beogradske novine

14 decentbra 1916,

Beoiradgka Norhia

CetvrtaK

atrana o.

BroJ 303, jkickaina, 2 od sto mrvice od liljeba iili braštio, so i biber, crijevo govedje ili ovčijc, dimnjen, sušen i prokuvan, ( ne srnije imati suvišne vode. 4. Debrecinske kobasice: 30 od sto govedjc meso, 70 od sto 'svinjsko meso, so, paprikc, crijeva govcdja i svinjska diinnjena dobro, stt5e«a i proknvana. 5. K r v a v I ce : Svinjsko ntcso, crne svinjske dži^orice i pluća svinjska kuvana, 20 od sto kožttre, 25 od sto mrvlca od hljcba lli bijeli liljeb, krvi svinjske i ćorba 'pđ niesa, so, biber, crni lnk, crijevo BViujsko ili govcdje, kuvati dobro. 6. D ž i g e r n j a č c: Svinjsko tneso od glave, svinjska pluča kuvana, cme svinjske đžigetice, ižilc, 20 od sto kožure, 25 od sto mrvlcc od hljcba ili bijel! hljeb, biber, malo foijela lttka, majoran, crijeva svinjska, 'dobro kuvana. 7. S v a r g 1 c: Svinjsko meso od glave, kožura, srce, jezilc, krv svinjska, čorba od koIhasica, biber, so i paprika, svinjski stoniak, dobro kuvatie. 8 Salamcobičnc (ijetnja salama): 50 o<i sto svinjsko meso, 50 od sto flovedje n cso. so, biber, vrlo tnalo bijela luka i paprike, debeio crijevo gojredje, kuvana i sušetia (diranjena). 9. Salame krakov'ke, 80 od sto svinjsko posoljeno meso. r (lz salamure), 20 od sto govedje meso, i biber, crijevo govedje, kuvane dot>ro sušcne (dlmnjene). 10. M ortad el e: 50 cd sto svinjsko meso, 50 od jjTo od junadi meso, 10 od sto krupno scćene slanine, so, biber, crijevo bešl^a, kuvati, dimiti i sušiti. Prekršioc ovoga pravilnika kažnjava se sa 200 krutia ili 20 dana zatvora. a mogu se i obadvije Kazne spojH. U Doncvljeticmi slučaju pored Jtazne oduzima se I koncesija za rad. Prilozi za božićnje darove. C. i k. pričuvnoj bolnici *11 Brtinn” stfglf su dalje za božićnje darove ranjenitn i bolesnitn vojnicitna sliiedeći prilozi: intendant Novak, iz Zemutia K 20, tnjemik Heim, iz Zetnuna K 14, prikupila sestra Wilhelmiua Mikula u vojnom gradjevinskom odieljku u Beogradu k 178, prikupila sestra Lina Glas u 409. pričuvnom etapnom bataljunu K 120, prikupila sestra Milla Sperat K 10.Zapovjedništvo bolnice izjavljuje svitna prlložnicitna svoju iskrenu blagodarno3t. Izdavattje priznanica za pomoć. lzdavanje priznanica za pomoć Čittovnicima, umtrovljenicima i umirovljenicama počeće ođ danas u uredinta komisije za potpis činovnika i umirovb'enika svakoga dana samo od 3 do 5 sati poslije podne. Prije podne jse od sada neće više nikome bez razlike fizđavati priznanice za pomoć, te s toga neka se zainteresovani u to vrijeme i ne obraćaju za iste. Kao i do sada prilikom prijema priznanice treba imati ttza se redarstvenu prijavu (žutu legitimaciju) radi utvrde indentičnosti. O ovome se izvještavaju svi oni, koji primaju pomoć radi znanja i upravIjanja, (zgubljen boa, U kancelarijauia uprave niouopola duvana zaboravljen jecrn boa („Sktinks.) pošteni se nalazač umoljava, da ovaj boa douese gospodji Rozi Korbelly, duvanđžinica, Makenzijeva ul. 45, Kretanje stratiaca. Izvještaj prijavnog uređa od 12. decetnbra : prijavljeno 24, odjavljeno 30, preseljeno 34, u gostionicama prijavljeno 79, odjavljeno 93, ostalo u gostionicama prijavljenih stranaca 161. Đa se jave. l.eposava D j u r 1 ć učiteljica I DJordje Protić sveštenik Iz Rirnja, treba da se obrate ili pošalju tačnu adresu k. Draitntiitu Karauliću trg. u Cika LJubinoJ ullcl broj 3, radi izvjesnog hltnog saopštenja. Korespondencija za Svajcarsku. Javlja se opštinsh'u, da je z a b r anjenosvako dopisivanje posredstvom .Croix rouge Serbe, Geneve“. !Sya pisma, koja idu u Švajcarsku, tnoraju biti adresovana na Izvještajni ured u Zurichu. •Ujedno se primjećuje, da pisma odtedjena za inostranstvo n i j e s u d ov oljno frankirana. Upozoruje se ■svatko, da se u buduće nedovoljno frankirana pisma u opšte nećeotpremat L —- . iflfnlnl Nano||«prwinriUn*»nđitTopro<l*«pl4«mUan rutlljUI bolcsa (Cholcra, llptm 11 <J) |e*tt prlrodno flrt IT KRONDORFER SAUBRBRUNN. U J• tjekovltc*. osvježavajnćl I okrepIJiHaćJ. lcvritN Hmm • Urapanjco. AđreM Krco4orfec. BvuUpMi lolttOfUM Ift* Olivno stovariite za Srblju I Beograd: dpoteka Proftić, - Beograd, KralJ« Mllon* »Hc» 8 3 ,

