Beogradske novine

Broj 19.

21. januara 1916.

Beojrradske Novlne

Nedjelja

Strana 3.

maslina pod zemljom zatrpan, pak je ulje od takvih maslina sasvim loše ili jedino za ,,murgu“. — Rekvirisano će se ulje ovoga puta u Dalmaciji prodavati, po 9 kruna litar. Zašto se diubrl stajskim djubretom? Djubrenjem stajskim djubretom unose se u zemlju oni hranl ivi biljni sastoxi u kojima zemlja oskudeva i čija se količina ne može da uAeća obradjivanjem zemlje. Takav je slučaj naročito kod težih zemalja ko : e su za duži niz godina bile pod pašnjacima. Na tim zemljama nisu utrošeni samo oni hranljivi sastojci koji su u obrtu već i gotovina, i zato je potrebno da se u takve zemljp unose hranljivi sastojci sa strane, t-. j. stajskim (i drugim) đjubretom. Nu pored toga, stajskim d ubretom djubri se i s toga, što to djubre svoiim truljenjem i raspadan : em, sagorevanjem u zeml i, popravlja i tako zvane fizičke osobine zemlje, t. j. utiče, da zetnlja bude trošni a i pristupačnija uticaju vazduha i toplote, te zato stajsko djubre ne treba štedeti naročito za zemlje koje nisu za duže doba obradjivane i za teže zemlje. A kako žetveni prinos svake njive zavisi od one hrane koje u zemlji ima u najmanjoj količini, to da bi se ovaj osigurao, i da bi se time održala plodnost niiva, glavni zadatak djubrenja stajskim djubretom treba da je u tome, da se ni jedne hrane ne nalazi na izmaku (u minimumu) i da se njime i obradjivanjem utiče na popravku fizičkih osobina zemlje.

Sazne vijestf. ŽIVOT U JAPANU. Na selu. — U gradu. — 7i\ nt Japanltinja U .lapanu su nepoznate velike kuće 1 palate. Tck ovdje ondje počeli su po gradovima da pođižu veće zgrade za nadleštva, banke i druge javne ustanove, a za gradju tih zgrada uzima se gvoždje, koje najbolje prkosi čestim zemljotresima. Baš zbog tih zemljotresa i podizane su do sad kuće od lakog materijala, poglavito od drveta. jer se daju biže i jeftinije sagraditi, napustiti. pa i prenijeti. Obično svaka porodica ima svoju kuću s malim vnom ili u najmanju ruku dvorištem, okićenim drvećem i cvijećem. Veći dio sianovništva živi još na selu, gdje sa čovjek uz pomoć žene i djece bavi malom poljoprivredom. U polju se služe plugom ualik na onaj, kojim su se služili stari V.isirci, i to bez tegieće stoke. koja je skoro nepoznata. Za vri.icme ra'a s Rusjjom uvoženi su konji iz Ansiralija I krave kao i volovi rijctko se vidjajn- a u jen vnicima gostioničkim uzalud ćete tražiti govedjinu i mlijeko. Ali živine ima dosta. Na selu se ne zna ništa o evropskoj modi. Tamo predu, tkaju, šiju i peru odjeću onako isto, kako su to radili prije hiljadu godina. Cistoća igra kod Japnnaca vrlo veliku ulogu. Japanka bar jedan put godišnje para svekoliku odjeću svojih ukućana, te je pere, bojadiše i ponovo šiie. Pirinadž (riža) je glavno sređstvo za ishranu. Pored njega 'proizvodi se Još proso, raž. pšenica i grah. U izvozu Japana zauzima svila vidno mjesto. Razvitak industrije po evropskom ugledu tjera mnoge sa sela u grad. Fabrički agenti ugovaraju sa seljacima, te im svi ustuj?aju svoju maloljetnu djecu u rad na više godina za bagatelu od 30—50 kruna. U fabrici rade ta djeca po šesnajest sati dnevno, a dobijaju u naknadu za to jedva toliko, đa dušu drže. S toga su naročito ženska djeca izložena ravnovrsnim gradskim iskušenjima. Zakonodavstvo nije još dospjelo da tome zlu doskoči i samo se fim naglim razvitkom industrije daje protumačiti pojava socijalne demokracije u zemlji, čije je stanovništvo jedno od najkonservativnijih i u kojoj se vladalac još kao bog cbožava. U nižem i srednjem staležu je Japankinja saradnica muževljeva i niegova vjerna pomagafrca: pa poš:o Japanac nije pijana-; ai osoran. to je sudh'aia japanskc žei,e nižeg staleza u opšie j'ovolj.nija od sudbine njezine druge u Evropi Ona inspolaže novce.n. vaspitava '1 ! ccii i ima veću slobodu ođ žena viših staleža. Muž iz viših staleža provodi svoje vesele Jane kraj gejše, koja je za njega ovaploćenje, poezija i Jjepota, dok mu je žena privezana za kuću, jer bi za nju bilo nepristojno, da se izvan ove pokaže. Za nju još važe životna pravila čuvenog moralisfe Kabare, koja se svakoj djevojčici još u doba njezinog djetinjstva ulijevaju u glavu. U tini pravilarna, koja se zcvu ,,ona dlagaku“, stoji mcdju ostalim i ovo: Jedina svojstva, koja se j’ristoje ženi, jesu' poslušnost, milosrdje, čednost i mir. Ona se ne smije ni s k-m poznavati ni*I sr ijateljiti. Zena treha da smatra dom svoga muža kao svoj sopstvenl. Ona ne smije na njemu vidjeti nikakve pogriješke. Za razvod irra sedam radoga: neposlušnost, nerocnost. nevierstvo, ljubomora, neizlječiva bolest, kradja i brbljivost. Prva dužnost kćerina je, da kao dievojka ljubi svoje toditelje i da za tijih rađi i danju i noću; a kad se uda, onda trci.a tako da se vlada prema rooiteljima rnuževl]evi l n. l’daia žena nejna boga Ona mora svoga mu/a da smatra za boga. Kad s njim govori, treba da je uvijek učtiva i ponizna i u riječima i u pnkretin a. Ne smije mu se nikad protiviii. već ga mora slušati s najvećim strahopočitanjem i uvijek mu Želju ispunjavati. Na Jjuboinoru ne smi-

