Beogradske novine

Sfrana 2. 14 . februara 1917. ' Beogradske Novine

Srtjeda V.’ ‘ tn f ' Broj 4X [

zela nesumnjive napade protivu ameflčklh brodova, predsjeđnik će podnljeti kongresu pitanje, all neće predložiti objavu rata. nego će samo zahtjevati pvlaštenje, da može preduzeti injere radi zaštite Amerike. .»Životno pitanje za EnglCsku”. .{Naročiti brzojav »Bcogratfsklii Nov.'na«; Kopenliagen, 13. februara. ,,Politiken“ piše: Dnevni gubitak od 140.000 tona izneo bi za mjesec dana 1.200.000 tona, a to bi svakako bilo r rlo opasno za snabdjevanje Engleske njenih saveznika. Pravo je ž i v o t n o pitanje za Engiesku da se odupre novoj opasnosti, a svijet će sa velikom pažnjom pratiti broj potopljavanja. Ainerička posia. Kb. Washington, 13. februara. .,U n i t e d P r e s s“ javlja: NenaOiužani amerikanski teretni parni bro- i jdovi „Orleans" i ,,Rocheste“ priredili 1 >u opkladnu piovidbu preko Atlantskog i oceana da se vidi, koji će od njih prvi uploviti u morsku ratnu zonu. Pošteđa neprijatefjskog kapita'a u Auierlci za slučaj rata. ^Naročiti brzojav »Beogradskih Novfaa«; Frankfurt, 13. februata. „Erankfurter Zeitung" javlja iz Ne\v-Yorka: Mnogi stranci vade svoje uloge iz štedioničkili banaka. Medjutiin |e vlada obnarodovala svoju izjavu, da >e ni u kom slučaju neće plijeniti priVatna svojina, pa i u slučaju, ako bi .vlasnici biii pripadnici jednc države, s kojom bi Amerika ratovala. neotranićtni podmsrnićki rat. Posljedicc neogratiićeticg podmorskog rata. Kb. Bern, 13. februara. ,, Po .,T e m p s"-u naredlo je H e rf i o t od l. marta uvodjenje karata za šećer po svoj Eraucuskoj. Miesečno je pdredjeno na osobu 750 grama. Po pairiškim vijestiina vlađa u srednjoj Franicuskoj oskudica u uglju, šcćeru, petroleju i soli. U nekim departmanima, u kojima su već uvcdene karte za ugalj i £o!. ne mogu ljudi te artikle da dobiju, Jer ili nema. U Lyonu predstoji uvodjenje karata za ugalj. U Parisu nije prekjtiče mogao ugalj da se izdaje. Kb. London, 13. februara. „Unlted Press" saopštava: LIsfovi traže od kontrolora životnih namiruica, da izdavanjc životnih namirnica za cijclu zemlju rasporedi u obroke. Listovi upozoruju na to, da sistem pozivanja na javne osjećaje častl nije pokazao uspjeh, pa s toga tražc da se preduzmu odmali mjcre. Kb. Madrid. 13. februara. (Bezžični brzojav c. k. dcpisnog ureda.) — Udruženje movnara u B i 1 b a o, koje broji preko 300 članova, dostavilo je mtnistru predsjedniku svoju odluku. da njegovi članovi o d b 1J a J u prevoz u luke zabranjene pcmorske zone. Od 1. februara nlje otplovio ni jedan brod. Kb. Bern, 13. februara. Kako Jemps" Javlja, španskom poslaniku u Wasliingtonu je brzojavno narcdieno, da spriječl povratak španskih bro’dova sve dotle, dok ne dobiju uvjerenje, da će moći putovati bez ikakve opasnosti. Potopljenl brodovf, Kb. Berlin, 13. februara. W o lf f o v u r e d ajvlja: Medju brodoviina, za kojc je javljeno, da su potcpljeni 11, februara. a kojlh Ima 11 na broju, nalazila su osim englcskog žitom krcatog parnog broda od 75fM) to-

