Beogradske novine

#

I z I a z i: dnevno u Jutro, ponedjeljkom poslije podne. Pojedini brojevi:

U Btofradv I u kra|tvlma lapoijtdniitlni od o. I kr. ftgta po cljant od . . . t halora U HrvatakoJ-SlavonlJI, Boml - Hereajovlnt 1 DalmaoJJJ po eljool od .10 holara livaa ovo§ podrutja po cljonl od. . . . 12 helera

Mjesečna pretplata: U Boogradu I u kralavlmo upoaJodnuUm od .. 5' 1 "t . m “°) n “ 1 otapnu poltu . . U Boogrodu ta doetavom u ku6a .... U HrvotikoJ-Slavonljl, Bosnl-Horeogovlitl I DalmaolJI . . K 2Pd U oataiim krajavtma Auatra-ugarska monarhljo K J U inoatranvtvu ♦•Sd

k ri *■*

Oglasl po cljeniku.

UrednlStvo: BEOGRAD, Vuka Karadžlća ul. broj 10. Telefon broj 83 Uprava I prlmanja pretplata TopllCln venao broj 21. Talefen broj 25. Prlmanje oglasa Kneza Mihajla ul. broj 38.

Br. 62.

BEOGRAD, ponedjeljak 5. marta 1917.

Godina III.

Rotni izvještoii. Izvještaj austro-ugarskog glavnog stožera. Kb. Beč, 4. niarta. Isfočno bojisie: Pošto je nastala p o n o v n o v elika studen borbena je djelatnost vrlo neznatna. Talijansko bojište: Jučer u većer r a z o r i 1 a su odjeletija pješačkog puka broj 24. i car. kr. austrijskog đotnobranskog puka broj 20 p r e d n j e n e p r i j a t e 1 j s k e p o 1 oŽaje u blizini Gornje Vertojbe. Tom je prilikom zarobljeno 47 neprijateljskih vojnika, a zaplijenjene su dvije mašinske puške. Naše je topništvo u n i Š t i 1 o jedno neprijateljsko tn u n i c i o n o s 1 a g a1 išt e kod Podsabotina. Jugoistočno bojlšte: Nepromijenjeno. Znmjenlk glavain getieralnog stožera ol. HOfer, podmaršat.

Pred deselom bitkom na Soči. — Veiiko uzbudjenje u Americi zbog njemačke ponude Meksiku.

Izvještai njemačkog vojnog vodstva. Kb. Berlin, 4. tnarla, Zapadno boiište: Zbog maglovitog vretnena borbena je djelatnost bila vrlo neznatna. Na više tnjesta uspjela su pojedinačna preduzeća: kod Chilly-a (izmedju Some i Ancre) zarobljeno je 18 Engleza, 'na drumu E t a i n e s-V e r d u n preko 100 Francuza, uz obe strane Dollera CGornji Elsas) 37 Francuza, Istočoo bojište: Nenta nikakovih osobitih' borbi. Još uvijek traje vrlo velika studen, Maćedctisko bojište: Položaj je nepromijenjen. Večernji njemački izvještaj. Kb. Berlin, 4. marta. Iz jutra živahna borbena djelatnost sjeverno od S o m m e i na zapadnoj obali Maase. Mnogobrojne vazdušne horbe. Na istoku i u Maćedoniji nema ničeg značajnijeg. Prvi zapovjedmk glavnog stana pl. Lud^ndorff.

Izvjestaj bugarskog glav• nog stožera. Kb. Sofija, 4. marta. .Mućedoiisko bojišOT Na južnom podnožju Belasice p 1 a n i n e prodrle su poslije jake topničke priprente oko dvije neprijateljske satnije sa mašinskitn puškama ptavcem prema Željezničkoj stanici P o r oj, ali su krvavo odbijene od naših prednjih odjelenja. U dolini Vardara iu primorskom području Orfana traje slaba topnička vatra. Rumunjsko bojištet “ Noma ništa novoga. Velika je studeu i sniježna mećava.

