Beogradske novine

Strana 2.

5. januara 1916.

Beograđske Novlne

PetaK

Broj 4.

Vjekovnl su ratovi svoilm krvoprolićem zaicnojili » ućiuili plodnom besarabsku zemlju, a skoro svi narodi, koji su se nekada borili oko Besarabije, I danas imaJu svojih potomaka u toj zemlji. Turcl i Tatari podsjećaju ua vladavinu kana i kaliie, Bugari na seobu svoga naroda sa istoka k zapadu, dok su se Kumunji i Malorusl mirno jjaselili sa istoka i zapada. Docnije u 18. vljeku, naišll su i njemački naseljenici. Do ovoga rata, nailaziii ste, pored ruskih, rumunjskih i bugarskih, i na čisto njemačka sela. -Sada su ovi njemački naseljenici u toku rata evakuisani u unutrašnjost ruske imperije. A ta su njemačka sela u Besarabiji bila najuglcdnija od sviju, kako u pogledu reda j čistoće, tako i u pogledu pri.vrede. Ta seia se sastoje većinom iz jedne velike ulice, naćičkane kućama, ispred kojih se nalaze dobro njegovane baštice. Kuće su večinom od naboja, ali sve lijepo okrečane, s čistlrn prozorima i zelenim ili ugasitiin zaklopcima. Sjenoviti bagramovi, zasadjeni ispred kuća s obje strane duž ulice, naročito u proleće svojim bijelim cvijetom uveseljavaju oko i očaravaju njegovim prijatnim mirisom. Skoro svako selo ima svoj trudno podiguuti ,,ribnjak“, u kome se posvednevno osvježava dobro uranjena stoka, a naročito mali, ali istrajni i naočiti konji. Veća mjesta iinaju veliki zajednički koš, u koji se svake godine zbira izvjesna količina rezervne hrane za slučaj nerodice. Daleko u polje pružaju se đobro obradjene oranice, koje donose bogate plodove svakovrsne strmnc hrane, a izmedju njih nalaze se oranice, tako zvane ,,baštani“, s Iuikuruzom, izmiješanim s lubenicama, dinjama i bundevama ogromne .veličine. 1 vinogradarstvo nije zanemareno, a kultura duvana takodje nijc neznatna. . Po prostranim stepama pasu mnoge hiWde ovaca i vere se bezbroj divlje i pitome peradi, ova u korist seijaka, ona na radost lovca. Na velikim rijekama, naročito na plovnom i adama načičkanom Dnjestru sve gamiže od pataka, gusaka i drugih plivačica, a po stepama jata prepelica, jarebica i drugih čepkalica. Naročito je bogat lov u dropljama i vivcima osobito u jesen, kad se u gustim čoporima spreniaju za put u južne, topiije predjele. Svakim hitcem obaraju se tada po 5 do 8 komada. Posiije njemačkih dolaze bugarska i rumunjska, dok ruska, u sravnjenju prenia onima, opadajn. Kišenjev je glavni grad Besarabije, docluše veliki, ali maio lijep grad. A i ostali manji gradovi Besarabije nijesu baš ninogu primamljivi. Bogati posjednici provode vriiemc većinom samo preko Ijeta na svojim inianjima, inače stanujn obieno u Petrogradu, Moskvi, Odesi, Kijevu, na Krimu ili u Kavkn/u, u koliko nc pretpostavljaju, da svako godine putuju u inostranstvo, što svaki br.lji Rus rado čini. Privezan za svoje imanje je samo seljak, a u prvoj liniji njemački knlonista. Ali, to je biio prije rata. Sad je preko dva milijuna tih kolonista otrgnnto od svoje grude i rastureno po Rusiii. — da ii i u čiju korist, poltazaće vrijeme. Rmnunjsha kralievska porodica kod cara(Naročili briojav sBeogradskih Nov nav Budimpešta, 3. januara. „Pester Lloyd“ saznaje iz Amsterdama: Za vrijeme svoga poslijednjeg borav-

