Beogradske novine

j -• Broj 16. _ QeRhl blosrafskl rileCnlk Moslovenske akademlje. Još prije liekoliko goilina bile su se Jugoslavenska Akađemija znatiosti 1 utnjetnosli u Zagrebu i Kraljevska Srpska 'Alcademija nauka u Beogradu u načelu sporazumjele, da zajednieki izdadu enciIdopediju, veliki biograiskl rječnik, u koju je svrltu plomeniti hrvatski rodoljub geueral-major Marko pl. C z e r 1 i e n bio oslavio uaročitu zakladu, time što bi KraIjovska Akademija nauka u Bcogradu priložlla istu svotu. Prethodni su radovi ,već dosta bill naprcdovali, kada je došao rat, koji je omeo daljnej izvodjenjo toga preduzeća na toj osno\i. Sada Jugoslavenska Akademija od nove 1917. god. na ovomu u vcliko vršl pripreme da sama izvede Izdavanje riječnika, u koji će prema odluci Akademije ttći životopisi 111 bar kratke životopistie naponiene svih onih Ijudt (plemena i poro'dica), koji su se u opsegu jugoslavenskili zemalja počevši od najstarijih vremena pa sve do danas, makar čtme istakli i ntalo ili mnogo — sudjelovali u narodnom razvoju: kraljevi, velikaši, vojskovodje, svećenici, poliličari, upravuici, učenjaci, književiiici, mnjetnici, glazbcnlci, velikl trgovci i brodari, veliki dobrotvori, knjl’Žari itd.; ovatno pak pripadaju i oni dornaći ljudl, koji su sudjclovali u tudjinl, 'all ! oni tudji ljudi, koji su radili u krilu uaroda hrvatskoga. ' Prema ovom velikom programu Iz(.vode se već od nove godine 1917. prlpravne radnje za djelo, o kojem jamačno ni jedan čovjek ne sumnja, da će, ako se Sretno prlvede kraju, — pa makar u privotn, izdanju I nesavršeio — u veltke zadovoljiti davno, osjećanu književiiu poftrebu i pos'tati osnovno djelo za veliki niz potrebnili studija o sveukupnom žlvvotu hrvatskoga naroda. Poradi toga možda nije zališno, da sada i šire općinstvo nešto sazna o sadašujem stanju tih mučnih 1 vconva opsežnih pripremnih radnja . Svi su hrvatski ljudl razttovrsnl po jSVom zanimauju u 15 skupova, a po zemljama u njih 6: Hrvatsku i Slavoniju, ‘palmaciju, Bosnu i Hercegoviuu, Istru, JLJgarsku i Austriju, pa iseljeničke krajeve. U sventu dakle treba složiti 90 djelomlčnih imenika ljudi, i pokojnih i živih, kako se, lcoliko iole može biti, ne bi izmaklo ni jedno ime, koje je zavrijedilo, da mu se .sačuva uspotnena u zahvalnotn narodu. jTrcba o njima sabrati nužne podatke i ^ložiti ih u kratke i pouzdane životopise i životopisne napomene. Teškoća 1 golemost toga posla, kraj veoma mršavih predradnja, udara jamačno svakomu odmak u oči, pak se razumlje da ga rnože časno svladati tek saradnja velikoga liroja siprenmih stručnih sila Iz svlh hrvatškit zemalja uz veoma dobru I opreznu jorganlzaciju rada u njegovu središtu u ’Zagrebu. Akademija je u tu svrhu postajila posebnl „Odbor za hrvatskl blograf«ki r]ečnik“, a taj je posao oko izvođjenja srojih Intencija povjerio od jesenas kao Svomu glavnomu pomagaču umirovljehomu sveučilišnom profesoru dru. Otonu Kučeri u Zagrebu, koji se sada posvećuje tomu radu za uekoliko goditta. Za Bosnu 1 Hercegovinu ustrojila su še 4 odbora odličnih stručnjaka u Sarajevu pod vodstvom gospode: dra. Truhel;ke. dra. Bašagića, cha. Jelenića i Ivana Mliičevlća; za Dalmaciju jedan odbor pod ,vodstvom počasttoga člana akademije don Fratte Bidića; za Istru jedan odbor pod jVodstvom profesora 1 zastupnika na cajtevinikom vijeću Vjekoslava Spinčića, •dok je za Hrvatsku i Slavonlju vodstvo t Vt ntkama samoga odbora I njcgova pojmagača. Treba još organlzirati rad za lirvate u Ugarskoj i Austriji I u iseljet.Sičkim krajevima, o čcm se baš sada fhdi. Dosad je uspjelo odboru predobiti bko 120 stalnih saraduika za pisattje biografija, a u urcdnlštvu samom (smještenom u kr. sveuč. bibliotecl u Zagrebu, soba br. 5.) već se eitavu godinu iscrpaju svl etari I novl časopisl lirvatskl, 1 sva druga dontaća i strana djela, pa privatne j'nkopisne zbirke, iz kojili se može dobltl gradje za takar rječnlk kako bi se sabralo sve, što Ima u njlma o hrvatskim Ijudtma, kojl bl mogll ući u rječnik. Zl.viin je pak ijudima razaslano oko 500 prlinjeraka ,,Pitanja“ za autobiografijske ipođatke, po kojima se sastavljaju njihove biografije. Za čudo je baš s te strane odzir najslabiji, jer je tečajem godino 1916. ■Akađemiji stiglo jedva 60 odgovora i au: tobiografija. I ovom prilikotn moli Jugoilavenska akademija sve ljude, lcojima šu poslana pitanja, da na njilt što prije odgorore, a naše stručnjake, alco ih ne bi s kojega god razloga stigao posebno njivna upravljenl poziv, da se s adresom 'jave glavnomu pomagaču prof. dru. Otonu Kučeri (Zagreb, Jurjevska ulica 14), jesu li voljtd preuzetl pisanje biograflja, 1 kojlh. Samo brižno, oprczno I sustavno sabrana gradja može biti dobra osnova usJtjošnom obradjivanju djela. (. Kako bi se ipak moglo što prije prl•sbtplti izdavanju djda u sveščićima, rad se u uredništvu sada kreće navlastlto oko prvih plsmena alfabeta. | Nije neosnovana nada, cla će složulm ratlom svih stručnjaka djelo moćl početl izlaziti u nedalekoj budućnostl, a u obliku dostojnu naroda 1 Akademije.