na sadržine. tri n a o r u ž a n a velika teretna broda i jedan nenaoružani teretni brod. Osiin toga jedan nepoznati engleski manji brod od 300 tona,* koji je vozio nepreradjetio gvoždje za granate. Dalje: brod „Holland" (305 tona), dva jedreujaka s tovarom uglja za Francusku, 1 parni brod nepoznate narodnosti od 4000 lona- i ruski parni brod ,,Karkera“ od 5900 tona s tovarom uglja za francuski admiralitet. Najzad je 11. februara potopijeno 7 parnih brodova i tri jedrenjaka sa ukttpno 22.000 tona sadržine. Kb. Loudon. 13. februara. Potopljen je parni brod ,,Kapperly" (227 tona). Kb. London. 13. februara. LIoydova agentura Javlja: Potopljenl su dalje: engleski parni brod ,,Lycia“ (2 715 tona) i ribarski brod „Ostrich" (748 tona). Prestao uvoz iz Argeutine. Kb. Rhn, 13. februara. „Agencija Ainerikanaca" javlja: Uvoz mesa i žita je Iz Argentine prestao uslijeđ pojačanog podmorskog rata. Prošle nedjelje je iz Argcntinc u države četvorngg sporazuma izvezeuo 200.000 quartera mesa. Argentinska žetva je več skoro sa svim sredjen berba knkuruza je vrlo bogata, a kakvoća 'žita je odlićna. Holandski gias. Kb Haag, 13. efbruara. Holandskl iist „V a d e r 1 a n d“ smatra kao moguće, da će u skoram vremenu trgovinska flota sporazumnih sila biti uništena. U Wilsonovom oklijevanju list nazire nenaklonost Amerike za rat. Jedna Brusilovljeva misija? (Naročiti brzojav »Beogradskih Noviua?; Stockholm. 13. februara. „Utro Rosiji" saopštava. da je odmah po objavi neograničenog podmorskog rata otputovao u Engleskit jedan vrlo poznati ruski general u naročitoj inisiji. Preina ovdašnjim Izvorima tiče se ličiio generala B r u s 11 o v a. Njegovom zadatku se prtdaje vrlo velika važnost. Oeneralu jc dužnost da stekne jasna obavještenja, kako će se izvoditi pitauje o snabdievanju ruske vojske poslije stanja koje je nastupilo, jcr će to pitanje bitno uticati na ratne smjerove rttske vojne uprave.

Rstnl giibiti nsatraiaca. Prema stockholmskoj ..Svensk Sjdfartstindning", u kome redovno iziaze mjesečni pregledi o ratnim gubicima, 1 to skoro potpuno tačni, iznio je ukupni gubitak svjetske trgovačke flote do decembra 1916. god. 1948 brođova sa 3,627.082 tone u vrijednosti najmanje 1.6 miiijardi krmia. Sto Je broj tona znatno manji nego li u drugim sračunavanjima, to se mora uzeti u obzir. da se pojam o ratnini gubicima može raznim načiuom tumačiti. Kad se nestali brodovi načelno ne računaju u ratne gubitke, i ako je vrlo velika vjerovatnoča, da su oni svi žrtva mina, onaa slika — razutnije se — postaje sa svim drugač 'a. Ta okolnost možda mnogo govori o tome, što neki engleski podatci sadrže u sebi vrlo mali broj ratnili gubitaka. Oubicl neutralnih država prema tom švedskom listu iznose do početka dccembra 1916. god.: Norveška . . 316.430 reg. brutto tona. Holandska , , 113.543 ,, „ „ Švedska , « 69.997 „ „ ,» Danska > s 68.937 s „ >■ Orčka , , • 62.870 „ „ španija , « , 36.932 s „ „ Sjecl. Države , 21.558 „ „ ,» Brazilija . . 2.258 «, „ „

