Beogradske novine
Btrana 2.
19. januara 1916.
Beogradske Novlne > , r
Petak ^ .
Broj 17.
JjH
Na pitanje, da li odgovara istini vijest, Kako je Engleska na rrancusko zemljište poslala već dva milijima vojnika. odgovorio je general: Ja sam rekao vojska miiijuna. Medjutim u ovom ra- j tu — kako je dokazano - - ne odlučuju same brojke. Glavno je duh četa i njihova dobra oprema. Odiućnost je naših vojnika vanredna. Naša vojska hoće pobjedu'*. Na ovaj razgovor prfmjećuje štampa centralnih vlasti, da se u sporazumnom logoru i opet mnogc govori, dok bi se u samoj stvari mogia i opct da ispuni ona „Tresla se brda, rodio se miš“. Mišljenje pukovuika Kepingtona. (Naroćiti orzojav *b‘_‘o fe r. 1 dskili Novina«; Londou. 1S. januara. Pukovnik R e p i n g t o n piše u ,.Times“-u: Stanje je na zapadnom jrontu takovo, da broj francuskih, engleskih i belgijskih divizija, sve kad bi se uzela u obzir i promjenljiva jačina na obim stranama, nije ipak toliko veliki, da bi u jednoj ofenzivnoj borbi obećao odluku. Prije rata smo mislili, da za jeuan napad nadmočiiost dvojice pa i iroji e protivu jeđnog nije vrlo velika. M1 opet moramo ponoviti. da mi sa takvorn nadmoćnošću nikako ne raspolažemc, a da ipak pobjeda zavisi od toga, da 1> ćemo je doluti. Osiin toga je Nijemcima uvijek moguće, da svoje prikupijene strategijske pričuve, koje se sad nalaze ua bojištu u Rumunjskoj, upotrebe u zgodnom času. Ako mi u godini 1917. inognemo protivu neprijatelja isiači sanio reznatnu nadmoćnost, onda rui sasvim umjesno ne možemo više očekivati, nego jedan mali uspjeh. Načelo Nelsonovo. da jedino broj može unišiiti neprijateija, već se više pu.a opravdalo. Pretna tome naš glavr.i cilj mora biti, da taj broj prikupimo, kako u vojništvu tako i u topovirna. Repington završuje: Da politićari, koji su u ostalom vrlo sposobni, tu vrlo prostu teoriju neće da uvide, pokazalo je rasparčavanje snaga u razne ekspedicije. Tek poslije konierencije u Rirnu možemo se nadail, ua će se poslušati savjet stručno sposotnih vojnika- kao što su Cadorna i Robertson.
Krlza u firtkoj. Nova nota sporazuranih slla Orčkoi. Kb. Paris, 18. Januara. Saopštenje Havasa. Poslanici su četvornog sporazuma uputili 13. januara grčkoj vlaai jednu notu, u kojoj se veli: Poslanici su četvomog sporazuma dostavili svojim vladama grčku notu od 23. decembra 1916. i notu od 10. januara 1917., pa su dobili naredjenje, da grčkoj vladi stave do znanja, da sile sporazuma istina primaju k znanju njcn pristanak vojničkih mjera, koje su tražeue notom od 6. januara 1917., ali da one ne mogu primiti taj na odgovor na pojedine zalitjeve note od 31. decembra 1916. prije, nego što bi se objasnile slijedeće tačke: 1. Pored obVeza, koje su sporazumne sile na sebe primile, da kontrolu vrše što je moguće manje dosadno, sporazumnc sile ne bi mogle dozvoliti nikakvo ograničavanje grčke vlade, koje bi njihovu djelatnost moglo u pitanje dovesti. 2. Sporazumne sile ostaju pri svome zahtjevu, da se bezuslovno puste u slobodu sva lica, koja su iz političkih uzroka uapšena. 3. Cetvorni sporazum ne možc uslijed specijalnog karaktera paragrafom trećim note od 31. decembra 1916. predvidjenc istrage pristati, da se tom istragom priznate odštete utvrde propisima grčke vlade. Blokada bi se imala ukinuti tek po formalnom usvajanju svega što predhodi i po usvajanju svili zahtjeva četvornog sporazuma kao i izvršenju uslova, označenih u noti od 28. decembra 1916. i 18. januara 1917. Grčka je vlađa izjavila, da ne namjerava preduzimati ograničenja prilikom usvajanja zahtjeva četvr. sporazuma. Ona pristaje i na pojedinosti, iznijete u tačkama § 2. o puštanju na slobodu političkih pritvorenika i prima k znanju izjave četvornog sporazuma o ukidanju blokade. Uzbudjenje u Parisu. Kb. Bern, 18. januara. „Petit Parisien'* javlja: U komori vlada zbog dogadjaja u Grčkoj Živahno uzbudjenje. Herve piše, da znade, kako ođ nekoliko dana duva drugi vjetar. Briandu se pređbacuje strpljivost prema kralju Konstantimi. Ovo je predbacivanje međjutim prerano.
