Beogradske novine

RATNI IZVJEŠTA3I. Izvještal austro-ugarskog glavnog stožera. Kb. Beč, 12. febniara. Istočno boJlSte: U đolini Putna propao je jeđan iruski napad ručnim granatania. Pri pretiuzećima izvidničkih i jurišnih odjeljenja, koja su izvedena južno od Halicza i Bjevero zapadno od Woronczyna, zarobljeno je 2 časnika i 40 Ijudi, a zaplijenjena je 1 mašinska puška. Talijansko bojište: U južnom je ods'eku Kraške vigoravni kao i u dolini V i p a v e bio od vremena na vrijeme topnički boj vrlo i živahan. Jedan neprijateljski letač bacio Je u blizini Trsta nekoiiko bombi. Šteta nije nanesena. Na tirolskom frontu izjvršile su naše čete dva uspješna pređu^eća. U Suganskoj dolini jedno je Ddjeljenje 14. pješačkog puka zauzelo južno od Cooalbaške provale jedan peprijateljski položaj. Kod toga su zaJobljena dva neprijateljska časnika i preko |60 momaka, a zapli enjena jedna mašinSka puška, dva revolverska topa i jednu ppravu za bacanje mina. U ods'eku su V a 1 a s a napali carski strijelci noću taKijanski prednji položaj u 1 e n s k o j projvali i tom prilikom zarobili 22 Talijana, a zaplijenili jednu mašinsku pušku. Jiijfo-istoćno boi'šte: Na Vojuši je stanje nepromijenjeno. Zamjenlk glavara generalnog stožer* pt. HOfer, oodmaršal.

PritlsoK ni neotroTce.

bio bolje sreće, jer su I njega odbile pomenme neutralne države. Skandinavske su zemije otvoreno odbile njegov 'zahrjev. dok su mu lz Svajcarske- Hnlandiie I Spanije na jasan način dall na znanje. da takodje nemaju nanijern. da mu sc pridruže u poglcdu prekidanja odnosa sa Njemačkom. Cak šta više. izglcdn kao da će otvrreni prekid SJedlnjenih Država sa središnjim vlastima Izazvati slićan utisak. kao što ga je izazvalo '■‘upanje Italije. a naročito stupanie Rnmunijc u svietski rat. Nagia I zamašna pobjeda središnjih vlasti nad rumunjskom kraIjevinom ne samo da je poholjšala njihov položaj na njihovom tstoćnom bojištu. već ih je Još I učinila vlasnicirna jeđnc od na'plodnijih oblasti na svljetu- čime im se znatno olakšava privredno izdržavanje rata do kraia. Sto se Italije liče. to ona do duše vezuje znatni dio austro-ugarskih borbenih snaga. a!i da 1 alijani za sada od rata nijesu vldjcli ništa drugo. do II znaino privredno-političko slabljenje svoje đržave, a pokazaio se. da je takvo današnie stanje u Itaiiji za središnie vlastl mnogo povoijnije. nego da je nastupio slučaj. da se rimski kabinet zadovoljio onirn. Š’o su mu središnje vlasti nudile za održavanje neutralnosti. Treba samo pomisliti. šta bi za centralne države značilo. da je Italija ostala neutralna do kraja. pa da Je iz rata izašla kao jedtna njime neoslab'jena i vojmčkl ođmorna evropska velika sila. pa da Je. naoruzana do zubi, učestvovala u pregovorima za mir. No zahvaljujućl talijanskim zabludama. stvar je Ispala drugačije. a i g. VVor>đro\vu Wi!sonu kao da se dosadllo da u ratu učestvuie samo kao neki „tajni crtak“ u sporazumnom ratnom preduzeću. kao kakav Je bio u poiožaju. da ne samo kao do sada piše istorijska djela. nego da kao posrednik za mir I sam stvara istoriju: no on Je na-

