Beogradske novine

Izlazl:

dnevno u Jutro, ponedjeljkora poslije podne.

Pojadlnl brojevi: • liinli I ■ »»iNm ort •. I ki. M> M cmI art ... I Mkn • NnM*t*i-SI«iOTl|L UotOT-Hh«uotM I OHbotIII m otOT M W MOTra trra. m| polnlll m cotI rt . . . . tt NHn

MosoCna pratplatai

11 . knjiit«.. o- l »/. M. a d*|m I rtiM> prtl.. • BOTgrMa n OTtiti. ■ kirt. U Hrntakol -SlavaaJil, “ Dilnmlu a liun rt U oiti.la .»JarloM Skiira motiS.. U iuitmstr. ....

l rL M LHS L S^L M

Oglasl po dlsnlku.

I Br. 40.

BEOGRAD, nedjclja 11. februara 1917.

Godina IIL

ne đrže ovako što ‘no vele zhog lijeP'h očiju središniih vlastl. već za to. 4to su prilikcm najrlih rumunjskih poraza ’ uslijed sve nesnosmje engleske poncrske tiranije jasno uvli.clc. Knia strana pruža većih garanciia za hezMednost njiliovih interesa. Lte/uslovna nadmtJĆnosf amrlo-s dtsonske olutckraciie Hla bi kobna za države. kjo 5lo su skandinavske zemlje. Holandija i španija. Uve zemlje. ma da imaju karakrer samo srednjih država. 'pak .aspn!ažu vclikom prekomorskom plovidhosti a njihova brodarska pred'tzeća nc bi bila u stanju da ostanu nezavisna prema ansilo-amerikanskoj plulokraciji, t* liko moćnoj kapitalom. U njihovom je in r tresu isto toliko. koliko u tnteresu sredisnjih vlasti. da se postUne rarni cilj slcbode mora. Pored ovoe: postoje |nš ir.nogi drusri razlozl. koji zahtjevaiu i da'ju nentralnost tih država. a koji su razlozi već i suviše često iznešenl. S toga se mogao t u napriied oieklvati neaknvni odgovcr. kojim je švedska vlada reasrirala na zahtjev Siod'r.jenih Država. Ova je nota pravo romek-djelo dlplomatske scihstike; u nloj se u hesprekornoj formi iasn j l.aže g. Witsonu, da su svi pokušaM evropskih reutralaca. da se sajrrudi most mira izmeaju zaraćenih strana. orop.iii haš I samc zbog Sjedinienih Država. Stockhcimska vlada dalje iznosi orotivu Wilsona. da je on prekidom diplo , ra:skih r.dnosa sa Njemačkom izahrao post.tpak. „koji stoji u potpunoj opreui sa načehma. kojima se do ovo? časa riikuvcdila švedska kraljevska v!aJa“. Tr. znaći drusrim riječima: Sv'ojim korakom- upućenim neposredno proti/u >«ređ : .<i,jili vlasti. Sjedinjene Države postls;!e su nešto, što je haš supr ttno onotne. što je Wi1son tvrdio. da želi postići svojim predioKom o miru, r.aime postigle su produženje ratnin ne<rcća. S ohzirom na dosađašniu stalm. satađnju skanđinavskih đržava može sc smatrati. da je Svedska. daiući V'-’ilsonu negativan ođcrovor. u načelu hila u dogovcru sa Danskom I Norveškom, pa se s toga može očekivatl. da će i ove dru<e dvije skandinavske države na siičan način odgovoriti Amcrici. Što je prva. odgovorila Svedska, objašnjava se naročito teškim položajem ove zcmlje, ier njenu neutralnost ne zagrožava samo \elika Britanija. već još • Rusija Ruska Imperija koncentrisala je u tokn pos!.iećnjih mjeseci znatnu vojsku u Finskoj. što Je u Švedskoj izazvaio ’ako razumljivo uzbudjenje. Naime, aosolutno r,ije iskliučeno da bi Rusija. s oLz!rom na neuspjeh svojih nanijera na Ca-

rigrad, pokušala da dodje do kakvng nezaiedjenos pristaništa Jcdnim očajnim naletom na Švedsku. Ta koliko je već iznenadjenja donio sa sobom svjetskl tat! Uz to je Rusija utvrdjivanjem alandskih ostrva prema Švedskoj ne sarno prekrš la neutralnost, nesto je bezohzirno pogazila i ugovor. kojim se izričnc- zabranjuje podizanje utvrdienja na tim ostrvinta. Ako se dakle na kiaju švedske note veli. da će vlada kralja (iustava samo u tom slučaju na.mstifi svoju neutralnost, ako bi je na takav posiupak nagnall Interesi zemlje i želje narodne, to se ove riječl mojju slivatiii kao ozbiljna opomena Rusiji.

