Beogradske novine

Izlazi: dnevno u jutro, ponedjeljkom poslije podne*

PoJ edint brojevi: • I«0|ra4u I ■ krdtrian icpMcCmrti« >d i. I kr. Iet> pa csnl e< . . . . ■ bdcrc U Hr»ci«kc|-SU«onlJI, Boinl - Hcrcojorlel I DalnttelJI M oenl oJ ...... 10 Mtorc tiroc cr «3 potruCJc pc ccnl d .... II belcrc j ■■—~ Oglasl po

Me8eSna pretplata: U Boocraau I c krojirlnu npoccMutlm o4 o. I kr. tota u bojnc I stjpnj poitc. . L *■U Boopradu t> dostsvom > kuC> . . . . L t'M U Hr.aikkoj-sio.onlj, Botnl- HvctgmrM I Dclmultl > linotuod R. SM UtslctimrraJstlnuAuSiru-ugcrsltcaiucrltlJt L !■U inostrccctn ........... R. 4'M cljenlku. =-n— 1

UrednlStvo: BEOGRAO. Vuka Karadžlća ul. broj 10. Tdefon bro) 67. Uprava I prlmanja prcplata Topličln venac broj 21. Talefoa broj 26. Prlman|e oglasa Kneza Mibajla ul. broj 38,

Br. 36.

BEOGRAD, srijeda 7. februara 1917.

Godina III.

RATNI IZV3ESTA3I IzvJeštaJ austro-ugarskog glavnog stožera. Kb. Beč, 6. februara. Isfočno hoiiSte Sjeveroisfočno ođ K i r I i b a b e su upala ođjeJienj’a pol'skog lovačkog bataIjuna br. 26 u neprijateljski glavni položai, ubila 20 Rusa i zatrpala neprijateljske rovove. Kod Comanesci je jedan neprijateljskl iovački letač vazdušnom borbom primoran da se spusti na zemiju. Talljansko I fugolstočno bojište: Stanje je nepromijenjeua ZemJenlk gtavara generalaog stožerv pl. HOfer, podmaršal. Mns' n Je polo. r - Sjedinjene Američke Države na|za’d su odbaciie licemjernu masku mlroljttbivosti i otvoreno su se prikazale onim, što su u stvari već odavno bile — neprijateljem središnjih vlasti. Osve’dočena je istina da je g. Wilsonu davno .već mnogo više stalo do zajedničkih trgovačko-spekulantskih Ideala anglosaksonske plutokracije nego li do brzog okončania strašnoga svjetskoga rata. Da je on htio, u njegovoj bi moći bilo da odmah od početka zabvani prekomjernn snabdjevanje sporazumnih siia ratnhn materijalom iz Siedinjenih Država. Da je on to učinio, ovaj bi rat već davno zio završen i ko zna. je li bi se u tonie slučaju Italija odlučila da pristupl sporazumu. Ali g. Wi!son nije lttio ni prstom da makne. ! to za to, što je od početka rata pcbj'eđa. — Izuzev neuspjeha, đo kojih ie ovdje-ondje dolazilo, — bila na strani središnjih vlasti, a konačni njihov triumf opet nije se slagao sa namjerama predsjednika Sjedinjenih Država. Wilson je dakle uČinio sve što je mogao. da samo što više potpomogne i osnaži sporazumne države. U totn radu on se nije obazirao ni na privredu vlastite zemlje. jer je za ljubav proizvođjača ratnog materijala štetio druge grane industrije. Memoiri čuvenog amenčkog generala Granra jasno kazuju, da sjeverne medju Američkim Sjedinienim Državama nikada ne bi pobijedile n velikom građjanskom ratu (IćSGJ.—1865.) bez požrtvovnog patriotizma američkih gradjana njemačke narodncsti. ali ta činjenica nije smetala predsjedniku Wilsonu, — koji je po svojoj struci p r of e s o r povijesti. — da američke gradjane njemačke narodnosti podruglji-