robrodarsko Društvo Punat na Krku. U listu ima raznih vijesti iz pomorskog života. List donosi više fotografskib ilustracija iz obiasti pomorstva. Cijena mu je godišnje 3 K. Pretpiata šalje se unaprijed na Upravu „Jedra" u Sarajevo. Carskl konji u službl naroda. Njegovo Veličanstvo car i kralj naređio jc vojnitn vlastiina, da učine rasporcdjenjc, da u Beču vojnički konji prevoze ugalj sa žtljezničkih stanica u prodavnice, koje enabdjevaju pctrošaće ovim sada tako nužtiitn gorivotn. U istom cilju narediia su Njihova Veličanstva, da se upotrebe i svi Idvorski konjl, koji nijesu ncophođno pojtrebui dvoru. Bečko gradsko vijećc umolilo 1« svoga gradonačelnika, da u ime naroda izjavl Njihoviin Veličanstvitna najdublju blagodarnost na tom zaista očinskom staranju. “ I M Jake zlme u budućnosti. Poznati sveštenik Moreux, jcdau od najboljih meteorologa u Francuskoj, opoInje u „Petit JoumaF'-u na to, kako je on još goidine 1902. predskazao, da će u Evropi oko godine 1918. Ua nastane žešća promjena klime, i zaključuje, povodom sada nastale zime, da je ta promjena vtć ove godine nastaia. Vrijeme <od godlne 1900. do 1916./17. bik> je blago i kišovito, a u buduće biće i zime t ljeta tvojom hladnoIfom, odnosno avojom toplotom mnogo ftsjetnija, te će zimska hladnoća, kao što Je ova sad, blti pravilo, a ne Izuzetak. Pitanje o ugbu, koje *e pojavllo pogtavito uslijed rata, |»«će ni poslij* ovoga,.silaziti

] s dnevnog reda, o tome će se već postarati 6vakogodišnje zime, kojima iđemo na *usret. Sveštenik Morcux bimači to včlikoin aktivnošću sunca, koja je olpoče'.a 1900, godina i koja sc sada svršava- Mi ćemo daklc u buduće imati mnogo jače zimc, nego što je ova sadašnja. Ali zato ćemo imati ljcti u toliko jačc žegc, što svakako -i'jc nikakva utjeha. t BH) Kamčatka propala u niore. „Frankfurter Zeitung" doznaje iz Stockholma, da jc po vijestima iz Petrograda 30. januara bio u sjevcroistočnoj Aziji vrlo jak zemljotres i da je tom prilikoin velikl dio poluostna Kamčatke propao ii more. Poluostrvo Kamčatka pripada sjeveroistočnom azijskom primorju 1 nalazi *e od XVII. stoljeća u vlasništvu Rusije. Visoke, šiunovite gore prosijecaju Temlju u raznim pravcima. U tim gorama iina četr* najcst aktivnih vuikana (sopkc), medju kojima su najznatniji Ključev I Siveljuč. Prvi Je visok 4917, a drugi 2394 metaira. Ovi *u vulkani rvojim izbadvanjem u godinama 1896. i 1897. nanijeli ranogo kvara svojoj okolinl- Brda tu pokrivena krasnlm iumama, koje su u nmogome nalik iumama srednje i sjeverne Evrope. Zemlja je slabo naseljena. Jedva ako tma ukupno 10.000 stanovnika, koji *e dijele na Korjake, Kamčadce 1 Lamute, « Ima i nešto Tatara i Rusa. Ovi poslijednjl tu većinom Koaaci, koji utjeruju porei ( nešto raalo trgovaca. Najnaseljeaija njesta jedv* broje oko 200 stanovnika.

U sravnjenju s brojnim stanjem brodova najvećl su gubici bili kod skandinavskih država.