„Slutal fe ođ!uf!t!“. (Povodotn spora izraedju Sjedinjenlb Država i središnjih vlasti). Prema svim vijestima. koje su stigle iz Amerike u Beč o Wilsonovom shvaćanju i njegovim namjeranu. izgieaa da Wilson svoje dalje držunie — * i što se tiče pitanja navještauja raia i Nifciitačkoj. a isto tako i pitanja. da če se promijeniti dosadanii odnosl prema Ausiro-Ugarskoj — čini zavismm od toga, da li će se u stvari potopiti koji američki brod ili uništiti koji američki živo*. Samo je po sebi razumljivo, da će cdlučiti p u k i s 1 u č a j. da li će i kada će do topa doći. Zapovjednici podmornica irnaiu svoje zapovijesti. od Kolih ne smijti cdstupiti. U izvršenju tih zapcviesi: zapovjednici podmornica ne rnogu praviti nikakvih razlika. već stoga. što ne mogu znati, da li je brod, knji pir.vi poci američkom zastavom, i doista američki. ili sporazumni brod. koji se sluzi američkom zastavom. da zavara pndinornice. Isto tako ne inogu zaoovjednict podmornica znati. da li se na ovom ili onom hrodu nalazi koji gradjaniu Sjedinjenih Država ili ne. imajući ovo u vidn. poipum je izIišno. baviti se razmatranjima. da li će ! Kada će Američka Uniia na svoj već preduzeti korak protiv Njemačke i Austro-bgarskežizvmšiti potpuno svoje narnjete. To zaVishikako je već spomenutn, od s 1 u č aj.aiako se već neća st\ ar tako uzeti, da pitanje o miru ;li ra’u zavtsi od samog Wilsona odrosno od naredjenja. koja je o n dao atneričkim brodovima i američkim putniciina. U cstalom zahtjevaiu neki anierički listovi, da Sjedinjene Države prekinu s Ausiro-Ugarskom diplomatske od ose vtč i u onom slučaju. ako „monarhija počtni iste strahote kao Njemačka'*. Nekl pak američki listovi zahtjevajn itrekid diplomatskih odnosa s monarhiiom stoga, što su „austro-ugarske organlzacije u Americi identične s pruskim organizacijama“. Doduše, mogu se zahijicžiti i neki umjereniji glasovi iz Amerike, ali je nemoguće predvidjeti. da H će oni doći do nadmoći.

Za siedišnje vlasti dostaje, Ja sndhonosna odluka o neograničenom podmorskom ratu nije donesena na laku ruku ili iz objesti. nego poslije saviesnog pretresa svih mogučnosti, kojc bi odatle mogle da slijede. Isio tako ciovoljno je i to, da će ta č v r s t a c .11 u k a središnjih vlasti bitl I d o kraja provedena. O torne nerta i ne može b 111 nikatve s u m n j e. Središnje vlasti ne će smes'i nl prlkrivtni zabtjevl američkih prlja'plia ir.!»-a- da se rat sa Amerikom rredusretne rovlačenjem datih iirttrukcija podtno’Tiicama. PodmorniČkl je rat u tokui samo će hudućnost polvaza’i, da |t ćc on osim onih utjecaia. koje će prema rouzđanim očekivanjima imall na dal.ie vodjeuje tata ođ stranc sporazumnih sila, cLvesti još i kakvih drugih posljedlca S.eđlšnje će vlasii na svaki nač : n I te t\entualne posljid.ee moći da dočekaju s potpunim mitom i pouztlanjem.

