Beogradske novine

Izlazi:

dnevno u jutro, ponedjeljkom poslije podne.

Prodaje se: u Beogradu i u krajevlma zanutimodcarskolkra- C h h Ceta po cijeni od u Hrvatskoj-Slavonlji, BosnU Hercegovini i Dalmaciji po cijenl od izvan ovog podrufja .

P r e t p I a t a: za 1 mjesec u Beogradu i u krajevima zaposjcdnutim od carsko i kraljcvskih ćeta K I 30

8 h . 12 h Oglasi po

u Ilrvatskoj-Siavonijl, BosniHercegovinl I Dalmadjl K 2'40 izvan ovog pođručja . . . K 3'cijeniku. —:

Uredništvo: BEOGRAD, Vuka Karadžlća ul. broj 10. Teiefon broj 67. Uprava |-prlmanje preplate Toplićin Venac broj 21, Telcfon broj 25. Primanje oglasa Kneza Mihajla ui. broj 38.

Godina III.

RATNI IZVJESTA3I Izvještal austro-ugarskog slavnog stožera. Kb. Dcč, 6. januara. Istočuo bojište: Front maršala pl. Mackenscna: Naši su saveznici juče očistili od ncprijatelja vacarenski zetnljouz i zaposjeli grad Brailu. Neprijatelj je odstupio preko Sereta. Istočno su od GulianeaRomn i c e n i a čete generala pl. F a 1 k e nhayna probilejako izgradjene ruske položaje pa prodiru dalje prem? Scretu. Front gcneral-pukovnika tiadvojvode J o s i p a: Borbe u oblasti P u t n c i Š u š i t e podjednako traju. Dalje su sjeve.no odbijeni ruski protivnapadi. U području su Monte Faltucanu, 4 kilometra sjevero-zapadno od Sulte, n a jurišzauzeli austro-ugarski i njenu’.čki pukovi više uzvisina. Sjevero-istočno su od Kirlibabe suzbili naši bataljuni svojom vatromjedan jaki napadaj Rtisa. Kod te je skupine privedeno preko 700 zarobljenika. Frout maršala princa I eopold a b a v a r s k o g: Kod c. i kr. čeia ništa od važnosti. Talijansko i iugoistočno bojište: Ništa značajnijeg. Kb. Bcč, 7. januara. Istečno bojište: Front maršala pl. Mackensena: Jugo-ištočno su od Foščana pokušali Rusi u svrhu olakšania na ostalim frontovinia u širlni od 25 kilometara pomno spremljenu navalu s jakim silama. Rusima .ic samo na jeunom mjestu i to sjeverno od O b i 1 e š č i j a uspjelo, da zadobiju nešto terena. JVIcdjutim je u brzo i ovdje suzdržaua ruska navala. Kraj velikili je krvavih žrtava izgubio neprijatelj i nckoliko stotina zarobljenika. Sjevcrozapadno je od F o šča n a zauzco na juriš nitinchenski (monakovski) tjelesni pjcšadijski puk glavni yis M g r. O d o b e š č 5. Front gencral-pukovnika nadvojvode J o s i p a: 'Južno je krilo austro-ugarskih i njemačkili četa, koje stoje pod zapovjedništvohi gcnerala pl. Oeroka, u borbi zadobilo preko C o 1 a c u a na Putni i preina C o m p u r i I e na Susiti tcrena. Austro-ugarski su i njemački bataljuni general-majora Goldbaclia suzbili s objc strane drunia 0 i t o z s svega dcvet ruskili navala uz teške gubitke za ueprijatelja. U šumskim Karpatirna zbog snijega i mraza ogratiićena borbcna djelatnost. Front inaršala prlnca L’ e o p o I đ a b a v a r s k o g: , Kod Sololvine je jedan pokušaj uapada, što su ga poduzcle dvije ruske saluije protiv našib zaštitnili četa, brziin pridolaskom našili pričuva špriječen. Inačc kod c. i k. bojnili sila ulšta značajnijeg. Talijansko i jugolstočno boji^te: Neproinijenjeno. Zamjcnlk glavara generalnog siožera pL Hfifer, podmaržal. Izvještaj njemačkog vojnog vodstva. Kb. Berlin, 7. januara. Zapaduo bojište: Front bavarskog prijestolonasljednika Ruprechta: Iza višesatne topničke pripreme prešii su južno od Arrasa engieski ba.taijuni na navalu. Navaia se je slomila u vatri našeg toptiištva i mašinskih puŠaka, Nepovoljito je vrijemc ograničavalo bojnu djelatnost kod svili ostalih armija. Istočno bojište: Front tnaršala princa I. e o p o 1 d a bavarskog. I jučer su u odsjeku M i t a v e slijedile jake ruske navale. koje su se uz teškc gubitkc za neprijatelja izjalovile. Broj se je zarcbljcnika povisio na 1300 Ijudi. Kod K i s i c 1 n i a ic, zapaduo od Lucka, izncnadila iedua njemačka izvidnica jednu rusku poljskr stražu i zarobila ju. Nije uspjeo pokušaj ruskili satnija, da jugozapadno od Stanlslava dignu jcdnu od naših forLova. Front general-pukovnika nadvojvocle J o s i p a: U šumskim je KarpaJma zbog snijcga i jake zime dolazib samo do izvidničkih čarkanja i pojedinačno ojača!e vatre. Izniedju doliua su Oilosz i Putna nslijed oduzimania više upornili tačaka primorani Rtisi i Ruinunji, da odstupe dalje prema nizini Jaki neprijateljski protivnapadi, koji su prcduzetl sa svjcžiin silama, nijesu bili u sianju, da nam otnm zadobiveuo zemljište. F r o nt m a r š a i a p I. M a c k e ns e n a: Glavni je vis M g r. O d o b e š č i zauzeo jučer na juriš muncheuski tjelcsni pješačkl puk. Izmcdju Foščana su i F u n d a n i a prešli Rusi u širini od 25 kilometara u navalu. koj 2 je bila u velike zamišljena, a imah jc odteretiti ostale dijelove fronta. Saino stt u pravcu Obileščia zadobii! Rusi ncšro zemljišta. Na svini su se ostalim mjesiima skrhali njihovi napadi u tvrdokornoj otpornosti njcniačk r Si četa uz vclike rnske gubitke. Više stotina zarobljenika ostalo jc u liašim rukaraa. Maćedonsko bojište: Engleski su se ookušajf, da sjeveroistočno od dojranskog jezera zauzmu položaje bngarskih preisiraža, izjalovili. Prvi zapovjeđnik glavnog slana pl. Ludendorff, Izviestaj bugarskog glavnog stožera. Kb. Sofija, 7. januara. Mačedonsko bojište: Sjeverno su i sjeveroistočno od đojlanskog jezera pokušala dva engleska batalijuna, da, poduprena artiljerijskom vatrora, napreduju prema tiašira prednjim položajima. Taj se je položaj sloinio u našoj vatri: U glavnome je na cijeiom froutu vladala artiljerijska djelatnost. Rumunjsko bojište: U Vlaškoj su naše čete stigle do donjeg toka Sereta. Nizvođno od Galca mir.