vo nazove „Amerikancima sa vezicom“. zbog vezice u r.azivu ..DeutschAnierikaner", njemački Amerikanci. kako se na njemaćkom obično nazivaju američki gradjanl niemačkog porijekla. A kada su središnje vlasti još prije * dvije goditte objavljivanjem bezobzirnog podmorničkog rata htjeie da skrhaiu vrat Engleskoj, te da time što prije olcončaju rat. opet ih je omeo istl taj predsjednik Sjedinjenih Amerlčkih Država. Samo naivne duše. kao što je najveći frazer medju njemačkim socijaldemokratima. Scheidemann, inogle su suinnjati u očevidnu ičnienicu. da \vashingtonska „Bijela kuća“ i englesko ministarstvo spoijnih poslova u Londonu ne kroje zajednički kapu. Zar se čovjeku samitn sobom ne nameće saznanje, da je cio prediog za tnir g. Wilsnna bio samo manevar u korist siia sporazuma, koje su se već nalaziie u vrlo nezgodnom položaju. Ovim je predlogom Wilson išao na to da flf toliko zbuni sređišnje viasti. da one u prkos svoga sjajnog vojničkog pofožaja pristanu tia mir. kakav žeii Amerika. iii pak. što je vjerovatnije. polazio je sa pretpostavke, da će sporazum odbiti prediog i titne najerati središnje vlastl. da se late pooštrenog jtodmorttičkog rata. što bi opet Sjedinjenim Državama pružiio željno očekivanu pomoć da zbace masktt. Do toga je sada evo i došlo, pa svijet vidi. da se Istl g. Wilson, koji je u svome predlogu za mir bio pun sveČanih fraza o čovječnosti, civilizacijl 1 siobodi naroda. po svojoj lcrvi ni najmanje ne razliicuje od L.loyda Oeorga. Bonar I.aua: Winstona Churchilla, Opey-a i ostaiih. Ne veli se džabe. da krv nije voda, pa to važi i za Engieze i njihove suplemenike u Americi. ma da ih diieli Atlanskl Ocean. Isti taj Wilson. koji je još prije mjesec dana kao neki sveštenik na propovjedi preklinjao narode. da učine kraj krvoproliću, sada steže pjesnice, a pošto ove ne dopiru do bojišta na Sommi, on po engleskom ugledu zapljenjuje velike njemačke trgovačke brodove. koji su u početku rata mislili. da će u amerikanskim prisianištima naći trajnog gostoprimstva, i mternira nj'hovu posadu. Prema jednom zvaničnom izvještaju iz Berlina, američkl je posianik u Berlinu, Cerard- već tražio svoje putnice, dok su njemačkom predstavniku u Washingtonu. grofu Bernsdorffu, prema jednom izvještaju Reuterovog ureda, več fzdate njegove putne tsprave. Doduše sve ove činjenice još ne

znače da će Jzmedju srediSnjih vlasti f Sjedinjenih Država nastupiti ratno stanje. U tom je pogiedu opravdano mišljenje skandinavske štampe. u koliko ova nije potkupljena od strane sporazuma. da ćc se Sjediniene Države čuvati da, čak i u slučaju cbjave rata. aktivno učestvitju 't vojnim ej'eracijama. iz prostoga razloga što za to n i j e s u sposobnc. Treba se saino sjetiti. koiiko je puta at 3rička Unija zapinjala da savlada Mek , ko . Uvijek su pak vojni- . cl „čika Sam“-a bili prinudjenl da odstupe ispred brojno slabijih i lošije opremficnih snaga Viiiinih i Carranzinih. Doduše. izvjesni američki listovi već odavno pričaju za nckih dva milijuna dobrovoljaca. koji satno čekaju momenat da polete na evropsko bojlŠte i da razjure središnje vlastl. No pri tome neka je dozvoijeno pitanje. kako to da viada Sjedinjenih Država u prkos tolike raiobornosti do danas niie bila u stanju. da dovede na brojnu jačinu odobrenu od kongresa svoju s obzirom na broj stanovništva i suviše maiu vojsku. Najzad, ni takav izvanredan Čovjek, za kakvoga sam sebe smatra svak! Amerikanac. ne može prosto uprtiti pušku ra rame i krenuti u boj, a da se prethodnc vojnički ne izvježba. A za vretne ovilt dviju godina WiIsonova je omladina imala i suviše vrentena. da u masama stupi u voisku, da je samo htjcla. No sredlšnje vlasti mirno gleđaju u susret dogadjajima, pa ina šta bilo. U grčkoni pozorištu dolazila ]e posiije trageđije — satira, a u arhivatna središnjih vlasti najzad biće da !ma mjesta još i za — američktt objavu rata. fimerlRD i srediSnje vlnsil. Wilson ne želi nrehimiće dinJomatskib odnosa sa Austro-Ugarskom, Kb. Rotterdam, 6. februara. ,.N i c u w sew C o u r a n t“ donosi ,,T i m e s o v Ul »'ijest iz W'asliingtorta, prema kojoj *će austro-ugarski pos'a nik grof T a r n o \v s k i ostati u Wasbingtonu. Ovo je tiaročita želja predsjednika Wilsona. koji želi. da Sjeđinje ne Države zadrže nešto utjecaja tta postupak zaroblienika u onim oblastima, koje su zaposjele središnje viasti. Predsjednik Wilson dalje se nada, da će se pomoću Austro-ligarske i :t drtigim pitanjima dati postići poboijšanje položaja. PrekJd se dioJomatskih odnosa sa Njemačkoni ninošto ne drži predigrom neizbježive objave rata. Solidnrnost Austro-llgarske s Nje* ciačkoniKb. Washington, 6. februara. Zastupnik Wolffovog ureda javlja bežičnim brzojavom: Ne može