Horodna stotnrstoo u staroj Još u dalekoj prošlostl naročito u krajevinia, koji čine Starti Srbiju I Maćedoniju, stočarstvo ie bllo za dugo pretcžna privredna grana stanovništva. Slovenska pleincna, koja su se u ove zemlje u VII. vijeku doselili, zatekli su ovdje Vlahe, koji su se Isključivo bavlll stočarstvom. I Arbauasi, koje su Sloveni zalekli, bili su stočarskl narod. Po Baikanskom poluosBrvu, i to naročito njegovom zapadnom polovinom, pasla su mngobrojna stada I kretala sc s Jeđnoga na drugi kraj. I još mnogo docnije, u XIV. vijeku, vidi se iz zakona cara Dušaua, da je po njegovoj državi bilo kretanje ogromnih stada prelazeći sa sjcvet a na jug i s juga na sjever prema godišnjim vremcnima. Da se slovenskl narod u Staroj Srbiji i Maćcdouiji i prije XII. vijeka mnogo bavio stočarstvom, mogao bi poslužiti kao dokaz i vijestl krstaškog putopisca arhidjakona Wilhelma, kojl jc 1IG9. god. išao kao diplomatski poslanik caru Manojlu u vretncnu ManoJlova ratovanja sa Nemanjom. Tom je prilikom \VlllieIm ovo zabiljcžio o Srbiji: „Srbija je zcmija planinska I šumama pokrlvena. U ostalom narod... nije vjeSt zcmljoradnjl (agrlcultnrae lgnarus), bogastvo m u je s toka, kojtt u vcllko gajf, obiluje m 11 j c k o m, s i r o m, m a s 1 o m...“ U Staroj Srbiji i Mačedoniji stočarstvo se razvilo do te mjere, da je ono u XIV. vijeku bilo jače nego dauas. U ostalotn, stočarstvo kao jača privredna grana, bila je poglavita odlika srednjega vijeka. Pored samoga zetnIjišta, jako povoljnog za stočarstvo, sa mnogo pašnjaka, ove su zemlje u to doba bile opkoljene više nego i jedna druga zenilja, najnapučetiijim gradovima, kakvih je bilo tada u Italiji, a bile su na domaku Carigrada i Soluna. To su bili najbogatiji trgovl za stoku iz Stare Srbije. ' Stoćarstvo ovdje nije bilo m>madsko kakvo se zatekio u Vlaha, već bačijsko, kakvo se u Staroj Srbiji i Maćedoniji i do dauas održajo. Pokrct stočarstva bio je vrlo živ, da se osjetila potreba, da se ono reguliše zakonskim odredbaina. 'J’o je dosta opsežuo učinjenc u zakoniku cara Dušana. Iz ovog se zakona vidi, da je stočarstvo biio Jedau od važnili izvora za dohodak ue

