Beogradske novine

fttnuia 2.

11. khruara 1917.

Beosradsk« Novhie

Nerttekja

Bnf 40.

Beosmnifenl podmornićkl rot. Punskl »ocllaRite proUv EualesKe. t _. i Kb. Kopenhagca, 10. februara. ,.S o z i a 1 d e m o k r a t e n“ ORstofi ajemačko gledište opravdatl rtme, što odbijo optn/.bu engleskog Ih:a „EveDlng Standard**. Mi njemačku koutro,lu nad prometom neutralaca tu/lvHe 4 !roilv&akonitom. Englesko držm.e prema ncutraJnlm državama naiHoIje ka<aktei iše nestalnost ovih tvrlioma. List Dliozorava na englesko pretresavanjc iian.skifi l američkih brodova t Klrktpvallu, na nasiljc, počlnjeno aad danilkim brodom „Oodhag", ua zapljetm jdanske pošte, kao I na to, da je najvefe; dio neutralnih brodova blo primain#jcn ili prtmornn da za Engleski vrŠl fa7nc službe. Njemačke su mjere $amo tedbrana protlv eugleskog rau teglad* fcjivaujem, Istina je. strašno je to, kml rat zauzlma takve forme. da se neutralni brodovt tope bez opomens, o!t Je u najmanju ruku isto tako strašno, kad ■|edna zaraćena strana hoće cijeli Jed.m liarod njiliove žene I djecu, da ubije tiadiu. s -čki prihoz o poiojujciHU danskat brcda ^LaraUrud ’. Kb. Bcrnn, 10. fsbruara Suprot novinarskim vijestlma o polopljenju danskog parnog brola ,,Lafakrud" fana se siljedeče ut\ r rditi; Preir.a zupovjestlma. koje su Izdate podinornlcama. sa svim je tsključeno, da je jedar. tlanski parni brod 111 Jedan brod sa zuacLma belgijske pomoćne misije tcrpedovan bez oponiene. All st sa vclikotn vjerovatnošću može uzeti, da je rarni brod „Larakrud" naišao na m.nuAnjCrička pluvkloa. Kb. New-York. 10. febrt,flra. iKeuter.) Američka trgova'ka l;ntic odložila ra neizvjesno vrij“ine c-d!ar.ak svojih parnih brodova Iz S* I orisa ; St. Paula.

Austro-Usarska. T Vellk' aumirat Anton Hau-f S blagopokojniin Je velikim admtra!om tiausom, čiju smo izuenadnu 8i:;rt javlh u prekjučerašnjem broju. nestalo jednoga od najzaslužnijih vodja bujne snagc sreciisnjifa viasti. koHVindama siavne austro-ugarske ratne mornarice. Pokoinom je admiralu bilo sih djeno, da samo četiri godine stoil na jčelu austro-ugarske flote, no u lim godinaina pada vrijeme, u kojem je ratna liota Habsburške monarhije poslije jednog dugog pericda mira, koji je bio d*elomično prckidan samo maniim ckspedicijaina. u vjernom izvršlvanju Tcgclthoffovlh tradicija svoju strašuu I od siavnih dana kod ostrva Visa ojaćauu snagu s uspjehora oprobala iu starnm krvnom neprljatelju. Da se raina Oiorflarica Austro-Ugarske u ovom ratu pokazala kao moC&n Uklor, u veHkom Je dijetu zasluga tako brzo prcmP nuvBega admlrala. \ eliki je ađmiraJ Haus rodjeu IS51. gud. i, Tohnajnu (austrijsko i’rimorje); ii latuu je mornaricu stupio 1869. goil. 1 ,*^85. g. proinaknut je za poručnika linijskoga hroda, 1894. za korvemog kupe-

