Beogradske novine

i3roj 60.

3. marla 1917.

Jevreji u RusiJJ. ’ (Naročiti brzojav „Bcogradskih Novina") Siockholrn, 3. marta. ,,R i j e č“ sao;.stava, da je.mini.siar prosvjetc K u 1 č i š k a ' zabranio tlalje otvaranjo ’evrejskih privatnih gimnazija. ,.R u s k o j e S 1 o v o“ javJja, da se na osnovu naredbe vlasti svi .levreji, izuzimajuči ljekare, koji se nalaze u siužbi graoskih ustanova i zemstva, moraju odmah otpustiti.

EnilesKs I Kolorilje. Australska (»rcdskazania o mlru(Naroćiti br/Oiav »BcograđsKih Nowna.; • Roiterdam, 2. marta. Londonski ,,C r o n i cT e“ javlja iz Melbourne: Australski parlamenat odgodjen ’e do 8. oktobra, pošto je ju ijc toga mr.istar H u g h e s na više interpelacija stavio u izgled, da će do toga doha već biti mir. !z engleskog pariameuta. t Kb. Rotterdam, 2. marta. Prema ,,N i e u w e C o u r a n t“ je u donjem domu najavljeno, da su okonćane pripreme za uvodjenje obaveznih obroka životnih namirnica. Prema tome se oni mogu uvesti samo ti slučaju nužde. U gorjem domu je pretresano pftanje o radničkim dnevnioama. Jedan član gornjeg doma je izjavio, da su poljoprivrednTci uslijed oskudice u radnim snagama došli do očajanja. Lord Derby je saopštio, da se sad u voisci istražuju poljoprivrednici, pa 'će biti ‘otpušteni. Iz sinnieinskog pokreta. (Naročiti brzoiav „Beograd. Novina“.) Stockholm. 2. marta. Novoizabrani piedsjednik irskog simi-feinskog sa\eza (udruženje za ocjepljenje) P 1 u n k e t, neće zauzeti svoje mjesto u pailamentu, jer su mu njegovi birači zabianili, da predie prag M'estminsterske p^iate. Lord Flsher spasilae u nuždf. (Naročiti brzojav »Beogradskih Novina«; Haag, 2. marta. Iz Londona se favlja: Admiral Meux je napao u donjeim domu Iorda Fishera, čijc su pristalicc htjde da proture njegovo naimenovanje za lorda admiraliteta. On je kritikovao način, kojim je postupao piema časnicima. Podtajnik mornarice, Laimbert, odgovorio je, da se Engleska sada ne može lišiti zuanja Jorda Fishera. . • - ltulllu. ltallja pred privrednoin kapitulacijom. (Naročiti brzojav. „Beogradskih Novina") Ziirich, 2. maiia. „Corriere deila Sera“ piše: Iduča dva mjeseca riješiče, da Ii će Italija moći izdržati svoj privredni život, i 1 i ć e m o r ati kapitulirati. Viada sc nalazi pređ sudbonosnom odlukom zbog isltrane zemlje. KGt u RainsnJtKoj. O nununjskoj vojsci. (Naročiti bizojav „Beogradskih Novina"). Berlin, 2. marta. ,,B e r 1 i n e r T a g e b 1 a 11“ javlja iz Bukarešta: Jedan rumunjski časnik, koji pripađa jednoj aristokratskoj ninmnjskoj časuičkoj porodici, otkrio je kao ratni zarobljenik vrlo zantmljive pojedinosti o moralnom opadanju rumunjskog stanja .vojske. Biio je ljudi, koji su još prije rata upozx)ravali na takvo podivljavanje. Tako je general Averescu u junu 1916. u Jednoj sjednici nadzorništva vojske rekao, da jcdna zemlja, koja nije u stanju da pobjcUi unutarnjeg noprijetelja, varalice, ne treba ni da pomišlja na borbu s pclja. Politička okolina šeia glavnog štaba jednovremeno je bila i trgovačko društvo i po ruskonr načinu je vršila nabavke za vojsku. Ratni dodatak časnicima većinoiti nije isplaćivan; samo su ljubimci redovno nagradjivani, ali-su za to u kockanju sve gubili. Već u prvim kretanjima vojnici nisu dobivali topla jela. Orainžljivost njihovih vodja ujućivala ih je na rekviriranje, dokle sti oni punili Svoje džepove. U povlačenju iz Erdelja zapovjednlk 6. lovačkog puka je prodao gostioničarin a i trgovcima svu zaliiiu isiirane. Odmali u početku rata niie biilo nigdje čarapa, kajiša za obnćii, a naročito bodljikavih žica.