„Tolljanska" Bolmatlja. Kako gudl jedan talijanskl imperijallsta. Tomaso Sillani, tajnik društva „Pro Dalniazia'*, držao je 21. jatiuara u Alteneo Vencto pred mnogobrojnom publikom predavanjc. Medju drugim ’je rekao i slijedeće: Talijani hijesn nikakve imperilaliste (!), kpj idu za osvajanjem tudjih zemalja. Ali ima prognanika, koji hoće, da se vrate u svoju domovinu, ima takvili, kojima je u svoje doba biio oteto sve što su imali- (Po 'ovoj Iogid g. Sillani-evoj trebala jc prije ovog rata Italija polagati pravo i na — rusku Poljsku, da bi se mogli vratiti domu oni siini izgnanici Poljad koji žive u Veneciji i drugim taiijanskim gradovinia). Ako bude konačna pobjeda omogućila, da se uništi austro-ugarska monarhija, onda mora Dalmacija opi-t (?) postati talijanskom provincijom. Krv naših niučenika i junaka ne smije da oboji plažt tudjega imperijalizma! Ljepote Sibcnika potiće od genijalniii preteča renesanse Orsini-ja, a rimslci značaj Trogira stoji danas više no ikada prije u velikoj protivrjcčnosti sa čuvstvima slavenskoga pučanstva. (!) Split je osobito zanimljiv radi ostataka slavnog rimljanstva. (ZIo i naopako, pa onda bi trebao g. 'Siilani da polaže pra\o i liai zemlje skoro sviju talijanskih saveznika jer i Francuska (Oallia), Engleska (Brittania) i Belgija (Nuvria), bile su rimske provindje, a u Svima ima „ostatak slavnog rimljanstva*'.) Dalje je govornik govorio o Hvaru, Korčuii, Dubrovniku, Kotoni, Perastu, „gdje su poslije mira u Campo Marzio bile pokopane talijanske zastave", pa o onim gradovima, koji svi „sjećaiu na taiijansku lijepotu i slavu“. Sillani poriče Jugosloveninia iirabrost i čuvstvo dužnosti. (Do sada su to bite jeđiuc vrtine, koje ni najgorj njihovi neprijatelji pri najboljoj volji nijesu mogli porcći Jugoslovenima!) On ja spomcnuo, da ee Francesco Rismondio« „ouaj pravi dahuatinski i talijanski vojnik“, žrtvovao u plamcnu i na vješalima za oslobodjenje svog lijepog' Splita. Daije veli on 0 Jugoslovenima: ,,’Jtig'dšlovenski odbori u Londonu, Parisu 1 (Teiiovi dijele sa AustroUgarskom svoje mržnjc protiv Italije. Oni psujti našu vojsku, siniju se našoj politici, te na naJu gtctu siju međju našim prijateIjima nesloguL". Epl!og saraleasHst ateatcta, Bečki listovi đonose sitjedeći napis: 6. i 7. februđra btla je u Sarajevu sudska rasprava po dićffir optuženog opštinskog predsjednika Rad'a Banjca zbog veleizdaje i tom su prilikom dobiveni novi dokazi oučešćtt srpskih zvaničnih krugova u zavjeri protiv života bivšeg prijestolonasljednika i njegove supruge Utvrdjeno je, da je ,3Marodna Odbran a“, aa dljem, da sprema revoluciju u Bosni i Heroegovini i da na sve moguće načine radi, da se prilikoin ratnih zapleta te zemlje odcijepe od Austro-Ugarske i spoje s kraljevinom Srbijom, bila bezuslovnosrpskadržavna ustanova. Predsjednik iste bio je general B o ž a J a nković, a sckrctar piajo r Pribićević. Članovi sti bili mnogi drugi srpski visoki činovniđ i časnid, medju ovima i niajor Voja Tankosić. Jedan od glavnih agitatora i čian Narođne Odbrane bio je upravnik državnc štamparije u Beogradu Ž ivojin Dačić. Ovaj je postavio u svojoj št'impariji atentatora čabrinovića, to mu je tu pcsredovao sastanak sa prijestolonssl j ednikom Aleksandrom. U ostalom je htvrdjeno, da je prijestolonasljednik Aleksandar u tom rovenju protiv austro-ugarske nionarhije još ranije živoučestvovao. On se nije ustručavao, da preko profesora Pavlovića ispošlje svoje pozdrave studentu Jukiću, koji je u to vrijeme bio pritvoren zbogn* tentata na iivot bivšeg hrvatskog bana Cuvaja. Narodna Odbrana je i istočnu Herceg-Bosnu uvukla u svoju organizaciju i sva srpska udraženja u toni kraju, pa čak 1 takva, koja su prividno siužila humanitarnim dljevima, elužila su veleizdajničkim dljeviina. Iz jednog nadjenog originalnog izvještaja upravnika grada Bcograda »rpskom ministru unutrašnjih djela vidi *e, da su na dan po atentatu y Sarajevu došle tri osobe ureduiku jednog beogradskog lista i ovome u Ime niajora Tankosića i njegovih pristalica zabranile, da išta piie o odnoeima atontatora prema Tankosiću. Po iskazu u velelzđainičkoj pamicl protiv Svetozara Radakovića ispitanog »vjedoka dr. VojistavaBelimarkovKa, ispostavIja se, da je mnjor Tankosić neposredno poslije atontata pritvoren u Beogradu, ali da Je već poslije 24 sata na posređovanje ruskog poslansh-a pušten u slobodu. Najzad postoji originalan akt rrpskog mintstarsha spoljnih poslova, upravljen *rptekom ministarstvu vojnom, iz koga ae vidi, da su Narodnom Odbranom u p r a vIJale državne vlastl. U tom aktu Javlja minktarstvo spoljnih poslova mlnistarstvu vojnom oamjeru Pribićevićevu, da odstupl sa mjesta sekretara Narodne Odbrane, to *e molf u zgodmi zamjeuu.