tana, 1901. za kapetana llnijskoga broda. Kao pomorski je štabni ofictr zapovjedao dvlje godine Školskim torpcdnim brodom. 1910. bio je u franctiskoj misiji zapoviednlk korvcte ..Dunav *; 1901. premješten je na brod „Marija Terozjja'‘, gdje je kao zapovjednik ovoga broda bio po rangu najv.ši pomorski časmk u kineskim volama 19-ii |ottavlje« je Hatts za prcdstojnlka presp dljalr.e kancelarije u mornaričkom odjchVnju vojnog ministarv.va. U ov* m je pohzaju unapredjen za LoRtreadmiraia (19t,5j.. 1906. god. za,x)viedao Jo pr:čuvnom eskadrom i drugom divizijjm pi.,ačane eskadre. Od maia jc do oktobra 1907. god. učestvovao kao delega< na drugoj haaškoj ra''ovnoj l:»*nfetenciji. 1908. god. bio Je pomoćnik pristanišnog admiraia i zapoviodao esiradrom. 1. uovembra 1910. posiavljeu Je za podadmhala i predsjrdnika moinurskcg tehnitkog odbora; 1911. god. zapovjtdajo je pojačanom eskadrom, & u julu je isic codinc Haus. — kojl se je ko<J prekomorskih eksped*cija kao i k»>d inaiifcvara pokazao ne samo kao vrstan romorac, nego i kao odvažan I preduzimliiv vodj mornarici, — posta\ tjon za inspektora austro-ugarske raM»e jh>le. Posfije cslavke je ajmi.ala groia Motueccucuila u febnmru 1913. god. Izabrao biaeopokojni car i kialj F'anio josip I. za oogovomo injes:> zapo 'jcdnika cijele pomorske l'o'.ne tuage monarfalje podadndrala Hausa, koji je brzo zatfar, proizvcden za ndm ,ala. IJ tatu Je admiral Haus potpunu opravdao tv.ij u mirno đota stečeni gii3. Bez obzira na sllnu brojnu nadmoćnoit sporizurnn!li pomoisk : h snaga, on je t drnah »j pj. čctku rata piigrabio u sv> e ruke Inicfjaiivu J napada iznenadj-mogo. proti* r mka, koji je sam iinao nar.i'eru da izv» SI prepad u njegovirn vlaotitiui fl* stamštima. Ovaj smjei! ispaj oberbitedio je brojuo s'.abijoj austro-u<?ar;l:o) f.oti Jednom za svagda iniiijatlvu i »ame.r uo je u tolikoj mje:l ujenorr.e p>"->tivniku svoju volju, -1a ovome por-*l sve brojnc nadmoćnosti nikako n'j j t.*:t). guće da zađcbije nadmoči na sra>.rj;jon>o maiom i tijesnom Jaimnikom moru, čak š a više, on nije a stio'j ia po.p;'no obežbijedi ni same svo'c oba' 3 . dck su naše obale ostale poštedjene od svakog ozbiijnijeg iiarada. Kada je za odličns vod e na t opnu krciian čin generalnog pukovnika p> c!f-t:tien je 1 zapovjednlku ravne c.'orna • licc čm velikog alrr,;rn!a. Minisfar Burian u Sarajevu. Kb. Sarajevo, 10. februara. U svečanoj dvorani zeinaijske vlado je predstavtjen« zajedničkom m ; nistru financija barunu Burianu, kojl je ovih dana srtgao u Sara,evo, čmovuić ko osoblje. Zainjenik zemaijskog poglavara dr. Unkelhauser ie pozdravio ministra toplim govorom. On je uvjerio ministra o revnosno] saradnji bosansko-hercegovačkog činovn'šiv a, za koje moli blagonaklouost njcgova preuzvišenosti. a svoj je govor završio žcljoiu, da ponovnu djeiatnost u cvoi ziunlji prati njegovu preuzvišeuosi najIjepšim uspiesima. U svoine ođgovi ru Je zablagodario ministar na iskrenom pozđravn, pa je izmedju csralog rekto; Ja dcttazlm ponovo kao stari vak znanac sa istim načelom. đa se brinem o viilm oprar«a»iini mteresi»a. J* da ću ja I va$. gospodo, zateći Uj vae ttare « ratnirn godlnania, koje su I od v« zahtjevaie veiikih napora. — Posilje ovoga su ministru predstavlieul pojcdini referentl.

Razmjena Mda izmedja Srblle I flustro-CSnrskc. Austro-ugarska I srpska vlada zaključile su sporazum o razmjent Invalida. Kb. !Bem, 10. februara. Poslije dugih diplomatskifa pregovora izmedju asstro-ttgamke i srpskc vlade zakljućen je sporazum o razmjeai iuvfliidnih zarobljenika. Prvi ćc transport vjerovatno poći oko 20. ov. mjeseca.