Je ni da pomišlja. a ako joj muž za istu da povoda, onda je najbolje da pričeka nekoliko mjesec', pa tek onda o tome s njim govori. Zena ne smije nikad nikoga da grdi niti da pronosi glasove o drugima. Ona treba neprestano da radi i ne smije da pije mnogo vina i čaja, niti da se često pojavljuje u pozorištima i bogomoljama. Za nju je dovoljno da vrši svoje domaće dužnosti, pa će je bog već za to nagraditi. Takva je u glavnom Japaukinja starijeg kova, aii od kako je u Japan prodrla evropska kultura. a tiaročito poslije rata s Rusijom, od kako su mnoge Japankinje ostale na sebe same nptićene, pojavljuje se i tamo težnje za emancipacijom žena ne iz bijesa, već iz potrebe i nužđe. UMRO ..BUFFAI O B1LL“. Smrt čuvenog nmcričkog pukovnika Cndv-a. Nestalo je s ovog svijeta čovjeka. lcoji je današnjim Ijudima. kako odraslima, tako i djeci bio ideal, koji je putiio njibovu fantaziju. Doživljaji „Buffala Billa“ bijabu nekad najmilija leklira svijn đječaka, koji su čeznuli za vanređnim dogadjajima. Bnfialo Bili nije naime sarno lovio i strijeljao bivole sa konja u trci, nije samo vodio junačke bojeve sa krvožednmi Indijancima. kako su sebt sve to predstavljali u mašti mali diečaci, — nego je bio i gradjanin Sjedinjenih dr nva Amerike. Pio je dukovnik William Cody. I da je učinio samo deseti dio sviju svojih junaštva. koja su mu se pripisavala i opisiivala u knjižicama. sa šarenirn koricama, rdjavo štampanim na još lošijoj artiji, bio bi svakako pukovnik Codj* nadčovječno biće . Kad se njegova ,,slava“ širila već uzduž i popreko čitavom Amerikom. došao je Buffalo Bill „preko velikog jezera“ u stari svijet. Došao je na čelu čete ,.co\vboya“, sa momcima podivljale spoliašnosti, koji su prikazivaK sve vješiine ..đivljeg zapada“. Najbolji od sviju bio Je colonel Cody. Prodncirao se ti cirkusu kao vanredni umjetnik u pucanju, on je lovio sa ,,lasom“ na konju u najvećem trku, — što je svakako u cirkusu lakše, nego u prerijama, čitave bi boieve bio na čelu svoje čete sa Indijancima. ali sve to ne bi zadovoljilo maštu dječaka. Kolika je god bila boina vika i koliko god se u ljutom galopu napadalo, — sve to nije bilo ono. što je sebi kakav tnali junak uobražavao, čitajući priče o „Buffala Billu“. Najzad se i m i I i j u n a r „BuffaIc Bill“ smirio. pošao u svoju đomovinu, stao mirno da živi — baveći se politikom. Sad je mrtav, a mnogi ,,pravi“ i „istinski'* emsemble-i ..Buffalo Bill“ družbe moraće sa svoje cirkuske reklame- brisati ime colonela Codya. Dr. Diamand o Novgorođu. Dr. Diamand, rabin jevjerske opštine u Lavovu, koji je prilikom ruske okupacije toga grada odveden kao talac u unutrašnjost Rusije, od kud je lie davno vraćen u razmjenu, priča o svome bavljenju u Novgorodu, u kome je proveo čitavu godinu dana, slijedeće: Zarobljenid gradjanskog ređa smjeli su slobodno da se kreću po gradu i da medju sobom opšte. Bilo im je dozvoljeno da stanuju po privatnim stanovima. Nijesu podlegaii nikakovoj strogoj kontroli i vodili su samostaian život. U opšte prilike u Novgorodu kao'gradu iza ratne zone, nijesu nepovoljne. Na dužnost prijavljivanja stranaca nije se baš strogo pazilo. Ali nad mnogobroinim njemačkim i austrijskim časniđina vodjena je najstroža kontrola. Njima bijaše zabranjeno da se pri setnji i u javnim lokalima sastaju sa zarobljenicima gradjanskog reda. U šetnji pratio ih je uvijek ruski vojnilc i pazio je na njihovo obhodjenje. Međju interniranima časnicima u Novgorodu nalazio se i bivši zapovjednik Przeinisla za vriieme opsađe tvrdjave general Kuzmanek. Novgorod ima 150.000 stanovnika, sjedište je jake industrije i čuven je zbog svog svakogodišnjeg velikog trga (sajma, vašara), na kome se vrši izmjena robe izmcdju trgovaca iz Evrone i Aziie. Na tom trgu može čovjek vidjeti na okupu raznovrsnu robu i teško da mu ima ravnog u Evropi. Zdravstvene su prilike bez zamierke. Novinarstvo je jako razvijeno. Mnoge dnevne novine izlaze u vanrednim izđanjima i to dnevno više puta. Kolportaža unosi u uličnu siiku mnogo živosti. Malena poljska kolonija je jako povećana mnogobrojnim bjeguncima iz Litave i Pljske, koie predusreće tamošnje stanovništvo s rrmogo simpatije. Lovac poginuo kao ratuik. U posljednjim borbama u njemačkoj istočnoj Africi poginuo je engleski kapetan Selons u svojoj 66. godini, koji se od svoje devetnajste godine nije ničim drugim bavio do lovom divljači u neispitanim prašumama Afrike. Bio je mnogim ispitivačima Afrike od Livingstonesa pa na ovamo na ruci. Zivio je godlnama u Rodeziji i u Matabeli, a mnogo je pripomogao poznavanju obsjega riieke Zambezi. Lavovima, slonovima, žirafama i bivolima, koje je on lično ulovio, ne zna se ni broja, te je zbog toga bio poznat po cijeloj Engleskoj. On je u ostalome bio i vješt pripovjedač lovačkih doživljaja i kao takav saradjivao Je na listu ,,Daily Telegrapli-u“,

