Beogradske novine

Strana 2.

4. Januara 1916.

Beogradske Novlne

Cetvrtak

Broj 3.

idući ratni mjeseci dokažu, da naša ponuda za mir nije priznanje naše 9! a b o s t i, da nije pokušaj za spasava□je od sloma, onda će morati nastupiti Jeđan obrt Jer teško onim državn i c i m a, koji će za beskorisno prolivenu krv u idućim mjeseeima morati o d g ovarat i. ,K r e u zz ei t u n g": Već i sam oblik odbijanja dodaje prostom ,ne" protivnikovom jednu uvredu i ona se pooštrava pobudama, koja se ponudi za mir podmeću. Naš odgovor na sve to može dati samo mač. ,P o s t M naziva uzrike sporazumnih tila prividnim. Nota je novo iskazivanje tnržnje i volje o uništavanju Njemačke i ojenih saveznika. .Deutsche Ta ge s ze i t un g“: Bmisao je note, da se Njemačka primora na to, da prije svega popusti u belgijjkom pitanju. Deset vlada su se naroĆito potrudile, da prisvoje prostački naČin engleskog ministra predsjednika. Uvredljivi, i u medjunarodnom saobraĆaju sa neprijateljem nečuveni ton uzjrisivanja i grdnje bio dovoljan, da se Ivaki, pa i neposredni saobraćaj sa neprijateljem prekine. Naš odgovor na tu potu može biti samo: s kuršumima. ,Vorw§rts“: Pošto protivnici žele da produže rat, ne ostaje ni njemačkom harodu nikakav drugi izbor. Niko se ne S iože varati o tome, da iza odbijanja jemačkog predloga stoji nada, da će se Njemačka moći ipak oboriti. Tu namjeru i dalje osujetiti, leži u interesu njeniačkog naroda. Uorko razočaranie. P i s a n j e li o 1 a n d i j s k e štampe. Kb. Anisterdam, 3. januara. ,,N i e u w e Rotterdamsche Courant" piše: Odgovor je sporazurna priredio svim prijateljima mira jedno gorko razoćaranje. On znači odbijanje i ne đopu.šta dvojakog shvatanja. Kad je onie tako, onda je teško shvatiti, zašto je spcrazumu trebalo toliko vremena za sastavljanje te note. Ova nota u stvari nije ništa drugo, do li prepis članka ,,Timesa“ ili bilo kojeg drugog lista. Njezin se sadržaj može izreći u jednoj riječi: lzdržab'! Strašna je odgovornost, koju time na se preuzima sporazum; odgovornost, koja nije manja od one, koju su na se preuzeli začetnici rata. Engleskl listovi o odgo'-oi'ii. (Naročiti brzojav iBeogradskih Nov,'na;| Amsterdam, 3. Januara. „Allgemeine Handelsblad" javlja iz Londona: ,,Westminster Oazette" odohrava odbijanje sporazumnih si!a da pregovaraju sa središnjim vlastima, ali misli, da još jedan izlaz stoji otvoren, naime onaj preko Amerike i neutralaca. Odbijanje sporazumnih sila znači, da one iinaju izvjesne ratne ciljeve, o kojima se n e m o ž e g o v o r i t i, dok se ti ciljevi o r u ž j e m ne postignu ili dok neprijatclj na njili ne pris*a□e. Dokle sporazumni neprijatelievo prolazno povoljno stanje ne promjenu u svoju korist. mora se dotle radiii, a ne govoriti. ,,Times“ piše: Odgovor kazuje sve, što se kazati moralo, i to odlučno 1 snažiio. Njemačka nota bila je drska triumfalna pjesma, poziv, da se na osnovu pobjede njemačkog inilitarizma pregovara, koji su sporazumne sile riJešile da slomiju. jer se on nikako ne slaže sa trajnim mirom. Njemaćka nije ni približno kazala uslove mira, onako, kako je to i Wilson zahrjcvao. Mi nesumnjamo u co, da ćc sporazumne sile, ako Wilsonu odgovore, bar u g!av-