Poslile odtovoro sporozuma. Zajednička konferoucija sporazuiunih sila u Rinui. (Naročiti brzojav rBeogradskih Noviha«; London, 7. jatiuara. Službeno saopšlavaju: Ministarski ptedsjednik Lloyd Gcorgc i minis'ar M i 1 X) e r prispjeli su sa svojima službenhn savjetnicima u Rim, d a s f r a nc u s k o m i t a I i j a n s k o m v 1 a d o m 0 d r ž c k o n f e r c n c i j u n s v r h u 1 z m j e n c m i s 1 i o o p š t c m p o 1 ož a j u. (NaroCiti brzojav ..Beogra'dskih Novina“.) s. Lugano, 7. januara, Cjelokupna se talijauska štampa slaže u tome, da vijećanja u Rimu ima<lu zadaću, da organizuju — konačnu pobjedu. „Popolo d‘ Italia“ i ,,Secolo“ zahtijevaju, da se zbog ponianjkanja zajedničkog rada u vrhovuom vojnom vodstvu položi vrhovna komanda svili sporazumnih armija u jednu ruku. (Naročiti brzojav »Beogradskih Novinac; ^ Lugaiio, 7. januara, VijeĆauja će sporazumnili državnika i vojskovodja u Rimu trajati u najtnanju ruku do početka iduće ncdjelje.