Pred proUetnom otenziuom. \’ojne mjere u francuskora sen'd.u. Kb. Bera, 10. tebruara. Ministar Herrlot lzjavk) je i*osltjc žestokih napada u scnat'i. da }e i i radio, da sc četiri godišnje klase pod izvjesnlm uslovlma povuku s fronta I da se ođrede na rad u rudntoima. u koJinia već radl poveći broj ratnili zarobijenika. Engleska ie obećala. da u ciij« ctklanjanja prenosnlh teškoća pošalje 20.000 vagona. On sc nada. Ja će za Jzvjesno vrijeme stvonti p 'toljsanj?-. a<t mora rećl zemlji, da prjisto>e o/,* hfljni dani, ma da ne sutnnja u kanačni tr.iu r.r. Popimjavanfe Engltal«. Kb. Rotterdam, 10. fcb< itara ,,Neuwe Rotterdamsche Courant** javlja lz Londona; Oeneralrl direktor za raiodnu vojnu službu narei o je, da se sv! činovnici I mladičl iznedju 18 ! 2'i godina pozovu pod oružie. Poziv se odnosi na činovnike svih struka. kao; na rolicajce, vatrogacse l t d.

Eame na sjmru. Eorba protlv vukova na sjevernom frontu. Iz Kralcova se javlja; Na frontu u Poljskoj su ss pojavili mnogobrojm kurjaci, koji u većini čoporima prodiru i u same rovove. Biio je već slučajeva, da su vojnici morali mašinskim puškama rastjerivati ovu zvjerad, boja je uslijed zime i gladi postala vrlo nasrtljiva. Jed;m ruski list javlja,, šta više, da su na dva izvidnička odjeijenja, baš kad su se nalazila u medjuspbnoj borbi, napali mnogobrojni kurjaci, ušlijed ćegs su ijudi preslali sa svojom borbom, p a s e z a]edničkl u p ustili u borbu protivu zvjeradi. iz HssisKs 1 Basne. Bosanski rodoljub djecL Poznati bosanski rodo'jub A d e m a g a M c š i ć u Tegnju podano j« prije nekoliko dana odij«!a sirornašuim ttfenicim« u tamojnjoj oarocinoj oaoovnoj škoE J iptidaiji (iuusiicuaoricoj srednjoj JkoU) st vrijedno3ti od 2000 knma. t Makslmatne cijene životnih namimica u Sarajevu. Započcvii od prije nekoEko dsuta, ti objavl.-cniiB cijinania u maloprodaji životuft* ttaisiruica u Saraj«vn snstaju ove pcomjen* odnosno ustanovt.uju *c cijcne; kukuruzno brašno 94 (84) b., spa/iač 70 (60) h. ( praziluk 60—80 h., pckmcz Z10 K, »puu sa 36% masnc gadrž- 4.30 (5) K. Cijen« hljcbu ovako su ustanovljene: 90 dlcg- hljci ba od 50o/o brašna za kuvanje i 50% kukui ruznog brašna 72 h., 90 dkg. bljeba od

movini služe borci s bikovinia u areni, napadajući iznenadno kopljima razjareuu životlnju, ne dajući joj vremena, da se brani svojim strašnim rogovima. Kao god I bik u španskotn clrkusu. flijep od JarostL, a porctl sve ogromn« Snage nemoćan pretna hitrijem prraivniku, kretaJa se stina šiwnska „artnada“ po kanaiu La Manche. Nj!bov! glotnaznl brodovl. još većma sputavan! •ncvješthn zapovjedništvom, uvijek suviše dockan kreću u protivnapad, gotnilaju se l suđaraju. Plotunt Iz niihovih strašnili topova stalno prebacuju metu i plaše samo galebove po stjcnaina na oball. Englesko topništvo pak bije tačnošću, koja zaprepašćuje Spanjolce, a uz to nijedan španskl brod ne sraije se nsndili, da na daljein rastojanju gont Engleze, bojećl se, da će ga brzj I okretnlji engleskl brodovt opkolltL U redovinia ..nepobjedlve armadc’* nastaje deniorallzactja I očajanle. Zapovjednik jednoga od najvećih brodova. Lratri pomorski kapetan Miguel de Oquendo, u očajanju tbog rdjavih pogodaka avojih topova, šamara svoga najstarijcg toptričkog časnika. Ovaj t>ak, ne inogavši kao ponosni npanjo<ac podnijetl strašnu uvrijedu, siiazl u tarutanu* zapaii je I ttme btd cio brod «i vasduh. Brod JSanta-Cruz“, aa kolemn se oalatl admlral Pedro Valdes. uasjeda na stjeuu I buđe toliko oštećcn, da ga Je poeada morala naputstiti. Engleei stnjelo nskaću u njega I Doharaju ga na dogled Ipansklii topoV«. No safla I za Engieze nastupa krttičnl Čas: — nestalo Im |e municije. No bni povlačeći se tako vješto tskorišćuju vjetgr I morske strule. da ne dadu nt )ka otvoriti Spancima. Spattci pak sklanjaju *e u Caiev sko