nim crtama naznačiti uslove koji sc mogu primiti. Kad neutralci budu saznali, da je Njsmačka htjeia naše uništenje, onda če boije nego Ii Uo sad razumjeti, što smo mi ćvrsto riješeni, da ostvarimo pnjem onih uslova, koje ćemo mi staviti neprijatelju radi vlastite sigurnosci i sigurnosti čovječanstva. „Morning Post“ pi.še: Stanje civilizacije još jednako zalitjeva, da se vodi borba do kraja. Nije nikakvo čudo, što odgovor sporazumnih si!a nema ničega novog. Nešto protivno ovome dalcko bi više ti oči palo. Odgovor sporazumnih sila je dakie važna moralna pobjeda civilizacije. Sporazumne sile se bore za pravdn i slobodu, i da postignu pokajanje (sancjion). S toga je mješanje heutralaca, koii pokušavaju, da sc uklone isprcd tili uslova, b e s-c i 1 j n a i osiaćc takva. Iz istog razloga mi izjavljujemo, da lr.ir, sa uslovitna Njemačke nije moguče primiti. Prvi yu5 od noćetka rata sporazunme sile su izjavilc, da o b e ć a ti j e N j e m a č k e n i j e d o v o I j n a o sn o v a za vaspbstavljanjc mira. Sporrtzumne sile nisu radilc lakoinišijeno. One su r i z i k I m a 1 e p r e đ očima, a u strahovitoj školi su naučili, kakav je rizik ovaj rat proiiv ljuđi, za koje ne p o s t o j i n i k a k a v z I o č i n, jer za njiii ne p o s t o j e n i m o r a 1 n i z akoni. Sporazumne sile rije.Šene su, prikupljanjem svih svojih pomoćnih sredstava, da sa ovim neprijateljem svrše sanio pobjedom. Nade u mir. Sporazum očekuje odgovorna s v o j u n o t u. (NaroSti brzojav »Bcogradskih Novlnatj Haag, 3. januara. n Daily News“ u svome posljednjem broju upozorava na jednovremene saglasne vijesti iz Kolna i Amerike o umjerenim njemačkiin uslovima za mir i veli, da bi prema tome bilo prenagljeno vjerovati, da nema više nade na skori mir. Radi se samo o tom, da se sazna, daji su njemačke namjere i predlozi iskreni. Odgovor Njemačke na notu sporazumnih siia kazaće nam, postoje li mogućnosti za mir. Ako nam taj odgovor bude pokazao, da se jedan pravedan mir može postići, a da se i dalje joŠ za godinu dana ne prolijeva krv, što bi nadmašilo dosadanje proiivanje krvi, onda bi sporazumne siie počinile zločin, ako bi htjeie, da mir samo sumnjivim vojničkim izgieđima odiože na njemačko zemljište; to ne bi bio samo zločin, nego i jedna glupost, jer ne postoji nikakva sigumost, da će mogućnost, da ćemo mi iduće nove godine diktovati naše uslove, poticati iz trenutnog stanja. Tairjanske demonstracije za mir u oči nove godine. CNaročlti brzojav „Beogradskih Novlna'.) Ziirich, 3. januara. iz sjevernih se talijanskih gradova javlja o velikim neredima u oči nove godine. U Padovi su i Miianu velike mase sveta, sa socijalistima na čelu, proiazile uiicaina i demonstrirale protivu rata i vlade. Veoma je u oči palo, što se straža nije nigde miješaia i što je dozvoljavala, da deinonstranti svuđa mirno prolaze. Tek ltoraci vojske bili su u stanju da mase rastjeraju i da demonstracijama učine kraj. KGtffl UlL Parada u Varšavf. (Nsročili brzo;*v »Beogr;.asKili Novini / Bcrliu, 2. januara. U Varšavt bila je o novoj godini svečana v jtia smotra, na kojoj je

