Beogradske novine

Slrana i.

7. marta 1917.

Beogradske Noviae

PoUsko-raskl nt. Pod gomjim naslovom piše varšavski ,,Ok)s Stolicy“ u br. 41. od 10. febraara 1917.: Još ponegdje izbija u našim dušania »tišljcnje, da smo se mi u ovom ratu, koji već tri godine u našoj zemlji bjesni, držali »eutralnio i da treba tačnijc ocjeniti važno pitanje, da li da se Rusiji objavi rat ili ne, j najzad da o svemu tome treba ostaviti riješavanjc poljskom zemaljskom saboru. Početak ratnih preduzeća bio je pohod strijelaca 6. avgusta 1914. god., a prava objava rata je bila prva. i/java glavara nacijonalnog komiteta, kojom je proglašeno obrazovanjc poljske legije. Ko se taoa solidarisao s legijama, koji je ma j doenije njihov rad potpomagao, iiala/.io se tremitno n ratnom stanju sa Rusijom, jer. su lcgije i ostvarene za ovaj rat. Kada je posiije 3. maja cijela Varšava uz\iknula: „Živila nezavisna Po!jska!“, ,,/ivile legije“, „živila poljska vojska“, objavljen je time Rusiji rat, jer je prvr uslov postojanja Poljske, legija i poljske vojske bio: protjerivanje Rusa iz kraljevinc i zatvaranje puta njihovom povratku. Takvo je bilo stanje stvari, dok još nije sama potjska država na artiji postojala. Poljsko-ruski rat nije bio zvanieno kao vox populi objavljen. Nijc bilo činilaca, koji su taj zahtjev mogli u svome obliku iznijeti. Poslije 5. novembra u tome nam je pomogla Rusija. Način, na osnovu kojeg je Poljska ponovo vaspostavljena, ona je odgovorila prote.-tom. Nema nikakvog važnijeg ,,cas u s b e 11 i“-a nego li odricanja prava po* slanka ili šta više postojanja jedne države. Ako bi đanas poljska država u postanku, ma i za pet mirmta oklijevala sa izjavom da se nalazi u ratnoiu stanju sa Rusijom, jjiia bi sama sebe zajedno s pravom, da inože riješavati o ratu ili neutralnosti, zbrisala. Jedna siia, koja u oćima Rusije ne postoji, ne može ti svoje ime objavljivati nikakve note o miru jli ratu; ona inože saino kod nje izvojcvati priznanje svoga političkog bitisanja. Poricanje jedne države može jmaii svoj politički značaj samo za vrijeme rata,, i to sanio onda, ako izmedju jedne i druge nije potrebna nefiosredna veza. Austriji nije bilo potrebno da prizna Meksiko, pa da time izazove rat. Izmedju Poljske i Rusije se na jcdan takav odnos ne može ni misliti. Ili ćeino mi ua postojinio kao držaiva, i onda inoramo u savezu sa središnjim vlastima upotrebiti sve sile, da spriječimo jjrodor ruske vojske na istočnom frontu, ili sino kao i Rttsija i koalicija protivni vaspostavljanju jroljske države, i onda nemaino u opšto nikakvog glasa u pitanju mira, rata ili neutralnosti. Onda se