Beogradske novine

Rtrana 2. Afera njemačkog novinara o AmerlcL Kb. Bern, 16. februara. (Radiobrzojav Iz V/ashingtona). Do pisnik „Kftlnische Zeitung^'-a u Washingtonu Je protjeran, jer je zvanični bezžićni brzojav upotrebio na to, da potpomognc smjeri jedne strane vlade, sa kojom su Sjedinjene Države prekinule svoje odnose. WiIson je naredio istragu, jer su m»ogi listovi oapali zbor« to<ra v!3tlu.

Heofnmifsnl pctfmtfrnlfRl rnt Prekinut saobraćaj izmcdju Parisa I Londona. JNaroćiti brzojav »BcogiađslcTIj Nov‘fna«> Berlin, 16. februara. ,,N a 11 o n a 1 z e i t u n g“ javlja Iz iZeneve: Obustavljenjem siužbe na Kalialu prestao je s v aki saobraćaj izmedju Parisa 1 Londona. Ovo je za vrijeme rata prvi put. da se Francuzi osjećaju sa svlrn odvojcni od Engieske. Prinudna podje'a životnih namirnlca ii Engieskoj. Na pojedino biće na dan: 257 grama hljeba. 114 grama mesa i 36 grama šećera. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina“) Haag, 16. februara, Prema ,,M o r n i n g P o st u“ saopštio je engleski ministar 11 e u d e r6 o n, da se stanovništvo u slaboj mjeri ođazivlje nužnom pozivu lorđa D eiVonportsa, prema kojemu niko ne smije da potroši na n e d j e l ] u d a n a yiše od 1800 graina hljeba (257 gratna na dan), 1125 grama mesa (160 grama na dan) 1 340 grama šećera (48 grama na dan). Zato će se početkom nrarta nvesti prinudno razljeljivanje životnih nanitmica, 1 to tako. da će svako biće smjeti na nedjelju dana potrošitl: 1800 grarna hljeba (257 grama na dan), 800 grama mesa (114 grama na dan) l 250 grarna šećera (36 grama na dan). Statistika neograničenog podmornićkoga rata. (Naročitl braojav „Beogradskih Novina“) Rotterdam. 16. februara. Kako ,.D a 11 > New s“ javljaju, povisio se dosada svakim danom broj potopljenih brodova prosječno za 5 od sto više nego li predjašnjcga dana. U toliko je nerazumijivije, što se još uvijek ništa ne ćuje o kakvoj uspješnoj odbrani. Lspi e sl neogranićenog podmorskog lata. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina“). Koln, 16. februara. „Kfiinlsche Zeitung" doblVajn od svog beriinskog dopisnika: Njemačka će svoje namjere provesti sa neslomijivorn odlučnošču. Na moru se nalazi još samo malo brodova, koji hoće da prkose njemačkoj objavi neograničenog podmorskog rata. Zato se re smije niko čuditl, ako se u buduče bude potapljao m a n JI broj neutralnih brodova. Več je samim tim, što će se umanjitl neutralna plovldba, postignut željeni cilj. Posredno i ueposredno djelovanje podmorničkoga rata može nas već sada napuniti pouzd'Hijem. Po:opl]enl brodovL Kb. London, 16. iebruara. „Lloyds“ javlja: JedrenJača „Enlo>ra“ I brod „Anzulu“ su potopljenl Kb. London. 16. februara. (Reuter). P o t o p I j e n I su parobrod „Margherite". 2788 tona, 1 dvije šalupe sa 281 tonom. Kb. London. 