Djed pogbeda u mjesec, koji je baš tada iziazio iz oblaka, i poče pričati osobitim, otegnutim, zagonetnim giasom, kojim sta,i ijudi pripovijedajn tajanstvene pripovijelke iz prošlosti. — A — da...Bj 2 še baš ovakva noe kao većeras. Mjascc ista ovaku sijaše, a nvijejde svjetlucalm... i ta je bita, mogu ti reć» tačno, ua badu|3 veče... Tako se dobro sjećam, kaa da je juća btiio. Stajao sam sa Paraskom tamo kod ograde. gdje je onaj tvelvki sivi kaiueui.. i tada je on ontlje ležao ista kaa i sa4 2naš ii, Vasiljko, kajiun iivi lijepim životom? On mnno kii ondje statinaina i hitjadama godina, ne miče se i ne mijiflja se- Kakav

jp bta, takvi je ostao; samo se u aemtji mata dublje ukopao-.. Mora, da je Ujep« bib kaou ul — Ali iumen oišta ne osjeća, djedo! — He, ne osjeća ništa! To i jest dohra, jsr uišta ne osjeća; pošto ništa ne osjeća, »ata ga ništa i ne bol»... No, dakle, sluš j! ja i Paraska stajaii smo na obaii ko . onoga sivog karaeaa. Paraska je hila neobićno i j.pa djevojka... Pkteoice joj bjehu vrlo lijepe. Kako joj je Dokojna Marija Ahramovna strašao ćupaJa s 'kose (ona je bila siroga gospodarica, joj, joj, apravo kao zvijar u obliku žene), k. ko je Strašno čupala, aii opet, kažem ti, pietenicc bjehu vrto Ujepc. Paraska bi katkada njima umotala vrat kao šalom i onda bi iit »vezata na nzacs Bila je krupoa i chiga, nih obrazta, usne kao trešnja, a oči one dvije sjajne zvijezde, vldiš U ih, i torr.ja crkvenog? Takve bjehu oči traskc. No, ni tvoj djed nije onda bio Što je danas. On je bta Jin mladie, ju govoraiiu djevojkc, da je iijepi 1 i tnisliin, <i», crvenik, kad /olto

ka n K1 š 1 n j e v u carska je porodlca prlmlia posjetu kralia Ferdinanda, kraljice Marije 1 prijestolonasljednika. Posjeta Je trajala nekoliko dana. Za vrijeme bavljenja kralja u ruskom glavnom itanu došao je i ministar precls,etinL- t tianu i bio dva puta u audiienciji kod cara. Kako se govori, ticalo se pitanja, da se utvrdi mjesto'gdje bi se imala nastaniti kraljevska porodlca, čim daije bavijenje u J a š u uslijcd ratnih dogadjaja postane nemoguće. BJegstvo iz Galca I Braile. (Naročiti brzojav »Beograđskib Novina«/ Budimpešta, 3. januara. Ovdašnji listovi imaju ovaj brzojav iz Stockbolma: Stanovništvo napušta Galac u paničnom bjegstvu. U Galcu se već čuju topovi. Bjegunci koji su u Odesu stigli pričaju, da su sve vlasti napustiie Brallu.