Kb. Rini, 8. jaiiuara. Gcneral je Sarrail u prainji engleskog komandanta solunskc armije stigao u Rim. Gcneral je .Sarrail najprijc vijcćao s francuskini , ministarskim prcdsjednikom B r i a n d c ni i uiinistrom rata L i a t e y e m, a onda prisustvovao dvjenia konfereucijama, koje su održali generali i ratni ministri sporazumniii siia. Jučer jc prije podiie održana prva plenarna sjednica, kojoj su od strane' Iralije prisustvovali osiiii miuistra vo.inog i ministra za mornaricu. ministar za izvanjske poslpvc S o n n i n o i liiinistar bez portfelja S e i a 1 o i a. Sjcdliici su prisustvovali i poslanici Francuskc, Englcske i Rusije. U mcdjuvremenu su miuistarski predsjcdnici Boselli, Briand i Llovd Oeorgc vodili zascbnc pregovorc. Kb. Lugano, 8. januara. ,,Messagero“ saopštava, da su Brianđ i Lloyd Oeorge o loku j rczultatu zajedničkili vijećauja sporazuninih sila navodno posvc zadovoljni, napose da ih zadovoljava odlučnost i iiUciisivuost, kojom Ilalija vodi rat. ,,Messagero“ se za lo nada, da ćc saveznici Italiji dobaviti — uglja, sirovina i žita. LIoyd Oeorgc ne će po svoj prilici odmah iza zaključenja konfereucije ostaviti Rim, ltcgo ćc sc još neko vrijeme zaJržati. „Corriere della Sera“ javlja, da je iia konferencije u Rim prispjcla i jedna naročila engleska mornarieka misija, u kojoj sc nalaze jedan admiral i dva komanđanta brođov.a. Uzajamna zaštita interesa neutralaca. (Naročitl brzojav „Beogradskih Novina“.) Ženeva, 8. januara. Kako listovi iz Madrida javljaiu, preduzela je švedska vlada kod španskog kabineta korake u svrhu j e d n e z a j e dn i č k e u za j a m n e a k c i j e n e u t r aiaca a za očuvanje njihovih i nteresa za vrijeine/ovoga teškoga rala. Citii se, da je španska vlada simpatično primila ovaj priedtog švedske vlađe, te saopćila već i svoje gleđišie u tom poglecht. Itedju sltama sporsztimu. Kb. Berlin, 7. jaiuiara. Wolffov ured javija: Franctiski se gcneral Perrol tuži, da Franettzi za sporazum krvare, dok Euglcska u srazmjeru prema Francuskoj vrlo nsalo trpi i doprinosi. U „Eclairu" od 29. decembra pr. gocl pišc taj gcneral: Doznajem, da će se sohtnskoj vojsci otposlatl ojict samo francuska pojačanja. Ako to odgovara istini, onda sc mora otvorcuo reći, da sporazum pruža jednu žalosnu sliktt. Na kraju 1916. god. nioramo sa žalošću konstatirati, da liijesmo pošli ni za korak liaprijed. Položaj je za sporazum isti kao i na kraju 1915. god. U nastavku članka, koga je na ovom mjestu cenzura iskljaštrila, zahlijeva Perrot pravedno razdijeljivanje sila na francuskom frontu. Iz svakog se govora sa vojnicinia, koji su ranjeni ili se nalaze na odsustvu, razabire. da francuski vojnici zahtijcvaju od svojih saveznika jeđtiake žrtve. 0 ovoj stvari morainc da s liašim savczniciina povedemo ozbiljnu riječ. Ako ni to no bi pomoglo. onda se lii od nas ne možc zahtjevati ono, što je liemoguće. Šta nam pomažc — svršava Perrot — ako nam Rttsi i Englezi uvijek pričaju o svojim lioviin vojskama milijuna, kada se plcmenita francuska krv u prkos toga sva.cim danom sve to većiirt potocima lije.

Austro-Ugarska. Posjeta grofa Czernina u Berlinu. Kb. Berlin, 8. januara. Austro-ugarski je ministar za izvanjske poslove grof C z c r n i n nastavio jučer vijećanja s mjerodavnim njemačkim državnicima. O podne je u Čast ministra dao državni tainik dr. Zitnmermann doručak. Poslije podne posjetio je grof Czemin državne tajnike dr. Helffericha i grofa Roedera. Ministar je za izvanjske poslove, koji se danas preko Dresdena (Draždjana) vraća u Beč, posve za-

dovoljan s rezultatom svojih berlinskih vijećanja. Nada sve topli prijein i pisanj'e berlinske štampe s druge su strane dokaz, s kolikim je simpatijama grof C z e r n i n susretan u njemačkoj metropoli. Kb. Berlin, 8. januara. Car je Viiim savjetniku kod austrougarslcog poslanstva grofu LarischuM o e n n i c h u podijelio orden Crveuoga orla 2. stepena.

