Beogradske novine

Strana 2.

9. marta 1917.

'*"" J ' Beogradske Norbu

Petak

broj 6«.

Poznftta je Clnjenica, da Je baš klnesko pilanjc gotovo* na prvorn mjestu izazvalo siiparniStvo izmedju Sjedinjenih l)r/ava i Japana. Isto Je tako poznato, dn att japatt3ki odnosl prema saveztticlma postali svakim danom platonskiji od momeuta, kada je Japan postij?ao svoj najpreči ratni cllj. zauzeće Kijao-Ćtla. Uzaiud su bili svi poktiSaji sporazuma, da se Japan skloni, da sa .vojskom učestvuje na evropskim bojistiina sa anvozenmom vojskom ili bar sa fiotom, a uz to japanska štampa go,vorI o F!ns?leskoj tonotn, koji’je već dostigao vrbunac podrugljivosti i anMpatije. Svemu tome valja još dodati tajatistveni rttsko-japanski ttgovor, kojlrn Japan svakako nije htio ništa dntgo, ncgo da sebi osigura icdja prema Evropi u momentu, kada bude pristupio polltiekoj asiitiilaciji Kitaja. Prema tomc, što smo rekli, Kitaj sigurno ne bi objavljivao rat središnjint vlastima bez izričnog odobrenja Japana, Čak i kad bi to učittio, takav bi korak u vojničkom pogledu bio isto toliko beznačajan, kao eventualna objava rata Sjedinjenih DrŽava središnjim viastbna. Tek smo skoro ukazali tn to, da bi se kineska Imperija prvo n onšte morala militarisati, prlje no što bi u opšte došla n pitanjc kao ozblljan prottvnik. Nije ni najrtianje lak problem, — niti bi se dao riješiti na brzu rtiku, — da sc načini dobar vojnik od kineskog seljaka, najmirnijeg čovjeka na svijetu, koji je srećan, kada koiminističklm radom možc' mlriio obradjivati svoj pirinač. Mora se sumjijaii u to, da će sc Engleska i Sjedinjenc Države, — od kojili je jedna u velikom škripcu, a druga se još nijc vojjtički pripremila, — smjele ovoga čas;t usuditi, da otvore kinesko pitanje, pošto bi to bilo najveće izazlvanjc .!apana, koje bi se samo moglo zamisliM.

Eortse nn zapntiu. Njemačko saopštcnie. Kb. Berlin, 8. marta. W o 1 f f o v u r e d utvrdjuje, da se svi njemački položaji u courićreskoj šumi naiaze u njemačkim rukama, Pošto su Francuzi već 6. marta javiii o ponovnom povraćaju tili položaja, jtta da im to niie ispalo za rukom, io se trude sad da stvar zabašure. Eraneusk-i brzojav javlja 6. marta u 4 sata posiije podne o nekom njemaokom pokušaju za povraćaj tiii položaja, a to već zato ne može biti, što Nijemci nijssu ustupili ni jedan pedalj od onog zemljišta, koje su još 4. mar.a osvojili, Stampa siia sporazuina pronosi vijest, da će sc uslijed oskudice u materijalu ograničiti ako ne več i sa svim obtistaviti gradjenje Zeppelinskih brodova. 'Ali*to je jamačno samo skronma želja sila sporazuma. U st*vari stoji, da se građnja tii: brodova svima sredstvima prcdužuje, jer ima za to 1 dovoljnog malerijala i đovoljne radne snage.

Rjsmatiia 1 Meksiko. Njemačka ponuda Meksiku* (Naročiti brzojav „Beograd. Novina“.) Erankfurt, 8. rnarta. ,,E r a n k! u r t e r Z e i: u n g“ javja iz New-Yorka: Povodom njenačke ponude Meksiku, odnosno Jajanu. stanje se nije izmijenilo. ,,New-York Sun“ izjavljuje, diilomate u Wasliingtomi su mišljenja, Ia sc protivu napora Njemačke, da se