18. januara 1916. Handna prioreSfl. Privreda Bugarske u godlnl 1916. Ne tnože se oporećl, da je Bugarska, i ako je preimućstveno zomljoradnlčkog karaktera, izdržala od svih saveznika 1916. ratnu godinu sraznijcmo najbolje. Neobična ograničenja i žrtve, kojinta se stanovnlštvo tnoralo podvrć), a koje su kad što bile vrlo osjetne, izazvate su bitne Izmjene u načinu života; pa ipak je stanovništvo moglo da se u prošloj godinl dovoljno snabdije, šta više, da mnoge svoje proizvode, lcao veoipa potrebne, us'tupl svojim saveznicima, pa da još sebl pribere 1 bogatu zalihu za godinu 1917. Poljoprivreda, kojom se bavl veći đio stanovništva kraljevine, trpila je u početku velike zastoje s toga, što je veliki dio stauovništva bio pozvan pod zastavu i što je stoka bila u velikom broju rekvirirana, ali je, I pored toga, što ja u prvoj polovini godine vladalo nepovoljno vrijente, uveeanom radnom snagotn onih članova porodice, koji su ostali kod svojijt kuća, postignut povoijan ishod u cjelokupnoj poljoprivredi. P r o 1 j e t n j e z a s i j a v a n j e, koje ja sa obzlrom na osicuđicu tegleća stoke išlo dosta teško, ipak je svladmo i svršeiio, blagodarećl medjusobnoj pomoći I upotrcbi ratnih zarobljenika u zasijavanju ziratne zetnlje, talco da su za sijanje odredjena zemljišta bila zasijana. JesenJI usjevi prošle godine dobro stt prezimill I napredovali su vrlo uspješno. L J e t n j i u s j e v I u prvf mah' su zbog redje lciše nešto blH zaostali, alt se popravlli I pokazali su dobro naprodovanje. Nepovoljno vrljeme zađržalo je u nekoltko sazrijevanje ploda. O razvitku iisieva i stanju žetve ’daJe zvanlčnl Izvještaj minlstarstva privrede siijedeću sliku: Pšenica 1,040.700 tona prema 1,257.898 tona u prošlof godini; raš 215.650 tona prema 193.604 tone u prošloj godini; mješovita hrana 66.200 tona prema 78.621 tona u prošloj godlnl; j e č a m 320.000 tona prema 320.000 tona u prošioj godinl; zob 107.000 tona proma 138.544 tona u prošloj gođinl. Žetva plrindža dala je oko 10.000 tona. Kukurttz, krompir i grah (pasulj) dali su srednju žetvu. Žetva tilja I Industrijslcih biljlci imala