Crod I OROllCfl. Ljekarsko veče. Danas, u subotu 3. o. m. u 6 sati po podne, biće u časničkoj menaži c. i k. zapovjedništva mosne brane i grada Beograda šesta sjednica pod predsjedništvom nadliječn ka Dr. F. Ziromera. Predavače Dr. jur, i med. Viktor T a u s k »O psihologiji vojničkih bjegunaca* 1 . Go8ti. su dobro došli. . . Traže se: Umobavaju se, da se radi prijema novca jave Hčno ako su u Beogradu. Inače da pošUu tačnu adresu:

I. Gospodinti Tatomirn P e t r o n i j eviću, Beograd, Knez Mihajlova ul. 18. Učitelji j učitcljice: Borisav ■Stanković, Bogdanac; Radovan J e! e n I ć, Bogđanac; BSrisav N a k o v i ć, Smokvica; Angelina Milosavljević. Marcna; Natalija Kretić, Gjevdjelija; Katarina Popović, Gjcvgjelija; Stojanka Crvenčanin, Gjevgjelija; Lenka Marković, Novi Pazar;-Natalija V. Pet r o V i ć a, Negotin Vardar; Ivan B o ž ov i ć, Bitolj; Sofronije S1 av k o v i ć, Martiac; Ditnitrijc Mačic, Samokov i German Rusić, Topolnica. II. Gospodiiui Kosti J e z d i ć u, Beograd, Poslanička (Krunska) br. 78. Učitelji i učiteljice: Toma K r u š a k i r, Stenča; Milka M. II i ć, Tearce; Jovanka Pop Ristić, Lokvica; Filip Trpković, Nićiiorov; Nestor Jak o v 1 j e vi ć, Tajininiša; Dimitrije Coković, Cerovo; Rista Antić, Velkovica; Sergije Lazarević, Lenkovo (Gostivar); Nikodije Desić, Mavrovo; Mihajio Ugrinović, Mavrovo; Sofronije U g r i n o v i ć, Mavrovo; Trajko A n t i ć. Ženjunje; Apostol Trpković, Adra, i Sava T e of ilo y i ć, Ropočevo. Zima se vraća. Juče smo imali ponovo cijeloga dana — snijeg. Još prekjuče je bilo dobro zahladnilo i snijeg je provejavao cijeloga dana, ali je juče počeo ozbiljno da pada i padao je prčko cijeloga dana. Por^l toga hladnoća je bila prilična i temperatura se stalno spušta. Krovovi su se po-' novo obiielf, ulice su već pune snijega, i zima, koja je, kako je izgledalo, bila otpočela da bega, vraća se ponovo. Cijena mlijeku. S obzirom na povišene cijene hrani, kojom se hrane krave-muzare, potrebno je bilo nešto povisiti i proizvodjačima cijenu mlijeha. Kako će stoga od sada opština grada Beograda plaćati svima proizvod,ačima mlijeka veću cijenu za mlijeko, to je prinudjena, da i sama pcdigne nešto malo cijenu mlijeka. Ođ 1. ovog mjeseca prodavnice' mlijeka opštinegrada Beograda prodaju gradjanstvu mlijeko po' cijeni od 80 helera po litru. Mlijeko će se dobijati kao i do sađa na osnovu uputnica za mlijeko, koje izdaje opština grada Beograda na osnovu ljekarskih uvjerenja. Stahic upuinice za mlijeko i brašno. Sva ona iica, koja su prošloga mjcseca dobila staine upuutnicc za mlijeko iii brašno, to jest uputnice koje važe do opozivanja, a žele da po njima i dalje uZimaju mlijeko odnosno brašno, jiozivaju se, da ih do utornika 6. ovog mjeseca zaključno donesu u administrativno odjelenje opšiine grada Beograda. Sve ove uputnice razdijeliće se u grupc prema novoj uredbi, a na osnovu ranije već izdath ljekarskih uvjerenja i imaocima istih ee se po mogućstvu izaći na susret da dobiju mlijeka ili brašna. Naknadno će se objaviti ovini putem, kada treba doći u opštini grada Beograda, da se podignu nove uputnice za inlije'ko odnosno brašno. Poziv hotelijera, gostioničara i sopstvenika kujni. Svi hotelijeri, gostioničari i sopstvenici kujni u Beogradu imaju se prijaviti Takseno-tarifnom odjeljenju opštine grada Beograda danas u 3 sata posli je podne, radi prijave potrebne količine mesa za njihovu radnju. Upozoruju se svi gostioničari, hotelijeri i sopstvenici kujni, da je u njihovom vlastitom interesu, da neizostavno dodju danas radi gornje prijave. Obustavljena javna prodaja. Ranije objavljena javna prođaja robe iz pogrebnog preduzeća „Glorija" u radnji na Obilićevom vijencu br. 4 po zaostavštini pok. PetraAl. Arsovića, od strane opštine grada Beograda koja je bila odredjena za 8. marta ove godine, po odluci starateljskogsuda, obustav1 j e n a j e. Ovim se prednja odluka od strane sudskog odjeijenja opštine grada Beograda objavljuje gradjanstvu radi znan,a. Kretanje stanovništva. Izvještaj prijavnog ureda od 28. februara: Prijavljeno 95, odjavljeno 35, preseljenja 55; u botelima prijavljeno 113, odjavljeno 105; ostalo u hotelima prijavljenih stranaca 182. Mna privredo. Dpustao za proljetne radove na njful l ilvudL' Teško ratno doba i njegove" brige za nasušni dnevni hljeb, primoravaju nas, da pomoćne izvore poljoprivrednih prediela tako iskoristimo, da pri koliko je moguće manjoj primjeni snage dobijemo što Je moguće veći žetveni prinos. Biće s toga od koristi, ako se praktična iskustva na polju obradjivanja biljki što ćešće saopštavaju, da bi sc njihova primjena u praktjd što bolje učvrstila i proširila. Naročito je to slučaj ovdje u zaposjednutom području. gdje okružne i kotarske vlastl imaju često da se bore sa starinskim sujevjerjem, zloupotrebama i besmislenim običajima, prema kojima djelomlčno kao nestručujaci »toje a nedoumici, ita da čine. " v