za slučaj noTC objave rata nadju saveznlci, nema šta primjetlti. — Pošto VVlison nlje đobio odobrenje kongresa za naoružanjc trgovinskih brodova, to čc oti pređuzetl dntge korake, da naortižanje izvede. Neosronitenl podmornlikl mt Prekinttt uvoz ratnog uiaterijala u Francusku. (Naročiti brzojav »Bcogra’dskifi NoVina«; Ženeva, 8. marta. Direktor arsemda u Cherbourgu saopštio jc jednom pariskom listu, đa je od početka podmorskoK rata samo 4 broda sa ratnim materijalom iz prekomorskiit zetnalja uplovilo u francuska pristaniŠta. Sada se tii jedan brod sa oprcdjeljenjem za Francusku ne nalazi na putit. Engieska štampa o neojjraničenom podinornlčkom ratn. — Sve veći optiinizain. (Nsroćiti br.'ojav »Beogradsklti Novina«) Lugano, 8. marta. Londonski dopisnik ,,S t a in p e" saopštava i suviše pesimistično raišljenje londonskih listova i mornarsklh autoriteta o posljedicama podmorskog rata. ,,Spectator“ piše: Ne prijeti nama opasnost od poraza na kopnu, nego od nestašice svi'li životnih namirnica i sirovine. U ,,D a i l-y T e 1 e g r a p li u“ izjavljuje Hurd: Isliod rata će se riješiti u p r v o j p o I o v i n i o v e g o đ i n e. Njemačko-engleskj dvoboj će u opšte opredijeliti borbu izmedju obiii grupa sila. Uiird navodi izrcku Jcllicoesa: Bez <rKovinske mornarice Engteska u opšte ne ntože nl postojati i završuje: Ako naša trgoviisska mornarica spadne ispod jednog ođredjenog nivoa, koji je lako označiti, onda je vojska Izgubljena, engleska prevlast na moru uništena, narod ne može đnlje živitl. „Manchester Guardian“ piše: Ako se naše tigoviuske veze prekinu, mi ćemo rat bez spasenja izgubiti. ,,Daiiy Telegraph" pišc još i ovo: Njemaeke podmornice ne dotiču se samo središta engleske države, nego i cijelog četvornog sporazuma. U većeni broju nego ikada one okružavaju vode kojima naši brodovi moraju ploviti, one nižu uspjeh za uspjehom, jer one ne potapljaju samo brodove, nego i dragocjene tovare. Financijski bi nii mogli tu štetu podnijeti, ali brodari nc mogu ni po najvišoj cijeni popuniti izgubljene brodske prostorije. U posljednjoj četvrtini godine Niiemci su potopili skoro 500 brodova, sad rade sa udvostručenom snagom. Gubitci postaju sve veći i veći, svaki potopJjeni engieski, saveznički ili neutralni trgovinski brođ smanjuje našu snagu, jer mi živimo i borimo se pomoću trgovinskih brodova. Bez viška u njima mi smo i na kopnu i na moru nemočni. Sa svojim podmornicama su Nijemci potakli jedno sa svim novo brodarsko pitanje. U Engieskoj nestaje optimizmaKb. Berlin, 8. niarta. Prema ,,B e r 1 i n e r T a g e b I a tt u“ engleska će vlada ukinuti neajeljmt poštu, kako bi se tiinc ograničio željeznički promet. Kakvo je raspoloženje u Engleskoj zbog neogranićeuog podmorničkog rata. vidi sc najbolje po tome, štc ondje više vjeruju njemačkim nego li engleskim statistikama o potapljanju brodova. Nestalo je svakog optimističkog shvaćania, Potopliavanja n Sredozemiiom moru. Kb. Berlin, 8. marta. I z v i e š t a j a d m i r a 1 s k o g stožera: U Sredozenmotn ntont potopljeno ie osatn parnilt hrodova i sedam jedrenjaka sa ukttpno preko 4.L000 tone zapreniine; ntedjn njima

Ameifka i srediinje M Produženje propagande za mir ii Sjodinjenim Državama. (Naroćltl brzojav JBeogradsklh NovJaa , ‘.) Rotterdam, 8. tnarta. U američkom državnom departmanu vlada veliko uzbudjenje zbog produženja propagande za mir. Za posljednju nedjelju zakazano je u NeivYorku 17 zborova protiv rata. Atnerička zapadna pristanlšta prog'ašena kao ratua prlslamš»a. (Naročiti brzoiav „Beograđskiu Novina".) Rotterdam, 8. niarta. „Evening WorId“ *av!ja, rrgovinska pristanišla amerićkc zapailne otalc su 28. februara progLvšena zh r a t n a p r i s t a n i š t a.