NlemaCka I KeKsiko. fNaro&ti brzojav i>Beogradskih No\ ma«j Beč, 4. marta. U jedtiom razgovoru sa dopisnikom ,,A s s o c i a d e t P<r e s s“ izjavljuje državnl tajnik Zimmermann oduosno ttjcmačke ponude Meksiku' za savez, da iz jTisrna, koje je upravljeno njemačkom poslaniku u Meksiku jasno proizlazi, kako Njemačka vruče želi, da ostane s Amerikom u ntiru. No mi stno morali računati s anieričkom objavom rata, te smo za ovaj slučaj opunomoćiii našega poslanika ti Meksiku, da predloži defenzivne mjere. Ja upozorujem na to, da. Amerika nema ni najmanjeg povoda, da se moralno uzbudjuje. Trebam satno spoincnuti činjenicu, kako je Atnerika pred ne pune četiri nedjelje hljela da protiv nas jiodjari cijeli neutralni svijet. Nadalje treba upozoriti i na to, da su Sjedinjene Države već pred jedr.om godltiom nastojale sve južno-američke države uvuči u ra r protivu nas. I protest je, kojim je Kitaj odgovorio na našu objavu neo 1 graničenoga podinorničkoga rata, bio

sastavljen u oštroj formi, što je svakako uslijedio na poticaj Amerike. Ko sam, kao sada Wilson, sjedi u staklcnoj kući. neka se ne nabacuje kamenjem na druge. Zetteva, 4. marta. Agencija ,,Uavas“ javlja iz Waslringtona: Predlog je Njernačke Meksiktt proizveo u javnosti silovit dojanr. Ne može se još predvidjeti, kakvim će posljedicama uroditi taj prijedlog. Narodui odbor za odbranu objelodanjuje proglas, u kojent se stanovništvo pozivlje, da zadrži pred strancima svoj rnir i-da nečini riikakvih grješaka, koie se kasnije ne bi dalc jropraviti. Berlin, 4. marta. Iz Amsterdama se javlja: Holandska štanrpa prima jronuđu Meksiktt sa velikom uzdržljivošću. Iskazuje se čudjenje o tomc, što Amerika o jednoj tako, po sebi razumliivoj stvari diže tako veiiku Iarmu. Rotterdam, 4. marta. fz 'l’okia se javlja: Japanski ministar spoijnilt poslova, Motono, izjavio je predstavniku „Associad e t P r e s s“ tt ime vlade, da Japan nije primio nikakvu ponudu da učestvuje u kakvotn nrogućem ratir protivu Amerike. Ta je rnisao smiješna i osniva se na čuclnovatinr sumjičenjima, da se Japaii može odreći' svojih saveznika. Haag, 3. marta. Kako ,.Daily Express“ javlja, njeliiačku je notu poslaniku Njemačke u Meksiki ulivafio jedau američki detektiv na američkom. tlu. Nota je pisana rukom grofa Berustorffa. Wilson je iz.iavio, da je on tu činjenicu primio znonju, ali se protivio, da o tome daje inače kakva obavješten.ia, jer se to ne slaže sa interesima zemlje. Kradia ineksilranske lijemačke- tiote. VVilsonovo najveće političko djelo. fNaročiti brzo/av »Beogradskih Novinasj Haag, 3. marta. iz Wasltingtona se javlja: Wilson žali, što se nekoliko senatora protive promjeni predloga o naoružanoj neutralnosti. Predlog nije izraz viade, ncgo naroda. Glasanje o kreditu od 535 miljuna dolara za flotu položio je tetnelj za buduću povjesnicu Atnerike. U listovima se veli, obnarodovanje note Zinnnermannove i zavjera sa Meksikom jeste najveće Wiisonovo političko dielo i izazvaio je veći utisak i dejsrvo nego li čitav niz potopljenja brodova. Američki listovi od 3. jatruara, koji su sacl stigli u Holandiju, intajtt jedau brzo.iav iz Tokija, koii potvrdjuje. da je Meksiko tada u to doba kupio u Japanu mttniciju, dakle nije to učinio tek postrekanjem Njemačke. VVilson ne daje biiža obavještenja* (Naročiti brzoiav »BeogTatfsklh Novfna«; Rottcrdam, 3. marta, Na fnolhu senata, da tnu« se podtiese nota Zitnmermannova, uputio je Wilson Lansingu izvještai, u kome izjavljtije, da viada ima đokaze o istinitosti note. Nota se nalazi u rukama vlade, ali VVilson se protivl svakom daljetn obavještavanju, jcr ono ne odgovara javnim interesitna. Njemačka štampa o meksikauskoni slučaju. Kb. Berlin, 4. marta. ,,B e r 1 i n e r T a g e b 1 a t piše: Nekakva indiskretna ličnost uhvatila je pistno državnog tajnik'a Zinunermanna njemačkom poslaniku u Meksiki. Čudjenju o takvim slučajevima sa strogo tajuim državnim dokumentima, ako se dobro ocijeni, ncma mjesta u Americi. Skrenulo jc dosad sa pravog puta toliko njenračkih dokumenata, da bi tanto, kad bi litjeli, mogli udesiti čitav nutzej rukopisa. Sa ispravnom i potpuno pravilnom uzdržljivošću njemačka je štampa vrlo malo govorila o tini stvaritna. Hvatanje tudjih torbi sa rukopisima spada u prakse, koje su vršene i u ranijim ratnim vrenienima. Potmda saveza Meksici za slučaj rata, nije »evjerovatna. Isto tako nebi bilo ni nemoralno upitati Jairan: ,,Je li ti, Žuti, hoćeŠ li sa mnom?“ Kad se tako radi, onda to nije ni izdaleka ono, što se obično niachiavelizmom naziva. U „Vossisclie Zeitung“ veli se: Kad se ne

