Beogradske novine

fzlazt: dnevno u )utro, ponedjeljkom pcs’i j a podne.

6 b

Prodaje se: U Beogradu I u kr.'.jevirrta zaposjcdnutim od carsko i krallevskih Ceta po cijcni od u HrvatskoJ-SlavonlJI, BosnlHercegovinl i Dalmaciji po cijeni od 8 h lzvan ovog područja . . . 12 h

Oglasi po cijeniku.

Prelplat«: za 1 mjesec u Beogradc I *i krajcvima zaposjcdnurim od carsko I kraljevsklh ieU, K I 9# u HrvatskoJ-Slavoniji, BnsniHercegovlnl I DalmadJI K 7 4$ Izvan ovogpodručja . . .K9*—

Uredništvo: BEOGRAD, Vuka Karadžića ul. broj 10. Telelon broj 67. Uprava i prirnanje preplate Toplićin Venac broj 21, Telefon broj* 25, Prlmanje oglasa Kneza Mihajla ul. broj 38.

Br. 318.

BEOGRAD, subota 30. decembra 1916. Godina II. ' ===== = == t =

RATNI IZVDESTADI. Izvještai austro-ugarskog glavnog stožera. Kb. Beč, 29. decembra. . i* Istoćno bojište: Sjeveroistočno i sjevemo od Romliicul-Sarat suzbija vojska generala pl. Falkenhayna n e p r i j a t e 1 j a o d j e dnog do drugog položaja. Na kosi sjeverozapadno od rečenog grada ponovo je potučen neprijatelj austrougarskim i bavarskim četama generala Kraffta pl. Delmensingena. Jedna grupa tih četa pod zapovjedništvom podmaršala Ludwiga Giorgingera stoji u borbi pred Dedulesci. Napadu se pridružilo i južno krilo vojske pod zapovjedništvorn generalpukovnika nadvojvode J o s i p a. Austrougarske i njemačke čete o t e 1 e su od neprijatelja u ravnicama gornjeg Zabala Naruje i Putne č i t a v n i z jako zagradjenilt položaja i zauzele su na juriš neprijateljsko linije kod Harje sjeveroistočno ođ Soosmezd. Neprijatelj je ostavio prilikom jučerašnjih bojeva u VlaŠkoj i u gori zapađno od Tocsani 3000 zarobljenika, 6 topova i preko 20 m a š i n s k i h p u š a k a u naše ruke. Dalje sjeverno nije bilo bojeva od značaja. Jedna je austro-ugarska letačka eskađra bacala 27. o m. bombe na željeztričku stanicu od Onesci, kojom se neprijateljske čete tnnogo služe, te je više zgrada zapaljeno. Talijansko bojište: Juče je artiljerijska vatra neprijatelja na visoravnu Krasa bila življa nego prošlih dana. U dolini Vipave oborila je pucnjem jedna naša borbena letilica jednu neprijateljsku. Jttgo-istočiio bojište: Nepromijenjeno. Zamjenlk glavara generainog stožera pl. H6fer, podmaršai. ^ - * Izvjestaj njemačkog vojnog vodstva. Kb. Berlin, 29. decembra. Zapadno bojište: Front njcntačkog p r i j e s t o 1 on a s 1 jed n i k a: ' Na zapadnoj obali M a a s e. i to na koti 304 i na južnoj padini „mrtvog čovjeka’ 1 , dijelovi 13 i 155. Pješačkog 1