16. februara. ,,Lloyds‘ javlja: Potopljeni su engleski brodovi „Cillcla" i M Varga“. Posada je spašena. Costeeunle Lrćkca „tudmundTiiEttihcF-a. — Drugo veče. Drugo pojavljivanje bečkih gostiju još ih je više. priblizilo puhlici i utvrdilo ono mišljenje. što smo ga iznijeli prilikom njihove prve večeri. Doista g. C u 11 m a n n umije u svakoj uiozi iznijeti markantne crte. a uz to neprestauo podržavai onu njegavu Individualno komičnu crtu, koja ga rtikad neče iznevjeritl. Za promjcnu Izišao je najprije kao a[>aš u groskesknoj operetnoj igrl F. O r u n b a u m a „D a s V a g a b u nd e n in a d e 1“. Stvar potiče iz onug doba. kada su ovi senzacijono-strahoviti suieti bili u modi, i/.mijenjujuči grube efckte sa veseliin šalama I plesom, Imitira se tu neka vrsta naturističkih zbijenih aktovka, ali u času. kad bi se imala stvar ozbiljno I dramatski dalje razvijatl, nas'.upi nagla promjena u pustopasim šalu ili lakrdiju. ProdavaČlea cviječa ima dva U osnova razllči(a IJubavnika: apaša I ,,bon vivant“-a lz društva. Sumnjlvl lokal u predgradju I otmenl salon, revolverski metci l prasak šampanjskih flaša, apaška odijela I elegantne toaleie izmlenjuju ra prcma samovolji libretistc. no taj "tda se skladateija ne tiče, ler on u nojgroznijem okviru urpetne veseli ples, pa tako cijeli utisak Izlazi kao karikatura samog sujeta. Ali mora se prlznati, da sve tri slike podržavaiu zanlmijivost do kraja, pa se brzlin Izmjenama

17. februara 1917. Kb. London, 16. februara. (Reuter). Jedna njemačka podmornica Je p o t o p i 1 a engleski ribarskt brod „King Alfred '. Devet Ijudi posade Je spašeno, kapetan je zarobljen. Do 8. februara potopljeno 146 brodova. Prema engleskom službenom 1 z v j e š t a j u. Kb. Amsterdam, 16. febrttava. Do 8. februara „Lloyds“ je doblo lz\ještaie o propasti 146 brodova. Engleska represalija proflv podmorničkog rata. (Naročiti brzojav »Beograđskfh Novina*; Amsterđam, 16. februara. Adjutant engieskog kralja, lord Havevvood, zahtjeva u ,,T i m es u“, da se za posaJom njemačkili podmomica, koje bi napale na boiničke brodove, pcstupa k?.o sa gusariitta l da se ova pogubL isto bi se to — tražl lord Havevvood — imalj uraditi I sa posadom onili podmoritica, koje bez opomene potope koji neutralni lli engleskl trgovački brod. Pojedinostl o propasti parobrođa „Saxonia“. Kb. London, 16. februara. Rcuterova agencija javlja: Prema poslijednjim vijestinia o pronasti potopl'enog parobroda ,,Saxonia“, saznaje se, da fe na brodu, prjje no što jc potonuo, ispaIjeno čitavih 25 granata. Kapetan, koji je zarobljen, i jedan podtcrmanoš ranjeni su. Aledju četvoricom ranjenih putnika nalazi se i jedan američki gradjanin. I ako je najbtiža tačka na obali ol mjesta napada biia udaljena čitavih 250 milja, posada je natjerana, da namisti brod u dva ćamca, od kojih je jedan 69 sati g daigi 25 sati plovio na moru. Obojica daigih američkih gradjana spašeni su, ali su kao i svi ostali putr' o-ro propatili. Zastoj prevoza robe Iz Amerike u Evropu. Kb. London, 16. februara.. ,,Times“ javlja iz New-Yorka: UsI1jed toga, što se mornari i ložači zbog opasnosti od podmornica protive da na američkiin i drugim neutralnim brodovima plove preko okeana, nastao Je ogroman eastoj u prenosu robe, koja jc u samom New-Yorku nagomilana u količini oko miliun tona, Mnogi teretni vozovi ne mogu da se fstovare, jer nema brodova na raspoloženju. Za prenos žita nema u opšte moKUĆnosti. Vcliki broj želiezničkih pruga neće više da prima robu sa zapađnih pristaništa. Zbirn»enGSt u engieskim plovkjbenlm krugovluia. Kb. Bertin. 