Konjl msgarcl mazge

G o v e d a

§ c a Broj grla 0 -5

Broj grl*

<= S o-“

ukupno ~ S

itkupno

* 3

kosovskf

O 'O X .3Ž. 116.869 33

405.333

O -J (U 113

bltoljskl

108.451 52

302.269

145

solunskl '

150.630 66

419.523

169

Dakle najviše stoke ima u solunskom vilajetu, zatim u kosovskom i bitoljskom. Po množini stoke na iedan kvadratnl kilometar dolazi vilajet solunski, pa bitoljski i kosovski. Posebno u kosovskom vilajetu ovako Je bi!o brojno stanie pojcdine vrste stoke: Konja i kobila 44.743, teglećih ko-

VRSTA STOKE

skopski

prištevski

svinja

26.588

10.940

konja

12.020

6.230

mazgl

1.115

magaraca

28.920

2.360

krava, blkova

46.190

50.600

telad, junad

17.720

15.700

zaprežnih volova

52.162

39.000

blvolica

4.380

2.840

bivola

7.261

1.090

ovaca

585.656

194.641

koza

234.506

100.770

N’ajviše ovaca I koza ima u skopskom sandžaku, tako isto i svinja. Krava I blkova Ima u prištcvskom satidžaku nešto malo vlše ncgo u skopskome. Poslije skopskog sandžaka doiazi prlštevski po broju stoke u opšte. U skopskom sandžaku najviše konja Ima u štipskoj kazi (2400), pa u palanačkoj (2300); krava najviše u maleškoj kazi (10.500): teladi 1 junadi opet u maleškoj kazl (3500); sprežnih volova u vcleskoj kazl (9850); pa u Stipskoj (8000); kumanovskoj (7100); i radoviškoj (7000). Ovaca najviše u Štipskoj kazi (107.438), pa u kumanovskoj (97.045), maleškoj (70.780), vclcskoj (64.640), kratovskoj (58.681). Koza ima najviše u veleskoj (30.040), pa skopskoj kazi (29.500), u kratovskoj I kumauovskoj bez malo podjednako (23.000). Svlnja u naivećem broiu ima u kumanovskoj kazl (5.932), pa u štipskoj (3.789) I veleskoj kazl t3.457). Stokom su, daklc najhogatije štipska kaza (sa Ovčim Poljent), pa malcška, knmanovska, a dosta I kratovska kaza. U p r I š t e v s k o m sandžaku konja najviše itna u preševskoj Vazl (62no) gnilanskoj (2300), mitrovlčkoj (1000); bikova i krava u novo-pazarskoj kazi (16 000); teladi I Junadi ima najviše u novopazarskoj kazi (80TiO), initrovičkoj (2500), gnilanskoj (2370); smežnih volova uaiviše ima u gnilanskoj (12.500), preševskoj (9000), prištinskoj 1 novopazarskoj kazl po 5000. Bivollca ima najvećl broj u gnilanskof kazl (3600),