Jč slijeđeći ishod:

Repica

19.000.000 kgr.

Sesam

780.000 „

Opium

310.000 ,

Mak

257.000 „

Duhan

8,700.000 „

Kudelja

1,900.000 „

Famuk

390.000 „

Šećerna repa

g,000.000 „

Masiina

200.000 „ fzko-

th jje dobijeno 20.000 kgr. maslinovog ulja.

Kađ se uzniu u obzir naročito teške okolnosti, u kojima je vršena sjetva, a tako lsto 1 pribiranje žetve, može se reći da je žetva bila u opšte zađovoljavnjuća. (Nastaviće ,se). Petl ugarski raiiil zajam. I ako se ishođ petog ugarskog ratnog zajma ne može još utvrditi zbog veliicog broja upisanih mjesta, nadmašuju ipak do sađ zvanično poznata svota od 2300 tnilijuna sva dosadašnja npisivanja. Prvi je ratni zajam dostigao 1175 tnllijuna, drugi 1132 milijuna, treći 1984, četvrti 1953 milijuna, svega dakie preko osam 1 po milijarde. Prema tome je austro-ugarska monarhija iz vlastitih sredstava prikupila lijepu i neočekivanu svotu od 26 i po tn i 1 i j a r d i. Kod ugarskog ratnog zajma kao i kod austrijskog ima đa se pribilježl jcdan prijatan momenat, da posljednji isiiodi predstavljaju prave rekorde. Ta okolnost daje nam pouzdanja o tonte, da se i u buduće sa izvjesuošću može računafi u neograničenu požrtvovauost naroda austro-ugarske monarltije. Povlšenje tarife na auslro-ugarskint žoljeznicama. Da bi se državi otvorili uovl tzvori ’đoihodalca, izdata je naređba, koja se u glavnome tiče uvodjepja poreza na podvozinu, povcčanje saobraćajnog poreza za putniko i prtljag te uvodjenje jeđnog nameta u prometu robe. Višak je priitoda, kojl če se ovotn naređbom, koja ođ 1. februara 1917. stupa na snagu, godišnje postići, predvidjen sa 300 milijuna.

Rszse uijesti. Neobičnl advokatski razlozl. „Sttdarom ttije onakažen, već u 1 j e p 5 a n“. Nekl Je miadl Englez prillkoin vožnje motornim biciklom bio dohvaćen jednitn druniskiin lokotnobilom, oborcn i teško povrijedjen po licu. Kad je izišao iz bolnice, Englez je tražio od društva, kome je lokoinobil prlpadao, veliku suntu kao oštetu. Kalco društvo nije htjelo da piati, to ja došlo do parnice. Ali je sttdski pretres uzeo neobičan tok. Zastupnik društva najprije je fvrdlo, da nije lokomobil morao da skrene s puta bldklistt, nego da Je blcikllsta imao njoj da se sklonl s puta; a onda Je počeo da dokazuje, da mladlć povredama, koje je pretrpio, 1 operacijom, koja je morala blti lzvršena, nlje onakažen nega Je, baš naprotiv, znatuo uljepšanl - v* v {•