možemo vratiti na status quo u vrememi prije 5. novebra, t. j. jd>a jedan dio naroda bude u sagliisnosti sa legijaina i glavarom nacijorialnog komiteta i tirne u savezu sa središjijini vlastima i u borbi protivu koalicije, a drugri dio da čeka, ko če pobjediti. Taj se dio neče t.ada ni uzimati u račun, jer ko ne uznemiruje i ne potjjomaže, taj nema ni glasa. On nije neutralait, on tipravo i ne postoji. Cinjenice su nam samo nametlc izvjesne saveze i borbenc frontove. Mi ne možerno, ako neeeitio sami sebi da budemo nevjerni, prekinuti sa onima, koji su Poljsku ponovo oživili; mi ne ntožento ieliti da oni pobjode, pri njihovint porazima ne smijomo strepiti sve dotle, dok se oni budu pridrž.avali svoga programa o rijcšenju poljskog pitanja. I najzad — naša je dužnost, prema sainint sebi, da svi činiino što tt naš<j} inoći leži, da tome prograniu osiguramo trajnost i pobjedu. iL'LL 1 . 1 .!——HdLiLL. 1 .. . 1 . . rima. Nijc mogućno, da se u jednom kratkom napisu, sa čisto informativnim karakitcrom, zaustavljamo kod svakoga ponaosob. To je sasvim struča:i zadatak, a ovde lijemu nije mesto. Zato ćemo mi iz ovog zamašnoga broja našili slikara navesti samo one, koji se mogu uvrstiti kao tipični prcdstavnici srpskoga slikarstva u prvim desc-tinama XIX. Veka. Tako je, na primcr, Novak Radonić, ličenik Oall-ov, bio valjait portrctista (likovi Dositeja Obfadovlća i pesnikn Lukijana Mušickog), a dobar mu je rad i ikoiiostas crkve u Sentomašu. A. Stefanovič je iedan od prvili jiašiii istorijskih slikara („Boj na Kosovu' 1 , ,,.Iugoviči“ i dr.) i bio je umetnik žive inašte. Jovan Stanisavljević (rodjen Ibtfi. g. ii Novom Sadu) ima zasluga kao odličan kopista. On jc, po nalogu ruskog prestoh>nas 1 ednika, docnUcga cara Aleksamtra II., prcslikao osani Rafaalovih slika u Riniu. Nikoia A 1 e k s i"c, takodje djak bečke slikarskc škole i drug čuvenog Rahl-a, izjadio je ikonostas crkava u Bcodri i Aradu. Pavao S i m i ć (f 1876. g.) učio je u Beču zajedno s Dimitrijem Avramovičem. Ikonoslasi manastira Kuveždina, šabaekc i somborskc crkve jesn njegovo delo. Bio je poetičan, blag slikar, čij ncžni kolorit ostavlja i danas prijatau utisak na gledaoca. Jovan F o p o v i ć je ućcnik Kupcl,wieser-ov, a pored ikouostasa -za dolovskn crkvu radio je i portrete. Kad je reč o portretima, treba naroči; to istaći najplodnijeg srpskug portretistu Uroša Kneževića (rodkn u Karlovciina g. 1812.). On je sačinio nekoliko stotina likova znamon tih Srba, te je razumlji\o, što u tako vclikom brojp ima i žita i kukoija slikamkog. IJ glavnotn, Knežević jc blo slik.tr od vrejnosti. Pojcdini njegovi