AmerlKa I središnle vlastl. Španjolska noia W r i!somt. Kb. Pa-is. 10. fehruara. fiiavas.) Iz N'ainda se javlia: šparski ministar spoljnilt ros’o\a je kao odgovor na poziv \VMsona. pre.iao anie’'ičkom poslanik 1 nrenis no'c špansks vlade, unućene Niemačkoi s naron:enom, đa Španija ne tnože nikakvo đrugo držanje zauzeff. nego li ono, kaje je prema stedišnjim vlastima već nznačeno. Hoiandski glasovl. Kb. Amsterdam, 10. fe'iMa. i: „Nieuvves van den Dag“ p r !mj?ćnje na jučerašnju izjavu hoIanf-Te vladc Mi se potpuno slažemo s t’tr, -’aključkom i prevelika već na hoi indskcg i.aroda osiećaće se ola'.šana po 'f.dom *e bez ikakve dvosmislenosti i s nag’oskoir. donijcie iziave. Vlada se ne niože dovol.’no pohvaliti za njertu prlmjedhiu da Holanđija neće da igra ulogu O.'čke. aii i da nećc dopustiti, da se s njoir* posiuoa kao s Orčkom. Vladi ču/a svoj barut za dva czbiljna slučaja t. ]. >-a slt.čaj povrijede suverenkeia ili «voga zcmijišta. Više mi nijesma a staniu da činimn našim ograničenim sila.ra „Nieuvve Rotterdanisc ie Coui‘ant“ vc!i: Korak vladin rnože pridonije*.' da ojača sigurnost zemlje i aa Evrop i tinijcdi o svomo držattju. Njcaiđćkira kapetauiitia odobreno da kvare mašine! Kb. Amsterdapi. 10. februata. Iz W a s h i n gt o n a javljaiu. da !e emer.kanska vlada priznala memačkim Ka, eiamma p:avo, aa iskvare svoje maši.ie, u koliko se time nc smeta broriaiskom saobraćaju, Araerika naortižava trgovačke brodove. Kb. New-York 10. fcbruara. Državni sekretđi Lansing «aoi š:’o je vlasnicima brodova- da se trgovački brodcvi imaju naoružau'.

{ RATNI IZVJEŠTA3I. Izvještal austro-ugarskos gfavnos stožera. Kb. Beč, 20. februata. Istočno hojlšte: Sjeverozapadno je od S t a n i s I a v a lmalo jedno preduzeće naših četa potpun uspjeh. Odjeljenja, koja su provalila u fuske rovove, zarobila su 17 neprijateljBkih vojnika, a zaplijenila tri mašinske ptlške. Talljansko bojlšte: U gpričkom su kraju osvojiie ttaše čete u noćnim pređuzećima više neprijateljskih dijelova rovova, gdje su Talijanima nanijele teških krvavihgubitaka, zarobile 15 časnika i 650 momaka, azaplijenile lOmašinskih pušaka, 2sprave i a bacanje mina i mnogo ostaloga ratnoga materijala. Kod tih su se preduzeća osobito istakla odjeljenja 85. i 87. pješačkog puka kao i pučkonstaški pješaci iz Donje Austrije i Bukovine. Jueo-lstočtio botišfe: Ktkakovih dogadjaja, Zamjenik giavara generalnog stožen pt. Hflfer, podmaršaf. ŠvedsKl ođtouor COilssnu. U poztiatoj poslanici čuvenog amejrtčkog predsjednika Monroe-a od 2. ’dccembra 1623. godine medju ostalim se izrično veli: ..U ratovima, Što ih evropske sile vode zbog svoiih vias.itih if.rtau.ia, nlkada nijesmo učestvovali. mti Ifci se takav postupak slagao sa našom po!Uikom“. Ova takozvana M o n r o sova doktrina- koja u glavnom zas'.upa načelo „Amerika Amerikancima" i koja |e 1698. godine dala Sjedinjenim Držajvama davno željeni povod. da Spani.ii otrnu njene američke kolonije, ipak nije ometala predsjednika Wi!sona da se svaki čas miješa u evropskl rat, pa je on najzad u tom mješanju otišaa toliko 'daleko, da neutralnim državama uputi |l<’>ru, u kojoj ih otvoreno poziva da sljedi'ju primjeru Sjedinjenm D'iava i da prekimi djplocnatske odnose sa Njemačkom. Od početka Je bilo vrlo sumnjlvo. fioće H V'ilson sa tim svojim zahtjevom Imati sreće.pošto su one evropshe drža,ve, koje su se do sada držale poštene I nepristrasne neutrainosti. svakom rtlJikt m dokazale, da takvo držanie i na daiie ne misle napuštatl. Te se države Podlistak. Pjrjepert „nepahlctfne arfflade H . Danfls, kada se objavljivanjem neograničenog podmorničkog rata itežižte dž : ;,ovske borbe skoro sviju evropekih naroda u većoj mjeri :prenosi na more, kada podjmorn ice prijete i najvećoj pomorskoj sili — Engleskoj, nije bez intei-esa osvrnuti se na jednu istorijsku uspomenu, propast takozvane „nepobjedive anna:Je < ‘, džinovske flote, koju je Spanija, tada n« vrhuncu »voj« moći, a prije svega gospodariea mora, uputila protivu tada još milene i slabe Engleske. Kao što se zna, protiv svakog očekivanja, ov* je ogromna flota skrhana za nekoliko sedmica. Tada je kao u zemIju propala španska premoć na morima, a rodila se Engleska svjetsk« i pomorska imperija, koja rad i sama u toku ovog rata preživljuje tešku i odlučnu krizu. Nlkada Engleska do današnjeg dana nije bila u tolikoj opasnosti ’:ao kram ?l a 1588- godine. kada je iz ušća rijeke Taja isplovila u more aajsilnija iIoi% Štc ju je dotle svijet vidjeo, a ko|a je biia namijenjena da unlšti Enr glesku. Moćni španskl kralj F i I i p |f. za kojega su savremenici govorili ,.da u njegovom carstvu sunce nikad ne zatezi (t. J. kada je bila noć u njcgcvini evrppskjm zejnljania, bio ]e dan u nje- I