JEDNA BOŽlCNA ŠALA SVTTOO ILIJE. Beogradska kozCrija. Bože me sačuvaj zlili godina, moliću se svakog većera od sada liogif. Hajde rat na zemiji. Biju se silni od siL nijeii. De, ijudl su, pa im i priliči, neka se biju. Ali, brate, kad sinoć zagtide grurururu — pa poćuti, počutf, pa opet — grufururu — ruru — . . . A ja ispustih krompir iz usta, ler ,,tiešto“ ml se znate prijeo krompir. Nije to da kažerte, da ovo — ono, nego ja znate ,,mnogo volim krompireI“ , Pa kad osu muuja za munjcm, pa grom za gromom? O, Prebiaga, Bogorodice, okupila moja baba u jcdnom ćošku. Pa da vidite. B ga mh i ja noćch da gubim „gradjansku kuraž“. Ili grmi il* sc zemlja ircse, setih se one narodne pjosme. Ogrnuli kaput i promolih giavu na polje, a!i u taj mah grom tresnu. immja sevnu : ja-ugiedah na sred avlije moga komš'ju, gde gleda gore u nebo, krsti se po stotinu puta i viče: O, Oospode, š.a je pa ovom Svetom Iliji. On se do sad nijc veselio u zimnjiin danima. Njegovo se bar znalo. Proaka o njegr.'en danu. po Jtuji put u prolcće, pa mirna krajina. Ali što gpd ja više kuražim moje v kućl, jer u njih ušao neki ,,zort“, a ono sve više rurura, rtmiru, pa rururururu . . . Nebo se zatnračilo, gustl obiaci sve više I više gomiiaju se jedan nad dntgim. A iza njih izgleda, da se negde u daljini vidl nešto svjetio. lept«, divnom esnrnoiu svjeiloš-

niiAUJtiUa t-li • I 1

Otpoče | kiša d« i>/va Uil, pa »ve jača i >ača. A Sveii IHia

baca „granate' s neba baiali, baca ... Pa tek zavitla ,,fcombu“, a ona svojiin odbleskom obasja mračno nebo . . . i nebo tni izgledašs nešto tajanstvenije, čudno . . . Nije to obična stvar. U sred zime, o BoŽiću, grmi i puca, kao da je Sveti llija. Sećarrt se one lepe narodne pjesme, kako je icdanput zagrmeo groin na Svetoga Savu, u nevremc. kad mu vriJeme nije, veli narodni pjesnik, I to davno mnogo davno još prije stotinak godina, a odiaJa veli se. ne patnte m stari ljudl. I evo sad mć da dočckamo opet (u retku nebesku pojavu, da grom zagrtni — o Božiću. Koliko ie saino ta šala našeg Svetog Hije napravila .,dar — mar“ u mirne nera'hijuće gradjauc. Onnljavina već popuštaše, nebo se poče razvedravari i ja se donekle nnririh, kad upade u ntoju kuću inoja jedna mala rodjaka. — Hajdete bržc. lnamn se nmogo uplašila, pa je teško — hoče da umre, uplašeno objašnjava ona. — De, Je, nije valjda baš tako veHtn ja, a l meni samo malo pre, bilo „sišlo srce u petu". Kad udjoit u kuću, imam šta i da vidiin. Na krevem leži moja rodjaka, metla krompirc na glavi Jn jc ,,vade“ vatru. a srce bije H, bije —- tup, tnpa, tupa, tup, ko malo pre Sv. Ilija grururu . . . grurttrurti . , . O, brate, 1 t : sveci neznaju (ta rade, objasnjivah ja „(ilozoisai'*. Uznemiravaju mirne žene. da dobijaju „Herzschlag“ i onda kada im innževl nisu kući. (A one to više vole. nego "“"IS ta nisam bk> ni igvrlio orator-