Beogradske Novlne

On je — veH advokat — imao prije toga čvomovat, nepravilan nos a sada, pošto mu jo bila slomljena nosna kost, dobio je, zabvaljuj»ć» vještini hirurgovoj, klaisičan grčki nos; intao Je od napred ispale, nepravilne zubo, kojl su mu pri sudaru takodje polomljenl i poizbijani; a zubni Ijekar napravlo mu Je sad dlvne Iažne zubc, te su usta timc dobila normalan, pravilan izgled. Da bl to dokazao, advokat je podneo sudu d\ije slike tužiočeve: prije i poslije katastrofe. Obješenjačlci, kako su to advokati već uvijek, on je dodao, da irna sve razloge za vjerovanje, đa bi jedna mlada dama, koja je prlje šost mjesccl dva puta odbila ponudjenu joj rulcu tužiočevu, sada, ako bi se pcošcvina obnovila, radosno pristala. Ovakav način đokazivanja bio je tako Jak I nbjedljiv, da su porotnici dosudili tužiocu samo naknadu trošlcova oko llječenja, dok su tnženo društvo oslobodiii piaćanja kakve drttge oštete. Šta Je poljubae? Jedno zakonsko t u m a č e n j e nj ego vo . „ Njemačko zakor.odavstvo na sltjedeći način tumači način ljubijenja i djelovanje jednog poljubca: Poljubac ]c napad na tijelo drugoga, za što je uvijck potrcbno odobrenje ovog posljednjeg. Bez naročitog odobreuja ljtibljenje je dozvoljeno satno onda, ako je onaj koji Ijttbi siguran u neizgovoreno odobrenje, dakle kod bliskih rodjaka, roditelja 1 djeco, kao i kod ljubavnika, Ali ako se onaj dmgi no samo privlđno ustručava već ozbiljno nsprotivl, mora se uzetl da on poijubac smatra Icao protivzakoni napad na njegovo lično pravo i povredu njegove častt. Ako pod takvim okolnostima neko nekoga ,,poJjubi“, odgovaraće za djelo uvrede. Za utvrdjivanje krivlce biće dovoljna 1 sanra okolnost, da je poljubac dat bez volje poljufcijene Iičnostl. Nije potrebno da ona samo poljubac osjeti i sniatra kao uvredu. De sad ako smiješ?!

PttHM talMVlH. Izvješta] njemaCkog vojnog vodstva. Kb. Berlin, 17. januara. ZapeaGo bojište: ! Front prijestolonaslje’dnika R u ppfech ta bavarskog: Na više je mjesta front.i poprlmila topnlčica borba žešći karakter. U zavijmlcu je Yperna suzbijena jedna njetnačka izvidnička čcta; viastita su tiatn lzviđnička preduzeća kod L e S a r s a, Guedecourta i zapadtto od P e r o n n e đonijela 27 zarobljeni i jednu mašinsku pušku. Front njemackdg- prijestolonasljednikat Nakon iispješnih su rasprskavanja na vtsinama Combrcsa prodrli hanovcrski pješaci i ploniri u neprijateijske položaje, a onda su se iza svladanja ncprijateljske posade povratili u vlas:ite iittije. dovevši sa sokom više zarobljenika. Istočtio bojište: Front maršala pi*inca L e o p o 1 d a Savarskog. Iza žestoke su topnlčkć vatre sltje’đJrf poslije podne ruskl uapadaji protiv naših položaja južno od Smorgen a. 1 i stt napadaji odbijeni. Neprijatelj je iz ttiskog fronta gdje je Pcodro. opct izhačen. Položajisu bez izuzetkaostali unašlm ralcama. Bojno polje pokrivaju mnogobrojni IJeševirusklh vojnika. Tečajent su noći odbijena na mnogo mjesta napadajuća neprijateljska izvldnička odjeijenja i lovačkl odredl. rf Front general-pukovnika nadvojvode J o s i p a: U istočnim su Ka r pa (Itn a doveie liavalne čete njemaćkiii lovaca na C o m a n u (sjeverno Zlutne BtsPrice) viša rttskili vojnika i 1 mašinski pušku iz neprijateljslđh rovova. Iztnedju dolina C a s i n u i S u s 11 a nastavili su Rusl 1 Rumunji sa svojim ogorčcnim napadhna i jakim masama proriv onih pianinskilt položaja, koje smo im zadnjih dana otcii. Na jednoj su se glavici mogl! uslaiiti, a na svim su osralim mjes:5ma uz teške njihove krvave gubitke odbijeni. Front maršala pl. Maokensenas U močvarnoj nizinl fzmedju B r ? j! e 1 Oalca povučene su nat'ied pomakuule turske straže kod V o d e n i a pred nadmoćnijim neprijiteljskim snagama po naredjenju u Lorhenu sigurnosnu liniju. Ruslca odjeijenja, Icoja su navaljivala protiv L a B u r t e a, zaustavljena su našom topr.ičkom vatrom. Mai&9onsko bojJšte: Nikakvih naročlfih dogadjaja. • U prkos ]e nepovoljtihtr vremensklm okolnostlma, kojl su u miesecu decootbru anatno ogranlčlli tetilafiku dše-