vitog vremena sakupila se na cijetom putu od zapadne strane do kraljevsttc.g dvora vefika množina svijeta i prlredila carsktm 1 kratjevskim supruzfma burne ovacije. Prcsuda u veleizdajničko] parnici protiv erdelisklh Rtimunja. Kb. Koiošvar, 8. marta. Ovdašnji dojnobrauski sud objavio jc danas. prcsttdtt n parnici, koja je započela 6. decembra prošie godine protiv optuženika iz redova rumunj;ke inteligencijc u Erdelju zbog špijimažc. Ragprava jc bi!a tajna. Osudjeno je: devct rumunjskih sveštenika odnosno advokata i učitcija, na smrt na vjcš a I i m a; petoricu ua koznu zatvorom od osam mjeseci do tri godine; đvojica su pušteni ispod sudjenja. U razlozima sttda veJi se, da j« optuženima dokazana špijunaža u korist rumunjske vojske.

veni muzičar Komelije S t a n k o v i ć, vrlo daroviti kompozitor Josif M a r i tt k o.vić, zasiužni skupljač narodnilt melodija Stevan M o k r a n j a c); nova srpska nutzika, pak, sastoji se u glavnom iz providjiih tudjih pozajmica (Staša B i u i č k I, Stevan H r i s t i ć). Glumačka veština imala je isto tako svoje prvake u starijoj kc neraciju (B a č va » s k i, J e lc n s k a i Milka Orgurova, Toša Jovanovlć i Dimitrije R u ž i ć); pa i sadašnji najbolji srpski Khnnci pripadaju starijem kolu (llija Stanojević Clča, Sava T o d o r oV i č, Milorad G a v r i 1 o v I č). Ova nenonnalnost nove srpske iuteligencije potiče otud, što je ona bez ikakve predhodnc spreme i naglo otišja tt francusku modernu školu i što je od svilt kulturnilt struja primila p o m a I o, pa sve to iztncšala sa sopstveuim mentalitetom. Zato su I srpska najnovija književnost I umetnost onako bledi 1 bezizrazni. Čak nl francuski modernizam, s kojim sc najvlše oduševljavalo, nije naša inteiigencija scbl idublje prirodila niti ashnilovala. Kad se pojavio Ivan Meštrovlć sa svojom hnitajciiom druge umetnosti, poinjeo je pravu buru odobravanja I veličanja. Meštrovićeivi Kosovski klpovf, pak — 1 ako stoje pod liticajem Rodin-a, u glavnom su inspirlsanl *ia đelima nemačkog skulptora Franza Metznera, tvorca Spomenika bitke naroda (LeipzlKfir Volkerschlachtdenkmal). Kao politika, tako je I naš đuhovnl žljvot udarao pogrešnim pravclma. Nauka je imala dužnost da liferuje argumente za pojedlne političke teze, Jovan T om 1 6, Stanoje Stanojevlć, a vr-

hovna kotnanđa nad književnošču i umetnošču bilarje u rukama Jov. Skeriića I Bogdana P o p o v i ć a. Ne možc se rcči, da ova dva književnika nisu imali nikakvu vrcdnost; ali i jedan i drugi ne behu ni samosvojni ni dovoljno lntelektualni, da tačno shvate: u čemu upravo leži kulturna misija narođa njihovog? Zato je pod njihovim uticajem — a taj je uticaj bio jak, jer je srpska inteligencija u opštc povodljiva — ceo duhovni život našc lepe i nesrećne Srbije bio upučen pravcem, kojl nema zajednlce s dnšom naroduom. Otud su književno-umetničke tekovinc nove gcneracije tako izveštačene, lažne 1 prolazne... Srbiji je bilo sudjeno, da pretrpl kriztt, koja je teža od svih ranijlh. Ali zdrava duša- srpskrtga naroda još živl; a biće, i treba da budc prilike: da iz njene dubine opet šiknu tniazevi svježega života, koji već toliko stoJeča šumi 1 žubori u zanosnoj poeziji naroda srpskog. Naraštaji proiaze kao iišćc, samo narodi ostaju. Onda kad iedno pokolenje iščezne s pozornlce, drugo je već na njoj. Volja sudbine vrši se u budućnosti bez pretrzanja. Jedan Je rad boiji, drugi gori; Jedan mršavijl, drugi obiiatiji. Za visoku kulturu to je sporedno. Glavno Je da potočlć narodnoga života neprestano struji I nikad ne zasušuje. Jedino od istinski tnteiigentnih 1 moralnih sinova naroda srpskog zavisi: hoće H on btti koristan član opštečovečanske zajednice. Srpski narod kna sva svoMtva I u*k>ve, da to bnda %