ali se pri tom nije nikad udaljavao od isline. Kao Iovcu bila mu Je dobro poznata i njemačka oblast u istočnoj AfricL Kad je buknuo rat, on je stupio kao dobrovoljac u englesku kolonijalnu vojsku, u kojoj je zbog velikih usluga u brzo dotjerao do kapetanskog čina. Jedan njemačlci kuršum u posljednjim borbama učinio je kraj njegovom životu, ptinom lovačkih pustolovina. Velika kradja u hamburškom pristaništu. Javljaju iz Hamburga: Na osnovu anonimnih prijava, ušlo je hamburško redarstvo u trag velikoj četi kradljivaca, koji su izvršili u hamburškom pristaništu velike kradje raznih predmeta. Dosad je uapšeno četrnaest većinom imućnih trgovaca. Kod jcdnog nadjeno je 13 vreća pšenice, a kod drugog sakriveno u izna mljenom podrumu 100 vreća kafe, a na tavanu sakriveno mediu kojekakvim starim stvarima 140.000 maraka gotovog novca. Predstoje daljnja hapšenja. Koliko imade Poljaka na svijetu. Njemački list „Polen" saopćuje, da na području poljske kraljevine živi 9,129.140 Poljaka, dakle 73 po sto cjelokupnog stanovništva. U L tvaniji živi jedan i pol ni'lijuna, u ostalim ruskim gubernijama 300 hiliada, u Kavkazu 37.000, u Sibiriji 44.000, u pruskoj Šleskoj 1 i pol milijuna, u Posenu 1 i pol milijuna, u ostaiim njemačkim pokra inama ukupno 4 milijuna Poljaka. Jedan dio Poljaka živi u Bukovini, u austrijskoj Šleskoj i u Ugarskoj. U monarhiji živi dakle ukupno 5 milijuna Poljaka, a u Americi 2 milijuna. C elokupni broj Poljaka iznosi 23 milijuna. Jeđan kuiturno-politički jubiisj fsire. Javljaju iz Kastva: Ovih se dana navršilo 50 godina, što se obdržavala (1866.) prva glavna ustanova sktipština kastavske hrvatske čitaonice. Ratno vrijeme nije đopustilo, da se ova 50-godišnjica proslavi javnom svečanošću, kako se proslavila 25-godišnjica, 40-godišnjica, pa se održao samo maleni neslužbeni sasfcanak članova. Sađašnji Ne\v-York. Po rzvještaju trgovačke komore grada Ne\v-Yorka broji ovaj grad sada sedam i po milijuna stanovnika. U njemu svakih petnajest minutp nifie jedna nova kuća, u svaka četiri ulinuta rodi se jedno dijete ili godišnje 150.000 djece. New-York ima 38.000 fabrika, 128 parkova, 250 pozorišta, 102 bolnice, 553 škole i u njima ukupno 800.000 učenika. Jadne žeue! Žrtve Edisonovog vica. U New-Yorku je nedavno objavljena jedna pričica, u kojoj je glavni junak čuvenl fizičar Edison, a koja nam daje dokaza o torne, da je Eđison često uineo, da j bude i vrlo „pak^bs ta n“. Bilo je to u bno vrijeme, kađ je Edison dovršio jedan od svojih najslavnijih pronalazaka: ,,m a š i n ti, k o j a g o vori“. Tada ga pohodi jeclan njegov dobar poznanik i zapita ga, da ii nije u posljednje vrijeme opet što novo ,,i z m adjijao“. Gordo se Edison isprsi, uhvati prijateija za ruku, pa ga odvcde novo konstruiranoj mašini i objasni mu njen praktičan značaj. Edisonov gost je. bio nijem od iznenadjenja i divljenja. — I to je vaš pronalazak?! — Pa da, odgovori Edison skromno; dodtiše nije baš sasvim moj pronaiazak. U stvari je već i prije mene neko bio konstruirao jednu ,,mašinu za gov o r“. — Prije vas?I Tada se duhoviti pronalazač nasmije prepredeno i reče: — Pa naravno! U r a j u, 1 z j e d n o g Adamovog rebra! Ta to je biia prva mašina za govor! Ona je i savršenija od moje: govori kad je n e n avijete! Ili ste vi možda đrugog mišljenja?!?... Pieinenitl rad španjolskoga kralja. Jednom bečkomti listu javlja njegov bruseljski dopisnik: Opšte je poznato, da je u posljednje vrijeme španjolskl kralj Alfons XIII. preuzeo zadaću, da rodLini izgubljenih vojnika pribavlja podatke o njihovom boravištu. Nedavno je o tom kraljevom radu napisa'.a vrlo zanimiv članak jedna Francuskinja, koju je kralj nedavno primio u audijenclju te naložio svom tajniku, da je potpuno "puti o toin svom zanimanju. U kraljevoj palači u Madridu zapremilo je činovniStvo, koje se bavi tim poslom, osam velikih prostcrija. Stalnog osoblja imade ta kancclćtrija 22, koje radi od 8 sati u jutro do u .asnu noć. Na tisuće listova otprema se dne/io iz tog urcda, a nakon velikih bitaka daleko više. Najveći je broj listova bio 1800 đncvno, a to je bilo 1915. god. iza bitke u Šampanji, i to jc potrajalo oko dvije seđmice. Dnevno obavještavaju kralja o poslovanju ureda. Kralj troškove tog ureda podmiruje iz svojih privatnih doliodaka te je na samoj poštarini sve do nedavno plaćao 250 do 400 peseta dnevno. Sada je napokon ođredjeno, da su slobodni od poštarine listovi s kraljevim privatnlm pečatom. Pisma se s upitima otpremaju jednom u sedmici u poštanskoj vreći na šipanjolsko poslanstvo u Berlin, otkuda stižu odgovori iste sedmlce. Satn