jno jedno naredjenje, koje slojf na artiji, a nikad nije ostvareiio. Sipun je pravi Iuksuz, koji se zaro s Ijenlc'nia E ro.sto oduzima, a uferuši sc mogu doftf samo za jedan časak t io samo onda, kada radi pregleda bgora dodje komls’ja koje neutralne države ili Cr; vencg krsta. Ali kako su o tome ruske .vlasti na tri pa I četiri se irr.lce ranije izvješiene, to se onda, razumije se. najfivlje radi da se uklone svi tragovil ovakcg sramnog uredjenja, pa da se pos’iie padne ponova u stare pogrješKe. Sve, što vojnici prilikom takvog pregleda dobiju, oduzima im ss po pravilu posiije pregleda, jeđino Što se ljudima os avi nešto inalo slame. Nešto je istina tcljc sa onima, koji se kod seljaka lli na kom drugoin mjcstu nalazc na radu. Austro-ugarski jediiogudišnji dragovoljci Iinaju. razunnjc se takodjer da pod ovnn sistemom teško pate; oni se kao ovlaš prinioravaju na najniže ra;dove, Usprotivi li se koji udovoljiti ovakvom radu ili nc može li zbog .limcinostfi udovoljiti sv^io: dužnosti, .onda ga nenaobraženi oružnik ili izba.tina ili se pošalje u zatvor, koji priroduo vrvi gamadima. Posiied.ee su Itoga bolesti, koje se zb:g pomanjkapja potitbnih utočišta siato izliječe. Cesto puca moraju ti siicmašni bolesnici u bijednim, nezraćennn barakama bez slame i gunja u stra 'ovitoj zimi da po čitave danc čekaju ljeria: , pr\u pcinoć bolesmcima pružtju „feklšcri" djehaiski pomoćnici), dj.c sam Ijekar s'' 01 ini potpisom samo potvidjuje nareiljenja. svojih pomoćnika Dulje je vremcna u opšte vladala neitašica ’ia ljek ivima I zavojnom materuaiu Svu su težmu ♦oga morali prirodm đ.i osjete b.iedni 2 arobljenici. kojinu se pcuovno iziavijivalo, da ,,za njih - * nema takviii po;:c!,r,ih stvari. Ovo se s’?n.ic poboljSalo piiznanja vrijednoiii poincči dansltog i švedskog crvenog krsta, a osjetMa se blagolvorna djelatnost austrougarskiii ljekara. Nešto su boije prolaziii zarobljeni časnici L'poznao sam pr.iike u Kasanu, Retrogradu i Ardatofu. Pos upak je bio različan, prosječno podnosljiv. U logoru u Ardaiofu, gdje sam bio dva injescca interniran. ne bi lulo tako loše, kad bi se pukovnik mjesta, koji je inače ispravan i Ijubazan čovjek. bio za nas više brinuo. Bila je medjutiin ncprililca, da se do njega tcško dolazh'o, budnći da je „praporčiK. -1 (zastavnik) u gradjanskom svom zanimanju učitelj osnovne škoie — bio vrlo surov čovjek, koji je sve pritužbe na pukovnika inajstorskim načinom znao da spriječi. Koct svaKe su nam prigoće ograničavaii slobodu kretanja. Dticvna nam je jednosatna šetnja u Uokom dvorištu. ,u kojem su se nalazile tli pomijare, a kraj toga u koje utiču ai zaiiodska proznra, često puta uskraćena. a mi bili priinorani, da ovo vrijeais provedemo u jeduom uskom, zadušijivom prcs'.oru, dakako u svrhu — ..opoiavka '. 