prlstanište. koje je tada bilo njlhovo. Pored sviju nezgoda, do toga je moraeuta poraz za njih bio vlše moralno nego niaterijalne pi irode jer su doils biil izgubili tck tri broda. No dnk se onl odmarojn, eto op« Engie&a, kojt Ubljaju U svojih skloništa. lzraislill novu vještinu: Doviače zapaJjeno stare brođove i puštaju Ih, kako bi ih đocnijc plitna bacila na ukotovljenu špansku flotu. Spancl izlaze opet u more, Pojedinl brodovl dobijaju naredbu. da dohvate zapaijene brodove i da ili učine bezopasnim. Izbacujućl Ut na obalu, no u taj mah čeka Španjolce novo lznenadjenje. U zapaljene su brodove Englezi vješto skrili takozvane paklene mašine, koje sađa eksplodiraju I izasivaju ogromnu štetu I opfiti strah I trepet h španskim redovima. Cljeki ponosna španska flota obozeta Je neoplslvom panikom. Vidjevši, da su njegovl Ijudl Izgubili svaku vjeru n pobjedu, ađmiral Medina-Sldonia sam naredjuje naglo odstupanje. Sve Je svršenol Brodovl, koji su Još ukotovijenl ćak i ne lzvlače kotvu, već prosto preslccaju užad i bježe, stalno gonjent I napadatti hitrim englesklm lađjama. kojc Još povećavaju nered f uzbfanu a rasturenoj velikoj španskoj fiotL Davld Je dohvatio Ooftata I ne tspulta ga tako l«ko Is kaka. Vojvoda Medina-Sldonia potpuno gubl glavu. Naredivii ostupanje u Španiju, on se rtJešio da Izbjegne prolaz kros kanal La Maneiie, gdje razire od nova englcske busije, pa e toga naredjuje, de fioi« obtdje oko cijele Engleske. Fiota se krete tim pravcem, pa za neko vrljeme i prestadoše engieski napadi. Engieza uajedared nigdje nije bUo, kao da ih ja more progutalo. No Englezi su se povtik-

li. pošto su i sainl blli strašno zamoreni uslijed neravne borbe. kao i usiijeđ oskudlce u municijl 1 namirnicama; to!iko su bili zamoreni, I iznjureni, da sa prema pričanju Jednog savremcnog placa njihovi momari kao znuve padaU mrtvi I po brodovlma. Da ie špauskoui fiotom zapovijedao samo mak> spoeobniji I energičnijt čovjek ođ vojvode Medine-SIdonie, Spanjolct su Jo5 tada u posljednjt mah rnogli krenuti n prodvnapad | ne sarao pobijeditl, nego potpuno uništiti Engleze, No Medlna-SIdonla nije vlše ništa znao nl vldjeo. Jednom kratkom naredbom preportičlo )• svakom pojedinom brodu, da gleda kako god zna. da se što prije dohvati španije- Tada se dogodl na moru ono Što se nešto vlše od 200 godlna docnije dogodilo sa silncun Napofeonovora vojskom u snijegoui zavljanim ruskhn s:epama. Kao tada ruskt KazacL sada su snijeli engieski gu.sari stalno napadali l nemilosrdno zastrašavafl odstupajućeg neprijatelja, kojctnu su 1 onako bure f valovl zadavali dosta iada. No \ek su sada,,nepobjednu arntadu” čekale najgore straliote. Kod orknevskih ostrva podižc se straliovKa bura, u kojoj su se brodovt krhaii kao Uuske od oralia. Svi onl španski mornari I vojnict. kojl bl se, očajnički boreći se n vaiovima. dohvatiil obale, biU bl uemilosrdno romlaćeni od razjarenog stanovništva. Još iz jednog Uvještaja vtdl se koltko su Još onda Englezi biU „trgovačkog duha“. Naime, nikada nijesu ubijali nesretne španjolce. dok im prethodno ne bi skinuli skupocjeno odljeio. kole bj poslije za dobre novce prodavali. Na jednoj se tačd irske obaie bilo sraslo valova 2000 španjolaca. No irci, ma da su bili katolici kao l španjolcl I neslm-