pnvređo. Srhijl I MačedonUl. samo prlvatnog svljeta, <reć 1 kraljeva pa I ctkava I manastira. U zemljl je bilo po unutrašujostl jakih trgova za atoku, na koje su dolazili trgovcl iz Dubrovnika. Iz ovili zemalja izvozila se ne satno živa stoka nego i suvo soljcno meso. Izvoz je išao na Dubrovnik ili neposredtio u Veneciju. Sačuvano Je u mlelačkoj arliivi nekoliko spomenika iz prve polovine XlV. vijeka o tome kako se pomišljalo da se uvećaju državni prihodi. Predloženo je bilo I da se udvoji uvozna carina na stoku i suvo soljeno tneso, koje je stizalo s niora iz Starc Srbije i Mačedonije. Uajen'e su bilc sve vrsie krupue i sitne stoke: ovce najviše, pa volovi I konji. Za vrijeme Stevana Prvovjenčanog i docnfje izvjesne globe plaćane sn blle u stoc!, I to najviše u ovcama, pa ti volovima. Tako je n. pr. meropah za iakomisleno raskidanje hraka kao kazmt davao kralju dva, a episkopu Jednog vola. Konji, tako lsto morall su biti mnogo odgajivani, jer se tia konjima u to doba održavao sav karavansk! trgovinski saobraćaj. Svinje su u XIII. I XIV. vijeku u krajevima današnje Stare Srbije i Maćcdonije mnogo više gajcne nego docnljc kad su ove zcmlje pale pod tursko gospodarslvo. U ovim krajeviina bilo je mnogo šuma u kojinia su odranjivane sviujc. Vidi se iz Dušanova »>kona, da su u narodu svinje tnnogo gajeue. I da jc u carcvoj privatnoj ckonouiiji bi!o bezbrojnih čonora svinja rasturenili po svoj državi. Svaka žtipa dužna je bila da polnvinu žira daje caru, a polovinu viastelinu či'a jc župa. Inače viui se iz drugih odredaba ovog zakona, da je odeajivanju svinja bila obraćana velika pažnja. U t u r s k o d o b a stočarstvo je uporedno sa ostalom privredom oualo. Sa krajujom nesigurnnšću imovnoin stočarslvo je prvo osjetilo najjače udare. Zbog nasiltiog pljačkanja stoke, četnu vlasji nijesu tnogle, a često nijesu smjele da stanu na put, odgajivanie sioke svodilo se sve na manje razmjere. Prema poslijedajein zvaničnoin pop'.su, kojega je još pred balkansk’. rat Ptovela Turska, iznosio je broj s'oke u vilajetima, kojl sačitijavaju Staru Srbiiu I Maćedonijp:

Ovce I 1

koze 3 a

Broj celokuae

» 0 C3 S £2 ^

Broj grla ukupno

o E Š O TO X, .H,

stoke

1,662.797

477

2,168.004

613

1,748.607

841

2,159.327

1038

2,743.643

2104

3.313,786

1340

tija 33,167,

lnazgi

1.879, niaE'araca

37.079, volova 134.817, bikova i krava 162.393, tr.'ad, junad Sl.925, bivola, blvoiica 15.970, ovaea 1,185.585, koza 478.212. Tabela ko.ia slijedi daje posebne podatke o.količini stoke u pojedinim sandžacima kosovskog vilajeta:

A N D Ž A C I

pećski

senički

plevaljskl

prizrenski

9.068

445

' 4.204

2.293

2.350

1.750

7.525

150

644

1.520

4.265

20.774

17.550

7.300

20.010

20.215

15.200

7.600

5.490

9.960

13.500

6.600

13.585

2.000

—

2.750

—

800

62.297

115.110

72.840

15.031

16.929

24.480

48.800

52.735

prišliitskoj (2000) i prcšcvskoj (1000). Ovaca najveća je mtiožina u guilanskoj kazi (57.000), pa u preševskoj kazi (50.000) , prištinskoj (30.000), novo-pazarskoj (25.000) i vučitrnskoj (22.000). Koza uajvišc je u gnilauskoj kazi (37.000) , pa u uovo-pazarskoj (18.000), mitrovičkoj (10.475) i vučitrnskoj (10.285). Svinja u najvcćem broju ima u preševskoj kazi (4000), gnilanskoj kazi (3600), prištinskoj (2815). — Stokom ie najbogatija preševska, pa guilanska, a za tijima tek dolazi uovo-pazarska i prištinska kaza. U s j e n i č k o m sandžaku najveći brcj konja ima u sjeničkoj kazi (1900); zaprežnih volova u sjeničkoj (7500), pa ti novo-varoškoj kazi (3000); bikova i krava u sjeničkoj (9000); pa u bjelopcijskoj (3580) I novo-varoškoj kazi (3500): teiadi i Junadi najvećl broj hna u Donjem Kolašinu (11.000), pa u sjeničkoj (10.700) 1 bijelopoljskoj kazi (7600J. Ovaca ima najviše u sjetiičkoj kazi (52.600), u Doujeut Kola*inu (30.622). Največi je broj koza u bjelopoljskcj kazi (7800), pa u sjeničkoj (7500) i novo-varoškoj (5243). Svinja u sleničkont sandžaku gotovo i nema. U pećskom sandžaku najbogatlja je stokom pećska kaza. Bikova l krava pećska kaza Ima 18.300, teladi I junadi 20.000, zapreženih volova 78 a 0. Ovaca pećska kaza itna 38.087, koza 10.400. Svinja ima nešto malo u Gusinju. _ Upljevaljskom sandžaku ima