1 cško smo osjećuii pomanjkanje svakcg iazgovora. Momčad je, koja je nnd uama držala stražu, V.!a posve nenaoi’razena i ponašala se prsma nama najsuiovijim načinom; a to s razloga, da se uiaska „praporčiku" i podčasnioiina, it da se tako očuvi od ponovog pdaska na front — a to ie kazna. ko'jcm se kažnjavaju ruski vojnici za najiuauji propust. jclo, koje smo dobivali nijesmo veČi'ii dijelom mogli da jedemo i morali smo Kiaj svega toga, što ni,c manikalo živo n;li namiinica, trpjet-' muogo od kladi. Ropiavili sino si svoje staibe u lom poglcdu samo unda, kada je v'jraperdk" uslijed suviše uzitog alko-
bino duše i srca, koje je vidjelo izvan sebe iivu sliku Hrista usklikta Jovan: Glo Jagnje Božje!.. Gle Jagnje Božjcl — Iz dubine drcvnosti kakovoni punoćom bruje zvuci ovog usklika duše! No iako drevan, diše on vječitom svježinom i kao vječito nov u istoriji, smislu i stvarnosti zagrijava svaki trzai dušo naše blagodarniin čusvom. Poput slave, kojom je Bog pokazao Mojseju svoju prisutnost ožarivši ga rujuom svjetlošću, budi on i ožaruje dušu našu u času njene unutrašnje podvojenosti i zabuiie, u komc duboke i teške misii podižu bure i kolebanja... Zbog tog svoga, tako reći, unutarnjeg uhcaja ua dušu 1 istorijsko-doginatičkog karaktera, uvršćen je ovaj praznik u red velikih praznika kod istočno-pravoslavnlh hriIćana. Kao Bogojavljenje Hristovo zakljuČilo je i ovjenčalo ono sobom dugi niz viekova 1 tisuća života ljudstva. Dalo je pno duhovnu silu nove i sladosne vjere, dalo religiju u punom smislu duhovnu, nniverzalnu. Ono Je i zapečatilo soboin dugi niz vjekova i tisuća života ljudstva u novom pravcu njegovom i ima da, poslije završetka naravstvenog procesa liudskog iivota, privede posljednjem javijaniu Hristovom u slavi, na svjetski sud, za objavljivanje vječne slave vječnog carstva Božjeg: jer mi po apoštolu i čekamo blaženu nadu i javljanje slave Boga I Spasitelja našeg isusa Hrista (Tit. n. i3.). Početak praziiovauja Bogojavljenja odnosi se dobu sv. apostola. 0 njemu se govori u njihovim pravilima: „BogojavIjenje praznik da se praznuje, — vele oni — ]er je u taj dan ohjavljeno Đožanstvo Hristovo, koje su zasvjedočili Otac u kršteniu 1 Utješitelj sv. Duh, u viđu go-
lioK. bio bolje raspoložen, pa nam dozvolio neka poboljšanja dakako na naš troš«k. Jcdno sppme.na vriR-Ino poboljšanje mogli smo jednoč u Kasanu da za'riiježhno. Zajednički smo sa tamo se nalazećim drugim logoroui. u kojem se nalaze Internirani saiuo viši časnici pržemj šiske posade, upal'U jedno pritužno pismo zapovjednikn logora, gencralu Sandeckij-u, kogi se zbog njegove slrogcće, ali i praviGnosti bojc ruski vojnici. Ovaj je iencra! smjesta odredio najstrožu istragu i uveo red te bolje pri’ihe. Kijetko smo dobijali vljesti od naših siednika i svo zanmunje i sva zatava naša sastojala se u izučavanjti mskog j'czik. To snio čmili u toliko radije. što je tamo sve njeir.ačko prezreno, te smo se u dopisivanja sluNli iskljućive iuskim ili francuskini jczikom. Jeclini ziačak sreće u toj našoj ncsreći pružaia nam jc posjeta sestre crvenoga krsta, grofica Gagern. koja je doisia