posao je podijeljen; dva su glavna odsjeka: za vojnike i za gradjanske osobe. Vojnički odsjek se opct dijeii u tri pododjela: za zarobljene, za ranjenike i za nestale. Poradi lakšeg rukovanja uvedene su plave cedulje sa imenima za Englezc, zelene za Talijane, narančaste za Ruse i žute za Trancuze i Belgijce. Jednako se i gradjanske osobe đijele u one, koji su ostali u okupiranim područjima i u one, kojima se je zarneo svaki trag. U Madridu pomažu prve dame društva a u Berlinu je namješteno 40 osoba, koje rade u španjolskom poslanstvu. Razumije se, da ovaj pripomoćni odio španjolskog poslanstva’ u Bcrlinu stoji u trajnom dodiru sa njcmačkim Crvenim Krstom, sa ratnim niinistarstvom, te sa ministarstvom spoljnih poslova. Potraživanje i odgovor iziskuje nekada više a nekada manje vremena. Ako je vijest povoljna, odašalje se brzojav na trošak kraljev neposredno rodjacima, ako je nepovoljna, obavješćnje se mjcsnog župnika, koji ima da oprezno saopšti rodbini tužnu vijest. No u španiolskom dvoru imađe 150.000 listova, na koje nije stigao nikakav odgovor. Kralju je, prama vlastitom priznanju najveća nagrada za taj njegov u istinu plemeniti rad, ako može na upite saopštiti povoljan odgovor.