uzme tt obzir izvjesne grupe u Njemačkoj, koja u svtime svjetskom poSBtajranju itna z • dogmu, da naši neprijatelji morajtt ratovati protivu Njemačkc. ali ne i mi protivu našili neprijatelja, orida bi re pouzdano cio njemački narod jedirodušno slagao sa našonr dinlomacijonr. pa i u ovoi meksikanskoj stvari. • Utisak u Sjedtnjeninr državama, (Naročitf brzojav „Beoerađskih Novina“.) Berlin, 4. marta. „Vossische Zeitung“ javlja iz. Amsterdama: Londoitski ,,Times“ javlja izWashingtona: Meksikanska otkrića su u z r u j a 1 a j a v n o s t više nego li kakvi ratni događjaji. Sloml eita je u kongresu svaka opozicija protivu WiIsonovog punomočija za naoružanje trgo'vinskih brodova. Svaki se u čuđjenju pita, kako je Zim tne r m ann o v o pismo tnoglo preći okean. Američki listovi puni su prićanja o meksikanskim vojnicima u njemačlcoj uniformi. Misli se, da je NjetnaČka učestvovala i u ustanku na Kubi,

NeošranlCenl poslmorničit! rtst. Predstojeće opšte mrtvilo eugleske privame inđustrije. (Naročiti bizojav „Beogradskih Novina“). KOtierdam, 3 .marta. ,,M a n c li Q s t e r G u a r d i a n“ piše: Ograničerije itvoza, koje je nagovijestio L1 o v d G e o r g e s,«samo je jedan mali dio onoga. što će cloći. Kako se govori, samo je pitanje najkraćeg vremena o nastuoanju ’ mrtvila cijele privatne industrije i o zapljeni privatnih proizvoda za vojne svrhe. O borhi njoniačkc podmoruice sa dvama englesldm brodovima. D'Kb. Berlin, 4. marta. Wo(tfuv ured javija: O sukobu izmedju jeđne njemačke podmornice sa jednim po spoljašnosfi mirnim brodom, koji je u istinu bio uredjen kao zaiuka za podtnornice s jakim prikrivciiim topovinra, te o borbi iste podrnornice sa jednim engleskim podmorničkim lovcem tipa ,,Foxlowe“, o kojemu je njemački admiralni stožer javio 2. o. mj., saznaju se još ove pojedinosti: Podmornica je 22. rebruara oko 2 sata poslije podne na južnoj obali Irske ugledala jedan brod sa po prilici 3000 tona zapremine. Kad je pcdrr.ornica na taj lrrod otvoriia topničku vatru, brocl je stao i ispustio paru, a posada se ukrcala u dva čamca. Podmornica je na to uronila i pod vodom se pribiižavala brodu, na kojem se u prvi mah nije opazilo, da je naot'itžan. Kad stt se čamci od broda udaIjili kojilt 1000 metara, isplovila je irođniornica na površinu tako te se nalazila iznredju broda i spušterih čamaca. Čamci su u tom častt nastojali, da se tidalje od podtnornice, koja je odntah zatint bila pogodjena od nekoliko metaka. Osinr toga bačene su sa ispuštenih čamaca broda na podmornicu dvije bombe, koje su u savezu s prijašttjiin rneicirria oštelile neke važne dijeiove podmornice. S toga je bilo podmorniei, koja je odmah urojiila, nemoguće, da se đulje vreniena drži pod vodom, te je inoraia opet isploviti na površitiu. Poput zamke uredjeni brod, udaljen u ovaj čas od podir.ornice tiekili 2500 m., otvorio je na to ponovno vatru na podmornicu, oko koje su metci jradali svuda naokolo. Podmorriica je vatru odmah uzvratila. Kad je razmak izmedju podmornice.i poput zamke uredjenog broda iznosio 5000 metara, ugledala jepcdmornica jednog neprijateljskog ra/. ača, koji je u- udaljenosti od 8000 me'ara stupio u borbu. Razarač, za koji se ltizaznalo. da pripada tipu ,,Fo\lowe“, počeo je brzo zatim da izbjegava podtnorničke metke, no bio 'je ipak pogodjcn dva puta te je joŠ dalje odmakao. Za vrijenie borbe uspjelo je podmoniić' popraviti glavne štete. Gonjcna od engleskog razarača, uzela je podmornica južni pravac i udaljila se od irske obale. Poput zatrrke uredjetti brod iščezavao je s vidika. Zaltvaljujući učmjenim popravkama mogla je podmornica za tiuždu opet zaroniti. Razarač, koji je gonio podmornicu. obustavio je uslijed preveiike udaljenosti vatrit. no otvorfo ju je i opet, kad se približio na razmak od 7000 metara. Podtnornica je ■vatru