50o£ brašna za pecivo i 50% lcukuniznog brašna 88 h, 90 dkg hljeb* od kukuruznog brašna 64 fa-, >00100 od 30 dkg Iz 50% brašna za lcuv«nje I 50o/ 0 laikuruznog br*šn« 24 h. i eocnun od 30 dkg. iz 50®/» breIna zfl pecdvo i 50o/o kukuruznog brašn* 30 h. Broje\4 u zagradi označujtt do*?adošnje djene.

Petrebe nmntmlta letfne oojslte no faejnom poljtt. Koliko troše njemačke čcte? U posljednjoj jc s\-esci „Kosmosa" »aopšten iscrpni opis, koliko troii njcmaćka vojska iivotniii namirnica na bojnom polju. Dokie je u ranijtm ratovima isiiran« i snnbdjcvan e vojski bilo time znatno olakšano, ito su čete svoje potrebe podmirivale većim dijelom ivkviscijotn earoe sebl, dotie jc svietski rat stavio njemačkoj vojnoj upravi jedan sa svim novi zađ-.tak, a njegovo Je riješenje bila u toiiko teže, što se prcm/t raaiijem moralo srazmjemo mnogo više rađne snage uzimati u vojnu službu, te se time poijoprivTeda sputavala, nego je i svaki dovoz namimica jz ino stranstv* bio nernoguć Sto smo dakle baš u drugoj ratnoj godini mogti utvrditi sve veću pskiKticu svili živcžnih namimica, to se djelimično time objašnjuje, što se n neprijateljskim zaposjedfiutim oblastma skoro ništa mje mofflo nabaviti, te se n sve većoj mjeri toovaio dovUčfti m domoviu«. Misao, da je ajemačka vojs'ca u stanju da svoj ogromni red Jjohjedonosno svršava samo onda, ako je obitno snabdjevena, olakšav* nam naša ograničenja i nemanja; kolike se ogronme f>otrebe snabdjevanja jedne vojske na bojnom potju, o tome veliki dio iR-ma ni pravog pojma. Prema rasporedu bojne sluibe svakome vojniku pripada dnevno 750 grama hljeba, 150 do 250 gTama mesa, 125 grama riie, grisa, Ufcane, kaše, trganjaca, pečenog voća, iii 200 grama rezansca, dalje soli, luka, biliera, maila, kave (pržene), šećera, sirćeta, ulja, J500 grama krumpira, španaća, »ra, kakao i t d, u kratko sve ono, što je jednoj dom^ćid potrebno, <la ima u swjoj ostavi Kad se još uzms na vnn, da t) bsojevi nijesu sanio na papiru, i da pored stvarnih predmeta za hranu, čete dobijaiu još pivo, vino, rakiju, m'neralne voae i duhan, i to *i većoj količini, onda se jasno vidi, kolike se ogromne količine moraju dnevno 11 abavljati. Samo je aredišnie mjesto za nabavku piva u Berlinu posiaio na bojno po!,e u drugoj ratnoj godini ništa manje, nego ti 2V- milijuna hektoiitara piva (od toga jeđna petina satno u mjesccu julu 1916.). Ovdje s*e p« raćuna pivo, koje jc četama poslato iz Bavarske i Wurtern berškfl, jer su te države priinile na seba tu stranu snabdjevanjfl- Za toia« kotičinu piva potrcbno je jtd* no bur« do 100 inctara v'u4oe i 60 metara prečnika. Rakije )e, koja se samo u naročitim prilikama izđavals, u obje ratne godine poslato na bojno polje 191.000 hektolitara, araka (atkoholno žestoko piće) 67.000 hektofatara, ntroa 304 000 hektolitar«. Ogroin* na je-, upra.-o eepojmijiva potrošnia cigara bi)a n istotn vreiiKnu; ona j* iznpsila 4'\4 railijarde komada; z« tu je kotičinn potreban jedan siinđuk u razmjeri 80:50:30; poredjati u dužini jedno za drugim oni bi 10'/* puta obuhvatiU zemlju. U jstoj je količtnl izoosiia i dobavka dgarets; dubana je potrošeao 80.000 metarskih ccntL Sve ovo nabavljflju vcjnićha sreiiiaja mjestfl, ne račuoajuči dobrovoLna pritoge, koji # a eiikoj kotičmi šatju na bojno polje. Pcciva braštienog je posiato 12 milijuna metarskih centt, dvopeka 400.000 metarskih oenfa. Kad b! sc to pcdvo »aslagaio u jadnu piramidu, onđa bi doMi Heopsovu plramldu od 230 metara dužine sa svake etran« i 146 inctara vtsine. 2,850 000 metarskih