dosta ovaca I to u pljevaljskoj kazl najviše (40.000), a u prijepoljskoj 32.740. Koza u pljevaljskoj kazi ima 30.000, a svinja malo (300k U prizrenskom sandžaku ima vlše sitne stoke (ovaca i koza) krupue. Ovaca inia najvlše Oora i Ljutna (58.000), pa tetovska kaza (45.000) prizrenska manje (33.799), a gostivarska najmanje (18.252). Koza najviše ima tetovska kaza (18.500), pa Ljuma (15.000), gostivarska kaza itna 10.078, a prizrcnska najmanje (9157). Svinja ima najviše u tetovskoj kazi (3200), a sasvlm mali broj u gostivarskoj kazl (084) 1 prizrenskoj (300). 0 v c e. — Pored stutistlčkili podataka o nmožlnl stoke u pojedinim krajevima, treha sc naročito zadržati s malo više rijeei na ovcania, kojc čine ovdje najveći dlo stoke. Stara Srbija i Maćedomja k' w; ' prvobltna postojbina jedne od najrasprostranijeg 11 p a o v a c a. koji se, kako utvrdjuje profesor Freitag, jedan od prvili stručnjaka za stočarstvo južne 1 istočne Evrope, danas naiazi u svima zemljama na donjem Dnnavu I Savl, u Madjarskoj, Erdeiju, Bukcninl, Bugarskoj, Srbiji, Bosn! i na cijclom balkanskon Poluostrvm, ra Krcti, u južnoj Rusiji. Tosuvitoroške ovce, sa ušinia duguljaslim 1 u stranu zavaljenim, poznate kao planlnskc ili crnovimsko ovce. Ovaj isti tip ovaca zapaćen je jako i u jugoistočnom dijelu Srbije: u thnočkom, vranjskom, svrljiškorn i pirotskom kraju, koji je ovamo prenesen od strane Gnilaua i Kumanova. Meso im je vrlo ukusno, a ue goje sc muo'go. Daju liinogo miljcka, koje je gusto I masuo. Sračunato jc, da u mlijeku ove vrste ovaca nadje sc 7— 10 od sto masti. Iinaju vlasastu vuim. Osobito su čuveni krupui ovnovi, nuročito oni iz s j eu i č k o g i n o v o a z a r s k o g k r aja. Ali s trojnim opađaujem ovaca, I kvalitativno sc pogoršava njihov soj, a s tim raste i skupoća ovaca. Koza' poslije inia najviša. I kod koza iz godine u goditiu sve više raste njihovo hrojno opadanje. U godini 1905. koza je hilo u cijelom kosovskom vilajetu 524.539, a godine 1906. broj je njN liov spao na 509.232. a u 1907. godinl iznjeo je 478.310. Voiova I krava u poslijednjim godinania prosječno je bilo do 120.000, s bivolima zajedno do 250.000. Govedi u opšte u kosoAskom vilajctu prosiečno jc bilo za poslijednjc godine cd 300400.000 grla. Bivoli sc ovdie mnogo više gaje ncgo ma tt kcjoj drugoj cvropskoj zcmljL To je još najbolje odgaiena stoka. Upotrebljava se naročtto za teglenje. , Sva je ova stuka vrlo sitna, i ustavlja ufisak zakržljalosti. Najboiji vo jedva da dotjera visinu jednog metra, a većinom su goveda oko i ispod 90 cm. Dužina uajboljeg vola varira izmedju 1.60 -1.40 in. Izuzetak od opšte zakržijavosti činc samo ovce, i to u oblastima bogatim suvaiama. 1 konji iinaju strahovito jadan 1 zakržljali izgled. Ništa, gotovo, nljesu veći od magaraca. Visina konja Jedva pretjera nešto više od jednog metra. i varira iztnedju 1.10—1.20 m. Naiobičnija dužina l.onja ue ide više od 1.6*) nt.