Sazivanje austrijskog parlamenta.

I<b. Beč, 20. januara. Listovi objašnjuju jcdnu izjavu austrijskog političkog društva, upućenu političkim strankama u Austriji, u kojoj se ove posljednje pozivaju da rade na sazivanju parlamenta, da bi se u njemu rnog!a prirediti manifestacija jedmstva Austrije i dati izraza njenom moćnom poIožaju. Sankcija poljske države. Putovanje odbora državnog s a v j e t a. (NaroCItl brzojav „Bcogradsklh Novica".) Berlin, 20. januara. „Tagllche Rimdschan“ saznaje iz ber! Hnst’ih po'i c ' ih krugova, da će u toku idućih nedjelja jedno ve'.iko izaslanstvo novog obrazovanog poljskog đržavnog savieta iz Varšave stići u B e r1 i n, pa da će poslije otići i u B e č i ostale prijestolnice četvornog saveza. Cilj je putovanja tih predstavnika novoobrazovane poljske države, da u rečenim prijestolnicama u neku ruku javno notificiraju njeno stvaratije i početak njenog državnog života. Rekvizicija drva u Engleskoj. (Naročiti brzojav »Beogra<fskih Nov'šna«; Frankfurt, 20. januara. „Frankfurter Zeitung“ javlja iz Haaga: Engleska je vlada Izdala zvaničan komunike, prema kojemu će ona pristupiti rekviziciji jednog dijela za'iha drva u zemlji. Pozivaju se svi vlasnici takvih zaliha, da ih odinah neođložno prijave. Bratianu tt Moskvi. (Naročiti brzojav »Beogradskih NovTns'7 Lugano, 20. januara. Lyonski listovi javijaju, da je rumunjski predsjednik ministarstva B r atianu, koji je u posljeunje vrijerne boravio u K i j e v u , otišao na neodredjeno vrijeme u M o s k v u. Barkova ostavka? Opet ministarske promjene u R u s i j i ? (Naročiti brzojav „Beograđskih Novina“.) Berlin, 20. januara. „Havasov ured“ bilježi jednu petro| gradsku vijest, prema kojoj se očekuie ostavka ruskog ministra finansija, B a r k a.