s.'dačno umjela, da nas tieši. Kad doznasmo, da ćv,n;o biti izmijenjeni ruskini invalidima naše otadžbine. našoj' radosti ne bi,aše kraja. Ćetiri s&inuce bijasmo na putu. Za to sam vrijcme obolio, jamaćiio uslijed pretrpl emii ne\ olja i stradanji Ali s velikom ra ’ošću moram konstatjvaii, da su nas svugdjC, gdje snio stizaii. primali s velikom srdacnošću; nar'viito ustanove crvencg krsta neutralnih zcnialja su nas njesovale da ne možo bolje biti, kako bi zaboravili pretrpi,cne inuke. Srdaćna hvala neka je svinm njima. Pred ofenzlvom na zapadu. Pred ofenzivom na zapadu. y i j e s t i talijanske štampe. (Naročiti brzojav »Beogradskih Novina«; Ziirich, 1S januara. Milanski listovi pišu, da se odustalo od ieane zajeu%iičke prokiamacije na vojske i narode sporazunniih sila, jer već veiika konačna ofenziva s p o r a z u ni a p r e d s t o j i. Francuski gias. (Naročiti brzojav »Beogradskih Novina«! Berlin, 13. januara. Marccl H u t i n piše u .,E c li o d e Paris“: Sada se. iza Kako je sporazum svoj zaključak najavio, mora svaki čas izrabiti za ofcnzivu. Engleski se je gencralisim po svoj priliei već sporazinnio sa geheralom L y a u t h e y om o ubrzanju ofenzive. Prijeko je potrebno, da saveznici na zapadu udare još dok je Njemačka zapuslcna u Rumunjskoj, jer bi se mače znaio dogoditi, t’a dodju prekasno. Izjave francuskog vrho\«og zapovjednika. "(Naročiti brzojav »Beogračfskih Novina«; Bern. 13. januara. Jedno je vojničko lice nedavno razgovaralo s novim francuskim vrhovnim zapovjednikom generalom N i v e 11 eo m, pa o tom razgovoru saopštava: General je Nivelle razborit, miran čovjek. koji si od budućih dogadjaja ne sivara odviše velikin duzija. On dobro znade, da će jedva biti ir.oguće elektivno prourijeti kroz ciuboke redove njemačkih linija, ali se nada, da će uspjeti postepeno potiskivanje. Nova se ofeuziva ne će bitno raziikovati od posljednje glavne ofenzive jer će i ovaj put imati glavnu riječ topništvo. Snaga će ofenzive — kako dalje misli Nivelle — odgovarati povišenom broju topništva. Raspolagat ćemo sa najvišim uspjesima ratnc industrije, a u borbu će stupiti vojska milijuna. —
luba... “ U drugom se vijeku već ukazuje 1 na svenočno bdenje u oči praznika. Praznovao se sa istoin svečanošću kao i Božić. Svojim sveštenim pjesmama, polazeći od Vitlejema—Jordanu i obuhvatajući dogadjaje krštenja, Crkva pjeva: „Pridjimo iz Vitlijema na Jordan, tamo već počinje svjetlost ozaravati one, koji su u tami. Pridjite vjerni da vidimo gdje se krstio Hristos: ustima čistim i dušama nevinhn pridjuno.