37. fizilirskog puka, koji su se pujfovi svl slavno istakli na S o m m i, izvedoše nalete na francuske položaje. Izdašna priprema od strane artiljerije 1 sprave za izbacivanje mina, koje su postale neophodne za pješadijom svojim okušanim dejstvom. prokrčiše napadnoj grttpi put do u drugi i treći borbeni red lieprijateijskih položaja, iz kojilt je izvedeno 222 zarobijenika, od kojih 4 oficira, kao i 7 mašinskilt pttšaka. U zauzetim rovovima odbijeno je nekoliko frattcuskilt protivnapada, ponavijanih i noću. U šutni kod C it e p p y-a i M a lt o ti c o u r t-a hrabri Wurttemberžani i Badenci izvukoše nekoliko zarobljenika iz neprijateljskog položaja. Istočno bojište: Front maršaia princa I’eopolda bavarskog: Nema značajnijih dogadjaja. Front general-pttkovnika nadvojvode J o s I p a: Južno krilo ove vojtte grupe, pod komandom generaia pješadije pl. O er o c k a, a u skiadu sa operacijama u velikoj Viaškoj, pomerilo se tt istočnom Pravcu. Njemačke i austro-ugarske čete zauzeše na juriš nekoliko uzastopnih položaja u nepristupačnoj planinskoj obiasti istočno-erdeljskog bojišta. Pri tome je zarobljeno 1.100 Rusa i Rinnunja, a zaplijenjeno 18 mašinskih pušaka i 3 topa. Front maršalapl. Mackens e n a: Na iijevom kriiu vojske bavarske i austro-ugarske čete, pod komandom generalleulnanta Krafft v. Delensinge n a, skrhaše jaki oipor udritženili protivnika i dostigoše do D u m i t r e š t i j a, 20 km sjevero-zapadno od Rimnicul-Sarata. Lijevo krilo armijino nadrlo je ka sjeveroistoku izmedju rimnicalskog ođsjeka i toka rijeke B u a n I a, zauze ltekoliko uporno branjenilt sela i nedade odstupajućim Rusima vremena đa se smjeste u pripremijenim prihvatnim položajima na jezerskom odsjeku. U ovim se borbama narcčito odlikovao 148. zapadno-pruski pješ. puk. Od 28. decembra privcdeno je preko 1.400 zarobljenih Rusa, a od plijena 3 ;opa i nekoliko mašinskih pušaka. U Dobrudži je zauzet R a h e I. Maćedonsko bojište: Nema značajnijih dogadjaju. Pnl zapovjednik glavnog stana ol. Ludendorff.

Turskl ratni izvještaj. Kb. Carigrad, 29. đecembra. Kavkaskl front Na desnom krilu u našti koiist čarke, čiji je ishod pridonio gubitke neprijatelju. U centrumu je odbijen jedan napadni pokuš-ij neprijateljev. U Hedži smo zarobili 23. oktobra ustanike iz Begasben-Hassana, 13 miija južno od Medine. IzvjestaJ bugarskog glavnog siožera. Kb. Sofija, 28. decembra. Mačedonsko bojište: Sjeveroistočno je od d o j r a n s k o g jezera polcušao jedan neprijateljski bataljun, da iza jake topničke pripreme prodre u pravcu prema selima B r e s t u i Akandzali. Napad je odbijen našom vatrom. Na ostaiim dijelovima fronta slaba topnička paljba. U dolini Vardara leiačka đjelatnost bez uspjeha. Ruinunisko bojište: U Dobrudži, pred Mačinom, traj’e živahna borba.

Kninisanle u euaimpelti. Prošlo je gotovo pola vijeka od onoga za razvitak poiitičkih prilika liabsburške monarhije značajnos , a dana, kada je biagopokojni car i kralj Franjo Josip I. krunisan kruncm sv. Stjepana. Danas se u Budimpešti ponovo kruniše za apostolslcoga kralja Ugarske, Hrvatske, Slavonije i Dalmacije jedan potomak staroslavnog habsburško - lotarinškoga doma. I kao što je pred p6 stoljeća kardinal knezbiskup mladoj carici i kraljici Jelisavi svim sjajem stavljao na vedro joj čelo preicrasnu krune, tako će i danas taj simbol viadarslce moći iz prastarih vremena primiti na svoju glavu plemenita, mlađa drugarica u životu novog uzvišenog austrougarskog monarha* Za narode je zemalja ltruna sv. Stjepaaa, čiji je opstanak vezan talco slavnom istorijskom prošlosti, bilo krunisanje od va kada jedan od najvažnijih Činova narodnoga života, a danas će taj čin imati tim veći značaj, što se vrši u vrijeme teških iskušenja, iz kojega cjelokupna monarhija izlazi pomiađjenom snagom. Šta su bili svi ratovi, koje je za svoj opstanak vodila Austro-Ugarska u prošlim stoljećima, prema sadašnjem svjetskom ratu, koji hara već dvije i po godine, a koji je iz temelja uzđrmao cijelu Evropu ? I No u proročanstvu „Austria erit in ultima orbe“ bukti pl3men v;ečne