Cetvrtak

latnost, uspjelo je našhti letačima l letačkim formacijama. da neprijateiju nanesu teških gubitaka..Našl su gubicl iznosili 17 letilica, dok je n e p r t j a t e 1 j izgubio 66 letllica, od toga u vazdušnoj borbi 48, gadjanjem sa zemlje 16, nedragovoljnim Iskrcavanjcm 2. Od tih se neprljateljskih ictilica nalaze u našim rukama 22. U koliko se moglo raspoznati, stropoštalo se iza neprijateljskih llnlja 44 neprijateljokih letilica. Prvi zapovjednik glavnog stana pl. Ludendorff.

Mobilizacija Svajcarske. (Naročlt! brzojav „BeograSsklh Novina 1 ’,) Berlin, 17. januara. O kretanju fieta na švajcarskoj granici, lcoja se preduzimaju u svrhu pojaČanja zaŠtite švajcarske granice, brzojavljaju „Berliner Tageblattu" iz Zhricha: Ova mjera nije uslijedila iz nepovjerenja prema sjevernom, zapadnom ili južnom susjedu, nego iz opreznosti. Od nekog vremena vlada u Švajcarskoj veliko uzbudjenje, jer se sa raznih granica zaraćenih stranaka javljaju znatna premještenja četa. U jednom se bernskom pismu na „Zuricher Post“ veli: Danas se kao u zadnjoj najjačoj ratnoj fazi može politička i vojnička situacija da preko noći preokrene. Koliko se goder pouzdajemo u naše susjede, ipak smo odlučili, da se držimo budne, oružane neutralnosti. Zapadnošvajcarska štampa nastoji, da protumači francuska skupljanja četa na švajcarskoj istočnoj granici pa piše: Proširenjem su engleskoga fronta francuske četne jedinice izmedju Peronne i Remisa postale slobodne pa su premještene prema jugu i tako dospjele na švajcarsku grauicu. Prttskl državnl proračun. SJednica pruskog sabora. (Narftiiti brzojavj „Beogradskih Novina"). Berlin, 17. januara. : Juče so Je ponovno sastao prnslri drzavni sabor. Predsjednik je grof S c h w o r i n-L 6 w i t z na početku sjednice odtžao govo.' u kojem je vatrenim riječuna i s ogorćenjem podvrgao kritici odgovor spor.iz imnih s:la i uz ourno odobravanjs saltora izjavio, da jc oiužje jedini moguči odgovor. Na to je ministar financija I.entze predložio saboru proračun za 1917. god., koji nastoji da vodi računa o posicjcćim priiikama. Proračun poka/uje, da je ittjcca) rata na poljopr.vreJne odnose Pi uske bio slabiji, nego što se ;o predvidjalo u prošlitn dvitta rarnim protačunima. Nazadovanje tt pruskim finnuc’jama sačinjavali su dusađa primici na željeznicama i izravtum porezitna. Sad su baš ove dve stavke predvidjene sa zuatuo većotn svotom nego II u J916. god. Vlada prosudiuje rnzvitak pcljoprivrednih odnosa takoviui potizdatijeiu. da je porez na prihode računaia sa 161 miiijunom ntaraka više, nego li u 1916. god. Pošto se promet na željeznicatna približuje sve to više normalnim prilikama, to se 1 ovdje računa veći prihod od 173 milijuna. Proračun žeijezničke uprave dcsiže ovaj put visinu od gotovo 2 milijarde. Proračun na željeznice predvidia novcgvađnju od 500 lokoinotiva. 770 osobnih. te 6400 teretniii vagona. Cjelokupni proračun po prvi puta dosiže svotu, kcja prekoračuje pet milijarda. Bilansiranje će biti moguće bez ikakvog zajma. U prkos razumljivoj štednji na svim podrttčjima, ne zanemaruju se nipošto socijalue i kuUurne zadaće. Za nabavu je lilerarnih djela iz balkanskih država i turskog orijenta, a za sveučiltšue knjižtiice predvidjeno 30.000 ma'dka.