Krizo u GrčHoJ. Grčka vlada i nota četvornog sporazuina. (Naročiti brzojav »Beogradskih Noviaa«; Lugano, 3. januara. Prtma saopštcnju „Corriere della Sera“ u Ateni vlada mišljenje, da će grčka vlac.t primiti poslijednju notu četvornog sporazuma jedino u cilja, da bi se izbjegle zle posljedice. Novine, stanovništvo i vojni krugovi se drže potpuno mirno. Grčka oteže sa odgovorom. Otišli sporazumni poslanici.Talijansko posredovanje. Kb. Lugano, 4. januara. Grčka još nije odgovorila na notu Četvornog sporazuma. Kako „Matin u javlja, vrši se prenos grčkih trupa u Peloponez tako skučeno i lukavo, da četvorni sporazum ne može imati još onu sigurnost za svoje trupe, koju želi. Francuska i Engleska, koja je lorđa Granvillea postaviia za svoga punopravnog diplomatslcog zasiupnika u Soltfuu, pokazujii sa svim jasno da su voljne da potpomognu Venizelosa. Posianici Erancuske, Engleske, Rusije, Rumunije i Srbije otputovali su sa svojim zemijacima, koji žive n Aleni, na Salaminu, i ostaće na brodovima koji se tamo nalaze. Medjutim talijanski poslanik pregovara sa atenskom viađom u smisiu posredovatija. Turinska „Štampa“ ističe u svo.oj vijesti iz Rima, da Italija igra sada pravu ulogu zaštitne sile Grčke i namjerava, da svojim uzdržavanjem prema Venizelosu zadobije osobito povjerenje i nakionost atenske vlade i kralja Konstantina. Prema talijanskim vijestima već se jako osjeća dejstvo blokade na grčkim trgovinia za životne namirnice. Rnt na mcru I peđ morc.ru Njcniačke podniornico na djeiu. Kb. Beriin, 4. januara. U blizini je M a 11 e prema vijesti „Vossische Zeitung"-a torpedirala jedna njemačka podmornoca irancuski ratni brod „Verite' 1 (14.870 tona), te ga teško oštetila. Kb. Bern, 4. -januara. „Matiii" javlja iz C li e r b o u r g a: Pomoćna je engleska krstarica „Rouen", koja je obavljaia izvidnieku siužbu, u noći od subote na nedjelju odaslala molbu za brzu pomoč iz zone Casqez. „Roiten“-ii je odaslat u pomoć brod „Centaure", a)i se nijedan od ovih brođova nije vlše vratio. Kasnije su nadjene 4 lješine mornara sa broda „Ropen". ‘ Zahtjev za naoružanie neutralnih brodova. (Naročiti brzeiav „BeogradskiU Novitia'‘.) Berlin, 3. januara. „Vossisclic Zeiiung" javija iz A m sterdama: Kako se iz L o u d o n a saopštava, engleska vlada je poslijcdujili dana saopštila neiitraluiin brodarskim društvima, da svi neutralni parobrodi, koji posredno »ii neposredno izvoze transportc za englesku vladu, moraiu biti naoružani, inaee će z» njih englcska pristaništa biti zatvorena. Lloyds nc prima više osiguranja za one vladtnc transporte koji nisu naoružani. tioua Gadlmi. PiUem kod engleskog uduistra predsjedai« ku o uovoj godiiU' (Naroćlti brzejav „Beogradskih Novioa Berlin, 3. januara. „Uerliiftt iageblatt" javija iz Haaga: Miuistar predsjednik Lloyd Georges, po saopštenju engleskih* hstova, primio je ainerićkog poslanika u oći nove godiue i konierisao je s njirne đvadeset miuuta, zatim je prirnio poslanike Rusije i Francnske. „Manchester Ouarđian" veii, da ti prijcmi potpuno remete dugogodišnje običaje, jer je do sad diptamatske posjete primao samo ministar spoliuih poslova.

HjenaEk«. Parlamentarnl sastanak. (Naročitl brzojav „Beogtadsklb Novlna'.) BerJii), 5. jauuaia. Na poziv predsjeđuika njemačkog Reichstaga sastaće se 19. jenuara u Berhnu predsjednki parlamenata sređišnjih vhisti. Kako tvrdi „Berliner Tageblatf', p ma nikakvoff Doiitićko^ već mu je jedino cilj medjusob-

no iično upoznavanje i neobavezni, nezvanićni razgovon. Sastanak će trajati nekoliko dana.