uzvratila, te daljim jedtrim metkoni pogodila razarač, koji je na to okrenuo i iščezao u prvi suttirak. Podmornica je na to nastavila put u domovinu i dospjela.u jedno uslovno jiristanište na kratku popravkn. fltneriKa I sretflinle olffsfi. Američki jracitiste kod Wilsona. (Naročiti br/ojav »Beogradskiii Novma 7 Žeitcva, 4. marta. Prema jednom brzojavu ,,M at i n“-a W i 1 s o n je juče primio u „bijeloj kući“ jedno izaslanstvo pacifista. Govornika izaslanstva saslušao je mirno 10 nrinuta, tada ga je prekinuo s lijeČima: Kakva povrcda.po vašem mišijenju opravdava rat? Oovornik izaslanstva je odgovorio: N i k ak v a, o s i m j e d n o g n e jr r i j ateljskogupada u američku o b 1 a s t! — ,,T o nr i j e d o v o i j n o“, rekao je Wilson, i ostavio je izaslaustvo. * • VViisonove uatnjere. (Naročiti brzojav „Beogradskili Novina“) Rotterdam, 4. marta. R e u t e r javlja iz W a s li i n gt o n a: W i 1 s o n neće protivu Njernačke preduzeti nikakav ratni korak, dok ne sazove kongres u vanredno zasjedanje. j taniiiiiM bojlštff. Pred desetom bitkom na Soči. (Naročiti brzojav ,,Beograd«kih Novina“). Budimpešta, 4. tnaria. „Pesti Naplo" donosi doivolom štaba Borojevićeve vojske izvještaj o situađji u oblasti Gorice. Naši se položaji — veli se u izvještaju — protcžu 1200 do 1500 metara odgradaGorice i viadaju nad najvećim dijelom grada. Opaža se koncentracija talijanskog topništva, u goričkom odsjeku. Početak desete bitke na Soči.kanda je samo pitanje od nekoliko dana

flustro-UšarsHiL Car i kralj Karlo. Kb. Beč, 4. marta, Njegovo Veličanstvo car i kralj Karlo prisustvovao je jutrcs u Badenu jednoj tihoj sv. niisi. Poslije mise pritnio je monarh u audijenciju ministra spoljnih poslova grofa C ze r ni n a i saslušao ostale uobičajene predloge. Konferenci.iii o vanredngj ratnoj pomoćl Kh. Beč, 3. marta. „F r e m d c n b 1 a 11“ aavlja: Podl predsjeđništvorn ministra predsjeđnika grofa C 1 a m - M a r t i n i c a održana je danas tt predsjedništvu ministarstva konferencija, u kojoj su ttčesivovali zernaljski uamjesnik, gradonačelnik Beća, policijski predsjednik i posianici Reichsrata R e n n e r i Dr. S m e r a I. U ovoj stt konferenciji donijete odittke o vanrednoj ratnoj pvipomoći i akciji za potpomaganje. Dar vojvode od Ciitnberlanda. Kb Beč, 3. marta. • Vojvoda od C ti m b e r 1 a n d a poklonio je fondu Krobatina za polirpmagattje ratom *oš;cćenilt časnika 25.000 kruna.