Pasivno čekanje, a time još višc oklijevanjc, mogućnost sumnje u izbor jzmedju dvaju naoružaniii logora, u koje sc Evropa podijelila, značilo bi gubitak našeg ukupnog dobitka za vrijemc dvije krvave ratne godine, dobitka, koji je sveta svojina onih, koji su još u prvom trenutku otvoreno izjavilj, s kimc i protiv koga idu —> onih, koji |ni za jedan treiiutak nisu promijenili front. Mogućnost tog spasavajućeg saveza, koji nam je otvorio vrata vaskrsu, iinamo da zablagodariino politici, koja je obrazovala poliske legije. One nisu dozvolite* da budu uništene, razbijene, da se uslijed m»dostatka potpore i ipojačanja rastope i!i da budu nemilosrdno iskasapljene, ili najzad da se negdjc usamljene sinrznu. Poljsko-ruski rat je doveo u tok poljsko pitanje i io«o se za nas ne može nikakšo drukčije okonćati, nego N odricanjem Rusije na sva prava na našu zemlju.

AmeriKn l sredlšnje vlostf. Austriiska štampa o odgovoru monarhije Sjedinjenim Državama. Kb. Beč, 6. marta. RaspravJjajiići o odgovoru monarhije Sjedtnjenini Državama ističu listovi, kako u tom najnovijem austrongarskom aktu dolazi do izražaja duh stroge pravičnosti. No dolazi do izražaja i čvrsta volja, da Austro-Ugarska nijc voijiia ni za dlaku odstupiti od neograničenoga podmorničkog rata. Nota dokazuje bezuslovnu pravnu podlogu našega koraka. NVilsonove nam.iere. Kb. Witshington, 6. inarta. (Remcr). Sa injerodavnog mjesta se saznaje, da pređsjednik Wilson smjera da naoruža trgovinske brodove i da preduzme i drugc mjere, radi zaštite američkog brodarstva, pa i u slučaju da senat ne primi zakonski prcdlog o naoružanoj neutralnosti. Misli se, da on za to ima panomoćje, te se glasanje i držanje senata smatra kao dokaz o tome. da iza njega stoji kongres.

Talllansko hojište. Taiijanska štaiupa o Konradu Hotzendorfu. Kb. Lugano, 6. marta. Prva vijest o promjeni u osobi austro-ugarskog Šefa glavnog stožera primljena je radosno od talijanske štampe. AU se to držanje štampe brzo promijenilo. kad se doznalo za tekst Previšnjeg ručnog pisma, u kom se govori o upoirebi na drugom važnom mjestu. Daje se izraza uvjerenju, da če bivši šef glavnog stožcra biti upotrebljen na talijanskom frontu, te se isti ističe kao stari neprijatelj Italije, koji je zajedno s nadvojvodom Franjoni Ferdinandom još 1908. god., pa poslije i 1911. god. u prkos tada postojavšem trajnom savczu htio Italiju da napadne i koji jc onako snažnu graničnu odbranu Austro-Ugarske protiv Italije u nizu godina umio da slvori. IJstovi misle, da je Konrad Hbtzendort izrbran. da zada odlučan udar talijanskoj ofenzivi, pa se tješe uvjerenjem, da je to sad vcć postala teška stvar i da će barun Konrad imati da se mjeri — s Cadornom. ,,S e c o 1 o“ izjavljuje: Ovaj ogorčeni neprijatelj Italije preuzima vrhovno zapovjedništvo u možda najvažnijem trenutku našega rata. U trenutku. kada mi očekujemo velika ratnička djela, ima njeg(P vo naimenovanje- osobiti zančaj.

portreti, u galeriji Narodnog Muzeja, ostaćc uvek dobri primerci srpskog portrctnog slikarstva. Portretima sc bavila i Katai ina I v anovie (tl880. g.), najstarija srpska slikarka; a radio ih jc s uspehoin i Djura J a k š i ć, posle Njegoša najvcći pesnilc srpski. 2a ovoga retkog čoveka golcan; je šteta, što nije bio u mogućnosti, ita svuj bogodani slikarski dar razvi.io i usavrši. On je imao urodjeno oscćanje bojA i unieo je da vešto reprodiiknje borbu izmedju svetlosti i senkc, koju je kieica genijainog Rembr;uidt-a izvodila do nedostižuog savršenstva. Vrlo interesautau mnctnik ove grupo je Nikola Mašić, ućeuik intinchenskog slikara Seitz-a i Ličanin poreklom, O njega se s pravom othnaju i Srbi i llrvatl. Raznovrsnost prikaziTv (bcrba, žetva, predc-li, idilični inotivi na obalama Save, portrcti i t. d.) jcsu bitna odiika njegovog bogatog taleuta. Kao što je Grigorijević Dauil najboiji predstavnik prve grupe starijiii srpskili slikara, tako ovoj drugoj prednjči Dimitrije Avramović (1815.—1855. g.) O njcmit bi sc mogla studija napisati. On je umetnik i sposoban i mnogostruk: porlretišta, ikonopisac i kopista. Učio je u Beču kod profesora Rahl-a. U galeriji Narodnog Muzeja čuva se čitava jcdna serija njegovih portretnili glava iz „Biedermeierzeit-a“ (1833.—1838. g.), i sve dišu veselošću i svežinom, kao da su juče slikane. Ali su 'ipak najbolji posao Avramovićev slikarski ukras sabornc crkve u Beogradu i ikonostas manastira Ravanice. Ućenik Rahl-ov jc i Stcvan Todo’rov-i ć. On je još živ i kao o Nesioru srpskih slikara biče govora o njemu u idućcm članku.