pOiopljen je 19. februara jcdan teško natovareui transportni parni brod od nekili 8000 tcma. Kod Porto \naio potcpijen je 20. febmara norveški parr.i brod „Boranose" (2760 tona), sa ’.ovarom topovskc smjese na putu iz Ocnovc za London: 22. februara potopliena stt četiri talijanska jedrcnjaka sa tovarima uglja i životnini navirnicama na pulu za Itaiiju; 24. februara potopljen je južno od Krete od'jednog sa topovima od 15 cm. naoružanog ribarskog broda praćeni transporini brod od nekili 8000 tona zapremine. te grčki parni brod „Micttlin" (2918 tona) sa tovarom pamuka na putn za Englesku; 2G. fcbruara potopljen jc naoražani paml brod „Cian Farauitar ‘ (6853 tonc), sa tovarom parnuka. čaia i jute, cdredjen za Englesku; 27. februara potopljen je naoružani engleski rariii btod „Brodmore" (4071 tona), sa tovarom smrznutog mesa, na putn za Engiesku. Jedau kapetan i dvojica strcjara su zarobljeni. Holaildska vlada ne dozvoiktvtt nlaz naornžanim trgovinskim brodovlma* (Naročiti brzojav »Boograđskih Novina«; Haag, 8. mar a. Engieski paroblrod ,,P r i n c e s s M e ! i i : a“, koji je jutros prisjeo pred roterdamski ulaz u »nstanište, tuorao se po zapovjesti vratiti, jer je brod bio topovima naoružatt, Šio hclaudska viada, tt prkos navaljivanju Eugleskc smatra, da jc naoružanje trgovitiskiii brodova nezakoniro, pa prema tomc takvim brodovitrta u holandske voc’c nije dozvoljen ulazak. Njemačke pontoćue krstarice u Tihotn oceanu. (Naročiti brzojav „Beogradskih' Novina") Malmfi 8. marta. B o j a z a n o d n j e m a č k i h p om o ć n i h krstarica u pacifičk o m o c e a n u postaje sve veća. ,,K it s k o j e S1 o v o“ javlja u telegramu iz Daljnjeg, da su se sađ šest japanskiit ratnili brodova dali u pctjeru za tiin krstaricama, ali da još ni jednu nisu mogli da pronadju. Takse osiguranja za plovidbu na Iiniji San Fraucisko—Japan—Vladivostok i Deattle—Daljni povišena su za 10, odnosno 12 poslotaka. Nekoliko parnih brodova sa municijom nisu još prispjeli »a svoje opjedjeljenje. Misli se, da su se zadržali uslijed bure u kitajskotn morii. Od nekolfko nedjelja izvezao se na široko more poveči broj ' oružanih japanskih parnih brodova, Potopljenl brodovi. (Naročiti brzojav „Beogra’dskiii Novina") Rotterdam, 8. ntarta'. ,,Nieu\ve Cou.rant" javlja, da su potopljeni engieski parobrodi ,,Worcesfershire“ i „Perseus" u ^lizjtii Coiombe. Zbog o\og»ie ziiatno skoeiia osiguravajuća prentija za put u Indiju. List pita, da il je možda još na positt ,,M6ve II“. I talijaiiska vlada neće objavijivati broja potopijeniii brodova. (Naročiti brzojav »Beograđskih Novina«; Rim, 8. marta. Prema vijesti ,,A g e n z i e S t e f a n i“ neče ni talijansko ministarstvo mornariee izdavati dnevne izvještaje o brodovima koje su podmontice potopile, samo će svakog prvog dana u nedjelji izđafi kratku vijest o broju potopljenih brodova u odnosu prema uputnom saobračaju. (Kao što je poznato, talijanska vlada nije ni do sad izdavala dnevne izvještaje o potopljenim brodovima, nego Je samo u izvjesuim prilikaraa javljala gubitke brodova.) Holandija kuplla njeniačkii podinornictt. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina"). l*i: Berlin, 8. marta. ,,V o r w S r t s u“ javljaju iz A ms t e r d a m a, da je holandska vlada knpiJa njemačku podmoraicu, koja je — kako smo već javill — blla interniraua u Holandiji. Jučcr je ova pođmoniica sa holandskom posadom isplo\ - tla pr\i puta. Rczolucija o - encrgičiioni produženju raia pomoćit podmornica u pruskotn gornjem dotnu* (Naročiti brzojav .»Bcogra'đsklft NoVina«/ Berlin, 8 marta. U pruskom gornjem domu podnio Je grof Hoensbrocb, sfarij! brat tnnogopominjanog grofa, rezoiuciju, kojom se vlada moii, da svon energlfoui produži rat pomoću podniornica. Engleska je glavni protivnik Njemačke i zato hoće ovoj da onemogući nadinoćiU'St nad Belgljoni i nad flandriiskim primorjem, što le žfvotnl uslov za Njemačku. Rezolucija je snabljevena već mnogim potpisima, medju kojima su I potpisl od 23 gradska ptedsjednika. Pelazuk prvog naoružanog muuicijonog broda za Englesku. (Naročiti brzojav. „Beogradskih Novina"). Zflrich, 8. marta. „Neue Zflrlcher Zeitung' javfja iz Haaga, da Je prvi naoružani američkt municljoni brod o'plovlo u subotu lc Boitona n pravcn Lfverpota. Neniiri na Phiiipitia’iia* (Naročltl brzoiav „Beogradsklb Novlna' 1 .) Zeneva, 8. ntarra. Parišk! listovi javljaju iz NevvYcrka: Na P h i I i p i n a m a su izbili ntjesni nemiri. U Maniii je došio do manjih sukoba. Ustanak na Kubi* (Naročiti brzojav „Bcogradskih Novina") Frankfurt, 8. marta. ,,F r a ti k f u r t c r Z e i t u n g“ javIjaju iz Berna: Sjeđinjenc Dr/.ave primile su zaštitu podanika četvornog sporazuma na K u b i, pa stt na osnovit toga iskrcaie novo odjeijenje atneričkilt pomorskih vojnika u Guatem a I i.