ernd i oKoikii. Služba božja o Božlću <i Bcogradu. II pelak na Tucin-dan iutrenje sa carskim časovima u 7 sati izjutra; Usubotu na I3adnji-dan jutrenje i Iiturgija Svetoga Zlaiousta u 7 sati izjutra. Večernje sa iznošenjem ikone Sv. Hristova Rodjenja u 3 sara po podne. U nedjelju na RoŽić počinje u 6 sati izjutra veliko povečerje, iitija sa osvećenjem hljebova, jutrenje sa polijelejem, a zatim liturgija Vasilija Velikoga; U ponedjeljak drugi dan i utorak treći đan Božića jutrenje u 7 sati a iiturgija Sv. Zlatousra u 9 sati prije podne. Večerme i: 6 sata po podne. ispravka. Na kraju se je našega jučeranjeg podlistka, „Naš vodj“ potkrala jedna grješka, koja mijenja čitav smisao dotićnoj rečenici. Stampano je: „Eto! I to ima da bude gias puka — glas istine . . . To je glas besavjesne rtilje, koja će u jutro da lovorom ovjenča svoga miljenika, da ga pod veče na k r e v e t u ovakvog lopova razapne . . .“ Ta rečenica ima ispravno da glasi: „Eto! I to ima da bude glas puka gias istine . . . To je glas besavjesne rulje, koja će u jutro da lovorom ovjenča svoga miljenika, da ga pod veče na k 1 ev e t u ovakvog lopova razapne . . .“

Iseiila u nekl drugi stan, da se prijave predsjedništvu opštine grada Beograda radi prijema istog novca. Da se javl opštinL Predsjedništvu opštine građa Beograda potrebno je da se prijavi radi prijerita novćane uputiiice gospodja Milka Miiovanovlć. Traže se. Umoljavaju se niže imenovana lica da se jave lJruštvu Crvenoga Krsta u c. i k. Gen. Uuberniji u Beogradu Simina ul. ŽU i to: Udje: Katarina Petrović poštarka, Milica Ostojićeva telegrafiskinja. Gospoda: Milisav Milutinović poštansko-telegrafski činovnik, Djordje Popović pcštansko-telegrafoki činovnik, Veselin Petrovič upravnik pošte, Dimitrije Pavlović računoispitač, Milan Damnjanovič ekonom iz Mitrovice na/K., Vlada Petrovič advokat iz Skcplja, Dušan Petrović računoispitač, Josef Tirić podšumar iz Mitrovice na/K. i Milan Anastasijević ekoncm iz Tetova. Vjeridba. * Ignjat S c h! a n g, rabin ovdašnje jevrcjske crkveno-školske opštine eškenaskog obreda vjerio se s gospodjicom Emom Schweitzer iz Zagreba. Cijena sijenu. Pošto je u beogradskom okrugu ostala izvjesna količina sijena i za prodaju, koja će se po odobrenju donijeti i u Beograđ na prodaju, ođredjena je ova zvanična najviša cijena siienu i to: Presovano sijeno 6.— kruna, a rastureno 5.— kruna od sto kilograma. Skreće se pažnja zainteresovanima, da je strogo zabranjena prodaja sijena po skupljoj cijeni. Nadjeno i izgubljeno.