govim američkim ! azijskim kolonijama), bio je čvrsto riješen. da skrha Englesku I da kazni englesku kraijicu J eI i s a v e t u. Uzrocl ovome neprijateljstvu fciii su dijelom štvarno političk), dije'om sentimentalne prirode. S jedne strane kralj Filip bio je zabrinut sve većim jačanjem engleske države i snažnim razvojem mlade engleske flote, koja je na moru počlnjala konkurisati španskoj svjetskoj imperljl, s druge Je strane mrzlo Englesku zbog jvodjenja protestantizma u njoj, a napose englesku kraljicu Jelisavetu, ..štit pro:estantizma", koja je bila odbiia nonudu za žcnidbu sa njime, najmoćnijim vladarein na svijetu. On }e đalde odlučio, da zbaci kraijicu Jeiisavetu. da od Engleske načini španskoga vasala ' da u toj kraljevini uspostavi katoličku vjeru. Pripreme za ovaj pohod bile su ogromne. Vojvodi Santa-Cruz. !ednom od najboljih pomoraca njegovoga doba. stavijena su na raspoloženje neograničena materijalna sredstva i najšira punomoćstva. sa kratkim naredjcnjem. da stvorl jednu flotu. kakvu svijet još nije vidia Jednovremeno je narerijcno guvernern Spanske Holanritje (današnje Belgije). parmskom vojvodlAleksanđruFarnese, da na obalama koncentriše ogromnu vojsku, koja bi imala izvršitl prelaz u Englesku. čim bi džinovska španska flota svršila sa slabom engleskom mornaricom. No odmah od početka ni Englezl nijesu sjedili skrštenih ruku. Naoružani trgovački brodovi, koji su dobrovoljno učestvovali u ratu neprestano su na moru uznemiravall i napadali španske rame brodove. Jednoga dana u 8 sati