se ništa pozitivna doznati. da li će prekid diplomaiskih odnosa izmedju Njemačke i Amerike imati za posljedicu i prekid diplomatskih odnosa izmedju ! Amerike i Austro-Ugarske. Pošto medjutim Austro-Ugarska izvan svake sumn ! e vjerno podupire Niemačku. to se taj prekld očekuje. ako već nije i uslljedio. Prekid diplcmatskih odnosa izmedju Austro-Ugarske I Auterike. Kb Rotterdam. 6. iebruara. VVashingtonski dopisnik ,,N e wY o r k-T i m e s V javlja, da su već prekjnuti dipiomatski c.dnosi i izmedju Austro-Ugarske i Amcrike. Nijemcl 1 Austrijanci razorill strojeve svojih brodova u Americl. Kb. Minila, 6. februara. Rcuterov ured javlja: Carinski su činovnici. koji su pretražili njemačke brodove, koji se nalaze u luci, našli, da sn strojevi njcmačkih brođova razorCni. I da pod praZnim kazanima gori vatraKb. London, 6. februara. Dopisnik ,.D aily Chronlcle brzojavlja { z New-Yorka. da su njemački mornari pokušall brod „Kronprinzessin Ceciiie“ učinitl neuporabivim. Jedan je lučki činovnik otkrio. da su jta brodu otvorenl svi šarafi. I strojevi su oštećeni. a na brodu se nije ničega nalazilo da se o.šlećeni strojevl poprave. Pezervni sn diielovl strojeva po svoj prilici bačeni u more. Sada te dijelove tra/e. Posada ie brođa odveđena u iseljenički tireJ. — I kod pregledania se austrijskog broda ,,H i m aI a v a“ našlo, da su stro’evi oštećeni. i veiiki je njemački brod ..V a t e r I a n d“ oštećen tako. da će bifi tieuporabiv za vrijeme od najmanje šest mjeseci. Kb New-York, 6. februara. Njemački su mornari zapalifi to- { povnjaču .Oeier“. ko ! a je bifa internirana u Honoiulu. Brod se nalazi u piamenu. Kb. London. C. februara, (Reuterova vijest.) Kolajti elasovi, da su posade onih niemačkih trodova. koji se nalaze u fiiipinskim vođama. dijeiom uiiištiii, a diielom pokušaJi uuištiti strojeve svojih brodova. Američk! poslanici u Belgiji neće bitl opozvanl* Kb. London. 6. februara. (Vijest Reuterovog ureda.) Belgijskom je pcslaniku saopštenc. da Sjedinjene Državc ne će opozvati svojih diplomatskih zastupnika u Belgiji, osim ako bi njiliov ostanak onemogućile njemačke vojne viasti. Isto će tako privremeno u Belgiji cstati i oni Američani. koji rade za pomoćnu misiju.