Pioviđba. Prvo c. k. povk. čeno dunavsko parobrodarsko društvo izvještava nas, da je uslijed nastupanja zime do daije naredbe obustavljen prijem robe za L i n z, P as a v u, (Passau) i Regensburg, kao i iz tih mjesta. Priieui pomoći. Prema narcdbi carsko i kraljevskog zapovjedništva mosnc brane u Beogradu obraća sc pažnja svhj^ oniina, činovnicima, penzionerima, peiizjonerkama, koji primaju pomoć na blftgafjni ovoga zapovjedništva, da u bu'đnćb uvijek moraju Učno sanri doći, da pomoć prinre na ovoj kasi. Nijedno drugo lice više neće moći primiti ni za koga drugoga potnoć I na ovoj biagajni. | Putovanje 11 a bugarsku oknpacijonu teritoriju. Gradjaiistvo iz oblasti c. i k. vojne glavne gubernije i iz Albanije može u oblasti pod bitgarskoni ypjnom upravom putovati samo tada, ako .sebi prethodno izdjcjstvuje odobrenje 'Za'fto od strane moravske vojnc inspekđjone oblanti u N i š u (Štab na moravskata Inspekcijona obiast) odnosno mačedonske inspekcijone oblasti u S k o p 1 j ii. Bez takve dozvole c. i k. vlasti neće izdavati dozvole za putovauje u one krajcve. Opština gratla Beograda izvjcštava gradjaustvo o tomc radi znanja i npravljanja. Prijava prlvatnlh dohodaka. Carsko i kraljevsko zapovjedništvo mošiie brane u Beogradu čini pažljivlni j s\ a ona lica, koja in: iju zarade ill prlvatnih doliodaka, a u isto vrijeme primaju pomoć na blagajni carsko i kraljevskog zapovjedništva, da ovo neizostavno jave gornjem zapovjeduištvu u narednom odeIn, soba 15. Ko ne bude ovoj naređbi slijodovao biće odgovoran. U dobrotvomog bazara. Uprava c. i k, dobroivornog bazara nas izvješlava, da će se sutra, 6. o. mj. za nspomemt ru krunisanje u Budimpešti, prirediti prodavanjć pantljičica za pripadnike austro ugarske vojske sa austro-ugarskim zajedničkim grbom i natpi&om: .Beograd, 30, decembra 1916. god.“, Pantljičice će prodavati dobroveujne bolničarke ovdašnjih rezcrvnih bojnica „Brčko* i *Bmo“. Cijena ć« im biti za oiicire X K-, a za vojnike 40 helera, Qvim se zvanično završava rad ovog bazara. istoga dana od 4 —1 po podue biće vojnički koncerat. Od priloga stiglo je: Od kaiane i gostionice „Kod cara“ 70 boca vina. Sredinom će se januara objaviti pođrobui izveštaj o radu bazara. Da se jave uredu potpis čnovnika. Radisav Matić, komaHdir kazneiiog zavoda i Miroslava Jovaaović teiefoniskiuja potrebno Jc da se «dmah jave g. Viadi Jovanoviću, u uredu za potpis čiuovuika, umirovljenika i umiiovijeBica, radi prijcma svojih zaboravljenih lcgitirnacija. Traž« se peioro siročad). Nlilutin Nedić poslao je iz. iaoMj.mstva izvjcsnu sumu novaca prcdsjedništvu opštiuc grada Beograda, da se ista preda petarici siroćadi, koji po njegovom ondašnjem izvjcštaju treba da stanuju u Takovskoj ulici bro* 43t . Kako u istoj kučl sada ne stauuju Hca, kojima je namjenjen novac, to sn polivaju lsta deca, koia »u sa .vjerovatno

F. Marković izgubila je 3. o. mj. u e(apnom poštanskom uredu jednu žutu kožnjn torbicu s legitimacijama i 28 kruna. — Ed. W i c h 11 od 2. poljske željeznićke čete, izgubio je 1. o. mj. jedan džepni kalendar s legitimacijom i 20 kruna.Pošteni naiazači neka predadu nadjene stvari redarstvenoni zapovjedništvu. U Makenzijevoj ulici nadjen je novčanik sa sadržinom. Sopstvenik ga može podići kod redarstvenog zapovjedništva.