istinel Da je totne zbiija tako, dolcazuje i današnje krunisanje. Doduše bog rata bijesni još podjednako; topovi još ttvijek izbacttju strašnu vatru iz stotinu tisuća čeličnih cijevi, — ali se u svetoj Stjepanovoj kruni već danas nad pobjednim državatna četvornoga saveza odbijeskuje prvi zrak radjajućeg se sunca mira. Krunisanje je tt Budiinpešti, koje nanovo zasvjedočava staru vjernost iztnedju habsburškog donta i naroda zemalja krune svetog Stjepana, đakle s pravom čin od vanrednog istorijskog značaja; čin, lcoji se može nazvati uvodotn u jeduu novu epohu svjetske istorije. Satno se po sebi lazumije, da kod toga čina uzima svom dušom učešća i austrijska polovina monarhije. Drttgačije se nije ni moglo očekivati, kad se zna da je nerazdeijiva veza, koja obje polovine monarhije spaja u jednu državnu cjelinu. Taj se je vez sada iznova očeličio onom krvi, što su je potocitn'a prolili junačlci sinovi cis- i transiajtanije: ta zar nijesu auslrijski pukovi rame uz rame sa pukovima iz zemalja svete krune Stjepanove na karpatskiin visovima zajednički i drugarski sačuvali kulturu sredn e Evrope? — a istp lako zar nisu u času, kad se vjerolomna Italija krenula da Monarhiji izdajnički zarine kamu u Ieđja, slavne čete general-pukovniica pl. Boroevića, koje se sastoje gotovo iz samih Madjara i Hrvata, u zajednici rame 0 rame s Tirolcima i Korušanima, uzdržale i suzbile taj pakleni plan?! Tako se je opet jeđnom ostvarilo austro-ugarško bratstvo ukrvi; bratstvo, koje je prisilnom nuždom izniklo iz razvitka evropske istorije. Još ima nešto, što narode obiju polovina inonarhije sjedinjuje; njih ne spaja samo veza đržavne celine, nego ih spaja 1 kulturna zajeđnica pa uzajamna razmjena najvećih duševnih dobara, a konačno i zajeđnički kulturni zadatak, u čijem su ispunjavanju zaštitili zapad od istočnjačlce najezde. S tih razloga eto i čitava Austrija svom dušom i svitn srcem svojim prisustvuje krunidbenitn svečanostima u Budimpešti, — a oduševljeni se poklici „Zivio Kralj!“ miješaju s entuzijastičkim „Živio Ca;!“ u jedinstvenu jednu i sklađnu svečanu simfoniju!

Krunlsmje cam I kralja Karla. Odlazak austrijskih ministara tt Bitditnpeštu. Kb. Beč. 29. decembra. Ministar spoljnih poslova grof C z e r n i n otputovao je juče tt Budimpeštu, gdje su već prije njega stigli: mi-