PREBSJEDNIK W!LSON POZIVLJE NEUTRALCE, DA SF. PRIKLJUCE AMERICI. Kb. New-York, 6. februara. • (Bezžičr.i brzojav zastupnika Wolffovog ureda.) Zvanično sc javlja: Sje< ditijene Države su svirna neutralnirrt vladama saopštile prekid diplomatskih odnosa sa Njetnačkom. I ako zvaničnl krugovi odbijaju da se upuste o tomai u raspravljanje. ipak postoji utisak. da bi Sjedinjene Države vrio rado pozdravile saradnju sa drugim neutralima« Odbijar.je Švajcarske. Kb. Bern. 6. februara. O Wilsonovom.predlogu neutralcD ma. da se priključe njegovom koraku, piše ,-Betner Tagblatt": Švajcarska će to zahvalno otklonitl. Švajcarska kao država bez mora stoji u pitanju blokade u sasvim drugim okolnostima. tiego ii Amerika. Mi ne mcžemo izgubiti nikakvih trgovačkib brodova, no zato bi prekid diplomatskih odnosa iniao za Švajcarsku tu posljedicu, da bl se obustavlo sav njen privredni promct. Odbijanje Hofatidije. Kb. Amsterdam. 6. februara. U jednom članku o Wi!sonovoj poslanici odbija ,,A 11 g e m e e n H a tid e i s b !a d e t“ poziv upućen neutral« nim zemljama radi jednog jedinstvenog postupka sa Wilsonom. Prirodno j&> veli isti list. da je naša dužnost i naše pravo, da zaštitimo naše narode koliko je moguće. Ali je pitanje. da li ćemo ih najboije time zaštititi, ako postupimoi kao Sjedinjene Države. i Wilson će priznati. da za iedan narod od 6 miiijuna duša. koji bi imao da brani graničnu liniju od priMižno 100 kilometara protivu niemačke vojske. stvar drugačije stoji, nego li za jedan namd. kao što su Sjedinjene Države od 130 milijuna, koga ocean razdvaja od blokirane njemačke državc. Rat Izntediu Amcrike I središniih vlasii nijc vjero'atan. Kb. Erankiurt 6. februara „Frankturter Zeitungu“ javljaju iz New-Vorka; Medju članovima američkog kongresa vlada mišljenje, da je predsjednik Wilson zbog svog držan : a u slučaju sa ,,Sussexom“ morao preki« nuti diriomatske odnose sa Njemačkom, no da n : je vjerovatno da bi mogio doči do otvorenih r.cprijareljstava. Čitava se stvar može sniatrati kao nepred« vldjeni incidenat. N’ljesu ečinjene ni« kakve voiničke pripreme. Podnesen je jeaino već poznati predlog, da se u ratne svrhe votira 300.000 dolara, zatim da se mobiliše vcjska i neki slični predlozi. No te je predioge podnic samo mail broj poslanika koji su mimo svoje stranke samostalno pcstupaii. Kongres sam nije još preduzeo itikakvih koraka, pa ni odbori se kongresa tiijesu tima bavill. Ne opaža sc nikakvo ratno raspoloženje, i ako su izvješene slično kao

Podlistak. B. D. Luklć (Beograd): Trl suete hltnne. — Traktat iz erotičke istorije. (Svršetak). Izražavajući prvo’iitno težnju duŠe čovekove prema lepoti, prema božanstvu. himria ova opcvala je zajedtiicn dvejn clusa u čisto fiiozofskom sniislu i stvorila platonovsku ljubav. Docnije sveđena na pcije i/iažaja kakvog oliičnog čuvstva Ijud.'kog, zarodjenog izmedju tlva raznorodna pola. označuje idcalnu simpatiju. Sada, pak, platouovska ljubav iazumc se u sniislu odnošaia sentimentainog mladića prema ženi, koju ne može da uzme iz bilo kakvih uzroka. Dijalozima: Paedros-u i Sym o p o s i o n -u cdgovara i Š i r-g a Sirim ašer li-Slomo (grč. Alojia $,OfjiUTO)V, oiozt lo?.Ofi(hv ; lat. Canticum carticorum). Pesma nad Pesm a m a, koju je spevao ljubavi mudri Soiomon. Pesmanad Pesmama Jest najmirisniji cvet u jevrejskom pesničkom vencu. Zbog svog simboličkog značenja spada ova pesma u red takozvanih agiografa (jevr. ketubim). U stvari to je ijubavna svadbena kita pesama, (Origen jc po sadržini i naziva epiihalamiuin, svadbena pesma. a po iiterarnoj fornti — fahula. drama), ko|a s jiogledoin na srdačnost i nežnost osećanja prevazilazi sve što su opevali stari o Ijubavnoj če/nji i ljubavnom