imnim oblcse. OBJAVA prema naredbi c. i k. vojnog glavnog zapovjedništva u Srbiji, odjđenja 13., No. 10103 od 28. decembra 1916. o dužnosti sopstvenika kuća za plaćanje vodovodne i kanalizacijcr.e pristojbe (takse) u Beogradu za II. polugodje 1916. godine. I. Osnova 1 količina taksa. a. Osnovu za plaćanje vodovodnih i kanalizacijonih taksa u Beogradu čine: 1. Propisi srpskoga ministarstva unntrašnjih djela o vezi novoga vodovođa sa kućama u Bcogradu radi snabdjevanja vodom od 10. juna 1892., P. Br. 10381, Beograd. 2. Opšte ođredbe srpskoga mhiistra građjevina o obavezi vezivanja gradjevina i placeva sa uličnom kanalizacijom u Beogradu od 3. odnosno 23. marta 1910., KBr. 276, Beograd. b. Takse po odredbama tih propisa utvrdjuju se s tom izmjenomi, da se za svaki dinar, utvrdjen u tim propisima, računa jedna kruna i osim toga ratni dodatak, koji se ima naredbom odrcditi i da se takse za vrijeme od 1. jula đo 31. decembra 1916. imaju položiti u roku od osam dana po prijemu poziva za plaćanje odjednom. II. Određjivanje i naplata taksa. Odredjivanje 1 naplatu taksa vrši za polugodišnje vrijeme od 1. jula do 31. decembra 1916. uprava beogradskog gradskog vođovoda, kojl se naiazi na rukovanju kod c. i k. vojnog gradjevinskc^