16. februara. ,,D e u t s c h e T a g e s z e i t u ii g“ plše: Lord L y 11 o n je 13. o. mj. izjavlo u gornjem domu, da uspjesi u uništavanju neprijateljskih podmornica | izbjegavanju napadnutih engleskih brodova opravdavaju povjerenie u nove obranbene mjere. Kako iz pouzdanog izvora saznajemo, stvar stoji sa svim protivno. U svima englesklm plovidbenim krugovima vlada velika zbunjenost povodom bezuspješnost! svih mjera, koje su preduzete radi uništenj® podmorBica, NJemačkl kvjcštaj o potsptjaoju bro<k>va 12. februs'j'a. Kb. Berlin, lb. februara. VVolffov ured javlja: Od 7 brodova I 2 jedrflice sa ukupnoin tonažom od 22.000 tona, za koje je javljeno da su potopljeni 12. o. mj., bill su natovareni: 5 brodova, 13.100 tona, žitom; 2 broda, 1700 tona, syritom; 1 brod. 700 tona, drvenim ugijem i 2 broda, 5500 tona, ugljem. Osim toga je jedan brod od 200 tona istog preduzeča potopljen, koji je nosio ugaij za Italiju.

nikad ne može osjetiti dosada. Zasiuga je to poznatih nam prvih sila, gdje F r a u u e r, O u 11 m a n n a i N e r ud e. Sasvim je nov bio naturalistički ples gdje Frauner i g. Guttmanna, pravi apaški ples u mračnoj krčmi. sa svim ekscentričnostima hrvanja. gušanja i tuće, a da ipak ne prelazi u meestetičnost. Ta je virtuoznost upravo frapirala publiku, koje Je poslije izvodjenja burno izazivalo piesače. Q. Nernda još je Jasnije nego li prvo vcće pokazao Ijepote svoga dosta opsežnog glasa, naročito u solo-pjesmi trcće slike; l igra mu je biia sasvim prema ulozi, blazirana l „bon-vivantska'* Kao intermezzo odsviran je poznatf Straussov „Doiar-VValzer’*. koji su s plesom ilustrirale gdje Frauner l F u c h s. (ova druga u niuškom cdiielu), pa im je uspjelo pobuditi iluzije dizanja i spuštanja valova uz Straussove slatke melodije.. Treća tačka ,,T r e u, f 1 e i s s i g und e h r 11 c h“, staro-bečka šala u jednom ćlnu, odigrana je odlično. Tu Je opet dominiraia gdjica Frauner s vrlo vještmn igrom u tri različn« uloge, služavke, kojiina so tobož nndl u službu starotne mladlću, g. Outtnmnnu, a u istinu nastoji, da ga glumljenjem neugoduih gazdarica skione na u>, da svoju staru služavku. koja ga je „vjerno, rrtarljivo i pošteno** služila, l dalie zadrži u slttžbl Tri tipa, koja u ostalom potsjećaju na Molićre-a, I to kaćiperku sobaricu, staru sirotnu I brbljivu babu, a najzad blesavu sellačku dj«vojku kd-

♦ , - Beogradske Novfn« - • ^ No v e izjave iorda Cursona. Kb. Bern, 16. februara. Zastupnlk „Petit Parisie n“-a Je razgovarao as prvim lordora admiraliteta Cursonom, koji mu je o podmorskom ratu rekao: Ne mogu vam umanjiti veliku opasnost podmorskog rata. Ti barbarski napadi zadaju nam najteža I najozbiljnija pitanja. Nema na mora ni jccinog jedinog brttanskog mornara, niti u admiraJitetu i jednog člana, koji ne radi i noću i danjn, u nadi. da ta pitanja riješi. Naše se brige svode jedino na to, da budemo podstaknuti na što trajniju Izdr/ljivosc. Kb. Rotterdam, 15. februara. ,,N i e u \v e R o 11 e r d a nt s c h e C o u r a n t“ javlja iz Londona: i.ord Curson je saopštio, da je broj naoružanih trgovačkih brodova početkom decembra iznosio 40 i 50%. Što se tiče gradjenja novih »rgovačkih Lrodova, radi se sad na tome, da se izvede veliki gradjevinski raspored, a osiin toga se živo nastojava, da ss lz dominija, prekomorskih kolonija i neutralnih brodova dobiju novi brcdovi. Da bi se brzina gradjenja povecala, radiče se u brodogradilištima na komad (akordL Osim toga je izradjcn raspored, da se zabrani saobraćaj one robe, kcja nije neophodno potrebna. Spasitclj Engieske. Tražl se reaktiviranjeiorda F i s h e r a. fNsročiti brzojav saeo-, ; r:itlskih NoVina«; Berlin. 