ZMičns OitJiMf. OBJAVA. Poziv za podignuće koncesija. Dolje se označena lica pozivaju, da svoje koncesijepodignu najkasntje do 31. januara 1917. kod obrtnog odjeljenja c. i k. zapovjedništva mosne fcrane t grada Beograda, upravno odjeljenje, Knez Mihajlova 19 (Grand Passage—glavni prolaz). Poslije navedenoga roka biče koncesije stavljene izvan snage. Andraševič Franja, Novo Pazarska ul. br. 34. Banjac Djura, Požarevačka ul. br. 29. Badjukić Milka, Miloševac. Benaroja Djoja, Saborna ul. br. 100. Bugarčič Mileva, Sindjeličeva ul. br. 10. Bešcvič Sofija, Pop Lukina ul. br. 24. Biševac Ilija, Smedcrevskl Drum. Cvetković Draga, Kosmajska ul. br. 35. Ćosić Veronika, Slaro Crkvena ulica br. 12. Cvetkovlć Angelina, Skender Begova ul. br. 43. Cirić Magdalena, Bistrička ul. br. 12. Čekrdjić Danica, Studenička ul. br. 35. Čkonjović Savatije, Miloševska ul. br. 11. DuŠkič Miha lo, Cvetna ul. br. 3. Dimić Ljublca, Sindjelićeva ul. br. 10. Djurkić Jelena, Makenzijeva ul. br. 20. Djuričič Milan, Katanićeva ulica. Djordjević Katarina, Saborna ul. br. 12. Djordjevlć-Mirkovlć Milan, Njeguševa ul. br. 59. Djorovlč Borislav, Kralj Aleksandrova ul. br. 86. Endler Hermann, Knez Mitetina ulica br. 10. Eiias Isak, Car Uroševa ul. br. 53, Esscrt Vili, Radenička ul. br. 24.

SL*n-i 8 .