vojsci pročitana vojna zapovijest cara Wilhe!ma. Po proćiianju ove zapovjesti popratio je ovu zgodnom, simpatičnom i jezgroviiom be Jcm tamošoji glavni guverenr pl. Beseler, zavrŠivši trostrukijti „ura" u čast njcmačkog cara, austfijskog cara i apostolskog kra'ja Ugarske i njihovih zemalja kao i savezničke kraljevine Poijske, poslije čega su cdsviranc njemačka, austrijska i poljska narodna iiimna. Govor danskog I.ralja. f*‘Vwočiti br/oav »t>»ugia46Kih Novina«! Kopcnliagen, 3. januaia. Povodom svečanosti o Novoj godini, dao je danski kralj C h r i s t i a n ručak i držao je govor, u kome je medju ostalim i ovo rekao: Ovo je t r e ć i put, da dočekujemo Novu godinu za t r a j a n j a s v j e ts k o g r a t a. Ispunjcn sam žalošću, što nesrećne prilike u svijetu i ovdje u Danskoj ostavljaju svojc tragovc. ipak treba da smo blagodarn. na ntiru, koji nam je dosudjcn. Smijemo se nadaii, da će klica, koja se pojavila, d o n i i et i p 1 o d m i r a. Kralj je iziavio nadu, da če zemlja i dalje ostati u miru i završio je riječima: Bog neka euva Danskn.

Krizs u GrčkolItaHja nndi Grčkoj svoju pomoć. Kb. Lugano, 3. januara. „Kako „Corriere della Sera“ sacpštava, talijanski je poslanik u Ateni pontidio Grčkoj viadi svoje usluge u uspostavljanju dobrih odnosa sa sporazurnom. U tu je svriiu preporučio viadi, da — priini najnoviju notu četvornoga sporazuma. Rat na moru I pod Biorein. Bilausa pomorskog rata u godinl 1916. Misli se, da rat na moru u ovom velikom ratu nije od odlučnog značenja. Ovo je gleciišlc pogrjcšno, jcr sc konaćno ovaj cijeli rai u prvom redu i vodi za slobodu mora. Biće stoga od interesa, ako donesc.no bilansu pornorskog ratovanja u godini 1910. Silna je bi'.a nadmoć sporazumniii sila na rnoru u početku rata. Prema 4 i po milijuna 1011 a mogle su središnje sile da pos ave sanio 1,330.000 tona. Ova se srazmjera siia sporazuma omogučiia, da središijj^ sile gotovo posve zatvori od ostaloga svijeta. No Nijemci su svojim geaijalnim usavršenjem podmornica u godini 19 iO. postigli, da je nadmoć sporazuma na mcru postala gotovo smiješna. Usprkos strogoj blokadi plove njemačjčtrpodmorska čudovišta iz Evrope u Ameriku, i obrnuto kao da blokađe ni neina. To je p r v i dragocjeni uspjeh, š:o su ga u godini 1916. postigie sredlšnje sile. Kad baciino svoj pogled na same ratne operacije na %j)ru, vidimo, da se talijanska flofd poslije zadobivcnih udaraca u 19lS. god. nije više usudila, da zaviri u Jadransko more. Sklonila se u sigurna zakloništa i ogranićila se tek na manje akcije podmornica i pomorskih letilica. No ni u svom sigurnom zaklonu nije talijanska flota bila očuvana od udaraea austrijsko-ugarske ilotile. Jedan je od najvcćih talijanskih ratnih brodova. „L.ioiiardi da Vinci“ potopijen u utaretskoin pristaništu. Talijani su tvrdili, da je brod nastradao uslijed ekspiozije, ali uzrok te eksplozije nijesu još ni danas mogli da ustanove. Još je teže pogodjena Italija dejstvom austro-ugarskili hidroplana. Ovo je dejstvo primoralo Talijane, da ču-

bKAILA I GALAC.