Taliianskl gubicl na časnicima. *Kb, Lugano, 6. murta. Preifla jednoj privatnoj statistici je talijanska vojska izgubila od početka rata 12 generala, 125 pukovnika i potpukovnika, 213 majora, 1585 kapetana, 977 nadporučnika i 3995 poručnika. U vremenu od 3L januara do 28. februara poginuli su pukovnik Melita Alfredo, major Franco Veirucda 1 još 15 kapetana,, 21 nađporučnik i A5 poručnika. Borbe na zapadu. Novi polozaj na Ancri, Kb. Rotterdam, C. marta. O strateškom odstupanju Nijeinaca na Ancri doznaje štampa iz engleskog glavnog stana: Na svaki je način pogodovaio njcmačkom odstupanju topIjeitfe snijega, pošto englesko topništvo nije zbog močvaitiog tla moglo dosta brzo da uznapreduje. - No i njemačko teško topništvo nije j)o svoj prilici još inoglo da stigne u nove njemačke Iinije. Položaj je izvan sumnje za Engleze mnogo nepovoljniji. Poginuo čuveni letač. Kb. Torino, 5. inarta. ,,l l'. Popolo“ javlja iz Parisa: Francuski letač G u i g n a r d, koji je do sada oborio 31 neprijateljsku letilicu, oboren je od protivnika. $ * ■\ * Ako nije po sredu stučaj istovjetnosti imena, ovaj je letač identičan sa P a u 1 o m Guignardom, koji je u svoje vrijeme bio jedan od najčuvenijih velosipedijskih trkača na svijetu. Vrhunac njegove karijere pada u godine 1905., 1906. i 1907. Svoju slavu je stekao skoro isključivo u Njemačkoj, na čijini je trkalištiina bio vanredno omiljen. 1906. god. postavio je u Miinchenu 'ondašnji veiosiptdski svjetski rekord (iza motora) sa 95,5 kin na sat. U toku 1907. god. zaradio je saino u nagradama na njemačkim trkalištima 64.000 maraka. Jedan od njegovih najboljih motorovodja bio je Beogradjanin A. Stip l o š e k.

Francuska. Ped raseiepom u francuskoj socijalnoj đemokracijl. (Naročiti brzojav >Beogradskih Novina*/ ! Ženeva, 6. marta. J>\( [j U Parisu su olpočele izvanredne sjednice zemaljskog odbora francuske socijailističke stranke, u kojima ima da se riješi dalji ostanak u vladi ministra za municiju Thomaja i o pitanju obnavljanja ođnosa sa njemačkim socijalisthna. Svi departementi pokazuju jačanja umjerenog miroljubivog pravca manjine. U odboru stranke raspolaže pravac većine sa večinom samo od, jednog glasa. Pariski socijaiistički savez već je pristupio manjini. Cine se veliki napori, da se spriječi rascjcp. Eksplozija u Bouches-u. Kb. Bern, 6. marta. ,,M a t i n“ javlja, da je eksplozija u Bou’ie s-u postala prilikom opita s nekom neutralnom materijom. Od eksplozijo je oštećeno dvadeset drugih zgrađa u okolini fabrike, koja je imala 5009 radnika.