“ Praznovanje njegovo u pravoslavnoi crlcvi sa pred- i poprazništvom traje 13, a u srpskoj crkvi s obzirom na proslavljenje Sv. Save — 12 dana, od 2. do 13. odnosno 12. januara. A zove se još 1 Prosvješčenije, što je se Bog javio u svijet da prosvetl one, koji su u tami. U oči Bogojavljenja, na Krstovđan, svršava se vodoosvjećenje, kako radi U9pomene na krštenje Hristovo, tako i na krštenje oglašenih, koji su se krštavali u oči Bogojavijenja, i to samo u hramu, dok se na sami praznik vrši na rijeci, prudu, moru, izvoru, jer se Hristos krstio van hrama. Bogosluženje se počinje velikim povečerjem u jutru rano, za kojim se nastavlja svečana jutrenja, a potom liturgija sv. Jovana Zlatoustog. Po svetoj liturgiji nastaje litija i procesija se kreće na rijeku radi izvršenja a g i a z m e (svetinje) t. j. osvjećenja vode. Uz pjevanje melodlčnlh pjesama, koje su sastavili: Anatoiije Carigradski, Andreja Kritski, Andreja 1 Sefronije Jerusalimski, Kozma Majumski, Jovan Damaskin, German Carigradski i Josif Studit, — litija se kreće i kao da se otvaraju dveri našeg srca i duše, sveg našeg bića i u uzvišenom akordu uđaljujući ih momeutalno od zemaljske metežnosti > briga duša se naša
PoslEje prokido sKcfje za mlr. Njemački usiovi za mir. Jeđan ruski glas. (Naročiti brzojav iBeogradskih Novina«; Berlin, 18. januara. ,,B. Z. am Mittag" javlja iz Stockholma: „Rječ" poklanja prema saopštenju finskih listova, črtav niz pažnji mogućim njemačkim uslovima za mir. List izmedju ostalog piše: Francuska sa svojih 45 milijuna stanovnika nije htjela dati Njemačkoj sa njenih 70 milijuna jeđnaki razviiak i slobodu kretanja. O tome daje dokaza marokansko pitanje. Medjutim je priznanje slobode kretanja jedne zemlje, u kojoj stanovništvo neprekidno raste, jedna hitna potreba, da bi se pitanje o miru moglo prenijeti preko mrtve tačke. S toga se jedan od niemačkih uslovaza mir nalazi u kolonijalnim ustupcima Francuske. Nova vijećanja u Riinu. Kb. Paris, 18. januara. Skorih će dana otputovati jedna deputacija od 20 Članova senata i poslaničke komore u Rim, da ondje sa Boselli-em konferiraju o političkim, vojničkim i privrednim pitanjima.
u divnoj pjesmi čisto nosi prijestolu u slavi Očevoj ogrnutog Sina. Cudne pjesme ove u ovaj dan kao da imaju u sebi neku jaku i čarobnu moć. Istina, po svojoj spoljnjoj formi i obiljem dubokib bogoslovnih istina i visokim poletom, one su već po tome zanosne. Na osnovi drevnog opštecrkvenog predanja gore imenovani blagočestivi mužev!i u svojim duhovnim pjesmama izobrazili su krštenje Hristovo s osobitim i čak razjašnjenim jevandjelskim kazivanjima do hajmanjih podrobnosti. Nu ipak zato ima da se naglasl, da različiti momenti toga sveštenog dogadjaja usavršeno) pjcsničkoj formi 1 visokom poletu, 1 ako često ponavljanl, ipak teku živo i s interesovanjem, tako, kao <ad bi čovjek svojim očima čisto pratio sve što se zbilo prije tolikog vremena. — Na čelu litije nose se sveti krst i sveto Jevandjelje s barjacima i ripidama. Procesiju prati milozvučno brnjenje zvona, otkivajućl se u pjesmu sveštenstva i naroda. Pod'crkvenim nebom, zlatotkano urešenim i dragocjenim kamenovima podnizanlm, crkveni velikodostojanstvenici sa najvišim glavarom zemaljskim, kreću u svečanoj procesiji... ' No tu je 1 rijeka, za Beogradjane Sava. Visok podijum sa strane rijoke