veni svoj mlctački arsenai prcscle daIje na jug, a neizinjerna je štcta, šlo su je austro-ugarski piloti svojim bombaina nanijeli talijanski.n vojničkim uredjenjima i važnirn l'abrikania. U S r e d o z e m n o m m c r u igrale su u glavaom u'ogu podmornice. U Baltičkom moru postale su njcmačke podniornice v brzo gospodarima, te osudilc rusku fiotu na hesviesdcu. U Crnom ic tnoru uzaiud j oku.šavala % ruska flota, da spriječi prodiranjo središnjih vlasd u Dobrudži. Kad im je pak po svai prilici uslijed naiiada njemačke podmornice potopljen veliki brod „lmperairi<:a Marija'* odusiali su Rusi od dalnjih pokušaja slične vrsre. U S j e v e r n o ni su se moru prilike početkom 1916. god. zaoš:ri!e. Engleska je pooštriia svoju biokadu i nastojala da primora Holand'iu, da se umiješa u rat protiv Njemačke. Holandjani bili su budni, pa je taj pokušaj propao. Kad jc njemačka cfenziva prcd Verdunom sve višc uznemirivala duhove u Frdiicuskoj, Rusiji i Engleskoj, tražilo je javno mnijenje sporazuma energičnu aKciju engleske flo>.e. Tu su akciju Englezi i objavih Snn'slic se zajednički rad ruskili i engieskih s'la u istočnom tnoru. Ovaj je put imalo duči do zbiije. Velika se Bricanija konačno odlučila, da udari cijelom svrjom fiotom. Udarac je uslijeđio 3i. maja. Njemačka je flota dočekala lirojem nadmoćniju englesku fio'u i i.obijedila ju je. Engleski su gubici bili u ovoj bitci dvostruko vcći od njemačkih. No nije u tome sva važno^t njemačke jiobjede kod Skagerakka. Tom se je pubjeuom osujetio engtcski prodor u Bal.'čko more, a time prcprijcč^o i napad o tmlc njemačkih poiO/aja. — l'spješni su nje mački napadi na engleske obale, pnmorale Vei'ku Bri amju, da veliku množinu ramog marerijala vrati ratrag iz FrancusVe u svrhu odbrane svoje obale. Time je u veliko olakšan njemački front na zanadu. I krstarečki je rat u 10’6. gtd. postao življi. Njemačka je pomočtm lastarica ,,M 6 w c“ dva puta probila engiesku biokadu I zapijicnila vellki broj protivničkih brodova. Druga je njemačka pomoćna krstariea ,.ti r e i f ‘, zapodjela borbu saina sa nadmoćnom neprijateljskom flotom, rot"uiia jedan engleski ra:ni brod od isurtfi t'na. a više drugih tcško ošietila. Na žah st je 1 ,,Greif“ inorao da podlegne neravnoj borbi i po.onuo zajedno s englcskiin ratnim brođom. Sta da na kraju reknemo o trgovačkom raiu na morur' I’a svaki nam dan žica javlja o potapanju ovog ili onog broda sporazumnih sila. Ncka govore brojevi. Do 18. je febiuara 1916. potopljeno 1.250 00u tona sporazumnih brodova, a od 18. februara do konca godine 1916. preko 2,Vifl.onn tonai Nc-

stašica je brodova kod sporazuma usIijed toga pos ala aku na. Najvsći je uspjeh medjutim postig!a u 19td god. n.icmačha rarna podmornica ,.U 5.1", koja je, dospjcvši do američke cba!e, potapala ’edan sporazumni brod za drugim. I »akr sc i ojict jasno pokrzaia nadnit.ć njemačkog uma i njemačke tehnike, koja ćc na kraju i u pomorskom ra ; u dm’ie'i najJragocjeniju za'ogu budučcir. m.'nr oslubodjenje raoia od enlgeskc.g gjsjirdstva. P. L.