Austro-UsnrsKa. Nadvojvoda Maks u Wilhetmshavenu. Kb. Berlin. 6. niarta. Nadvojvoda Maks posjetio je grad Wilhe!mshaven, u kojem je boravio dva sata. Prijegled bolnica. Kb. Beč, 6. marta. Glavni nadzornik dobrotvorne saniteiske njcge, general konjice nadvojvoda SaJvator, izvršio jc od 1. do 3. marta pregled bolnica. U nedjelju u jutro nadvojvoda je prispjeo u Beč.

Borbe u natedonljl. Napad nieinačklli letilica na Solnn. Kb. Londou, 6. marta. „ T i m e s“ Javlja iz Soluna, da je u utorak po podne 18 njcnnačkih letilica bacalo bombe na logor saveznika u okolini Soluna. Steta je neznatna.

Nojnoviie Urzojovne vijesil. Demisija švedskog ministarstva. Kralj nije primio ostavke. Kb. Stockholm. 6. marta. Zbog smženja kredita za uzdržanje neutrainosti, predao je kabinet kralju svoju ostavku. Kralj je izjavio, da ostavku ne prima. U ministarskom savjetu, koji je u tomc raspravljao. rekao je kralj, da je proifijena u ministarstvu pod sadanjim okoinostima ngpoželjna. Prijem ostavke donio bi za sobom ne samo tcškoćc za samu zemlju, nego bi to moglo izgledati, kao da Švedska hoće odstupili od svoje dosadašnje nepartajične neutralnosti. S toga kralj jjoziva minisiarstvo da ostane na svome injcstu.. Ministarstvo je na to izjavilo. da se. ostajući pri svojoj ostavcf.

ne može odreći svoje dužnosti daJjeg upravljanja zemljom, te izriče nadu, da će te teškoće, koje su u zadnje vrijemc nastale za vladu, ublažiti. O Arbanlji prilikom godišnjice ulaska a.-u. četa. (Naročiti brzojav »Beogradskib Novina«/ Bern, 6. marta. ,,Temps“ donosi iz Soduna izjavu uglednih lica iz Skadra, Drača i t. d„ u kojoj se povodom proklamacije koju su c. i k. zapovjednici dopunskih četa na dan godišnjice ulaska c. i k. četa u Arbaniju izdali, primjećuje, da sinovi nezacisne Arbanije polažu nadu jedino u moralnu i vojničku pomoć država četvornog sporazuma. Na stranu to, da )i će države četvornog sporazuma biti ii stanju da opravdaju nadu, koja se polaže naročito u njihovu vojničku pomoć, bilo bi prije svega vrijedno znati, koje su to „uglcdne iičnosti iz Skadra, Drača i t. d.“ koje govore u ime sinova nezavisnc Arbanije, i kako sti onc dospjcle u Solun.