I gore pomenuti Rade Banjac bio je po uvjerenju suda u službi Narodne Odbrane. Dokazano mu je, da je cm primio kod sebe u Lješnici atentatore Principa, Cabrinovića i Grabeža, da ih je ispratio do drinske obale i olakšao im put I prelaz u Bosnu, ina da je znao, da su rečeni u veleizdajniičtdom cilju tajno pon slati u Bosnu i da su bili snabdjeveni ubilačkim oružjem. Presuda, izrečena protiv Banjca, giasi na .12 godina toške tamnice zbog vele zdaje. i

Poljska kraljevlna. Obiiavljanje grada Kalisa. Preina vljestinia iz Varšave, riješila je njemačka vojiia uprava, da utroši 12 milijuna rnaraka radi opravke grada K a 1 i s a, koji je Jako postradao od ratnili događjaja. Koliko bi Poljska uioglu datl voinlka? List .,Nova Refcrma" izračunao je, da bi Poljska mogla izbaciti na bojište oko 1.026.000 vojnika, - -- ’k t « FtanmKs. / j % j Poiožai Briandov. Kb. Bern, 13. februara. Pretna pouzdanim saopštenjima, suprotno izvještaju Havasove agencije, Briandova većina prilikom posljednjeg glasanja u komori o kreditima državnog podtajnika, u vczi sa pitanjem o povjerenju, uije iznosila 389 uego 290 glasova. Listovi upozoruju na to, da Briand nema više prava da u ime zeinlje govori. Sve veća oskudica ug’ja. Kb. Paris, 13. februara. ,,Temps“ saopštava: Na parlsklm kmžnšm željeznicama ograničen je saobračaj. I saobraćaj sa predgradjima i promet robe biće još više ograničen. Ecfbe na zspsSa. Nova eksplozija u FrancuskoJ. Kb. Bern, 13. februara, Prema vijestima Ijonskih listova dogodila se prekjuče s večeri u dvije radionice oružja uSt. Etiennueksp 1 o z i j a. U jednoj su poginula tri radnika, a nekoliko je rijih teško raujeno, u drugoj je povredjeno njili 30, medju ovirna 12 teško. Šteta je velika.