Pcšto sporazumu'.m državama nijć'ako nije pošlo za ruknm da rokolejbaju skandinavske države. Hoiandiju. Svajcarsku i Španiju u odluci. da ostanu strogo i istinski neutraini. niti prijetitijama vojne prirode, niti pritiskom pri(Vietinc političkog karaktera. to one sada kac svoj posljednji adut upotrehljnju gosp. Wilsona, kojl od neurrainih jdržava otvoreno traž!. da one na nicmačku objavu pooš’renog pcdrnorničkog rata odgovore prckidcm diplomatskih odnusa sa Njemačjkom. kao što je to \Wison u lme Sjedinjenih Država uradio. Ali ni gospo'jdin iz washingtonske „bijele kućc'' nije PodHstak. 1 1 o. Stara kineska prlča. Nekad, kad je sunašce sjalo Još sjajnl|e, kad je mlrisalo cvijeće sladje 1 kada •u bile boje na svijetu živabnije, nego li iu dane današnje, 1 kad su još bogovl šeta3i zemljom, tad je dakle bilo negdje na sviJetu srećno kraljevstvo, gdje nijesu poznaVaii nevoije. U tom je kraljevstvu bilo zlata i draguija u izobiiju, polja su radjala stostruki plod ! gradovi su bili nastanjeni jgusto poput mravinjaka. Toliko Je godina prošlo biio bez vojne, da je bujno bilie ispreplelo sve odbranbene gradske zidine, a jliva Je sila njihovog korjenja rastjerlvala Ogromne ponore. Po čitavoj se zemlji Čufa neprestano muzika. Samo spavanje Je prekidalo nlz veseiih praznika. a one. koji šu spavali. nijesu nl u snu progonile tužne prikaze. Jer bolestl i nestašice nijesu poznavalj u toj zemlji. Svako bl doživlo svo|ih stotinu godina i najzad bi mimo preminuo bez boli, kao da bi iza zabave lepao na počinak, lza opijajuće radosti mirnomu snu. Nekoga đana sazove kralj ove zemlfe sve svoje savjetnike 1 ministre 1 najviše mandarine i reče Im: „Čujte! U starim spisima, štono sam !h našao bio u svetištu, čitao sam ovo: „Prije davnih, davnih je vremena došlo Zlo u zem!ju.“ Ima H koga medju vama. koiji bi mi lako mogao da proturnači, kakvo |e blće zio? Kako Izgleda?" B 0 kralju", odgovorill su savjetnld,

šao za shodno, da otvoreno stane na srranu četvornog sporazuma. Vjerovatnc je sada. da je haš ovo američko zbacivanje maske uzbunilo evropske ncutralce, otvorivšl im oči odnosno načina, kako diplomatskl radl sporazum. Oni su vidjeli kako je Wilson, još prije no što sc mastilo osušilo na njegovim predlozima za mlr. prekinuo diplomarske odnose sa Njemačkom. siužećl se Isto tako beznačajnim povodom kao I Iralija i Rumunija. kada su tbiavile rat babsburškoj monarhiji. Time je VVilson i suviše jasno dao na znanie. da on !zrično ž e I i pobjedu sporazuma, a naročito tngieske, a da je opet samo čekao minjstri i mandarini, „nikad ne vidjesmo toga bića te t ne slutimo, kakovo je." Tad zapovjedi kralj jedromu od svoJih ministara, neka prodje svim susjednim kraljevstvima i traga za zlom. I ako je na prodaju, neka ga kupi pod svaku cijenu, pa ma platio i sa dijelom zemlje. Jedan izmedj'u 1x>go\ a vidi 1 ču>e sve to; preobrazi se brzo u čovjeka I uputl se na najvcći vašar susjednoga kraljevstva, vodeći za sobom na željeznom lancu zio. Zlo j'e izgledalo poput golemoga vepra. Minisfar dodje na vašar i opazl o koiac privezanu životinju. ,.Kakva je to životinja?" upita preobraženoga boga. „Ta je životinja zlo" odvrati bog. „Je ii na prodaju?" - „Da!“ ~ „Knliko staje?" „Milijun dnkata." ,,?ta jede?“ ' ,,!gle.“ Ministar Izbrojl za životiuju milijun dukata. A životinja je bila gladna. Minlstar razašalje glasnike po s\1m vašarima, po svim trgovinama, svim krojačima I tkaldma i usto ioš svima starcšinama svih pokrajina svoje zemlje s nalogom, da nakupuju lgle. Veliko je time breme naraslo đržasi I vellka se uznemirenost poja\1 svuda, Jer nfje dovoljno igala; da hih ih mnogo nahavill. stann gnjaviti narod. Manđarini, kojima bl dana zapovjest, neka izvrše naiog kraljevoga minlstra, stanu postupati najvećom strogošću. Krojači I sve druge zanatiije, kojima trebaiu lgle kod posla, zapadnu uskora u veiild škripac; ljudi pak, koji izradjuju igle, ne mogav uza najljućl napor da dogotove dovoU-