ukrašen mnogobrojnirn ladjicama 1 čamcima, svečano dekorirani u kojima mnogo njih čeka čas osvjećenja Vode, pa da se bace u rijeku, a sa drugih strana okićen zeienilom 1 šarenom i mnogobrojnom masom pobožnih hrišćana, sa visoko uzdignutim krstom od lcda, odaje neku naročitu zbilju i svečanost. Sa strane giazbe, na čelu pobožne vojske, intoniraju svete pjesme.. „Pomolimo se za osvjećenje vode silom 1 dejstvom i osjenjivanjem Sv. Duha, đa bi nam ona blla na đobro, ua iz-
Rat u HumunjskoJ. Značajna Bratianova priznanja. (Naročiti brzojav »Beogradskili Novina«j Stockholm, 18. januara. U rumunjskom je parlamentu održao Bratianu govor, u kojem je izmedju ostaloga rekao: „F Ša je vojska slom1 j e n a od zdvojnr ra neprijatelja, k o j i je bolje oboružan od sviju naših saveznika. U tome se sastoji nadmoć Njemačke. Saveznici su me uvjeravali, da je njemačko prvenstvo sada izravnano. To se je uvjeravanje pokazalo neispravno...*
Itflllio. Ruskl glas protivu Cadorne. (Naročiti brzojav »Beogradskih Novina«; Kopenhagen, 18. januara. Posljednjih se dana pooštrava govor protivu Italije, naročito protivu Cadorne. „Ruskoje Znamja" predbacuje talijanskom generalisimu, što on ima u vidu samo talijanske interese, a zanemaruje opšti cilj četvornog sporazuma. „K o 1 o k o 1* piše, Cadorna vodi zaseban rat zbog Trsta. Jednostrani talijanski ratni program ne može Rusiju zadovoljiti.
bavljenje od grjehova, na isceljenje duše i tijela i na svaku korist; da nam se javi kao vodilja u život vječni!“ — uznosi se molitva sveta, dok sa tvrdjavc odjekuju pucnji topova u trenut uzvišenog raspoloženja duše. ,,Ti čovjekoljupče, care, pridji i sad osjenjivanjem Tvoga sv. Duha osveti vodu ovu, i daj joj blagoslov Jordanov, radi oćišćenja duša i tijela i domova, i na svaku korist. Jer Ti si Bože naš obnovio vodom i Duhom prirodu našu, opravši je od grijeha; vodotn potopio pri Noju grijeh; morem oslobodio Jevrejski narod od ropstva Faraonu... vodom i ognjem oslobodio na molitvu Ilijinu od poštovanja Vala - Izrailjce. Sam i sada Vladiko osveti vodu ovu Duhom tvojim Svetiin!“ — trikratno bruji glas prvosveštenikov, dok on trikratno pogružava n vodu životvorni krst, za koje vrijeme u rijeci već plivaju pobožni bogomoljci, narod pobožno prati molitvu, a sa grada odjekuju topovl... Takav pobožni običaj imaju svi hrlšćani istočno-pravoslavne vjere. Kod sviju njih osvjećena voda, koju zatim u sudovima nose svojim kućama, jest wetinja. Može se upotrijebiti na slučaj smrtne opasnosti sa uskršnjim artosom i mjcsto svetog pričešća. Na riieci Jordanu se očekuje ponoč uz mnogobrojne svijeee i tada biva kupauje i zahvatanje vode, po vjerovanju, da je krštenjem Hristoviin Jordan u tsij dan osvjećen. Tek poslije biva od svešteiistva priprema agiazme... U povratkn sa rijeke uz brujuije pjesme: ,,Na Jordanu kad Si se krstio, Tebi Gospođe ushjedilo je pokloojenje u lieu svete Troj1ce... u u crkvi sc xavršuje procesija... B. Lukić.