Beogradske Novine Obradjivanie zemljišta je ovdje n Srbiji većinom teško i nezgodno, jer se skoro bez izuze.tka hna posla sa ilovačom i podvodnim zemljištem, koje se spor'o isnštije, neblagovreineno obradjiva- ' nje, pravi gruđve, koje se mogu usitnuti samo primjenom vcće snage. S toga ie baš sad u proljeće od velike važnos i, da se za početak radova ugrabi pogodno vtijeme, da bi sc oranicc dovele u stanje, u kome bi se moglo pristupiti zasijcvanju proljctnih usjeva. Još s jeseni preorano zemljište može se potiovo obraditi tek tada, kada k mu je površina sa svim Isušena i kad se ono više ne hvata za obtiću i poljoprivredne sprave. Ako se zemljište lioće s proljeća da ore, onda ono mora biti toliko suvo, da izvučena brazda ne izgieda kao izbačeno busenje, da -izoraiia površina uema masni izgled, nego da sa rala na plugu otpada u trošnim grudvama, koje drijaća za plugom isitnjava u grudvice, krnpne kolika je djećija pesnica. I ovo plugom i drljačom razlabavljcno zcmljište ne smije se hvatati za obuću i poljoprivredne sprave U opšte jc potrebno, da za plugom slijedi što je moguće prije drljača, t. j. odmah čim je izorana brazda sasušena, da bi se još svježe grudve mogle izdrob'iti i da sc stvorcnom suvom površinom spriječi daije sušenje zemljišta. Zemljište s proljeća orano bezuslovno se mora izdrljati prije no što se ono sijalicom u širini zasije. Kod ručnog sijanja je opa^jost, da zrna padnu suviše duboko te ne mogu iznići. Bačeno sjeipe, bilo sijalicom ili rukom, mora drljača rasporediti u podjednak položaj. Kod ručnog sijqnja se prepomčuie . dvostruko drijanje. U Srbiji mnogo uobičajeiij način sijanja, da se sjenne baci na još ne preorano zemljište pa da se poslije oranjem unese u zemiju, potipuno je nepraviino, ono se može upotrijebiti u najvećoj nevolji, kad se nema dovoljno vremena i gdje je oskudica u stočnoj snazi. Sa zasijavanjem u Jescn preoranih njiva može se odmah otpočeti, črm površina ima gore opisani izgled i kakvoću. U tu svrhu mora preko njive preći drljača, koja duboko hvata, poslije čega se sjeme zasije sijalicom. Ako se pak sijanje rukom vrši, onda se sjeme baca na nepredrljane zimnje brazde, pa se poslijc drljačom rasporedi. Biće korisno, ako se drljanje ponovi. Da bi drljača što dublje zabvatala, mora ona Jbiti r.a dužem lancu ili užetu, tako dta je ruda volovska ili konjske. sijalice najmanje fri metra daleko od same zakačene đrljače, tada če drljača dobro hvatati. Ponovuo oranje onih njiva,. koje su ve A s jeseni prcoravane, inože se vršiti samo onda, ako to zahtijeva zbijenost zunljišta, inačc treba izbjegavati. Duboko orat.je s proljeća ne donosi nikakve koristi, jcr se time daje ntaha bržem i jače n isušivanju iem'Ijišta, te sjeme, ako nastupi suša, nem^pnu vlagu koja mu je za nicar.je potrebna. Za to godišnje doba dovoljr.a je dubina brazde od 12 do 16 cm. U opšte pri svakom obdjelavanju ntora se voditi računa prije svega o tome, da se zasijanom sjemenu stvonsto je moguće povoljniji uslov za njegovo nicanje. Ti su uslovi razdrobljeno zemljište, koje se ponovo samo toliko zbije, da bačeno sjemc dobro pokrije i da pri toine inia toliko vlage, da sjeme može brzo i snažno nići. Ako bl zemijište bilo suviše razdrobIjcno i gruđvasto, korisno je po neki put dT se ono prevlači, ali se treba hnati na umu, da valjak suši zemlju, jcr on potpo'maže isparavanje površine. Ako se poslije pijuska ili žegom posl'ije kiše zemlja jako okori, tako se sjeme u nicanju sprječava, potrebno je da se zeinljište drljačom razlabavi. Moguće oštečavanje pojedinih zametaka pričiniee manju štetu nego li što bi ona bila, kad veći dio.klica ne bi mogao probiti zemljinu koru to bi morao ugintiti. Zasijavanje sijalicom iii rukom mora se tako vršiti, da sjeme bude pokriveno dovoijnim slojem zemlje, ali da pri tome ipak ne bude duboko zasijano, čime bi bilo u nicanju ometano. Kod labavog pjeskovitog zemljišta moraju s toga sijalice biti manje optcrećene, a i grabuije t drljače morajti pliće hvatati nego li u jačem zemlfištu. Opšte je pravilo, da što je lakše sjeme, s tim -se pliće mora zasijavati, s toga laka sjemenja trave, djeteiine i povrća treba vrlo labavo drljati, često puta dovoljno ih je samo valjati, dokle sjeme svih vrsta žita treba da dodje u zernlju 4—8 cm. duboko, da bi moglo pravilno klijati i zadobiti potreban korjen. Siabi jesenji usjevi zahtjevaju njegu, prema tonie kako’ su izdržali zimu. Ako su korjeni biljaka uslijed promjenljivog top(jenja snijega i mraza izvučeni iz zeinlje, — što sc naročito dogadja poslije topljenja snijega — preporučljivo je prevlačenje nsjeva sa plužnim valjkom, što naročito treba kod raži činiti. Ako je pak zima prorediia rienlčne usjeve, samo ' ako se ono ir.ače dobro ukorjenilo, korisno Je izvršiti drb'anje. Takvo je drljanje prema stečenom Jskustvu korisno svima zdravtm pšeničnim usjevima, Jer razlabavlja zemljište 1 uniitava mnogi korov, a pšenici ne nanosi nikakve štete. Poljoprivrednika ne treba da zastraši to, ito tako predrijani ozimnji nsjev u prvi.mah bijedno izgleda, jer se on posllie nekoKko dana nopravUa pa po-