16. februara. „Tageblatr'* javlja Iz Haaga: „Manchester Ouardian" 1 drugi Uberalni engleski iistovi traže, da se lord F i s h e r, predjašnji vrhovnt zapovjednik engieske vojske, pozove ođmah u admiraiitet sa zadatkom, đa I dalje organizuje i rukovođl borbu protiv njemačkih pođmornica. Ne učini H to vlada iz vlastitih pobuđa, onda će je na lo primorati javno mnijenje. Danski pregovori sa Njemačkom zbo2 ciakšanja ptoviđbe. Kb. Kopanhagen, 16. februara. Vlasnici brodova, koji su učest\ r ovaJi u pregovorima u Berlinu, bravljuju, da *u dcbili utisak, kao da u Beriinu postoji sklonost za proučavanje inognčnosti olakJanja danske piovidbe. štrajk skandinavsklb mornara. Kb. Kopenhagc«, 16. februara, Alornari 1 ložaćl u Kopenhagenu i A r h u s u neće da putuju Uvan Skandinavije zbog opasnosti po život na putu. Za putovanje po skandinavskim vodama zabtijevaja povećanje oaisuranja 2 a stoćaj nesrtie aa K. 10.006. Držanje Španlje. Kb. Bern, 16. februara. Prema jednoj vijejti Jemps-a" iz Madrida, ministarski predsjednik R oirianos je u odgovoru na jednu interpelaciju bivšeg ministarskog predsjednika Maure 0 brodarskom pitanju Izjavio, da sve odluke stoje trenumo u vez! sa ozbiljnošću stanja. On ne može ni pornisliti na to, da napusti položaj ministarskog predsjednika, naprotiv raćuna na potporu javnostl i apeiuje na pariamenat, da ga potpomogae u njegovom raou. Kb. Madrid, 16. iebruara. (Brzojav c. I k. dopisnog ureda): Tcškoče u željezničkom saobračaju postale su veće. Kako jutarnji llstovi javljaju, ministar za javne radove je izjavio, da su se teškoće znatno povećale. Uzrok ležl u oskudici voznog materiJa!a i u zadržavanju španskih vagona na irancuskoj granici, kojl se ne mogu da istovare, jer irancuske željeznice ne raspolažu sa transportnlm tpateri-

raktcrlzovala je gdjica Frauner s toliko života, a ujedno i inteligcncije, da jc stvorila Uri prave kabtnetske figure, koje su samom koniadu, a i ćitavoj večeri, odavale više umjetnićko obilježje. U opšte se može reči, da karakterne šale u obje večerl ostavljaju u publici duhlji utisak, a i untjetnici se više cijcne nego li u onim varietć-skim đijelovima, koji nisu daleko cd orfeuma. Tako već na primjer sam millieu treće tačke kadar je da podigne nivea-u ovog gostovanja. pa je u tome veiika zasluga g. Gutmanna kao redateija, a naročito kao glumca, koji ]e svog starog gospodina s. nepretjeranom komikom upravo plastički iznio, te izazvao ono vedro raspoioženje, krje je makar l uz siabi smiješak, vrijednije nego II grubi grohot. Ova Je stvarca primljena Jednodušnom stmpatijnm, koja se ogledala u obilnom l zasluženotn pljesku. O sinoćnoj oproštajnoj predstavL koja ]e takodje kao I prve dvije uspjcla, IzvjesUćemo u sutrašnjem broju, Dr. O.