I z I a z i:

dnevno u Jutro, ponedjeljkom poslijo podne*

Pojedinl brojevi: B Mofiita | ■ kn'tilma tapMMovtlm o* a. I kr. Cata po caol oš I bolora B Hna«ako|-Sla>ronl|U Boial - Hc.'CtgCTlal I OiimaclJJ po oonl o* ...... 1( kofcn Ina no| pođrukla po cool 0 * .... 11 Boion - - - - Oglasl po

Me8ečna pretplata: U Baognou I ■ krojirlmo laposMnubm o* c. I kr. Icta ta Po|nu I ct.pnu pu*ta. . K. tU BOugnOu ca Ooctatam a kucu . . *. Hi U Hr.uitko I -Sla.oni;!, Boim - Horoagsrlnl I Oalmaoljl ■ linoi« o * *. t M U oilmlrn • rajotlnu *ua>ro-u|artka mooarUJ« L U Inostranctfu , , , , , 44 cljenlku. =. 1

Urodnlttvo: BEOGRAD. Vuka Karadtlćo ul. bro| 10. Toletoa bro| 87. Upra«* I prlmanj* praplat* Toplietn vanae bro| 21 Teleto« tro] 25. Prlmanjo ogiasa Kneza Mlha|l» ul brol 38.

BEOGRAD, uiorak 13. februara 1917

zgodnl čas- k; da ee Sjedinjcne Države svun: njihovon težinom bauti na terazije. Sio on qri svemu tome vojni poIožaj u Evropl posmatra u svafvom pr>g’edu kroz naočare sila sporazuma. nfje čudo. kada se ima na urtiu. da skoro sva mjerodavna američka štampa piše u englesko-francuskom duhu. Što se pak evropskih neutralaca tiče. kcjlma topovi takoreć! grme pred kućom. one se prvo ne podaju nikakvim iluzijama. a drugo u opšte I neniaju nikakovog računa. da središnje vlasti iz cvng velikog rata izadiu pobijcdjene. A najzaJ. što je najvažnije, eviopske neutralne države prije svega žeie svršetak ovog strašnog klanja. Ne može se porećk da su svi neutrald imalf vellkih financijskfh koristl od svjetskoga rata. Ali vremenom se i kod r.jih počeše sve većma osjećati zle posijedice rata. I to na posljednjem miestu uslijed nasiln'h mjera privredne prirode koje Jc Eneleskaupotrebljavala naročiio prema Hnlandiji I skandinavskim državama. I kod neutraiaca svak'm aanorn sve više nestaje sirovina i živouilh namirnica, a izbijaju nevobe svili mogucih vrs»i. Oslm toga trgovački 1 financijski krugovi tih država osječaiu. da su već cdabrali najmasnije zalogaje od ratnih dr.birj, a za buduće ne nćekuju više roiiko siajnih poslova. Nimia ;e dakle sada piije svega stalo do toga. da se rat što prije svrši, a pošto se \Viisonovim postupkom postizava baš snprmni rezuitat, to evropskt neutralcl već fz toga razloga neće da nui se prldruže. No g. Wilson i sporazum još nikako ne rrestaju svojim pri'.iskom nad neutralcinia. čuie se. đa će se švajearskoj uputiti nova no:a i da će se csim toga zabraniti lzvoz za neu'.ra’ut države iz sviju engieskih I francuskih kolonija. S druge stiar.e orei „Osscrvatotb 4?omano“. papin organ. tvrdi. da traBiraici raspravijaiu o mogućnosti. dai'okončaju rat dme. što će chustaviti svoju cjelokunr.u plovidbu. Takav bl čin, a u vezi sa pooštrenim podinorničkim ratom. zbiliu bin odiično sredsivo za ubrzavanje krali rata, jer Eng’eska popunjuje svoju oskudicu u pomorskim prevoznim sredstvinra na prvom rnjestu pomoću trgovačklh brodnva evropskih neutralaca Valida će se claHe evropskj neutra'ct zhilja odl'jčiM na takav korak. To središnje vlasti žde baš u Imeresu sam'.'r neutralaca. jer one imaju običaj da odgovaraJućim dižanjem nagrade poštene i istinski neutralne postupke.