Prekid uhclje zu mir. Zapovijest voisei i tnornarici cara i kralia Karia. Javljaju iz glavnog stana za ratnu štampu: Njegovo je cargko i kraljcvsko Apostolsko Veličanstvo izdalo ovu zapovijest vojsci i moniarici: Vojnici! Vi znate, da sam Ja i Moji sa\-czni vladari pokušali, da prokrčimo put miru, koga želi cijeli svijet. Sada jc sligao odgovor uaših lieprljatclja. Oni su i ne poznavajući našth uslova, odbili pruženu im ruku. Ponovo se ratni dntgovi, obraćani lia Vas! Vaš je mač n trideset nijcseci rata, koji će ti brzo minuti, vodio jasnu i razuinljivu riječ. Vaše junaštvo i Vaša hrabrost neka i u buditće vodo tu riječ! Još nije biio dosta žrtava. Nove se dakle žrtvc moraju da pridoncsu. Sva krivuja zbog toga pada ua uaše neprijtelje. Svjedokoni neka mi je Bog! Četiri su neprijateljske kraljevine smrvljene Vašom kao i snagoin čcta \'aših hrabrih saveznika; jake su tvrdjave osvojeue, široke oblasti licprijatcljskih zemalja zauzete! U prkos toga bpsjenjuju još ltvijek ncprijatcljski vlastodršci svoje narode nadoni. da će se njiliov udes preokrenuti. Pa dobroi Na Vama jc, da i dalje sa svojim lieprijatcljima željczom obračunavalci Napunjen ponostiim povjcrcnjem u Moju ođbranbemt siltt, s : t'j am ua A'ašc čelo. Naprijed! Bog neka je s nama! Dano u Bcču, 5. jamiara 19 Karlo. m. p. Vojna zapovjest cara Vilima. VVolffov urcd javlja: Car je vojsci i mornarici izdao ovu zapovjest: Mojoj vojsci i mornarici! U savczti sain sa Mojim savezmm vludaociiita našim ueprijateljiuia prcdložio, da stupe u što skorijc pregovore za mir. Ncprijatelji stt Moj prcdlog o d b i I i, jer lioćc uuištenjc Njcinačkc. Rat sc nastavlja. Prcd Bogotn i čovječnosti pađa sva tcška odgovornost za užasne žrtve, koje Vam jc Moja volja litjcla da uštcđi, na naše, ucprijatelje. U praveduoin gnjevti protiv neobuzđanog neprijatelja, a u čvrstoj volji da obranite svoja sveta dobra i domovini priredite srećnijn budućiiost, Vi ćcte sc očcličiti: Vaši neprijatelji nisu htjeli sporazum, koji sani im ponudio. Naše ćc ih oružje na to primorati. Veliki glavni stau. 5. jauuara 1917. V i 1 i m I. R.

Krizu ii GrtKol. Grčka pred odiukoin. Kb. Lugano, S. jamiara. Prema izvještaju „Corriere dclla Scra‘\ ne će odgovor Greke na zadnju notu sporazumnih sila dovosti do preloma, jer će Grčka neke zahtjeve da prinii. U isto vrijeme traži liiedjutiin Orčka od sporazuniniii sila, da se sa za_posjedmitih ostrva odslrane svi revoIucijonarci, kojc su onanio iskrcali Fraucttzi i Englezi. U luci jc P i r c u a došlo do velikili maniiestacija za kralja, a protiv moinarskog odjeljcnja, koje se je pred masoni moraio da povuče. Kb. Bern, 7. jaiiuara. ,,Tcmps“ zahtijeva u svoin današiijcm uvodniku, Čija je druga pclovica zuplijenjena, cnergične korake protiv Grčke, i piše: Pošto postoji bojazan, da bi grčke čete mogie da ugrozc spcjnu liniju Sarrailovili četa, to jc istočnoj arniiji za pojačanje i zguščivanje fronta, kao i za zaštitu liievog boka poirebua nužna pomoć. Svejeduo je, otkuda će da se uznic ta pomoć. Ona se inora ua svaki način i to čini prijc olposlati, da se tako zaštite venizeliste od dainjih progona kao i da se izntidi zadovoljstina za prve deccinbarske dane prošle godinc. , s