Mllll PPBUSTBF. Leo Sicz&k u VarršavL Bečkl koncertni 'pjcvač Leo S! ez a k davaće 24. februara u Varšavf u prostorijama tamošnjeg društva „Pltllharmonia" koncerat sa povišenlm cijenama. Sobota jalom. Putnički saobraća] u Spaniji blće znatno ogranićen. Kb. Berlin, 16. februara. O raspoloženju u španijl Javlja „Vossische Zeitung"*: Poslije prvih Jačih kolebanja burzanski tečajevi su zauzeli svoje ranije stanje. U cijeloj zemlji vlada pouzdano držanje u očekivanju onoga, što će slijediti. Ergiesfta uastojanja oko kwpnje novih brodova. Kb. Madrid, 16. fcbruara. (Bezžični brzojav c. i k. dopisnog ureda): Prema vijesti lista ,,ABC“ brodari u B i 1 b a 0 vode pregovore sa Englezima o prodaji brodova. Tiče se brodova od 3000 tona. što je upravo poiovina flote, koja u Bilbao pripada brođarima, veći brodovi će se upotrijebiti za transporte u inostranom saobraćaju. Kako je za sada saobraćaj brodova zabranjen, a dozvola ovisi od vlade. to je u Madrid otišlo jedno izasianstvo pomenutih brodora, da povede pregovore sa viadom. Nove ettgleske kontroine mjere o snabdjevanju neutrainih brodova. Kb. London, 16. februara. ,,T I m e s“ javlja. da su sad stupile na snagu nove kuntrolne tnjere o snabdjevanju neutralnih brodova u engleskim pristaništima. Nova opredjeljenja. se priinjenjuju koliko je moguće rastcgijivo. U buduće će kapetani neutralnih brodova podnositi kontroloriina trgovinskog ureda spisak svih onih namirnica, koje su im potrebne. Sisiut prluremenos tfžssnož sasjets u pcsjskoj. Prema naredjenju o privremenont državnom savjetu u kraljevini Poljskoj od 26. noventbra 19i6. ima državni savjet da sam odlučuje o svom statutu. TaJ je svoj zadatak državni savjet sada izvršio. !z toga statuta vadimo slijedeće zanimljive pojedinosti: Organi su državnog savjcta: opšta skupština. izvršni odbor, krunski maršal, po.xtana odjcJjenja državnog savjeta sa odjeloim vijećntcima, odbori za pripravljanje zakona i naredaba, i mjesni namještenici (povjerenici) državnog savjeta. Opšta skupština vlada cijeiim djelovanjem državuog savjeta. Ona zakljućujt o svim načelnim pitanjima, o zakonskim prediozima, statutima, naređjenjima, o pitanjima državnog izdržavanja i ostalira pitanjima. koja na osnovu naročite odluke potpadaju pod njenu konipetenciju; opšta skupština itna pravo odiučivanja (kvorum), ako joj prisustvuie večina članova; predsjedavu joj krunski tnaršal lli njegov zamjenik. Sjcdnice opšte skupštine saziva krunski maršal, biio u izvjesnitn razmacima vren.ena, koje je odredio državni savjet, bilo prema potrebi; opšta se skupština može sazvati I I na predlog javnog vladinog povjere- i nika, 13-orice ćitmova državnog savjeta tli trojice ćianova izvršnog odbora. Dnevni red utvrdjuje krunski niaršal, koji pri tom mora uzimati u obzir