Keo$ronl(enl podntornifki roi. Njemačka biokada apsolutna. (Naročlt! brznlav ..Beozradskih Novlna“.) Kopenhagen. 12. febmara. U nedjelju je. 4. februara. naložila engleska vlada danskim brodovmia ,,Vidar' (2159 tona) i ..Ficaria" (1524 tone). da isplove iz H u I a u Sjeverno more. Njemačke su podmornice ove brodove zaustavile i pretraživši ih. dozvolile im. d:r nastave put u Dansku Engieska je očifo htjela. da iskuša, da !l njemačka biokada postoj! u onoj mjeri. kako jc objavljena. Dosada nema ni jednog sluča'a. da bl koji brod neopažen prošao kroz zatvorenu zonu. Iz toga se zakliučuje. đa Je njemačka blokada apsolutna. Posljedice neograničenog rata. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina") Beč. 12. fehruara. Prema računu ozbiijnih listova. koji uzimaju u obzir samo potvrdiene vijesti o potopljenju raznih hr^dova. p ot o p 1 j e n o je prve sedmice nec.graničenog rata 200.000 tona sporazumnih I ueutralnih brodova. Siužbeno njeniačko saopštenja. Kb. Beriin 12. februara. \\'Qlffov ured objav'iiije slijedeće službcno saopštenje: Ka la je Engleska u ćetvrtom mjesecu ra’a objavila blok»c'u i označila kao ratmi zonu cijelo njeriačko more. ona je opomenula sve neutrdlue brodove. da ne zaiaze u tu zrnu. Njemačkn saopšteme o ratnoj zom od 1. februara o. g. j svakom pogledn pi.siupa na isti način. S toga je apsclunio neumjesno gnvoril! o kakvom torrtdiranju bez preth >dne cpomene. Opmuena je bi1a u toliko. što je izdaia cpš'a opomena odnosim zalažcnja u objavlicnu ratnu zonu. is'o kao štc je to Engieska učiniia decemhra 1914. godlne. Hva opšta opomem zamjenjuje opomenn u svaknm posebnnni siuć&jn. Ovukvim se postupkom ne mogu p\>livaiiti sporazumne pomorske snage. ko,e su u mnogo sfučaieva izvršile torpe.diranja bez prethodne opomene. kao šfo je bio slučaj sa pa r nim brodov ima „Cioipa''. “Elbe". “Hoiandija", “Schvvaben“- ..Siria“, j rrnopi'n drugim. I u Sredczemnom moru sporaznnme sn se pomorske snage vrlo često ogriješile o postcjeće propise. Zabrana izvoza iz kolonlia sporazum* nfh sila za neutralne države. (Naročitt brzolav „Beoeradsklb Novlna'*.) Rotterdam, 12. februara, .Dai!y Chronicle* javl a, da neposredno predstoi zabrana izvoza iz engleskih i francuskih kolonija za neutralne zemlje. Tovar posfjednjib potoplj'enilr brodova. Kb .Berlin. 12. fcbruara. Medju brodovima, za koje je javIjeno da su potopljem 7. o. inj.. Uojih ima sedam parobroda i tri jedrilice, dva sj parobroda bila natovarena gvozde-

Godina III.

nom rudom, po jedan žitom i orasima« a jedan sa gredama za rudnike: svi sif bili caredjeni za engies'n pristaništa. Od jcdriiica dvije su nosile životne na« rrirr ice za Engiesku. Dulje je rotnplie« no još 10 parnih brodova I 13 jedrilicf sa ukupno 32.000 tom, kao l 8 parniH ribarskih ladja.