KOBEMĐEHtlJA. Gospoduiu Jo<i Promovieu. Odbor Kragujevačkog Crvenog Krsta moli da dostavito siiiedeće: O. MILANU RISTICU, glaMiotn blacajniku željraničko tlirokcija, Holol Tcrminus, Zeneva, i željezničkoj dirckuiji. iVajskiomnijo Va3 moiiimo gospodinc Hictiću kao i dirckciju, da uam 5to prije po , 'n’jete od naSili primar.ja novčanih, jer se sa svojim porodicama iialazimo u l(4komc položaju: JOVA2i JliLOVANOVIĆ, nJadji luaAmovodja, mjescčno primanjo 250 dinara. Sarajlina. ul. br. 3; DRAGOLJTR STOJAMNOVIĆ, magacioner, mjesefno primanje 108 dinara. Nuraanjina 22/ BOlilvOJE STAiVKOVIO, lampista, mjeeečao primanje 10S dmaia. Brdianska ul. br. 2; JT.VTIMIR TOĐOROVIO, konđuktcr, mjescfno primsnjo 1fi0 dinara. Borafka u!. br. 24; bOZlDAH 21VADIN0VIC, Stan ciii zvaničnik, mjeaečno priinanjo 190 dinara. Sarajlina ul. 9 a; TOMA MITROVIĆ, uadzornik pruge, mjescčno primanjc 18 đinara.9 Pijalova m. br. 37. Svi se nalazimo u Kraenjovcn. Norac «e može poslau na VVicnei' Bank Vereiu, SoJiotiengasse (i, VVit-u; JOSIFD JOVANOVIĆU, trgovou, Žcneva. Dragi brstc! Molim tc. javi mi, čta je sa Sretenom. Ako jo živ, počalji mu ovaj oglas. Neka mi odmali novac pošfdje; jor rni jc neo{)bodiio poUeban. Hozdrav Draga. JOVI TREMOVICU, Zeneva. Jau Voji Bunjaku, da so nalazim ovario. Pozdi - a\ljnm ga. Milan Blagojević, Kragujevac. G. DJGUOJU KOS'IICU, sudiji, Josilu Jovanoviću i svinm dcbrim ljudima, 2cneva. 31olim, đa mc izvje3tite, da li je Siv moj brat Vladintir S. r.trović, kaplar kombinovanog bataljona, III. poziva, XI. .puka, n prije toga bio jc kođ rnajora MUeuka Uojoriča. On mi so uo sada ru'jo javto. Blagodari vam brat BoSidar S. PetIrović, Kragujevac, Pfdilule 106. MILORADU DJURDJEVICU, Solun. Novac sam dobila. Svi sino zdravo. S’vi pozdravljarao. Javi so opct. Rosx MIKI JANKOVIĆU, pisaru glavne intendanturo \Thovno koraando. Molim Vas, da đoatavite mome Žiki, sa djeoom sam zdravo u istoj Ikući. Novac odiua da pošaljo. Cdje je Mile? Pozdrav Zivka Ivović, Ljnnjeričina 6, Kragujevac. MILANU JOVANOVICU. narodniku muziko, XI. T>uk. Zdrava sam, aa djctftom a naioj knći. PoSalji novac odmah. Pozdrar tvoja Mara, Gnižanska 83. RADIVOJU GAJOVIĆU, pisrnouoSi iz Kragujevcn. Zdrava sam sa Milar.om. PoSalji norac, ncophodno potrebno. Mitova Oajović, Sarajlina 21, Kragojcvao.