Grnd l okollco. Blago nepušačima . . , Da, da, odavno se nepušačima smiješi brk, zađovoljno i kao sa visine vele oni. Briga nas, što je poskupio duvan . . . l ako vami pušačima i treba, Šta će vam ta nehigijenska i nerazuml.iiva strast! Tri četvrtine svih vaših misii posvećene su brizi, kako ćete doći do vašeg ijubljenog duvana. Džonjate? sam Bcg zna koliko pred duvandžinicama, ii kojima sve možete dobiti lakše od — duvana, čekate i nadate se, đa ,,stigne“ ova sada rijetka biljka, čiji sc dolazak stalno odlaže ,,ad kalendas graecas”. A sada još uz to morate još dublje zahvaliti u kesu ako želite da kupite ovaj nasušni hljeb vašiir živaca. Fto vidite — sudbina je na strani nepušača! Zar nećete već jednom da se opametite? . . . Naravno tu je svaki savjet zakasnio. Na ime svako novo poskupljivanie duvana samo još povcćava vašu strast . . . ta duvan je već u neku ruku postao „zabranjeni plod“ svojom rijeikošću. U ostalom. šta vrijedi povišavanje cijene? Ono ima samo idealnog uspjeha, jer oskudica materijala i onakc sputava j)ijacu. Cigareta je ujiravo simbol čekanja. Ona se uvijek pušila, kađa je vrijeme odveć sporo prolaziio, kada je imao da se ispuni koji četvrt sata besposlice, kada bi „druga ngovorna strana“ kakvog sastanka odocnila sa ispunjavanjem obećanja. A koliko tek sada treba čekati: pušač strpljivo čeka, dok duvandžinici stigne nov duvan, tiho i bez pogovora. .fer pušačeva čežnja nezna za burno negodovanje, ona sarno želi da bude zadovoljena, pa ma kađ. Ej jadna pušačka čežnjo, i tebi nije sada lako, i ti Spadaš u žrtve svjetskog rata . . . Kretanje stanovništva. Izvještaj prijavnog ureda od 4. marta : Prijavljeno 80, odjavljeno 28, preseljenja 40; tt hotelima prijavljeno 84, j odjavljeno 65; oslalo u hotelima prijavj Ijenih stranaca 201. Jedan tnilijim kriina sa jednoin jedinom srcčkom. Možete 'dobiti, ako pomno pročitite u našem današnjem brojii priloženi prospekt Banke Kronfeld d. d. u Ztagrebu, te odmah iiaračite Onu srećku, koja stoji u ovoin prospektu kiaj vašeg rodjendana ili imendana. U toku idućili šest mjeseci isplatiće se pod državnoin koniroloin za zgoditke 14 milijuna i 459.000 kruna. SVaka đruga srećka dobitak je. Prvo vučenje već 13. i 14. idućeg mjeseca. Sve naručbine neka se Šalju što prije banci Kronfcld d. d. u Zagreb. Poziv nn pretplatu!

Od 1. marta počela je nova pretplata. Umoljavamo, da istu blagovremeno obnovite, da u dostavljanju naših novina ne bi nastalo prekidanje. Pri obnavljanju pretplate, upozoruje se na nove cene, koje su sledeće: Mjesečna pretplata: u Bcogradit i u krajcvima zaposjednutim od c. i kr. četa za bojnu 1 etapnu

poštu K 2. u Beogradu sa dostavom u kuću ... . 2.50 u HrvatskoJ-Slavonijl, Bosni-Hetcegovini i Dalmaciji . 2.60 u oitalim krajevima Austro-ugaiske monarhije ............. . 3.ii lnostranstvu . 4.50

Kod plaćanja itnade se tačna adresa čltko navesti. Kod preseiivanja a naročito kod promjene poljne pošte, nužno je, da se osim tačne nove adrese takodje i predjašnja adresa navede. Administracija „BEOGRADSKIH NOVINA 1 * Et. pošta Beosrad.