u veče osam takvih smjelih engieskih gusarskih brodova drsko upadoše u špansko pristanište Cadix, gdje je već bio koncentrisan veliki dio pripremne ogromne španske flote i. koristcći se strahovitom zabunom, koja je zavladala medju Španjolcima. potopiše nemanje od 30 velikih španskih brr dova, uništiše 10.000 tona nrinremljenih životnih namirnica. i urr.akoše ponijevši sa so bom životnih namirnica i španskih zarobljenika, koliko je samo moglo stati u njihove malene brodove. Uz to još I umre vojvoda SantaCruz i na njegovo mjesto dodje vojvoda M e d i n a-S i d o n i a. odličan dvorjanin, ali vrio slab pomorac. Najzad. pošto su se pripreme bile otegle čitave dvije godine, isplovl, kao što rckosmo. 25. maja 1588. godine iz ušča Taja, a pod zapovjedništvom ovoga novog admiraia, gigantska flota od ICO brodova sa 2640 topova. 16-000 mornara i 19.tHK) vojnika. Odmah od poćetku poče sc ..nepobjedivoj armadi'* tfešavati nesreća za nesrećom. Najzad je ulivati strahovita bura, koja ošteti mnoge brodove. te je tako vojvoda M c d i n aS i d o n I a bio prinudjen, da svr.joj i!oti da ođmora u pristaništima sjevcrtie Spanije, odakle je ona tek 22. jula iste t,< dme produžila pohod na Englesku. Kada su se Englezi uvjerili, da nagovještent špatiski pohod nije sarr.o bio. — što bl mi danas rekli — „blutf“, već di se op zbilja i ostvaiuie. uk-> da njihovoj otadžbini prijeti stiahovita opasnost, oni uložlše sve snage da dočekaju glgantski napad. Nijesu se zadovoIjavali samo mjerama, koje sii i>< ecluzlinafc kraljica Jelisaveta I njena vtacta

već se cio narod složno spremao na borbu. Svi vlasnic! trgovačkih broriova. pa i ribarskih ladia počeše naoružavati svoje brodove za borbu tia život i smrt. Španskl je kralj Filip bio dobio povjerljiv izvještaj, da če kraljica Jelisaveta u najboljem slučaju laspoiagati sa 40 raznih loše opremljenih brodova sa neukom posadcm, dok je u sivari ,,armađu“ čekalo 24 osrednjih ratuih brodova sa 500 topova i 10.000 Ijtidi, dalje 9 manjih ratnih brodova sa 45 topova i 236 Ijudi i 160 naoružanih trgovačkih brodova I ribarsla'h čainaca, skuoitenih ,,s koca i s konopca'*. Bilo je dovoljno nekoliko sati, da se ovoj improviziranoj i šarenoj ratnoj floti riadu potrebne instrukcije i saopšti ratna osnova: Primlcati se što bliže glomaznim španskim pomorskim kolosima (naravno po ondašnjim poimovima), ispaiiti na njih po jeđan plo'nn 1 što vlše ih oštetili, pa onda po. jeći, glasila je lozinka. dakle neka vrsta pomorskog Četničkog rata. Porcd svega toga Englez! nijesu imali gotovo nikakve pripremijene uiunicije. Smjele vodje na brzu ruku sakupljene malene engleske flote H oward. Havvkins, Drake, Frobisher, Raleigh, Gumberland, začetnici engleske pomorske siave, dadoše se na vrat na nos na rekviziciju baruta i barutnih sastojaka, gdje ti se god našlo. Englezl su utvrdili. da je valjalo pošto poto pobijediti Španjolce još nn rnoru, jer bi iskrcavanjein na suvo makar I jednog dijela „armadine" posade značilo smrt za Englesku. p-išto jc ona fcila bez suvozeitina vojske I bcz orućja.