zakijučak izvršnog cdbora. Predlozi, potpisanj od osam ćlanova državnog savjeta, i predlozi. koje stavlja ukupacijona vlast, Imaju se uvažavati i stavijati na dnevni red naredne sjednice. Osim krunskog maršala l podmaršala bira opšta skupština lz svoje sredine bilježnika državnog savjeta I njegovog zamjenika. O svemu se odlućuje prostom većlnom glasova, izuzetak čine ustavni zakoni, kod kojih je potrelma večlna od dviju trećina članova. Izvršniodbor izvršujc odhike opšte skupštine I pod njenim nadzorom rukovodi cjelokupnim organizatorskim i administrativnim radom državnog savjeta. Ovaj odbor sačinjavaju krunski maršai. podtnaršal i sedam članova, izabranih iz sredlne državnih savjetnika. Odbor odlućuje samostaino c neposrednom organizatorskom 1 admfnistrativnom vodjenju poslova, te se u ime državnog savjeta sporazunijcva sa okupacijonim viastima. Krunski marša! jeste do positavijanja državnog poglavara n a j v lši predstavnik poljskc državne moći kako u državi, tako l prema spoija. On čuva pečat državnog savjeta, predsjedava opštoj skupštini i sjednicair.a izvršnog odbora i posreduje u opštenju sa okupacijonitn vlastlma. Podmaršal zastupa krunskog maršala sa punomoćstvom ili u odsustvu krunskog maršsla. U svrhu uprave pojedittih upravnih grana osnivaju se u okviru državnog savjeta osam odjeljenja, i to: odjeljenje za v 0 J s k u. f i n a n s IJ e, politićko odjeljenje. odjeljenje za unutarnje poslove, narodnu prlvredu, gradjevlne, p r a v d u, kao odjcljenje z a c r k v ene poslove I nastavu. Kotnpetenciju će pojedinih tdjeljenja odrediti izvršni odbor. Organizaclja odjeljenja za vojsku podvrgnuta je potvrdi vrhovnih . vojnih zapovjednlka savezničkih siia, kojima Je povjereno osnlvanje poljske vojske. Pri svakotn će se odjeijenju osnovatl stalni savjet. Savjetu odjeljenja za crkvene poslove i nastavu biti dodljeljenl i predstavnici katoličkog episkopata, evangeličko-augsburškfig I evangeličko-reformlranog konzžstorlja l jevjrejske

Bro| 46. zemaljske crkvene opštine. U odlučlvanju o vjerskhn pitanjinta svake pojedlne konfesije nemaju glasa predstav* nici ostaiih konfesija. Odjelni se savjetf* nici blraju Iz sredine izvršnog odbora, Najzad će se za prethodne poslove oko zakonskih predloga pojedinih uredaba: osnovati „odbori za pripravljanje zakona I naredaba“, ćiji ćlanovi ne moraju biti I ćlanovi državnog savjeta. Takavt je jedjui odbor za prethodRi rad oto predioga za zemaljski sabor kao 1 za konačnl državni ustav već obrazovan. Do organizacije izvjesnog sistema uprave nad pojedinim mjestima, može odbor za vodjenje poslova sa odobrenjetn okupacijone vlasti za pojedine okruge i veće gradove postaviti tnjesne narnještenike (povjerenike) državnog savjeta. Kompetcncija ovth namještenika odrediće se naročitim statutom.