nživanju. U svetskoj literaturi mogu se uzcti j obzir samo dve iskrene priče iz indijskog epa Mahabarate, priča 0 No!u t Damaianti i Savitri. ko.ie slave ođanu ljubav sa svima njenim rađostima i žaiostima. Oitakavinda Džajadeva, koja u 24 pesmc opisuje u mističnočulnom žaru Krišninu Ijulav prema pastirci Radi, stoji u svome završetku veoma nisko zhog Krišriinog neverstva 1 Radine čežnje. Ne mogu se s ovom pesmom uporedjivati ni druge tnnogostruke vrijacije tt kojima arapski i persiiski pesniei opevaju ljtibav izmedju Jusufu i Zulejke. U Šekspirovom „Roiueti i Juiiji“ jest jcdna umetnička tragedija ljubavi, ali u njoj ljubavnici propadaju zbog svoje nesmotr-enosti, jer odveć mnogo žive u svojcj strasti, a nc znaju da država i grad očekuju znake da izravnaju svadju izmedju njihovih porodica. Tako izlazi ova pesma nedostižnom. Dete je uzdiže i govorl o njoj ,.kao o naincžnijem i onom čemu se ne može podržavati. što nam dolazi od strasne i mile ljubavi. Skroz i skroz veje blag dah mile hananske okoline, seoski prijatan život, vinogradi, vrtovi, nešto od građskog života, ali zatim l kralievski dvor sa svojim veiičansfvenlm pozadinama. Pri svem tom glavna tema je žarka naklonost mladih-srdaca koja se traže, nalaze. odbijaju, privlače. pod različnim a najvišc prostim okoinostirna („zapadno-isročni Divan‘)‘ I zaista ovde se iznosi ljubav u svima fazama, u svim skalama osećaja, u njenom ružičastom budjenju i uzajamnom razbuktavanju. kao i u brižnim preponama i sreće, koja dolazi najzad posle dugog čekanja.

Ljubav se ispoljuie ovde kao božanska životvorna moć, kao bozanska varnica koja raspaijuje sree na suprut svake neprijaieijske sile. Takvom silinom, kojom je svešteni poeta ' mudrac izneo nesravnjeni po lejrofi i uzvišenosti lik savršene plamene ljubavi čoveka i društva ljudi — Crkve pretna Bogu, javlja se moćno čuvsivo radosti života, polna Ijubav i iiubr.v ii nrir^đi. ..Tamo usred bura— veli Oustav Karpeles, prenoseći se n narnanom životu, izlila se ta pesma iz srca u koje je vesela okolina ubacila najsvetiije luče svoje i u kome je živela ogromna sposobnost da vidi što Je moguće jasniie kako niče i miomiri cveće. lcako linikovo drvo pušta svojo pupoljke, kako se leluja lastar loze i kako se raskriva cvet granatih drva. Ni Orčka. ni ceo ostali istok nikada nisu stvorili, niti su i mogli stvoriti takvu pesntu ljubavi. Što se ona tako neizmcrno uzdiže više sviju sličnih joj proizvoda, ima da blagodari čudnome baririoničnom sjedinjenju stvarne čuvstvenosti i visoke naravstvenosti, što i čini nevidljivo kucanje pusia cele pesme f/obraziti dublje i vernije čisto Čovečansku ljubav — nemoguće je.„ Istovremeno s tim dražinra Ijubavi na nas dejsfvuju očaravajuće u toj pesmi u glavnom idiličke scene iz života na krilu prirode: mi nalazimo ovde tako očaravnjuće uživljenje u sooijnu, okružavajuću nas prirodu, kako ne srećemo u svoj erotičnoj poeziji. F’octa nas uvodi u cvetnu rnskošnu j ritodu * (lstor. jcvr. liter. t I., 73—79). Treba samo napomenuti. da I Ijubav prema prirodi i istorija rodnog narcda, i pn!na ijubav i etičko čuvstvo lepoie, i uasladjivanje rado-,