patično raspoloženl prema Engiezima. jurnuše na njih I pobiše ih kao inuvePriča se, kako Je jedan jedinl čovjek ^vojeručno” zaklao 80 Španjolaca. pa Je poslije svršenog ,,pos!a“ pao od unio ra. ne imavšl vlše snage, ć» opijačk« »voje žrtvc. Od 130 brođova. koliko je pri $vome poiasltu brojala „nepobjediva arniada” vratio se u španska prlstanlšta samo 51 brod. Brodovl su skoro svt UU strašno oštećenL Patnje, dušcvitl^potresi i napori biH su toliko iznjunii španjolce. da su tiuiogl padali mrtvl u času. kada su nogom stuplli na rodno Mo. Kada su mu stigli sumorni izvjeItaji o propasti rtajtnoćnije Slote. fcoju je dotie svijet bk> vldlo. sllnt }e kralj Eiflp H. blo sihio potresen, «H Js ipak nspio da prema spoljnjem svijetu sačava mirnoću l hladnokrvnost. Ka\U )e prcda nj tzašao zlosretnl admiral vojvoda MedJna-Sidoni* i hiio pasti na koljena, kraij ga je podigao I izgovorio riječl, koje je sačuvaU povK jcsv ,,Ja sara blo poslao svoju fioiu. da se bori sa Ijudima. a ne sa burotn. Zabvaljujem Bogu, Ito mi je dao snage I moći, da se od ove nesroće opet tpre* ravim!** U glavaoMi je kralj Pilip imao pravo, eii je ajegov poraz l vetikira J : jetom izazvan hrabrošću 1 odlučnošću engleskih momara, kojl su vještmi rukovanjem 1 neiziažući se mnogo Izigravall sllne Ipanske brodove 1 njil«mi hrabiu posadu. Engleska je kraljica ,’elisaveta dala u siavu svoje pobjede iskovatj nietialju, na kojoj je bito Ispisano na Jatiuskom jeziku: ..Deus atilavit et dissipari sunt!" (U slobodnom piy©» vodu: „Bog je duhnuo, I sve th (e rasturiol")