EnjissKa i Koierljs. Alinistar henderson o „narodnom radu“. (Naročiti br/o av -BcograJsK'ih Novina«) Amsterdam, 4. tnarta. Iz I ondona se javlja: Minislar Henderson je n Cardiffu držao jedan govor. u knme je rekao: U cijcloj I zemiji mora svaki čovjek i svaka žena učestvovati u r.arodnom radtt. Ako se j dovoljan broj Ijudi ne javi dobrovoljno, upotrebiće se prisilne mjere. '. FrantusKa. Nova eksplozija u Francuskoj. Kb. Bern, 4. marta. .Petit Pari«ien“ javlja, da je tvornica baruta u Buchetu odletjela u vazduh. Pojedinosti su nepoznate; eksplozija je bila tako snažua, da se čula u okrugu od 16 kilonietara.

Nestašica uglja u Fraricuskoj. Kb. Barcelona, 4, marta. Prema vijestima, koje su ovamo stigle, nestašica uglja je u Francuskoj tako velika, da ratni brodovi moraju da troše rezervu, koja se samo it krajnjo) nuždi smije trošiti.

Rtisijn. Rnsko žlto. Kb. Milano, 4. marta. „Corriere dela Sera' javlja iz Petrograda : Ruska. vlada će ovih datia razmotriti, da li će se dozvoliti izvoz žita, lcoje Italija i Francuska namjeravaju da u jednakim dijelovima izvezu iz Rusije. Vjerovatno će vlada dozvoliti izvoz samo poiovinu namjeravane količine. Ali još nije riješeno glavno pitanje o transportu. Itnliin. Za i protiv rata u. Itaiiji. Kb. Ztirich, 4. marta. „Giornale d’ Italia“ i „Idea N a t i o n a 1 e“ oštro prekoravaju poslaničku komoru, što je mirrio saslušala govor gioiittanca Grosso C a m p a n a, kojim je napadao rat. ,.Idea N'ationale" završuje : Neutraiiste se ponovno pojavljuju ; treba biti na oprezi.

Sporazuntne sile medju soiiam. Povratak učesnika petrogradske konferencije. Kb. Amsterdam, 4. tnarta. „Reuter- javlja, da su čjaitovi izaslanstva eagieskog, francuskog i taiijanskog, koji su bili u Rusiji, prispjeii u London ; svi su izjaviii, da su potpuno zadovo! ni sa ishodom svoga rada tt Petrogradu. Rat ti RumuniskoJ. Pooštreu.ie krize životnlh namirniea tt Rutmmjskoj. (Naročiti brzojav rBio; -Uh Nouna; Berlin, 3, marta. Prenia rumunjskim listovima, koji u Jašu izlaze, znatno će se urnnožiti broj bjcgunačkih vozova za Rusiju zbog pooštrene krize životnih nauiirnica. Bjegunci će se smjesriti u srednjitn g'ihernijama Rttsije.

PoljsKa kraljcuina. Otvaranle rada n tonionicama i rudnicima. Javljaju iz Dombove: Rudnici „II ti t a 13 a n k o v a“ preduzeii su, kako ,,G o n i c t K u j e v s k i“ javlja, ponovo svoj rad, koji je do sad zbog rata bio obustavljen. Kako isti list javlja, radilo je u l’oljskoj prije rata 16 topionica sa 7 peći. Ukupna proizvodnja ’iit ropionica izncsiia je i god. 1913. 42 milijtma met. ccmi sirovog željcza. b milijuna nretarskili ccnti poiit gotove i 4.7 nrilijuna mt. arskih eenti gotove žeijczne rol'c. U topienieama i rudnicima zapOsicno je oko 16.000 rađnika.

Eajnoutje brzojoune uijssil. Novi kalendar u Turskoj. Kb. Carigradf 4. marta. Dauas je stupio u sttagu novi reformirani kalendar, koji je u suginsnosti sa gregorijanskim kalendarom. Preskačući 13. dana uveden je 16. februar kao i. mart.

drđ i CKOilCO. Javno piedavanie u časničkoiu kinu. Kauetan Pavap K a 11 s c h m i d ođ austrijskog ministarstva za zemaljsku obraitu, održaćc se dar.as 5. niarta u 6 sati poslije podne u časničkotn kinn prcdavanie o otadžbeničkom vaspitanju naše mladeži. Za vrijeme prodavanja biće prikazano i 60 slika najijepših krajeva austro-ugarske monarkije. Pristup na predavanje inradu osinr ćasnika i njihove porodice. a ulaz je besplatan.