Subota • slijc u toliko vesedijc izgleda, i dobro napreduje. Ako se hoće da sc njive, koje su s jeseni preorane, tek docnije zasiju, kao n. pr. kukuruzoau, onda se savjetuje, ako ima na raspoloženju stočne suige, da se njive predrljaju. Tim će se postupkoin spriječiti isušivanje zcmljišta, pomoćiće se nicanju korova, koji će ■•se docnije prije zasijavanja ponovnim drljanjem grabujama uništiti. Odnosno kakvoće zemljišta i vrste sjemena u Srbiji se ne nlože mnogo birati, oboje se mora primiti onako kakvo jc i kako ima. Ipak je potrebno napomenuti, da za žita (osim kukuruza) svježe stočno djubre nije korisno, jcr ono razvija suviše bujni list i s thn u vezi izaziva polijegaiije žifS, Što upravo šteti glavnu stvar poijoprivrede, — dobitak zdravog zrna i u većoj količini. • Krompir, kukuruz i stočna repa podnose vrlo dobro i stočno djubre, duiian se nrože, a 1 treba gnojiti govedjkm djubretoin. I sve povrće podnose jako gnojenje, te ljetine treba u opšte zasijavati na dobro zagnojenom ili po scbi vrlo jakom zemljištu, jer se njihovo neprekidno obradjivanje isplaćuje samo pri postizavanju najizdašnije žetve. Zemljišta, koja su vlažna, podvodna I koja izvorna voda topi treba ostaviti za proizvodnju trave, jer sc njihovo obradjivanjc, dok se ne isuše, u vrlo rijetkim slučajima isplačuje. , Danas se pri sijanju ne može vođiti onaj račun kao u mirno doba, jer je izbor sa svim ništavan, inora se biti zadovoIjan sa onim što sc dobije. Ako se ipak blagovremeno dobije sjeme, pa se prema tome ima još dosta vremena, treba šjemenje dobro očistiti od trjjlih zrna i druge urodice, boije je baciti na hektar manju količinu dobrog zrna, nego li veću pomješanu sa urodicom. Jeema je dovoljno zasijati sijalicom na hektar 140—160 kg., zobi 100—120 kg. zdravog zrna, kod ručnog sijanja je potrebno za 15—20% više. I livade, koje se kose potrebno Je s proljeća njegovati, a to biva u glavnom ovako: Vreže korova i krupnu travu treba po mogućstvu što više umšttti, krtićnjake razbacali i poravniti Poslije toga 'treba iivade dobro izdrliati, ako ima na livadi trina, treba njima zasiiati prazna mjesta. One livade, koje su izložene proljetnim poplavama, mogu se tek pošto voda usar.e obradjivati. Kad se te livade dobro isuše potrebno je ona mjesta, koja su bila ^jače poplavljena, dobro izdrljati, da bi poplavljena trava dobila opet vazduha i svjetlosti. Ko se ovih opštih 1 najglavni.Hh pravila u obradjivaiiju zemljišta bude pridržavao, neće pogrij'ešiti, i može račanati, ako samo vrijeme poslužl, na redovni žefveni prinos.' Dr. grof Franjo Dezasse. profesor po.„oprivrede. - •