Rut su Rumunjshom. O zauzeću Braiie. (Tčaročiti br/ojav j.Bcograđskili No\ina / Berlin, 7. jatiuara. ,> Povodoni zauzcća Braile pišo „Vossische Zeitung“: Braila su i ()a* lac najveće rumunjske ž i t n I c e. Kao što su u petrolejskom uodručju Plocšiia Englezi razarali sve što iin ie doiialo šaka, tako su Rusi n Braiii, a po svof •jjrilici već i u Galcu svc uložili na to, da se ogromne zalihe žita po mogućstvu otpreme na sigttrno mjcsto, a u koliko iin to ne polazi za rukom. da te zaliho z a p a I e. To mcdjutini .’iećc da pomutl v.eselja pobjediocima, jor je zauzeće Braile najbolji iiozdrav sporazumniin zajcdničkim konferencijaiua u Rinm. O rurmmijskoj vojsci. Kb. Berlin, 7. januara. „Ostserreitung“ donosi slijedeći priltaz o prilikama u rumunijskoj \ojsci iz pera jednog neutralnog rntnog dopisnika: Išćezavanje se je zapta u ruimmjskoj vojsci opazilo već iza pada Krajove i Bukarešta, ali to su bili samo poćeci. Danas je u rumunjskoj vojsci na duevnotn redu bjegstvo u masama, a to bjegstvo pučanstvo u obilnoj rajeri pomažo U blizini sam Jaša susreo jednog starijeg bukareštanskog gospodina u uniiormi konjanika, koji je gotko plakao. Taj je gospodin pričao, da su ga napali pobunjeni vojnici, orobili ga, a or.da ga primorali, da obuče uniforinu. To se je i s mnogima drugima desilo. Vojnici se na taj način pfeoblačili u gradjansko cdijelo, opskrbili novcem i onda pobjegli. Još je veći strah — priča taj gospodin od Rusa, koji ne poznaju šale i sa svakim čine vrlo brz proces. U Moldaviji kao da se složilo sve za pomaganje bjegstva u vojsci iizne viiesfi. Rudarstvo u Rumunjskoj. Malo je zcmalja, koje su bogate rudama kao Rumunjska. U Rumunjskoj ie puno raznih rtiđa, a i majđani su vrlo bogati. U izobilju ima zlaln, srebra, živc, lova, bakra, željezne rude, niramora, kamene soli te katnena za poplpčavanje i gradjeujc. Rudarstvo je u Rumunjskoj poznato od pradavnih vremena, ]>a su se njiliie bavili žitelji i za vittiskc doba. Ipak se bogatstvo zetnlje nije iscrpjjivalo nikada, kako treba. Vrlo je uniogo ruđnika u Vlaškoj, gdje ima bakrcnih ruda. liiagnezita, lnangana, željezuiit nida i grafita. Poznato je. da je u Vlaškoj obiJje petroleja, i to da ga ima više nego u Galiciji i Bukovini. U Moiđaviji ima mnogo kreča, koji se u miiogo tvorničkih poduzeća prcradjuje it iiidrauiički kreč. U dolini Dimbovice ima osobito lijepog mraniora, te osim loga paklina. U pijesku mnogiit rijeka, kao Olte, Argesa i Zlatne Bistrice ima mnogo zlata u komadićima i u pralui. U Dobrudži itna željeznog kauiena, olova i bakrenog škriijevea, olova takodjer u sučavskoj i muščelskoj oblasti. bakra u Sučavi i Meliadinciina te u Dobrudži? a napokon i srebra. Najviše se kopa sivi ugljen, kojega ima kod Gjerdapa duž čitava Dunava, te koji je vrlo dobar. Antracita i kamenog ugljena ima na) limogo mjesta u Vlaškoj, ali i u oblasti dimbovačkoj, miščelskoi i prahovskoj. I u Dobrudži iina innogo ugljena, koji nije zapravo ni krenut. Zeljeza ima u dolini Bistrice, i u Dobrudži. a osobito vrlo limogo kod Brošćena. žive i cimbera u Valči, sumpora u đoiini rijeke Buzeu i Putne. Kule koje se ijuijaju. Izmedju mnogih nakrivljeuih kula u Italijl, naročito su na glasu dvije kule u staroin dijelu grada Bologne, koje stoje jedtia porcd druge jako nakrivljene. Jedna je od njili visoka 9S, a druga 47 metara i .podignute su još u 12. stoljeću, prkoseći do sad svima nepogodama vremena. Prošlog 12. deccmbra bila jc tamo tako jaka bura, da jc prclazila za jedati sat 100 kilomeiara, i onda sti očcvidci primjetili, da se obe kuie jako klate. Izgiedalo je, kao da će obe kulc da se sruše jcdna na drugu l kao da ona viša tek što ne dodiruje ugao obližnje palate. Ali, i ako je bura odnosila krovove i dimnjake sa obiižnjih zgrada, a obe i inače nakrivljeue kule dovodila u vidno kolebanjc, one su se i dalje održale, da im se svijet divi.