nistar zemaljske odbrane pl. G e o r g I, ministar željeznica baron F o r s t e r, ministar financija dr. S p i t z m (i 11 e c i ministar trgovine dr. Urba n. U toku dattašnjeg dana očckuju se još: au< strijski mirifstar predsejdnik grof C 1 a m-M a r t i n I c, ministar gradjevina dr. Trnka i mlujstar Bobraitv ski. 9 Česi na krnn'dbenoj svečanostL (Naročiti brzoiav „Bcozrađskih Novlna".) Beč, 29. decembra ,,Slawische Korrespondenz“ pišef Dogadja se po p r v i p u t a, da se jredstavnici češkoga naroda oticijelno 1 korporativno priključuju krunidbertof sveeanosti kao činu, koji je izražaj dualističkog tiredjeuja nionarhije i kojl dokumcntira državnu samostainost zemalja krune sv. Sijcpana. Ovo je zna< čajno tim više, što će krunidbenoj sve-* čanosti u Budimpeštl prisustvovati predstavnici s v i j u organizacija češkoga saveza. Dok je u konferer.cijl predsjedništva carevinskog vijeća notpreJsjednik Pernerstorfer dao iziavu, da se n j e m a č k i socijalni-demokratf ne će odazvati pozivu na krunidbene svcžanosti. otposlaii stt čcški socu jaini-demokratl u Budimpeštu svoga pročeinika Nemeca 1 potpredsjednika češkoga saveza dr. S tn e r a I a. Ceški će savez nadalje biti kod kruliidbenih svečanosti zastupati po svotfl predsjedniku poslaniku S t a n e k u, članovinia predsjednišlva dr. H r u b alt u i U d r ž a i tt, kao i po 5 svojih članova. Izasljustva iz Hrvatske tt Budiinpeštl. Kb. Budimpešta, 29. decembra. Na krunidbene stt svečanosti siigla u Budimpeštu mnogobrojna izaslanstva iz Hrvatske i S 1 a v o n i j e. Povišenje staleža u ugarskom plemstvu I\b. Budimpešta, 29. decembra. Iz krugova ugarskog plemstva čuje se da će car i kralj poslije krunisanja podariti grofovsku titulu svima onim barunitna, koji su najkasnije pod caricom M a r i j o m T e r e z i j o m dobili plemićsku tituiu. Sem toga će nekoiiko grofovskih porodica dobiti kneževsko dostojanstvo. Ograničenje svečanosti uslijed dvorske žalosti. Kb. Budimpešta, 29. decembra. „Politikai Ert.* dodaje k vijesti, da će carski i kraljevski par već sulra, odniali iza krunisanja, ostaviti Budimpeštu i vratili se u Beč, ovo: kratki je boravak carskog i kraljevskog para u Budimpešti poshedica dvorske žalosti za blagopokojniin carem i kraljem Franjom Josipom, lcoja je zbog krunisanja samo na kratko vrijeme prekinuta. Svečanosti, koje bi se imale održati iza krunisanja, održaće se , nakon isteknuća žaiosti. Isto je tako vje-

Podlistak. Č I Ć A. (Iz zbirke ,,Tipovl“.) Poznavac sam ga već odavna. Ja sam njeg;; nazivao ,.čičom“, a on mene — ,,zanešenjakom“. Bio je vrlo, vrlo dobar čovjek. Prvi put ga sretoh u lftneburškoj pnstinji, prostoru izmedju Hamburga i Bremena, gdje sjedi pod jednim ogromnim hrastom i peče krumpire. — Kttda? uplta on mene. i rukom tni dade znak, da dodjem bliže. — U Bremen. — I ja ćtt. Sjedl. Eto pečem krumj>ire, a ti si sigurno takodjer gladan. — I jesam. U toj prokletoj pustinji nf za novac čovjek ništa ne dobije. — Fhe. mladićti moj. za putovanje treba prakse. ninogo, mnogo prakse. Treha poznavati ljude. a i mjesta. Eto, meni nije gotovo nijedan kutić Njemačke nepoznat, a poznam gotovo i svaku kuću. 7nam na primjer. u kojoj ću kući šta dobiti, a u kojoj neću, gdje će me na konak primiti, a gdje ne će. Znam na primjer eto, kako se i sam tnožeš da nvjeriš. da u ovoj lijepoj pustinji nigdje n'šta tte dob'ješ, pa ako hoćeš. da zdrav i živ prodješ. moraš da si napun ! š svoj torbak živežom, kao evo je sađa krttmplrima... „Ciča'* pultnu u žeru. pa nastavl: — f J da, mladlću, tako ti je to... A ipak vidiš. Ja najvolim putovatf kroz tu lijepu pustoš. Tuj se osjećam zado'voljnitn, svojlm. Nema tnj zlobe. netna him0 ^ n t »nWvarp.no*ft Sve U onakn vi«mo