Jovanovtć Miilca, HadW Dleriru ullca br. 16. . . Djurlć Borlvoj, K«)j Alekaandrovi vfl. br. 44. - Tan .IC7 Jakov, Prlnc Evgenlja ul. br. 16. Joksimović Mileva, KralJ Alekanndrov* ul. br. 73. Ignjatović Isailo, Veliko Seio. Krstić Živko, Major Ilića ul. br. 9. Kostović D. Ladlslav, Topličln Venac br. 17. Kalderon Blanka, Car Uroša ul. br. 15, Kalef Rosa, Jevrejska ul. br. 7. Koen Moša, Jevrejska ul. br. 22. Kovačević Radisav, Sarajevska ul. br. 50. Kupln Pavle, Stlčka ul. br. 9. Kačanski Petar, Hajduk Veljkov Venac br. 15. Lapčević Jelena, ViŠegradska ul. br. 7. Lukić Andja, Takovska ul. br. 78. Maksimović Ruža, Kosančlćev Vettac br. 16. MOtajiović Janaćko, iz Resnika, Mllutinovlć Leposava, Čuburska ul. br. 6. Marković Draga, Sveto-Savska ul br. 6. Milutinović Danlca, Makenzijcva ulica br. 31. Milivojević Luka, Dubljanska ul. br, 118. Mihajlović Nikola, Kralja Miiana ul. br. 48. Mihajlović Ljubica, Tskovsk.' ui. be. 40. Milenković Sofija, Lovćenskti ul. btr. 7. Mandilović Ješa, Dušanov# ul, br. 32 Mijatovlć Millca, Pop-Lukln#. ul. bt- 10. Mihajlović Natalija, Pocersk* ul. br. 6. Nemeš Šandor, Kolarćev* uL. bv. 2. Novaković Vukosava, Caia Uroža ul. br. 43. Novaković Milica, Cara Urošs al. br. i 6. Nikolić A. Djuro, Pop Lukina iđ. br. 26. Nastić Djurdjlja, Čuburska ul. bf. 15. Najdanović Milica, Vlla „Burbulder*. Niicoiić ivan, Visočks ui. br. 14. Obrenović Borka, Bistrička uL br. i9. Obradović Rakila, Bosanska ul. br. 1. Popović Milovan, Nemanjina ul. br. 34. Petrović Djordje, Karaburma. Pantovlć Jelena, Topčider br. 31. Pazarac Zlata, Kralja Mllana 17. Pejić Ana, Veliki Trg br. 7 Petrovlć Rade, Gimnazijska ul. br. 75. Petrovlć Živka, Kosmajska ul. br. 22, Ružić Filip, Deligradska ul. br. 2. Rakidžić Marija, Makenzijeva ul. br. 33, Rubin Jakov, Dušanova ul.br. 1. Stojanović Kasija, Kursulina ul. br. 33. Stanković Miloš, Šljivarska ul. br. 3. Simonović Savka, Prištinska ul. br. 2. Stanišić Katarina, Ratarska ul. br. 49. Špigel Sabine, Makeđonska ui. br. 27, Šterić Jeiena, Šumadijska ul. br. 21, Stojilović Anka, Terazije br. 5. Stokić Lazar, Hadži Ruvimova ul. br. 8. Sloboda Radivoja, Kotorska ul. br. 11. Stanišić Vukosava, Stiška ui. br. 22. Stojaković Ružica, Takovska ul. br. 9. Stojadinovič Marija, Skenderbegova 43. Savić Anka, Moskovska ul. br. 48. Stamer.ković Ljublca, Ružina ul. br. 61. Stanišić Draginja, Laudanova ul. br. 25. Stojađinović Luka, Resavska ul. br. 42, Švabić Mileta, Vidinska ul. br. 17. Stamenković Tođor, Dušanova ul. 92, Stanišić Branko, Stiška ul. br. 22. Stojadlnović Sofija, Zeleni Venac 18. Stojadinović Aleksandra, Pop Taskova ul. br. 155. Stajić Kosta, Društvena ul. br. 268. Tešlć Vasilija, Vojvode Gligorija 34. Veselinović Jovan, Saborna ul. br. 9. Vedjelek Matilda, Radenička ul. br. 22. Wais Samuilo, Makeđonska ul. br. 29. Živkovtć Marija, Miloš Veliki ul. br. 67, Mjesto za otpravljanje robe V. E. D. 7, B e o gra d. objava: 25. će se januara 1917. u 3 sata poslije podne putem dražbe a uz gotov novac prodavati u dvorani za prtijag ovdješnjeg mjesla za otpravljanje Tobe Beograd, Donja uiica, sva ona roba, kao odijela, rublje, knjige i ostalo, koju su putnici ostavili ili zaboravili u željezničkim vagonima. Kupci moraju kttpljenu robu odtnah odnijeti. Beograd, 11. jauuara, 1917. 3 Intendandji vojnog glavnog guvernenienta br. 1094. Ponova se obraća pažnja, da se bakreni kotlovi (kazani) za kuvanje i pranje imaju predati kod uprave za predavanje metala (Metallsammelstelle) u Beogradu (kod željezničke stanice), gdje se u zatnjenu dobija gvozdeno posudje. Kotlovi (kazani), koji nisu do 15. februara predati, neće se više izmjenjivati, nego će biti bez ikakve šfete oduzeti. 3 OBJAVA. Svi vlasnici trgovinskih radnji dužui su, da do 31. januara upravnom odjeljenju zapovjedništva c. i k. rnosne brane i grada Beograda prijave usmena ili pistnena punomoćija, koja su oni izđali tnuškim i ženskim djelovodjama, disponentima, upravnicitna trgovine ili radnie, radi odobrenja. U buduće prijavu tieba učiniti prije no što se takvi zastupnici pritne, i prije odobrenja se ne sntije uvoditi u radnju. Takvo odobrenje je potrebno 1 zastupnicima onih trgovinskih vlasnika, koji su zbog bolesti ili drugih opravdanih smetnji spriječeni da sami upravljaju radnjom. Svi prestupi ovog naredjenja biće najstrožije kažnjeni, pa im se može i koncesija oduzeti. U Beogradu, 11. januara 1917. C. i k. zapovjedništvo mosne brane i grada Beograda, upravno odjeljenje^ 3 .IJ-J RU