Rtrt n RsstiBidtsj. Repfcranje zbog nečovječnog posfupanja sa austro-ugarsicim podanidma u Ruutunjskoj. (Naročiti brzojav »Bcograasioh N'ovtna«; Beč, 16. februara, Prema pouzdanim vijestima, koje su stigle austro-ugarskoj monarhijl oi nečovječnom poscupanju sa austrougarskim podanicima u Rumunjskoj, koje se kose sa medjunurodnim pravom, stavila je vlada Austro-Ugarske do znanjćt rumunjskcj viadi, da će u slučaju, ako se takvim rečovječnosttma neprestane, niti primorana na represalije. Pošto do 5. februara n i j e s u stigle vijesti o pobotjšanju u postupanju prema podanictma monarhije, svl su rumunjski podauici izmedju 17 1 55 gođine internirani i otpremijeni u logor za lnternirane, koji >e nalazi u Katze« nau-u kraj Linza. Ogromni prenos hrane na Dunavu. Prenos plijena iz Ru* munjske Dok se u Rusiji nagomilavaju teš« koče za obezbjedjenje saubračaja, dotle Jezaseretskifronti njegovu đ*Iju okolimt postao D tt n a v dragocjea saobraćajni put. Kako sa obavještene strane saopštavaju, več je od dužeg vremena otpočeto sa prenosom rumunjskog plijena u hrani, benzinu, drvetu, koži I drugom materijalu l sad stoje u službi toga zadatka 400 parnih I 2500 tovarnih brodova. Cesto vuča jedan parni brod po deset tovarnih brodova za sobom, te na taj način prenosi količinu, za koju je potrebno 650 vagona. Samo veiiki tovarni brodovi od 2000 tona moraju u Turn-Severica da se pretovaruju. Razumije se. da i brodovl nlz vođs ne piove prazni, već prenose svakovrsne potrebe za ćete sređišnjih vlasti f njihovrih saveznika. U prkos veiikoj hiadnoći Dunav se do sad nije smrznuo u tom kraju, te se prenos vrši pri velikoi vodi, magli i snijegu sa svim ured« no 1 bez teškoča.

Borbe kod Gorice, - '.'*L (NaroSitl brzcjav „Beozrađsklti Novlna“.) Lugono, 16 . febraAra. Dopšsnid talijanskih listova opfe su,u zaJuje bojeve kod Ooric« krto iko> bično žestoke. Austro-ugarske su čete napa* dale upravo nečuvcnom žestinont: Prije nego §to je iz obrana austro-ugarsk* infanterija polia na napad, bombardo valo je austro-ugarsko topništ\x> pakle* nom vatrom talijanske položaj« kroz pu* nih sedam sati. Poslije toga *u austro ugarske čete najvećim i u n a š t v o nk jurišale na talijanstce poiožaje iprodiv le u prednje poio^aje Talijana, koji s» moraii da o d s t u p e.

Ecrbt q Kafeioniji. (Maročiti brzojav „Beogradsklh Norlaa“), Ltigarto, 16. februara. „Secoio" javija iz Soluna: I ako je rdjavo vrijeme ipak nije pres-> ta!a neprijateijska djelatnost na tali-» janskom odsjeku zapadno-maćedonskog fronta. Jače l slabijc snage napadaju neprestano talijanske položaje Jurišiinn i ručnim granatama. »’rckjuče s večerl je izvršen vrlo žestck napad protivu talijanskih položaja sa obilatoni upotrebom zapaljiv« tečnostl. Na taiijanskoi se strani misli, da neprijateij preduzima samo mjestintičnu akciju, Jer se dtf sad nisu primjetile nigdje operacijc većeg obima.

Pokrel zn tn'r. Zauzimanje papino za mir. (Naročiu br<x>>«v »Heovrauskiti Nov.nap Berlin, 16. februara. ,,V 0 s s I s c h e Z e i t u n g“ javlja fz Mflnchena: Po jednoj rlmskoj viJestl izjavio je jedan vatikanski visokj dos<o;ai\stvenik, th* predstoji paphi pokttšaj posredovania kod nautralaca ra* di zajednlčkog postupka i ciijn postizanja mira. Abcija ciekslkanskcj; predsjednika to okončauje rata. Kb. London, 16 februara. „D a 11 y T e I e g r a p h“ javlja 1* New-Yorka: Državnl tajaik Lansing Je dobio od Carance, predsjednika