Blće predstavljeni radnicl Iz obiju zaraćenih strana. (Naroćiti brzojav »Beogradskili Novina«; « Berlin, 13. februara. Po vijestlma iz Stockholma i Kristianije medjunarodni je tvomički sekretariJat, kome je predsjednik Karlo L e g i e n, f>itao skandinavske tvomice, da ii bi one htjele da budu zastupliene na jeđnoj medjunarodnoj konferenciji tvornica; f r a ncuska, belgijska, i njemačka zemaljska središta su dala svoj pristanak, dokle od engleskih nema još odgovora. Svedska 1 norveška zemaljska središta su daia svoj pristanak. — Konfereneija će se održati u SvajcarskoJ l biće po mogućstvu svestrano zastupljena, da bi mogia važiti kao pravi predstavnik tvorničke intemacionate. ,,Vorwiirts“ utvrdjuje, da su sodjaldemokrate i tvomički radnici Njemačke uvijek bili gotovi, da posjete međjunarodni kongres, pa su ga često 1 zahtjevali. List p!ta, da li će engieski radnici učestvovati i da Ii vlada sporazumnih sila nećo spriječiti izdavanje putničkih listova raklnidma. List savjctuje, da se izglerii ovog namjeravanog preduzeća oprezno cijene.

SrtKa i sporazumne siie. Prlznanje Venizelosove vlade. Kb. Paris, 13. februara. ,,Temps“ javlja: Francuska vlada je naredila vlastinia, da stupe u ivaničnu vezu sa zastupnidnia Venizelosa. Novi generalni konzul solunske viade već Je priznat. Uskoro će biti priznatl i konzuli u Lyonu, Bordeauxu i Le Havm. Itolljo. Velike promjemi u talijauskoj niornarkl. ■>».* Kb. Lugano, 13. .feb'ruar«. 1 Kako „Giornale ditaHa" Javlja, predatoje Još 1 daljc promjene u talijanskoj ratnoj morrarici. Na mjesto kontraadmirala M a r z o I • dolazi admiral grof Sknonotti, podšef tfavnog stožera; viceadmiral Leonardo biće umirovljea njega će zamjenlti viceadmiral Presbitero. Viceadmlral Pagnl napnšta zapovjadništvo hrodovske divlzlje 1 primlće zapovjedništvo mornarskog okruga Spezia. Viceadmiral Mlllio tako isto napušta zapovjedništvo svoje dlvlzije 1 prtmiće zapovjcdništvo momarskoLg departamenta NaLpulJ. Osm toga be javlja 1 o drugim razmještajima talijanskih pomorskib ćasnika. • “■ - ' >' vr 11 \