stitra života i santa težnja mudrosti u sveštenog pisca .T’esn.e nad Pesmama", kao istinitog teokrate i roba Jehovinog, završuje se u rei gioznom čuvstvu stranopoš'ovaniu pred Jehovom. S toga u ovoj pesnti i ncr.ia veselog j' ! ra, šta više ba lirčkim izlivinia krije se dnbnka duševna dratra. Pred nama je becr.a pastirka Si!amifa, Poja jc odvojena od svoga Žem.iv Dovedena u dvor Soiomonov, da mu pos’uži za predmet uveseljavanja t zadovoijenia niskilt strastl. otta se svom dušotn bori za svoga ljubavnika, mada, kao čista goiubica i rievinašce i ne pontišlja niti sluti još i na to, da joj pretl opasnnst. Piatcnovski Eros n licu Solomona ovde služi samo za kontrast čiste devičanske liubavi Sulamitine. Ali kako ie divan, kako svetao, kako je platren ,'ezik istočnjačke strasti! -.0 kako si, — prava ta strast kroz idilično i nežno tugovanje, — kako si Iijepa draga moja. Oiava je tvoja na tebi kao Karmil. i kosa na glavi tvojoj kao carska porfira u bore nabrana i kao stada koza koje se vide na gori Oaladu. Oči su ti kao u goiubice... i kao jezcra tt rvsonuna vratima vatravimskim Vrat ti je kao kuia od slonove kosti..„ Usne su ti kao konac skerleta. a govor ti je ljrbak. S usana tvojih kaplje sat, pod jczikom ti jc med i mlijeko. Kao kriška šipka jagodice su tvoje izmedju virica tvcjih... Zubi su ti kao stado ovaca jeđnakilt. kad i/laze i 2 kupala, koje se sve biizne a ni jedne nema jalove... Dvije su ti dojke kao dva laneta biizanca. koje pasu mcdju ljiijanima.... i kao dva biizanca sručeta.... i kao grozdovi... Lijepe su noge tvoje u obući;

sastavci su bedara tvcjih kao grivne, djclo ruku umetničkijeh. Pupak je tvoj čaša okrugla, odakie se ne iscrpijuje aromatno vino, trbuli ti je kao stos pšenice ogradjen ljiljanima. Kako si lijepa i kako si ljupka, o Ijubavi u milfnama! Ti si vrt zatvoren. izvor zatvoren, studcnac zapečaćen. Ljubav ja tvoja boija od vina. Otela si mi srce jednijent okoni svojim i jeanijem lančićem grla svojega. tlV. 1—5.9—12: VII.1—7). Nu lukavstvo beskućnog i avanturističkog neznabožačkog Erosa još se nije kosnulo srca Sulamitinog. Nevini poljupci i bratski zagrliaii pnd prismotrom matere i čista nevina mašta, koja obraća njenog jlubrivnika u Lrata — ovda su nežne metodije njene svete Ijubavi. U tomc svctlom paradoksu biista sama čista istina, uzvišena naivnost, nevinačka iskrenost. ( pod tom maskom sakriva se najčestitija duša. koja naivno, čisto, ne/no i ludo voli. Iz Ijuliavi te izbija milosrdie, žalost i nežnost. IjubaVi je ta pttna žara, koia ne prelazi u Čulne draži. nego se izliva u najvećoj srđačnosti. „Hodi, Ijubljen! moj, — odgovara ona, — jer sam bclna od ljubavi, ha.idemo u polje... našavši te u polju poljubila bih te i ne bih bila prekorna... Povcla hih te i dovcia u knću ntateie svoje; tl bi me učio, a ja bih te poiiia vinom mirisavijcni... Jcr je Ijubav jaka kao smrt i Ijubavna stimnja tvrda Fan grob; žar je njezin kao žar ognjcn. plamen Božjl. Mnogo voda ne moze ugasiti ljubavi, niti je rijcke polopitl. Da ko daje sve Imanje doma svojega za tu Ijubav, osramotio bi se (VIII. 1—2. 6—7).“ Slilca ove čiste ljubavi ženstvenou • - -ćd