1 1 Reuterov ured javlja: U svorn uvodnom govoru rekao je Wilson: Rat je od početk<r dao svoje neosporno obilcžje našoj indnstriji, našoj trgovini i našoj politici. Nijc Lilo moguće, da bude mo prema njemu ravnodušni ili nezavisni. U prkos mnogog mimoilaženja u mišljcnju mi smo se približili iedni drugima. Na moru su nam učinjene velike nepravde, aii mi nijesino željeli, da na to sa svoje sirane odgovorimo nepravdama ili zagrožavanjem. Ma da su nekoliko od nami nanešenih zala bili neobične prirode, mi smo uvijek biB svijesni togu da ništa ne tražirno ztc samog sebc, što ne bi bili voljni d« zahtjevamo za cijelo čovječanstvo, naime poštenu trgovfnu (Fair dealing). pravednost, slobodu za život i zaštitu od organizovane rvepravde. U ovome duhu i zapoieni ovakovim mislima mi smo više došli do uvjerenja, da naš zadatak mora biti rad na održavaniu i učvršćivaniu mira. Mi smo čvrsti i» naoružanoj neiifralnosti. ali izgleda, da možemo i na drugi način dati izraza. onomc, što zafujevamo i bez čega nećemo biti. Može čak i da se dogodi, da će nas nkoinosti natjerati na aktivnu obranu naših prava i na učešće u veiikoj borbi ali ništa ne će mijenjati našc ideje i naše ciljeve. Mi ne želimo ni da osvajamo, ni da dodjemo do kakili bilo koristi, mi ne želimo ništa, što bi se moglo steć; sairic na štetu drugog kakvog naroda. Mi nijesmo više malogradjani, dogadjaji u ovoj borbi na život i smrt načinili su od tias svjetske gradjane. U pitanju je naša sudbina, naš narod. Mi znamo za šta ćemo se zalagati, naime zato, da se svi narodi spoje u svjetskom miru i u političkof stalnosti, da bi se obezbijedile najvažnije tačke mira, bezuslovna jednakost naroda u svima pravnim pitanjima, pošto mir nije obezbijedjen, kada se ort oslanja na samo prividnu pravnu ravnotežu. Vlade moraju počivati u pravednoj moći (just power), na sagias-* nosti onih, nad kojima se vlada. Mor» imaju bitl podjcdiiako slobodna za sve narode I za sve države i to na osmmt zakona, koji se imaju utvrditi tačnins dogovorom. Naoružanja pojedinih naroda moraju sc ograničavati na potrebu uredjenja unutarnjih prilika i domače sigurnosti. Ovim načelima moramo mi pribaviti poštovanje! U plamenovinia ćemo bi( : skovani u ovo novo. jedinstvo, u plamenovima, čiji nas žar, čeličl radi nezavisnosti i shvatanja naše politike. Mi ćerrc pred očima sviju Ijudi riješiti veliki zadatak, kojemit smo sada pristuplli. fspravka spoiazumnih vijesti. . Kb. Beč, 6. marta. • Politička Korespondencjja javlja: Talijanske tendencijozne vijesti o tobožnjeni bombardovanju stanice u Trv i ž u, ma da su već od nas dcmantovane, prima sada i francuska štampa za gotov novac. Tako javlja ,,Temps“, da je stanica u Trvižu jttdna ruševina, a željeznička praga največim đijelom razorena, tako te je postalo ncmoguće opskrbljivanje nckili dijelova austro-ugarskog fronta sa nuir nicijom i hranom. Ponovo se nagiašuje, đa su ovo sve fantastičke izinišijotine, jer nt grad Trvtž a |ni stanica nijesu pogodjeni o<l nijednog jedinog talijanskog metka. Engieski su Jistovi posljednjih dana iznijeli vijest, da je poginulo na hiljade austro-ugarskiii vojnika na k r a š k o m f r o n i u i a 1 p i n s k o m području od lavina. Kao dokaz se za to navodi budimpeštanski list „Pesti Naplo", čiji izvjeslilac da je to tobož lično konstatovao Ovdje se može raditi samo o jednom izvještaju iz juŽno-tirolskog fronta, koji je izašao u spomenutom listt 3. februara. Izvjesti* lac „Pesti Napia” opisuje u tom izvješLaju samo jetian uzani dio južno tirolskog fronta, kcji |c on posjetio. U cijelom izvještaiu nema ni riječi o stnrznutim vojnicima ili vojnicima, koje bi zasuia lavina. Spomenuto je tek. da je i lavina zahtjevala svojiii žrtava i da su ncki vojnici i pod snijcgom našli svoje vječno počivalište. O hiljadama nije bilo ni spoiiiena. Požar iuiiiiicijGiie tvornice ii Francuskoj. Kb. Paris, 6. rnarta. ,,P e t i t P a r i s i en" javlja: Juče je izbio u tvornici municije PanhardKnilf u Parisu požar. 4 Iica ranjena su tešlco, osam njib !ako. Eksplozija se upaljlvih materija mogla da ' spriječi. Steta se još nc mcžc procijeniti.

Srueda ® ro j 64* Mdole brzoloune ffjesii. (iOVOR WILSONOV, Kb. VV’ashington, 6. marta.