iSmerika I sredlšnle vlostL Pametan glas u amerlć-knm senatu. (Naročiti brzojav „Beograd. Novina“J, Bern. 12. februara. ,,P e 111 P a r i s i e n" javlja iz \Va« sliingtona: Senator Je Works u senatu napao Wilsonove korake protiv« Niemačke, te je izmedju ostalng rekao« da naročito naglašuje, kako niko. nl rrivatan čovjek, ni predsjednik. ni kongres nlje ovlašten. da zbog nekak\ ih’ lažnih osjećaja narodnog ugleda ih čas'i uvuče američki narod u rat iii da mt| ruir poremeti. W o r k s je razjasnio. da odgovornost za žalosrl dogadjaj sa ,.I usitaniom" pada na Sledinfcne l>ržave. jer je, uprkos opomcni Njemačker da brod otputuje sa anieričkhn gradjanfma, ipak otplovio, krca; pu’.nicim« Američanima. Danas Amcrika mnra svoje brodove i državne pripadnike držad van opasne zone, dok se rat ne za/rši. Potvrdienje vijestl o ličnoj I ImovtioJ bezbifednostl Nijemaca u Americl. Nema zapljene orodova. Kb. New-York. 12. februara. (Izvještaj predstavnika Wolffovng ureda). lz Washingtona se javlja. da n9 postoji namjera. da se zapiijene njeinački brodovi. Tvrdj se. da su posredovanjenr španske ambasade u Wishingtontl npućeni telegrami u Niemačku, po kmima se njemačkim podanicima. koji živa u AmericL garantuje lićna imovna bezbjednost. VVILSONOVE NAMJERE. Kb. Frankfurt, 12. fvoruara. „Frankfurter Zeitung" javlja iz NewYorka: U slućaju, da Njemačka protiv američkih brodova preduzme nedvojben« korake, pređsjednik će Wilson iznijeti stvar pred kongres. On ne će zatražiti dozvole za navještaj rata, nego će tražiti jedino ovlašćenje za onei mjei-e, koje smatra dovoljnima za zaštitu Američana. Pisanje njemačke štampe. Kb. Berlin, 12. februara. Ovdje se sa svim mimo sudi o pitanju, šta će VVilson da čml. Ne stojl tvrđnja, da se ovdje služe neobuzdanim ispa« dima protiv Amerike. lako na primjer vell „Berliner Tagblatt* 4 , da je 1 djetinjent mozgu jasno, ktid se smjera takvom tvrdnjom. Bez obzira na taj svakako izva-nredan dogadjaj, u Berlinu ide svakl za svojim poslom. „Vossische Zeitung" piše: Korak Wilsonov je nešto najsudhonosnije, što je on mogao preduzeti. Ot* kaz, dobiven sa sviju strana. predstav-

no igala, kako bi zajazili glad zvijeri, premda ih je mnogo poumiralo od prenapinjania sila. Isrle bivaju skuplje od bisera I alemova. Bogataši potrošiše svo imanje, kako bi -nabavili hrane za zvijerku, čiil se želudac poput paklenskoga ždrijela nije mogao rrapuniti. U mnojrim tad pokrajinama zemlje ustade narod, očajan radi jrladovanja j sfTosrosti, narođ se sakuplja 1 polazi u boj protiv svojih ugnjetača, boj uništava htijade 1 hilfade Ijudl. Krv teče u rijekama. A još uvijek ne polazi ministru za rukom. da doveđe z\1jer do kralieve palate, jer nema dovofjno israla, da ga nahrani. Zato piše ministar kraiju ovako: „Pošlo mi Je za rukom, te sam našao f kupio zlo. A ta je zvijer već progutala Čitavo bogasfvo zemlie 1 ne usudjuiem se. da taj nestvor dovedem u pafatu. Zato molfm, neka mi đozvoli mifost vašeea veličansfva. da iiništim strašnu tu neman. Vaše Veiičanstvo pak neka pomisii na riječ onoga Inđi.Iskoga muđraca. kofi vell: I krjriia, Voji neće da siuša nikakva savjeta mora da savletuje vjeran ministar". Tad naiožl kraij, uznemlren već usliJeđ viipsti o glađu 1 ustanku, da ubije zvijer Zlo. Sad đovedn zvijer ZIo na nenaseijeni prostor iz\-an grarla i sapmi ie čvreto želieznlm lancfma. Mfnistar naložl. đa zakolni zviier AH koža fe nie-’ina nepnobofna, ni sjekfra. ni mač ne mogu da je rane. Nato prime vojuid naiog. da ju ustrijele Ali stri'eiice strijeiaca otiT>ieše I tnd. ka i pocrođiše n°man u oči, ko'e su bffe sjajne I tvrđe ponut alema. Tnideći se hezusnfešno, da probodu zvijer, prelomiše bezbroj mačeva 1 koplja