Pozlu m pretplotu!

Od 1. marta počela je nova pretplafa. Umoljavamo, da istu blagovremeno obnovite, da u dostavljanju naših novina ne bi nastaio prekidanje. Pri obnavlianju pretplate, upozoruje se na nove cene, koje su sledeće: Mjesečna pretplata: i u Beogradu 1 u krajevimn zaposjednutim od c. 1 kr. četa za bojnu i etapnu poštu ■••»».,•••. K 2.*u Beogrndu sa dostavom u kuću ... , 2.50 u Hrv.itskoj-S'.avonijl, Bosni-Hercegovini

i Dalmacij! 2.60 u ostalim krajevima Austro-ugarskc monarbije . 3.u Inostranstvu 4 50

Kod plaćanja imade se tačna adresa čltko navesti. Kod preselivanja a naročito kod promjene poljne pošte, nužno je, da se osim tačne nove adrese takodje i predjašnja adresa navede;

Administradja „BEOGRADSKIH NOVINA' Et. pošta Beograd.

. Rnzne liijestl.

Koža od ajkulje. „Schweizerisches Handelsuntsb!att“ javIja, da sjeveroamerikanski ribarski uređ, s obzirom na postojeću oskudicu u štavljenoj koži, čini sve moguće pokuša.e, da ae za ovu upotrebi koža od ajkulje (morskog psa). U koliko je ajkulja veća, u toliko je njena koža za štavljenje bolja. Rečeni ured snabdjeva ribare potrebnim spravama za hvatanje ajkutja, a čuvarima na lculaina svjetiljkama je naložio, da bodro prate kretanje ajkulja i da o tome izvještavaju ribare, najzad je pozvao kožare i inđustrijaloe, da s njim stupe u prepisku o toj novoj industriji. U amerikanskim vodama ima vrio mnogo ajkulja. Naročito velikih primejraka ima u vodama provindje Fk>ride. ' ‘