Otf$ouor SneflsRe. Tekst Švedske note, kojom se odbUa \ViIsonova nota. CNaročitl brzoiav „Beogradskib Novtn»“.) Stockholm. 10. februara. Švedska brzojavna agencf.'a sarjk Itava: Nota, koju je švedski minis'ag spol.r'h posiova predao pos'an’ka ?)©« dicjeiiih Država, Nelsonu M o v i s u, kao cdgovor na predlog prerisjcdmk* W;!snna neutraJnim dražavama, glasl? Pozivajući se na vaše pismo od 5, t. m. kojim ste kraljevskoj viadi saop« šttb g'edište pređsjednika WiIsona. d» bi u h'teresu mira bilo probt ačno. ka<l bi, rovodom novog zatvaranja mora, ko,e je njemačka vlada obiaviia. zau/c« !i d.ianje slično onome SjedDjcniu Dr< žava. čast mi je dostavit! vam d.i znanja slijedeće: Politika, koje se viada Njegovog Velićonstva za vrijeme rata pritfržavala- bila je stroge, nepartijsk? neutralno« sti. Vlada čini sve, što joj j; mog'iće, da vjemo ispunjava sve dužnos'i. krj® joj takva politika naiaže. Jerinovrerne« no čini sve da bi, koliko joj je mogućc, očuvf.'a prava koja otud po.iću. Da bl se pravi isliod postigao i odr/.aa nače* la tiiedjunarodnog prava. vla.! i r.c nckoliko puta obraćala neiit.a!n : m sila« ma. da bi za pomenutu cilj došlo do za« jednlčke saradnje. Naročito vlada n'jtf proDUStila, da u tu cilj SjeJiii.-.n: •> f r« žav«.ma podnese svoje predlogc. Sa ža« ljcnjtm kraljevska vlada uc rdjuie. da vani imeresi Sjedinjenih Dtžava *i : su. dozvoljeni- da se tim pređlozir’ia pri« i druž. e. Pređlozi učinjeni kralievskoj vlari! doveli su do iednog sis ema za= jedn'čkih mjera Švedske. Danske f Noivtške prema objema zaraćenint stranama. U politici je, koju vodi radf criržania svoje neutralnosti i osiegura« nju zakonitih prava zemlje kralj. \!a< da. koja ima srca prema neopisanim r.evoijama, koje svakim danom užas« n : je pritiskvju cijelo čovječanstvo. go< tova. da prihvati svaku danu pohtikir, kojom bi đoprlniie'a ostvareniu post(j< janog. trajnog raira. Ona ie s r oga tala, da se pridruži pređsjednikovoj r!e< meniroj inicijativi. u cilju. da ispha mo< gnćiiost o ostvarenju pregovora izme* riju zaraćeuih. in i j e n i. P'tdlog. koji je preriinet sadaivis prcp'ske, ističe za cflj. da s; skrare nevo! e ' \ og rata. Ali je vlada Sjedinjenih' Diža-, a. da bi do ovog ciija došla. i?a= braia kao srestvo postupak. koji stoji u potptmoj suprotnosti sa naćelima. koja su do sadanieg trenut'ka rukovoriila po’i , k/' rni kralievske vlade Krp'icvska vla.’a. k'oja se oslanja na m'.šljenie naroda. koje ie ispoljeno jedaoglastio is* kazanitn mišljenjem niegovi.i zasumnika, žeu da u buduće kao t u prcš’.osll gre:i ' da!je putem neutralnosti 1 hepristrasnosti prem.i zaraćenim srrankama i taj će pu. napusd'i samo iada. ako ježivotni 'nteresi zemijeiželjenaroda primor a 5 u. d a s v o j u p o 11i k u p r om i j c n e.

’Vojvoda Medina-Sidonia bio je zbilja čudnovat admiral. Stigavši do blizu sjeverne francuske obale, najedared opazi, da mu od njegove tlote >.n:gdje nema“ čitavih 43 broda. On je dakle naredio zastanak, da sačeka zaostalc brodove i tako je dao Englezima vre • mena đa se spreme, u mjesto ria ih satre brzim udarom. Osim toga. razumjevši i odveć bukvalnu naredbu, da mora uhvatiti vezu sa suvozemnom vojskom vojvode Alelcsandra Farnesse. koncemrisami n Belgiji. prije no što će preči u tiapad. oii je mirno proplovio pored P o r t sm o u i h a, ne smijuči napasti ovo važno englesko pristanište. koje ie tađa bilo potpuno nezaštićeno. Englezima kao đa pade kamen sa srca. kada su vidjeii, kako je olako prohujao strašni španski oblak. U isti tnah, oni se odlučiše, da sami predju u napad i tada otpoče strahovita deseto-dnevna pomorska bitka. u kojoj je našla grob elita španske mornarice, pa donekle i španska premoć na morima I u Evropi u opšte. Male su engleske ladle neprestano jurišali na glomazne I neokretne španske ratne brodcve, za čas bi ih obasb pale plotunima iz malih topova 1 pušaka, zapaljivim materijama i drugim, pa bi opet uzmicale, izbjegavajuči dužu borbu iz blizine, u kojoj bi naravno hili nadmoćniji silni španski brodovi. Englezi su vanrednom okretnošću neprekidno sijevali po moru. uvijek zadajućf udare tamo, gdje su se Spanjolcl najmanje nadali. Kako veli jedan povjesničar, španci su tada na vlastitoj kožl osjeiill taktiku. kojom se u njihovoj dn-