F,at sa Rumunjskom. .IAS. Život u drugoj prijestonici rumunjskoj. Petrogiiiuski list ,i.. ! r/evija Vjedomosti" donosi dopis svoga dopisnika iz Jaša, druge prijestonicc rumunjske, iz koga vadimo siijedeće: Hiljade bjegunaca našle su > r rlo nepovoljan prijem u Jašu, koji je već početkom rata prcpunjen dobjcglicama. Ncma ni jednog praznog stana. Za namještenu sobu, za koju se predje plaćalo mjesečno franaka, piača se sad 300 pa i 400. Nema mesa, šećera, sapuna, soli, pirindža, žigica, šokolade i t. d. Sve je nestalo. U zemiji petroleja nema petroleja. Kavane ne prodaju ni kavu, ni čaj. Ko je izdašan u novcu, može još da nabavi denaturalisan špiritus. Jaš sada vri od Bukareštana i stanovnika srednje južne R (inunijo. od sranaca, časnika i dipiouiata ememe, od ruskih i rumunjskili će:a. Svuđa se vide pokretne boinice i teška kola, natovarena vojnićkirn poirebama i prtljakom gradjanskib osoba. Opšti haos, jurnjava i strah. ćuju se svi mogući jezici: rumunjski, ruski, francuski, pa I. njemački. Oviin posljednjim govore rurnunjski Jevreji na njima svojslven način, te uz skromuu nagradu služe kao tumači izmedju Nijćmaca i Rumunja. Rusima su kao tumači dobro došii tamošnji ruski sektaši, pozna:i pod iir.enom ,,škopci“. Jer’nene uzimaiu za tumače samo onda. kad nemaju koga drugog da uzmu. Ruski je konsulat pun ruskih izbjeglica, kojc su stanovale u Rumunjskoj. Kod ruskog konzula su iz dana u dan redovno oko ofl osoba na ručku. Ruski vojuici, koji su odredjeui na ovamošnje boj'šte, ne pričaju ntnogo povoljnoga iz svcjih sela, od kuda su došli. Oni govcre skromno o svojim podvizima a s pošfcvanjem o neprijatelju. „Kod nas se na doirni — vele oni — ne zbiraju bogatstva. Privreda ide svuda. u nazad. Ljudi sa u ratu, ;e nenia rađne snage U toj nevolji žena prodaje oba vola za sto rubalja i nosi novac u štedionicu, gdje se ulozi milijunima nagomilavapi. Ali, kad sc scljak vrati doma, šta će oipočeti sa onih „uštedjenih s + o rufcaljaV Neče za niili moći ni pse o da kupi'*

sku reč a upade u scbu moja sestra. — Hajde, idi brzo za doktora. Naše M ... . de:e sc ujdašilo, pa udrl u vrisku, oće da umre, pa to je; a M . . . . se sve gruva u prsa. O belaja, cto ti sad. uzdišem Ja, | oblačim kaput da idem za doktora. Ali me sa poia puta vraiiše i objasniše, čim mu moja baba prebajala od „sekavine“ dete prestalo da pla'e i kao da se probudilo iz nekog sna, tako izgleda. All što se uplašila moja jedna rodjaka, a druge Iitelo dete da precrkne od stra', ntje ni čudo — ženske stvari, rekli bi. Ali, kako sam se nplašio kad sam Jutros sve čuo šta Jc poradio taj nesretni Sveti Ilija. Kočijašu N. komc se kola prevrnu1a, jer se konjl uplašiii od grinljavinc, siomljena noga. Doktor hv. umro cd r aralizc srca. Gospodju B. udario šlog. Gosjjodin profesor V. pomislio da aeroplani bombarduju grad i celu noć presedeo u podrumu, te juče ceo dan pario prozeble noge. Djavolasta gospodja M. kojoj muž več ne piše 6 punih mjesec', i gotovo bi želila, da postane malo l udovica. 'e da promeni ovaj „teški' život, od ,,golemoga* straha presedeia večc kod »voga komšlje gospodina N., koji je celu noć objašnjavao svojoj lepoj susedlcl, da su se ovako „retke“ nebesne prlllke deša/aie I u drugfm vrcir.enmia. i da se „zbog što se ;oga tiće“ ona ni mato ne piaši. Jedan naš književmk kaž« opet da Je izašao tek juč« u jutru oko 5 časova is kafane, Jer je tollko bio „nafatao Straf" od *.i M bomb!“ Sv. Ilijc. da je morao da prescđi cciu noć Ua keine-