Ifirodno zdrtsulie. UeKouita snttsa ooćtt. (Od jediiog Ijekara). U švedskom listu „AuftonbladeF'-« j iznosi jcdan Jjekar slijedeća poučljiva saopštienja: Kođ mnogih hroničnih bolesti pokazalo »e, d,a voće ima veliku Ij :kovitu inoć. Kao iako svarijivo ono daje tijelu odiično sresK-o da se nađoknadi utrošena snaga mišića. S čudjenjem se može zapaziti, kolijci okrepijavajući nticaj iir.aju izvjesne vrste .voća na zamoreno tijelo. Voće mnogo još doprinosi stvaranju redovr.og stomačnog soka, čime se u mnogome olak&ava varenje ostalih hranljivih tijela, dokie jednovTemeno kise'ina voća utiče nbistveno na množinu hakterija koje se iu stomaku nalaze. Svježa jabuka svaruje se i u siabom stoinaku u toku jed.nog do dva sata. Dobie, svježe jabukc potpomažu varenje, sprije&avaju zatvor i onemogućavaju bokšliivo stvaranje kiselina. Na grozničave utiče j ibuka osvježavajući. .Ona sadrzi u sebi fosfora, pa je s toga vrlo probitačna za starija lica, koja pate. od skrečavanja. Osim toga je jabuka dobro hranijivo 6restvo za slezinu • a time i za mozak. Jabuka iina svoga utieaja i na žlvčanc bolesti, pa je s toga i sredstvo za uniirivanje i piotivu nesanice. Jabuka ćini dobre usluge kod bolesti vrata i kod bronhialnih katara. Jabuku treba .isjeći u tanke kriške, preliti ih ključaldm vodom, ostaviti da se malo upiju, iscjcditi ib, pa dobijeni sok zašećeriti i popiti. L i m u n je biser inedjti voćem. Njegov sok iisti krv, prodlre j čisti sve siuzokože i Žljvzde tijeia- Ako se trajno i umjcreno jede. iimun šta vi§e ponpvo oživiiuje umrtvljena mjesta sluzokoža, To se n. p-imjer ino|e zapaziti u vrat«. Linum rastvara obrazovanje kamcna, kostobolje i reuraatično otake i ubija obrazoVanjd gijivica (difteOn skuplja krvne sratave i utiče na I zaustavljanje kvvt. Smokve jurme veoraa su hrauljive, ali u isušenom stanju gube dijelimično svoje djt jstvo. Pomorandža utiee blago; njen aok protbre shizokože i ekktriše ih. Limun ipomorandža sihže električne gorke sokove. Kruške su vrlo hran’jivc, u njima ima mnogo kreča, kojj fini dobre usiuge obrazovanju kosftju. Njih u giavnom pfjttvačka rastvara a bubrezji ih hiče. S toga one j tlco utiču na noferaću, dafeko jaće nego R druge vrste voća, ah škode stomaku i crevima ako s» dobro ne sažvaću tako esto rdjavo utiču i na slabe bubrege i stješnjavaju osetljivije mokraćne cevi. Stjive su tako isto branljive. Gne I utiču na creva, s toga se 1 đobija proliv ako se mnogo jcdu. Kako se ijuska vrlo lako ukiaeli 1 uzavri te time izaziva natSraanje stomaka » obrazovanje gasova, fotrebno ih pri KUi hušbti.

Oroždje 6sti knr, piuća, džigericu rV utrobu. Ljjske sadrže u eebi oživljavajuću taninsku kiseiinu. J a g o d e sadrže mnogo fosfora i 9 tcr* ga su one odlična hrana za živce. Ali ak<K se mnogo jcdu izazivaju groznićavo stanje. O r a s i sađrže u sebi živčanu mast, na* ročito kokošiji orasi; njih treba zrele jestf. Badem jlješnici u svojim ijuskama sadrže uešto cianove kiseline, s toga oni lako izazivaju promuklost S toga dij-ta voća utioe biagotvortio na svakog ćo\jeka koji pati od gojaznosti (nagomilavar.je sa!a) i boles.i džigerice. Kcji hoće da mršavi treba da jede kisekj voće. Lica, kcja imaju mnogo stomačne kiseline, dobro će ćiniti a.<o rr.j :sto kiselog voća j*du šijive, kruške i smokve.

infoang pnvreflo. Httpomene iz niefe foueda.

1. Kako da posiupaš sa pripiodnira bikom? Priplodnog bika moraš prije svega dobro da hraniš. Daj mu prekrupljen ovas i najbolje sijeno, i poj ga uvijek svježom vodom. Na timarenje nesmiješ nikad da zaboraviš. Navikavaj bika na kretanje, jer u staji iz dosade navikne na bacanje sjemena j uzaludno gubi plodnost. Bika nikad ne isteruj na pašu, u društvu sa kravama, jer od čestog skakanj'a na krave koje se vode, jako osiabi. Pametno ćeš učiniti, ako bika naučiš na rad u jarmu i to ti ueće zadati mnogo muka, jer se mlad bik lako uči na rad. Ako kod bika za đugo ne dođje polni žar, onda mu daj ovsa i isteruj ga zajeđno s kravama na pašu ili ga drži u staji pored krava. Ako ti se đesl đa bik postane ćuđljiv ! zao, to moraš prije vremena da ga počistiš, onda prije no što uradiš pokušaj još