centi krompira dall bi jedno brde od 22Q» niet prečaikfl I 130 inctarfl vleine. KoJfčina •tolre, koja je dobavtjana z* poljskc kuhi< nje bila je ogromna; skoro jedan miiijun goveda i po pola milijuna ovaca i svinja. To fltado tijesno zbijeno prekrililo bi pro■tor od 25 kvadratnih kilometara. K«d M te po četvoro poredjali, zauzeli bi prostor. od 500 kikmetara, Uo je ravoo odstoje»)tt Brik-Tnt fti Bfrfari— Stuttgart Pond togfl je poakto aa bofaio polje 2 mHijuna met' centi euvog rkh, i kobasica, 250 000 nra. •ia, 400.000 met centi masti, 750.000 met.’ centi euvog mesa 1 kobasica, 250.000 met,' ccnti masia, 400000 metara centi mastij 750 000 ract centi pekmeza, preko 500.000 metara centi sira, 2,850.000 roctara centi krumpira, preko 625 000 metara ce n tii kave, 40.000 metara eenti čaja I 750.000, metara centi šećera; sve jc ovo izvršio flredišni prometni ured. Svtairo ovotne pri<k>fetaa još potrebe jt k»nja n 30 milijuna met centi zoW, 7 milijuna met centi dopimc hrane (kukiou^ ječam, mekinje, šećerna repa), 6'/i milijuna mct. centl presovanog sijer.a i 5 milijuna mef eenti staine. Da bi ne tvt te potrcbnc uaminiicc « ejelokupnoj težini od 80 mitijuna met oeati mogle isposlati čctama i konjlma, bi\o Je potrebno đa se u vremenu od početka flvgugta 1914. do polovine 1916. upotrijcbl 60 000 željezničkih vagona, koji bi poređjani jedno za drugim iznijeli jcdan voz od 8C00 kilofoetara dmijreU goraje kohčine itijemj mrziunaii mU lodari i marketendcreka roba; u toiiko one, više i tačro/e objašnjuju ogromne zahtjeve, koje je apetit boraca postavijao intendanturi i žcljezničkim upravaraa. Sto je ipalć pošio za rakorn, da se to sve, bez Lkakvogj zastoja, savlada, može se smatrati za taka teto sjaiflu uspjeh, kao što su i uspjesi četa u napadu i u odbranama na sviui frontovima. Grcd I sKcIIol R.nuAatoiička služba Božiji. Dauas, u nedjeiiu (1L tcbruara) sJu« f!će se: 1. U Konakir: U 8 iatf u jutrb sv. aiira za vojništvo, koj?j far.a s!ob.» dan pnstup i gradjanstvo. II U župskojcrkvi (Poslafička ul:<~a): U 8 sa.t u jutro sv. raisa zai> fcitolsk u djecu. U 10 sađ srpsko-hrvatska prod povijed i pjevana sv. misa. L 3 sata po podne večernja. U radne dane počima prva sv, af« sa u V,7, a druga u VjS u ia.ro. 2S to Eodišnfi pomen Mit/opofafei Mrao« vlću. SuUa ua dan *v. Tri /ararfaa, posfifo službc Boiije, biće u ovd. VazsesenskoJ Crkvi 25-to vođišojl ;>omea b!iier*opoćiv-> mitropotitu TecKlosijti Mrsovidu, !z p*rštovanja prema zaslužnom pokojniku, kao osnivaču crkvenog pjenija u Srbiji 1 »vonse velikom legatoru za njegovanjo umjstničkog pjcvanja crkvena, sudjetovaće na pflrastosu erkveni hor vasneeenskv crtrv«. Pai&stos blaženopočlvšetu Itraljif Mflanu, ftanije za danas objavljeni rarastoj za pok. Nj. V. kraija Mi!ai;> u trlvi Sv; h%Mks otpočeće u 10 sati prlje podue, ' Po mvi za februar. Piiznanice za pomoć za mjesec februar izradjene su do bro'a 26(i0 1 mo« gu se dobiti u uredu za po.o s činovrika, fcirjirovljenika i umirovbcnica (ren* zlc-nua i penzionerki). satro poslH je?odneod3đo5iuo sati, o icrnu se zainteresovanl izvješt&vaju.

Bilo kako niu drago, ovaj dogadjai znači početak opadanja špausks prenioć. na svijetu, a naročito na tnoru. aj radjanje engleske pomorske sile. koja sej od tada, a naročlto pošto >e poiukia a daljem toku vremena đva Jrtiga su\>ar« mka na raoru, Holaadiju t Franaisku, sve vtćina I većma razvijflla, do s*cpena na kojemu ju je zatekao ovaj nezapamćenl rat. Kako će docuije izgledatl. to će ciotuditi — Bog.

HALI PODLISTAR.

OĐABRANA BIBUOTEKA. Jedevačka knjtžaraica LOj.Oju H g i t v I ć a b Serajevu pcslah je nama na ccjenu drugu knjigu svoje a 'vc osnovane M 0 d a b r a n e b l b 1 1 e t e k e u ; Ptva sveska (MatavulJ: Bakonja fra Brne) naiazt se još u štamoi, tdni* t a ima siijetieću sađržinu: Pikova da-> ma (od P u & k I n a), Ukopn-k. HitaCj Mcćava. Nadzornlk poštanske stanlceV Piemktnja seljankn. Klrdžall — sve sante pripovijetke. Cijena je evotf dntgol tvescf K 1.50. Kao fcreća le kajjga cbjavljena Strindbergova ^Coriua" uz još ccke druge pripovijetke. U pripreuii su ova djela: Maeterlnick* h O smrtl“; TolstoJ: „Bračaa sreća'; Emerson: „Ogledi L“ i A. Prance: „Zločin Sylvestra Bonnarda".