Strana 3. Paslijetfnie brzolaune vljssti. Izvješta. njemačkog vojnog vodstva. Kb. Berlin, 2. marta. Zapadno bojište: ; Izmcdju Yperna I Arrasa ostalo je bez usrjeba više neprljateljskili' izvidničkin rianađa. Protiv naših rovova istočno i jugo istočno od S o u c h ez a prodiraJa su pošlije živahne vatre jaka engleska odjeljenja. N a p a d i s u odbijenh U tcibi je iz bliza ostalo u našim rukama zarobljenih 20 neprijateljskih vcjnika sa jednom mašinskom puškom. U oblastl A n c r e mnogostruki sukobi u prednjem polju naših položaja: ondje smo i kod čišćcnja englesklh gihjezda kod S a i fIya zarobili 30 ntprijateljskih vojnika. a zaplijenili .3 mašinske puške. Na francuskotr. jrontu došlo Je do više mjcsni'n pređuzeCa. Južno od N o avrona privele su naše navalne čete nckoliko zarobijenika iz druge ncjrriJatcljske linije rovova. IstočDo bojlšte: Zapadno i južno od R i g e, fzmedju mladzolskog i naročskog jez e r a, na Š č a r i. kao i izmedju gornjeg S e r e t a i D lTj e s t r a bila je ođ vremena na vrijeme življa borbena djelatnost. Na istrčroj obali N a r a j o vk e donio nam je /edan napad naših navalnih četa potpuni uspjeh. U ruskim su položajima razciena niinska okna. zarobljen 1 časrik i 170 vojnika, a zap!ijenje«3 marirske puške I 3 sprave za bacanje inina. Front general-pukovnika nadvojvode Jo s i p a: U jurišima, koji su se ponovili pet puta i koji su b'Ii skopčani sa teškim neprijateljskim gubicima, pokušali su Rusi da povrat dvije uzvisine sjeverno od druma, koji vodi u V a 1 e p u t n u. Svi su se napadi slomili pred našim položajima. Kod vome grupe maršala p!. ,M ackensena i na maćedonskom bojištu položaj je ne>zmjenjen. Prei zapovjednik glavnog slana pl. Lnđendorff.

PROMJENA U GLAVNOM ST02ERU A USTRO-UGARSKE VOJSKE. Kb. Beč, 2. marta. Njegovo Velieanstvo car i kralj K a r I o blagoizvolio je izdati ova Previšnja ručna pisma: Dragi maršaiu barone Conrad! . U prvoj iazi ovoga rata Vi ste kao savjetnik vrliovne vojne uprave bistrim upoznavanjem neprijateljske slabosti i jasno promišljenom inicijativom izravnali ogromnu nadinoćnost naših neprijatelja. Vaš je bistri pogled našao sigurnog izlaza iz najtežih položaja. U daljem toku ovoga rata znali ste Vi. svjesni svoga cilja. u uzajamnom radu sa našim vjernim saveznicima na odlučnom mjestu i u pravo vrijeme sakupiti potvebne borbene snage, te na.svim bojištima stvoriii podlogti za pobjedonosne operacije. Isoo tako znali ste preduprijediti i onemogućiti namjere novih vjerolomnih protivnika. I prema Meni hili ste uvijek nesebični I požrtvovani savjeinik. Ako Vas sada đižem sa Vašeua mjesta kao naćclnika glavnog stožera Moje cjciokupne odbranbene sile, u svrhu da Vašu okušanu snagu upotrijebim na drugom važnijem mjestu, to osjećam potrebu. da Vam kao vidljivf znak Moga povjerenja i Moga zahvalnoga priznanja za Vaše vječne zasluge podjeljujem veliki krst reda Marije Terezije. U okolnosti, 'da Vam predajem onaj krst, kbji sam Ja na molbu Moje vjerne, junačke odbranbene sile, 17. Januara stavio na Svoje grudi, možete uvidjeti svijetli Izraz Moga naroćitog vlsokog poštoVania. " Badep, 2. marta 1917. Karlo s. r. ♦ . « • Dragi generale pješadije p!. A' r z! PostavIJam Vas za načelnlka glavnog stožera Mcje cjelokupne odbranbene sile. Baden, 2. marta 1917. Karlo s. r.