i ovo: 1. Sa njim postupaj što Ijepše možeš blago i prijateljski. 2. Kaznl ga samo u krajnjoj nuždi. 3. Gledaj da bik na tebe navikne tvojim lijepim postupanjem i što ćeš mu kadkada pružiti onu hranu koju on voli. 4. Bika navikni još od mladosti da ga na lancu ili pomoću nosne alke vodiš. Alku mu udri, čim navrši jednu godinu. 5. Kad izvrši skok i uvedeš ga u štalu, podai mu malo od one hrane koju on voli. 6. Bika nikad ne uči na maženje. 7. Dobro je da bika naučiš i na rad, s kolima iii u plugu, jer koliko se zna, bik dobrcdušno pođnosi rađ. 2. Kako da postnpaš s kravom pri muži? Ako si dobar muzar, onda ćeš od tvoje krave više mli.ieka dbbijati. Rrđjav muzar može kravu više ili manje i da iskvari, čak šta više i da je upropasti. Prije svega kravu muzi cijelom rukom, i nikad kravi ne isteži sise. Samo pri kraju muže kad hoćeš da se uvjeriš, da Ii u sisi ima još mlijeka, možeš sisu istezatL U opšte za inužu treba da upamtiš ove savjete: 1. Svaku sisu izmuzi dobro, jer je vrlo škodljivo da u sisi ostane mlijeka. 2. Mlijeko se luči i za vrijeme muže I zato nikad sa mužom ne žuri. 3. Prije muže uvijek operi dobro ruke i rukave zagrni. 4. Prvo mlijcko izitiuzi u šaku 5 probaj da li se menja. Jezikom nikad ne probaj prve kapije mlijeka, jer u tora mlijeku ima klica raznih boleština. 5. Za vrijeme muže s kravom postupaj prijateljski i blago. 6. Izbjegavaj grubu psovku, batine i udaranje, jer kad se s kravom grubo poj: stupa, ona irvijek miijeko zadržava. , t 3. Kako da njeguješ kravu poslije t<£ lenja? Ako ti se krava lako teli, onda za nju nije potrebna neka naročita njega, ali ipak upamti ovo; 1. Kad se krava oteli, nateraj je uskoro da ustane, da bi na taj način predupredio izbacivanje materice. 2. Po svršenom telenju donesi teie kod krave da ga oliže. 3. Kad se tele osuši, tada kravl pruži nešto mlakog napoja, I dobrog sijena u maUm količinama. 4. Kravu pokri pokrovccm samo tada ako je u staji hiađno. 5. U opšte, kravu ne preopterećuj hranom i koje čim, da ne bi groznicu dobila. 6. Ako krava jako krvoKptL osrootrj dobro Ktečenu krv. Je U kiv tamno crvene boje, onda se za kra\it ništa ite boj, afto je na protiv jasao crv-ene boje, onđa je to več ozbitina stvar, ) u toui shičaju najbolje je da se pripremaš za klanje i neizostavuo pozovcš marvettog jjeftara. Klanju prbtup* ođmah čim primj'etiš da su poine usni'me postato btijeđ-i, nši 1 rosovi se osjećuju hladni f krava prestaae <fa pitživa. 7. Ako krava poslijs teškog lileuja __ odveć maiakše i za neko se vrijeu« 'tzgubi, onda se prroremi za klanje, aU priže ■o šio to wčmiš. polinšaj (Lt ie povratiš I oiačaš.

Tega radi uzmi 200 grama običae raklje. dodaj nešto vode 1 šečcra 1B mjesto svega ovoga uzmi pola litre vina. Kravn pritaui trljai dobro p© rebrima I ledjima siaranira gužvama. Ako se krava oporavi i tit, daj joi malo dnhrmr napoja od i a Ako tiš l p5niu Ml, način. ako