Rot na moru I pod morem. Cetvornl sporazum u strahovanju zbog pooštrenog rata podmornlca. (Naročltl brzojav „Beogradskih Novtna*‘.J Bem, 18. januara, . „Le Journal" piše: Njemačkaprijeti sa jednim pooštrenim ia-i tom s podmornicama. Treba nam biti na oprezi. Njemačka istina neće moćr sa svojim podmornicama probiti blokadu, ali bi bilo djetinjasto oporicati, da, smetnje, koje podmornice čine morskom, saobraćaju, nijesu izazvale uznemirujući . obim. Sve obranbene mjere nijesu bile u stanju da spriječe velike štete, koiih još neprestano ima. Namjera je sad, da se svi trgovinski brodovi naoružaju sa dva topa i izučenom momčadi, sa običnim torpedima i sa vazdušnim torpedima, koji ispod vode eksplodiraju, da bi se podmornice pogodile i pri zagnjuravanju' i pri pojavljivanju iz vode. U „L’I n f o r m a t i o n a piše član, komorskog odbora za trgovinsku mornaricu, poslanik Bergeon, četvorni sporazum treba u borbi protivu njemačkih podmornica da predje u odlučnu ofen« zivu, jer defenziva nije više dovoljna., Bergeon predlaže, da se protiv njemačkih podmornica podje u lov sa morskim letilicama, torpednim razoračima i naročitim podmornicama, a sa engleskom i francuskom glavnom flotom da se napadnu sjevero-njemačka i austro-ugarska pristaništa. Zauzeće ostrva u njemačkom sjevernom moru bilo bi samrtni udarac podmornicama. Preduzeće bi mnogo staio, ali bi ishod osvještao žrtve,
Noinouije brzojoune uijesti. Mobilizacija Svajcarske. Kb. Beč, 18. januara. Listovi smatraju vojne pripreme Švajcarske kao izraz čvrste volje, da se pod svima okolnostima brani i očuva nepovredivost i pravo samoopredjeljenja Švajcarske i da se održi njena potpuna neutralnost. Listovi ističu, da je neutralnost Švajcarske za Evropu neocjenjivo blago i potreba u medjunarodnom životu. Države četvornog saveza, kojenijesu nikad krile svoje simpatije prema Švajcarskoj« pozdravljaju s poštovanjem riješenje švajcarskog savezničkog vijeća za očuvanje neutralnosti. Kriza u crnogorskom kabinetn. Kb. Paris, 18. januara. „Havas" javlja, da je predsjednik crnogorskog ministarskog savjeta i ministar vojni podnio kralju svoju ostavku, Engleskl gubici. Kb. London, 18. januara. Lisla gubitaka od 14. i 16. januara donosi imena od 58 časnika i 3454 vojnika.
6?oi! I sRgiice. Božja služba o Bogojavljenju. Na Bogojavljenje izjuira u 6 sati veliko povečerje, litija sa osvećenjem hljebova i jutrenje; sv. liturgija sv. Zlatousta u 8 i po sati. Ako bude bilo lijepo vrijeme, iz Saborne crkve ići će litija na Savu gdje će se izvršiti svečano vodoosvećenje a u ostalim crkvama u crkvenim portama; pri rdjavom vremenu ovo će se izvršiti u crkvama. Na sv. Jovana izjutra u 6 sati počinje jutrenje a zatim sv. liturgija. Nadjeno. Prvih dana januara nadjen je neki novac u iznosu od nekih 100 K; položen je kod policijske komande, gdje sopstvenik može doći po njega. Kretanje stanovništva. Izvještaj prijavnog ureda od 17. januara: prijava 92, odjava 39, selidaba 51; u hotelima prijavljeno 114, odjavljeno 123, ostalo po hotelima 188 prijavIjenih. Krunisanje u Budimpešti. U srijedu je pređ punom kućom u „Koloseumu* na oficirskoj predstavi dat probrani .monstre-program’’, čija je najglavnija tačka bila „Svečanosti oko krunisanja u Budimpešti' 1 , a čije je izvodjenje naišlo na opšte priznanje. Na opštu ielju priredjuje se u subotu 20. ov. mj. opet oficirska predstava sa istim programom. „Bolest i brak". Ovo je tema predavanja, što će je u subotu 20. ov. mj. đržati viši stožerni ljekar profesor universiteta dr. A. Herzf e 1 d u menaži c i k. zapovjednišlva mosne brane i giada beogradskog (.Oficirski dom ,< ). Na ovo se predavanje pozivajti oiiciri i činovnici beogradske posade kao i njihove porodice.