Tad naloži ministar, da načine ogromnu lomaču. Nakazu sapnu na lomaču i neprestano donose ulja j drva u plamen, Vatra rasprostire konačno takvu vrućinu, da ne može niko izdržati u okrugu od deset milja. Ali zvijer Zlo ue izgori. Zlo postane naiprije crveno poput žara, zatim jasno bijelo l sjajno poput mjeseca. Land se istopiše poput voska; zvijer uteče, plamenitl zrnaj. medju ljude. Na hiljađe ljudi pogine; trči u sela te ih unlštuje, a usliied brze trke još više usije. Konačno dojuri u glavnl grad. trči amo tamo po iilicama 1 dnimovjma. penje se na krovove, tako da izgori čak f sam kralj u svoioj palači. I tako Je b ; la država potpuno opustošena i pretvorena u neplodnu pustoš, boravište gamadl, zmija l aždaja

Zlms-Ml — Beogradska kozcrija. Posijednjih je dana u Beograđu biia tolika zima, da se t ek sada usudiujem, đa o tome progovorim, kada se, kako izgleđa, — samo da ne ureknem, — termometar opet malo smiiovao. Sta imam u ostalom mnogo da objašnjavam, svaki jc to i suviše osjcćao prema svojim fizickim i toaletnim osobinama odnosno prilikama — ncko više po nosu I ušima, neko više po nogama, neko više po rukama, a većina je u ostalom tvrdiia, da se prosto „smrzla živa‘‘. Ono istin a je — smrzavalo se sve, pofevši od čes?ma, pa do kanala. No o tome malo poslije. U kafanama naravno samo se o zimi govori, to jest govore oni, koji su imali

dovoljno kuraži i — toplog odijela da mogu pretrčati do kafane. Svi se prepiru o tome, od kada se pamti „ovako što“. — Uf, uf, ulazi brekčući u kafani je« dan m'adić, od onih, kojima je u ovo ratno vrijeme, oskudno u muškarcima i kavaljerima, „skočila numera‘*, ma da još dosta ima da provede na skamliji do raa« ture, ,,ovo se ne pamti od 1902. godine...J tri puta sam pao, a jcdarcd onako do-o-bro! Bre, al’ je ladno. — More kakva 1902. godina! odvrati. gotovo sa visine jedan gospodin sređnjih godina, ove zime nije bilo od kada si se ti rodio, ovako se što posljedni'i put pamti prvoga bugarskog rata, 18S5. godine, kada smo ja 1 tvoj otac bdi t\’oiih godina! — Ostavi se, čovječe, na to će nekL stari penzioner, nije ni osamdeset-pete bilo ovako, ako je ikada i b'lo, onda je to bilo za rafa 1877. godine! Bre, što beše ,,zort“... Ali, ti si svakako onda još bio dijete, pa se ne sjećaš— Ma, znaš šta je, upada mu u riječ neki čiča, sve mi izgleda, da je ovako bilo još samo one zime pred smrt knjaza Miloša... I tako bi onl „lidtirali" i do prvog ustanka i do Laudona i princa Evgenija, da ih je samo bilo stopedesetogodišnjih i još starijih. — Kuku, gospoja, smrzla se česmal Eto belaja! Sad mogu po đjeli dan vući vodu koj' zna odakle. Samo još da prsn-e cijev, pa eto nesreće. Joj, Bože, Bože, šta nas snadje! Ovom zapjevkom budi kuvarica „sabajle" svoju gospodju i zbiija, česma ne samo da je iznutra zamrznuta^ nego je omotana čitavim oklopom leda. Tek se kuvarica toliko-koJiko pomirila sa