raja, pored sve stroge policijske narcdbe, da kafane nc smeju biti otvorcne posle 9 sahaii u veče. I kao što vidite ta iznenadna šala Svetog Ilije, šta je kojc koine „pomutio konce". Pa i ja kad sam se u jutru probudio pažljivo sam giedao, kako je na polju. Ali srećom jutro je bilo lepo — kao da sinoč nije besneo —> Sv. Ilija. — slav.

Knližeunost.

,,Ka(endar za prostu godinu 1917„ lzdala štamparija vojne davne gubernlje“. Vanredne ratne prilike, u kojima se zcmlja nalazi, onemogučile su za sada izdavanje knjiga u Becgradu i Srbiji. No ipak nam ovaj kalendar pruža mogućnost, da o nastupajučim svijetlim praznicima pružimo kako omladini, tako i odraslima jednu publikaciju, u kojoj će naći kako zabavnog, tako i poučnog 1 korisnog štiva. U ovcm sn kaler.daru uzete u obzir objc azbuke. latinska i ćirilska, a neki su sastavi štampani i na jednoj i na drugoj, kao na primjer vrlo opširni kalendarski dio. Posiije samog kalendarijuma, koji obuhvata i novo i staro (gregorijansko i julijansko) računanje vremena, doiaze podaci o pomračenjima sunca, izlaženju sunca i mjenama mjeseca. U poučno-lnformativnom dijelu kalendara naćiće naš svijct podrobnog obavještenja odnosno dvalu najvažnijih pitanja, na ime sakupljene podatke o odredbama za putovanje po Srbiji, iz nje I kroz nju. — što će mnogome uštediti zamašno raspitivanje, kao I do titnica iznešene oodatke o

uredjenju poštansko-telegrafs k e siužbe u dijelu Srbije. koji stoji pod c. i k. vojncm upravora. Ne manje korisni su podaci u slijedećem čianku, koji govori o saJašujoj administrativnoj podjeli, veiičini i broju stanovništva c. i k. okupacijonog :eritorija u Srbiji, kao i o novoj opštinskoj uredbi. pošto će u njima svijet naći zgodmh uputstava za opštenje sa c. i k. nadleštvima i vlastima. Dva se tiću napisa jednog najvažnijeg i najbiagodarnijeg poija za rad u okviru našeg narodnog živo.a narodnog zdravlja. To su članci „0 lekovitom bilju" i .,0 zaraznim bGlestima" od dr. Jos. Marošcviča. U zabavnom pak dijelu nalazimo po jeđnog odličnog predstavnilca obiju dijelova naše književncsti. l’u je pisac „Koštane" i „Nečiste krvi“. slikar juž^ ne Srbiie i „turskng zemana". naš ocK’ lični srpski pripovjedać Bora S t a nk o v i ć sa jednom svojom, do sada još neobjavljenom dirijivom novelom — ..Mati“. Pored niega nalazimo uglednog hrvatskog dramatičara dr. Miiana Ogrizoviča, pisca „Hasanagin'cc'*. sa novelom „Sta Ijubav može'k u kojoj se veliča ljubav i sloga izmedju dvoimenih predstavnika jednog istog naroda. Uz to se sklađno pridružuje jedna kratka, ali koncizna raspravica dobrcg poznavaoca naše narodne umjetnostt pod nasiovom „() umjetnosti kod Srba“. * Od osobite je važnosti u ovom kalendaru i vrio obilni 1 odlično credjeni oglasni d I o. U njemu su zastupane skoro sve uglednije firme u Beograda 1 unutrašdjGSti. kao > vrto vcllki broj važnih izvoznićkih kuća u monarhiji. tako da on gotovo predstavlja iednn malu. improvizfranu adresnu knjigu.