istinito ... Eto, na daleko sama pustoš a po njo> zrnije i gušteri. Oni tuj caruju i nedaju, da im pridješ. Ugrizt će te. Ali cto ovdje pod ovakim lijepim hrastićem sa ovim kcmadićem zeleni, neima nikoga ko tc sincta. Ni ljutica ne će da amo pridje. Znade da joj ovdje nije mjesta i boji se. Udrit ću je. — Vidiš, ovaj. a gdje ćcš drugdje naći ma i jedno mjesto, gdje ne b' bilo zloberhimbe, zavisti, prezira ili bud čega što je gore i od zmija i guštera?... Gdje, mladiću moj. gdje? ... Uehe, znam ja to znam ali. evo, gladan si, znam, uznii — evo. jedan. dva, uztni koliko lioćeš. a evo na, I krulia, a evo na i soli... Jedi! jedi, mladiću moj... Jeo sam. Starčić kao da je uživao, kako mi ide u slast. Llce mu se sjaio od zadovoljstva, i on je možđa i po stoU pu: promttcao: jedi! jedi! mladićti moj!... Bio sam sit i htjedoh dalje. — Kuda^ promjeri me starac. — Iderr dalje ... — Ostan! tuj! on će zanovjednim tonom. Zr.r s' lud, ill šta ti je? Lezi l spavaj. Tuj sa tte putuje po damt. Vrućina je. Mogao bi pasti... Lezi. a kad zamrači. onda ćemo dalie. Do 6 Izjntra izašli snto iz pustinje i dobit ćemo mlijeka... — Od koga? — Hehe, znam ja lo, znam... Ne bpgaj se*.. Lezi i uživaj... užfvaj, mladiću moj!... Posh'šat sam I legao. Ležao sam dugo, a možcfa bl I Još dtilje, da me ne prodrma starčić, već potpuno spremljen na put ... • —'HoraJe Ajdemo! 161* tmn. Suticn ie vtvf davno zašln

i bilo nam ugodno. Išli smo dugo, upoređo, rnučke. Ja sam mislio na svoje tamo daleko. a on odbijao dim za dittiom iz svoje luiice i smiješio se . . . — Otkuda si? Rekolt tnu. — t>;a s. po zanimanju? Rekoti mu i to. — Kako dugo putuješ? Kako u jo na putu* 3 Je L otac živ, majka, seslre, Iraća? pitao starčić, a ja mu rekoh sve. — Vidiš, ovaj, — pore opet starčić — i ja sam b ! o’ mlad ... Hehe... mlad, zdrav ko jabtika. A evo, ovaj, sada sam, evo vidiš i satn, kaki sam...' I starac pričao sve daije i daije, laganije pa hržc. veselo pa tužno, pričao tnl je dugo i ispričao čitav svoj život. Bili smo islog zanimanja. On je b ! o malo sretan n svom životu. Na lnnogo je mjcsta radio. al! ttigdje trije dugo osi taiao. Mrzic je. duboko je mrz'o svaku krivlcu. svaku neoravdu. svaku prolekclju. A itiidući toea imarie innogo, nije se mogao nigdje naniieriti na posao. gdie bi bilo bf.š sve onako. kako bl r.n tn bio želio. ! zato je odilazio od svakuda. I miienjao Je dntle. dok ga više nlgđje tri'esu litjeii da nrime. I eu pa već sada 25 godina na cesti. \% jednog kraja u drugi. Upoznao je ljtide, upoznao je život. * Starčić' ie sveudilj nričao, odbijajući dim za d : rrom. a pokatkad bf izvadio i ri'nČić, krnu nektt. da obriše suzu... Unoznar sam u nierrtt čov'eka neizmjerno Jobro'e. koi' ie baš radl toga svojsrva i sltariao toi'ko. Kad je svrš'o, nrcišlo je ^"(*0 vremcua. a da nlje nrozhorio ni rrieči. Po kalkari hl tno t»V rvAflr.lftdpA I kniiA ria s«