Grad I okolita. PaŽnja gradjanstvu. Opština grada Beograda saopštila Je ranije gradjanstvu. da su od !. febtuara ove godine uaročito zato odredjeni popisivači, koji su snabdjeveni pc-; trebnim legitimacijama, otpočeli da vrše popis 'svih poreskih obveznika u Bcogradu za razrez porezc za prošlu I ovu godinu. Tom je prilikom skrenuta pažnja gradjanstvu, da Je potrebno, da gradjanstvo u interesu svome daje ovim popisivačima tačna i vjerna obavještenja o svome sadašnjem imovncm stanju i izadje na susret istima u svakorn pogledu. kako bi se ovaj oopis mo ; gao štc prije završiti I biti učinjcn na onoj osnovici, na kojoj se i želi da bude. Naročito je skrenuta pažnja, da je potrebno, da iz svake porodice, po moguislvu starešina iste. ostane kući po jedau član porodice, koji bi mogao dalf potrebno obavještenje popis-.vacima 6 imovnom stanju te porodice; no prilikom samoga rada popisivača pnreskili obveznika primijetilo sc, da se cvaj posao jako otežava baš time, šfo se kod mnogih kuća ne nalazi apsolutno niko. koji bi mogao dati ma Kakva oliad vještenja popisivačima odnosno imovnog satnja te kuće i porodice. a u mnogim kućama samo potpuno ncjaka djeca ili sasvim prestarjele osobe, koje apsoiutno nijesti u statiju da obavijeste popisivača ni o imenima čianova te po* rodice, a kamo Ii o imovnom sianju te porodice. ili o ma lcakvim prihoJirna iste. Tim postupkoin pojedinih pcrodi« ca otežava se jako posao popisivačima. koji moraju kod pojedinih kuča i porođica, da se i više puta povraćaju, pa čak i onda bez uspjeha. Ovim se skrcće pažnja gradjanstvu i opomiaje, da je gradjanstvo dužno davati sva potreona obavješteiija ovim popisivačitna, koja budu oni od njih zalitjevaia I da je potrebno, da se za vrijemc trajar.ja ovog popisa u svakoj kući l porodici nalazi po jedan pismemji I otresitij! člaii iste porodice. koji bi mogao dati sva potrebna obavještenja popisivačima, koja budu oni od njih zahljevali, te da bi ovim prvo se odazvaii svojoj dužnosti, 1 a drugo ne bi se iziagali nepotrebnim neprijatnostima, Prilog. Momčad c. i k. vozarske priČuve poslala nam je K 45.— kao svoj prilog za fond udoviea i siročadi poginuiih boraca. Svotu smo poslali namijenjenoj svrsi. Gostovanje bečkog pozorišia „Raimund“. Ulaznice, koje su ktipljcne za 1.3., 14 t 15. o. mj., vrijede. kako se samo sobom razumije, uvijek za đan kasnije, t, J. ulaznice, kupljene za 13., vrijede za 14.. one kupljene za 14. vrijede za 15., a ulaznice, kupljene za 15. vriiede za 16. o. mj. Priznanice za pomoć. Priznanice za poinoć za nijesec fe« bruar izradjene su do broja 3.200 i od danas mogu se iste dobiti u uredu za popis činovnika, umirovljenika i umirovljenica (penzionera i penzionerki) samo poslijepodne od 3 do 5 ipo sati, o čeinu se zainteresovani izvještavaju. Skreće se pažnja I ovoni prilikotn, đa je kod prijema priznanice potrebno imati uza se žutu poiicajnu legitimaciju radl ustanovljenja identičnosti. Ovu je legitiniaciju potrebno imati isto i prilikom prijema pomoči na blagajni car. i kralj. zapovjedništva mosne brane i grada Beograda. Poinoć se prima na istoj blagajnici s u t r a d a n prije podne po prijemu priznanice. Kazna zfcog pretjeranc eijene. Jelena S e k u 1 i ć, Car Dušanova ulica br. 68, kažnjena je novčanom kaznorn sa 100 kruna zbog toga, što je prodavala po cijeni. koja je veća od odre^ djene. U slučaju da se itovčana kazna ne mogne napiatiti, zamljeniće se zatvorom od deset dana. Kažnjena je prodala šećer po 12 krtina, mjesto po odre* djenoj cijenl od 3 K 20 hel. Prodaja petroleja. Prodaja petroleja za drugu polovinu mjeseca februara otpočeće od 15. ovog mjeseca. Maloprodaja petroleja, koju vrši opština grada Beograda vršiće se ovom prilikom samo posredstvom g-dje Jelene Eganović sa stanom u uliđ Braće Nedića broj 25, gdje se i prodaja petroleja vrši, Petrolei će se i sada prodavati samo na osnovu legitimacija za petrolej, koje je izdala opština grada Beograda i sljedovanje u petroleju za drugu polovinu mjeseca februara dobijaće se na kuponu broj 4. Petroiej staje 1 dalje po litru 150 kruua i prodaja petroleja otpočeće u gornjoj prodavnici od sutra 15. o. m., o čemu se gradjanstvo izvještava radi znanja. Kretanje stanovništva. Izvještaj prijavnog ureda od 12. februara: Prijavljeno 55, odjavljeno 17, preseljenja 29; u hotelima prijavljeno 109,' odjavljeno 87, ostalo u hotelima prijavIjenih stranaca 181. , -