Ves! Mllosavljevlću, komandantu pu« kovsko 11. okrutbmande. Javljam H, da dvared primlla novac. Javl preko ovog lfst» za Dragoslava i Radu. Ja I Do« hrila zdrave. Pozdrav, Kruna. Gospodiiiu Jovl Preniovlću, Ženeva. Odbor Kragnjevačkog Crvenog Krsta moll za izvieštaj o niž© imenovatUlu Uclma: MILUSAVU BltALOvlĆU, art.ljeriskom pu- ( Lvvmku. r'i— _i -»m nor-.o Vcrcina. Vclika ti hv.ila na pažr.ji. Primi nerdrav od majke Drage. STEVl AĆIMOVICU, advokatu, Geneve, Uot lel Terrainus. Molira vae, izvjestite moga sina,' Vagti Kovačevića, da r.un u čctiri naha primila! ?est sjf'tina krnna. On ka£e, da rni je pratio jo9 : dva put. Ja to ni'-am dobi’a. Neka ae raspita,. 5ta je bilo aa novcera. Va a pošUijo i pozdravlja,' a evog sit.a Ijubi Božana Kovačović, Glavna ulica 165, Kragajcvac. MIKI MMITRIJF.VIĆU, 2enwa. Molim lol j'vfik.), poradi kod ttprave fondova, d i iui se po^ Baljc moja gouianja penzija, Zorioa plaia. U; oskudici vrflo. Posleđnju smo primili okiobra 1913. godiue. Rroj mojo kujižicu 397. Za istu' te niofi Zoriiia drugarica Natalija Stamenbovićka, m iteljica n Borču. Posleđnju platn pri-’ mila u oktobru pr,.ole godine. N'ovae poi.ilji fita' prije proko Vlade u Kiagiijev.iC. MoUu te, javi,' oko znaS b[0 za Vclju i Vi.'.dbiJra; joi- jc gcđina( pro*’a, kako ne znarr. i». njib. Ako znas giie j<*,; javi ma, da ml I on novao no.ialje. U Isto vrR Jenie javi, ako znai, je li živ: Isid.ir Stamenković,' ■učitelj iz Dorča. Javi mu, da počaije ženi no-f vaca. Njogovi su kcd knće r.n zdravi Dlago:' dari ti i imrdravlja te t>c3tra Rosa Riagojević, tidova. KOfiTI ALP.KSIOU, Ho(et Termlcn?. ««- ' nevn. — Motim, dostavite moiuo mu2 Srećku; ) asicu, kapetanu, da aam ogias pročitrila, nckai; novac odmah uošaljo, Pcrea Jc limria. Poz-:' drav Nikoli } Srećku od MUeve Vasić, Jov.v novac, Kraanjevae. G. SVETOZAKU MJLOJKOVIĆU, „UiadiAtancu", Genevo. Moliiu Vas, javile mbjim sl-, i'ovima: NifccH i Vasi Konstandinovićima, maj-| storima iz Kragnjevca. da gu Milofi i Dragt;Un‘ 'Dada i ojac zdravi, i ncka r.ov.'ie pošalja. 'iio kodje javite Miladiuu Soiijaniću i Miti IHaJoc ■o-riću, majstorima 8rcorima. đa su im pcro-, đicc zdravo, r.o u oskudici. Neka novac odmak’ pofialju. Vama blagođari Dlagojc KonstandinovTć,’ obnćar, Kragujevao. G. BR ATISimV U PETROVIĆU, Gurifcve. Uijepoi, Vas moliin, đa momG mužu Pavlu S. Milojcrira, 1 inžinjcr. kapetann, fcoinradiru II. telegiafskof odjeljcnja, žtab I. armije, dosfavile slijedeće: Miit moj Pajo! Već Je tri mjcseca odfcad od tobe naiaiuo nikafcvog izvježća, a lakodje i od Nenada’ i Miloka. U velikoj smo brizi, da ii ste zuiavi i da li si na istom mjesto. Gđje jc Ncna i 5ta' uči? Poslab ti r.ebrojcn kara’a i pisama, ft slikn moju i Srbinu jo6 jula. Molim te odmab uie iznjesti opširno o svcmu ovim putem. Pruaie' nedjelje Utobiii dvije upulnice, a jo5 septcmbra jcdiiu, na svcmu ti bvafa. Srba je rđiki i napre ' dan. Srima preti ra njeg.Trim talicom. Mama,' tiftla kao i mi svi srdačno vas pozdrarljaino, Slikaj se i poSalji nara eliku; to iato neka ucim) (Nonad i Miio?. Mi smo cas so iiinc-go uželcli.' Sa najvećim ncsLrp’jrnjcm očeknjemo ođgovor.' Nfome dobrom fika Mići neizmjcrna lirala. Od njega dobismo prvi izvjektaj o vama. Vol© vas i: ljube, moleći Boga, da vas zdravlje i sreća stalno prate. Tvoja Aua i SrLa. Go.