odjcljcnja vojnoga gla\moga zapovjedništva u SrbijL — Odredjivanje vrši se na osnovi prijava sopstvenika kuća odnosno njihovih zamjenika prema tačld III. ova objave zasebnim pozivima za plaćanje, na kojima se označavaju rokovi plaćanja i količina takse, Što se ima položiti. Ovihl se rokova valja strogo pridržavati, u protivnom dolazi prinudna naplata u smislu § 465. t. 4. srpskoga gradjanskoga postupka I § 19. naredbe srpskoga ministra unutrašnjih djela od 10. Juna 1892., PBr. 10381. preko suda opštine grada Beograda. Uplata taksa vrši se ili prema od c. ! k. uprave vodovođa pozivima za piaćanje priloženim uplatnim listovima na čelcovni konto c. i k. vojnog gradjevinskog odjeljenja vojnog glavnog zapovjedništva u Srbiji, ili u gotovu na blagajni c. i k. uprave vddovoda po podnošcnju naredbe za plaćanje. III. Dužnost prijavljivanja. Prijavljivanje su dužni izvršiti svl sopstvenici kuća prema tački IV. Ako su sonstvenici pravna lica, onđa su dužni podnijeti prijavu Iica, odredj.na kao njihovi zamjenici. Za odsutne sopstvenike dužni su pri-< javu učiniti: Njihovi ovlašteni zamjenici, a ako ovih neraa, supruga ili djeca njihova, ili njihovi roditelji. Ako i tih nema, onda dužnost prijavljivanja prelazi na zakupce kuća, koji tada imaju prijavitl one dijelove kuće, koje upotrebljavaju za stanovanje. Ko se ovoj dužnosti ne odazove, kazniće se novčano do tisuću kruna ili zatvo* rom do triđeset dana. IV. Uputl za prijavljivanje. Svaki, ko je dužan podnijetl prijavu po tački III. ove objave, ima podići obrasce, potrebne za prijavljivanje u c. 1 k. upravi vodovoda, Jugovića ulica br. 1 za vrijeme uredovnoga rada, od 8 do 12 prije i od P/» do 4 s. posli'e podne, naidalje do 25. januara 1917. Prijaya se vrši za sve kuće bez izuzetka, koje niiesu državna sopstvenost. — Isključiva ili dielimična upotreba zgrada od vojnih nadleštava, četa i zapovjedništva, pojedinih vojnih lica odnosno Činovnika vojne uprav^ i t. d. ne razrješava prijavljivanja. Prijave se savjesno prema uputima, što se mogu đobiti u c. i k. upravi vodovoda, popunjavaju i tu nređaju naidalje đo 28. januara 1917. Eventualna objašnjenja mogu se dobiti u uređu c. i k. uprave vodovoda, Jugovića ulica br. 1. Neistinita prijava donosi iste kazne, kao I propuš'anje prijave. Beograd, 14. ianuara 1917. Zapoviedništvo mosne brane i grada grada, kao okružno zapovjedni' - '. o. Br. 254. gradj. OBJAVA. Suđ je c. i kr. mosne brane i građa Bcograda dozvolio tvrtki Daimler. motorsko društvo u Stuttgartu-Untertiirkheim, cbnavijanje zaštitnog žiga D. M. G., koji je kod ranijeg srpskog suda za trgovinske stvari bio uvrštcn riiešenjem br. 2511, od 5. februara 1907., i to za vrijeme od daijih deset godina, račnnajući od 18. (5.) februara 1917. prije podne 9 i pol sati, sa iskiiučivim pravom upofrebe u oblasti c. i k. vojne glavne gubernije u Srbiji za strojeve, koje to društvo proizvodi i koji se pokreču benzinom, plinom, uljem, petroleumom i đr., kao i za dijelove tih strojeva za podvozna sredstva svih vrsta i velncipede. Žig se može upotrijebiti u raznoj veličini i boiama. U Bcogradu, 13. januara 1917. Sud c. i k. zapovjedništva mosne brane i grada Beograda, gradjansko odjeljenje Mjesto za otpravl’anje robe V. E. D. 7, Beograd. OBJAVA. 25. će se ianuara 1917. u 3sata posli’e podne putem dražbe a uz gotov novac prodavati u dvorani za prtbag ovdješnieg m esta za otpravljanie robe Beograd, Donja ulica, sva ona roba, kao odijela, rublje, knjige i ostalo, koju su putnici ostavili ili zaboravili u željezničkim vagonima. Kupci moraju kupljenu robu odtnah odnijeti. Beograd, 11. januara, 1917. 3 Objava. Ovim se stavlja do opšteg znanja, da će se molbe za otpuštanje interniranih gradjanskih osoba uzeti u obzir samo onda, ako su podnijete preko nadležnog kotarskog (sreskog) zapovjedništva, odnosno u Beogradu preko upravnog ođjeljenja c. i k. zapovjeđništva mosne brane i grada Beograda. Molbe, koje se buđu podnosile neposredno c. i k. vojnoj glavnoj guberniii, neće se uzimati u obzir i biće prosto uništene. Malbe za putovanje u neutralno inostranstvo načelno se odbijaju. C. i k. zapovjedništvo mosne brane i grada Beograda, kao okružno zapovjedništvo. Dninfnl N«|bol|» pm»rr«Ilr®o wnOtm pfoa» tplđtmlM rUZIUUi bolrtU (Cholcia. Uphu« 1 1 d.) |c«it prliodno RST KRONDORFE3 SAUZRBRUNN. oivljujt tjtkovtto, oAvietavajućl l oUrepljuJuCI. frrrat«0 dodAtak vlu 1 iampanjcu. Adresa kroodorivr, BudapM^ ZolUOtfBAA« )•«. Olavno stovariite za Srblju I Beograd« Apofeka Protić, - Beograd, KralJ* Mllana ullca S3.