bojao. da mu što ne zamjerint ili da ga ne sma ratn čttdakom, nastavio je i opet: — Fto taki sam... I ne mogu drugačije. Sto sam si već puta preduzeo, da budetn ko i drugi ljudi, da se prilagodim današnjetn životu, da satn sebe oclržim, da živim ali zaludu ... šta tnisliš, ima li još koga takog, kao što sam ja? Nisam mu odgovorio, nisam znao, šta da tnu odgovorim. Taj starčić probudio je u meni toliko novili osjećaja, da naprosto ne smogolt riječi, da imi što kažem. A iitio sam mu nitiogo, tnnogo da lcaženi. — Poknša' ću i opet!... nastavi opet starčić. Pokušat ću! Jest, i ja sam čovjek i iman: prava da živim kao čovjek! Jest, počet ću i opet raditi i prilagoditi se svemu. Trpjeti i — živjeti... Jest, živjeti kno Čovjek, a ne ovako... Jest, hocu, zbilja hoću... To nije grijeh!... ‘ZadaniJo je .,. Tamo iza grml'a pomolilo se sunce. veiiko. sjajno sitnce. !znajprije crveno, pa svijetlije i svijetlije, sjajnije i ljepše. — Siedi, da se nagledamo! ... Sjeli smo ! gledali stro, ttživa'i; nu nijesmo dttgo. Starčić kao da je orijednom poludio, skoči, zgrabi tne za rame i poviče: — Ajdcuio! Nije iskreno tti ono! ... Smiješ' se i oncm. što radi krivo... Kad smo izašli iz pustinie. bilo je sve onako, kako je rekao sfarčić. — Ti ajde tt treću kuću tta liievo, a ia ću evo u nrvu na destto... Dobit ćemo mHieka 1 Ne trebaš govorhl, ski'ti tćk kapu i moli!.,. A znaš li mrliti? .lftri.an nčennSf.,*- Dnbro 7.naš viprn-

jem ti, ali moli iskreno znaš... — dobri su to Ijitdi... daju, prem su izvarani.., Itna tr.nogo gadova, znaš. mole i varaju ... Zato moli, moli iskrcno, dobit čcš mlijeka, kns kruha ... Kad pnjedeš. opct tncii, iskreno, jer znaš drukč : je .. a onda me pričekaj na kraju sela... Ljudi vole da im pričatn a dobrl su, zaš'.c' da itn ne pričam?!... Kad se ra-edoh, odoh i pričekah starca. — Došao je veseo, izvanredno veseo. —Dobri st to ljudi, dobri!... U Bremenu se rastadostno. On ie otišao na jednu, a ja tta drugu stranu. * * * Zadnji put satn starca sreo u zimi u Bruu. Dcbio sam tamo posla, a on od nupora morao tuj tt bolnicu. Skup'jall srro za nj kolektu, a on se nećkao ria primi — Je li iskreno? pitao on. i tek kad smo se zakleli, da jesti, print.i dar. Drugovi se pobrinuše, da starč'ć, kad izadje'iz bolnice. dobije posla. Te* škorn im je rnukom to usr'jelo. a on je niorao svečano obećati, da će se primiriti. — Hnčii! Hoćti! I ja sam čoivek [ imam pravo da ž'rvim ko čovjck! Brl1agod ! r ćtt se ovotn svijetu, da živim.. To nljc erijeh!... 1 radic je... Radio je kako te mo gao. Pio ie uvi'ck mtičali'v. a drugovl su katknria opazJl'. ria — plače — ?.ta mii je?! Radl. t ako ne za* radi svoje nlftče, radimo nešto više ml, pa se iziodnači... Prošla je z !f "a. I osvanuo pr\l *ijeni prolietni dan. Nas nokoliclna sraja<»n,<| prcd radioniet m i čekauići dok zazv* nl •zvnnoi* už.ivasniA u oroiiemom iutrik.