-pc.diuu rctroriću ncizmjema bvala i jjozđrav. Gospodinu Jovi Prcuioviću, Genevu. — Odbor kragujesačkog Crvenog Krsta inoli za Izvieštaj o ni/e iinenovaiihu lichna: DOBROSAV JANKOVIć Iz Kragujevca, j.plkivnć brcgalničkog vozarskog c-skadrona u Stir.u. OliSao sa vojsfcom i nije se jario. Njcmu đostari-. te, reka mi novae poSaljo. Otac jo umro. Blago dari Vinka Jaiikovic, Palilula 119, KraKnjt-vat. SVEIOZAR SACL.TARr.VIC iz Obronovca,. vojni obveznik vanaf’ijsko iSefe, pri fabrioi fcragujevaćke. VELIMIR RANKOVlu Iz Kragujo.ca, pcunaredriik Soferskog ođjeljenja, vrliovnfl komarnle, koji 1 60 du dana3 rnje javio. ALo je u životu, r.eka' javi za braću. DRAGOLJUB RADOVIĆ Iz Ivragujevca, djak V. razreda giuaiazije, olišao prcd vojrfcom, nijo ee jario do danas. SVETOZAR TALOVIć, Upelan, blagajnik XI: t*kružne pnkovske komande. MIJAJLO MIJAJLOVIC iz Mcikovca, obves-, nik, voznr I. puka đopunskof’, čnmnđiiske divizijc Blagodari Bosiljka Mijajlorić, M'čkovac, Kra-: gnjcvac. DKAGOSLAV KRSTIC iz Zabojru'ce, V. pulj. balcrija, Snmadijsko divizije I neka jari za bralit Bogdana. Blagorlari mnti I.cna Krstić, Znbojnica.’ MILIJA VUCETIC iz Drr-novca, III. četa, III. bataljuna, XI. pjesad. puka. Seslra Pers«, 'Zabojnica. Kragujcvac. RADISAV MILOSAVLJEVIC, bio kočničar t. •čcljezničke čcio n Skoplju i Prefieru. OtAao si srprkom vojskom. Blagodari mati Milica Milosav-; ljević, Batočina. _ t ĆEDOMIll POPOVIg, kuIiT pri \rhovnoj ko-, manui. Otč'io sa srp.'kom vojskom. Elng.jdar, uiati : •Smiljana Miiajlorić. Staii Ad ilieguvac. LJUBOMIR TODOROVIC iz Ratočino. nn. rednik II. Lete, II. bataiiuna, XI. p»uka, profijanl; koniore. Blagodari žena Tdilka Todororić, Baloćina,’ Kragnjevac. VO.ITSLAV MlLOSEVlć Iz B,iđujevca, ob-i veznik IV. pozicijske Iiatoriie. II. poz.i/a. VOJISLAV MILOVANOIVC iz Badnjovca. IV< pozicijska baterija. Blagođari Milica Milovanović/ Bjdnjevac. Kraguji-vac. TODOSLTE MILOSAVLJEVIČ Iz I'etrovca, '.bveT.nil: 1. Laterije, II. diviziona, zaplijenjenibi topova. II. poziva, timočke divizije. , DBAGOMIR STANKOVIĆ iz Petrovca, I. ba-' teriia, II. diviziona, zaplijenjcnih topova, timočJ ke dirizije, II. poziva. - i ŽIVOTA JIII.OšEVIĆ iz Bokurovca, regrujj fs 1696. DtiSao sa sntskmd vojskom. Dlagođan mali Slanija Milofierić, Bugurovac, KramijpvBc! NajljepSe molim z.a izriefitaj o mome mržij DOSANIJ DJORDl MOVIĆU. koji j ■1>ic._ komard : ž a.ujne komore pri stanici buuoicvačfcoj. Niju so jario nikako dn danas. Dlagođari vam Katicd Djordumorić, Daničić.eva 28, Kragujcvac. A. 1488—S

OS3AVA SELIDBE.

ADMINISTRACUA „BEOGRSDSRIH HOOIHa' Nalazi ss od sada ■»- Topličin Vcnac br. 21. Teleffon br. 25. 8de se prima pretplata. PRIMAHJE OGLASA: KHEZ HIHAJLOUA 38 .