Grčka l sporazumne slle. Stanje u GrčkoL (Naročitl brzojav „Beogradskih Novlna'k) Berlin, 8. marta. Iz L a u s a n n e sc javlja, da blokada stvara u Grčkoj sve veću nevolju. Svakog dana znatno rastu smrtui slttčajevi od gladi, tako isto zarazne bolesti crijeva, koje na Salamisu i jonsklm ostrviina čine pustoš, Na nmogim ostrvima vlada neobična nužđa, pa ipak se francuski vojniei na štetu stanovništva snabdiievaju životnim sredstvima. Cetvorni sporazutn je ponudio ostrvima žito, ako se odreknu kralja i priznadu solunsku vladu. i pored velike nevolje vlasti su tu pomidit odbile.

Argentinsk) i chiieiiski drŽavljan! pozvani da se vrate u otudžbiuu* INaročitl brzojav „Beozrađskih Novlna".) Rotterdam, 8. marta. ,,D n 11 y T e I e g r a;) it“ saopštava, da stt argentinski i chilenski pripadnici, koji se naiaze u Eugleskoj, dobili zapovjest, da se vrate u otadžbinu. Izmjeria poslovnika. Kb. Washington, 8. marta. Poslovni parlatnenarni odbor, koji je sastavijen iz demokrata i republikanaca, zaključio je da preporuči prontjenu posiovnog reda, po kojoj sa dvije trećine može da sc zaključi svaka đebata. Wiiscn i Monroeva doktr'uia. (Naročiti brzojav „Beogradskih Noviria“). Berlin, 8. marfa. O VVilsonovom uvodnotn govoru piše ,,L o k a 1 a u z e i g e r“: Tačno onog dana, kada je James Monroe prije sto godina postao predsjednikom Sjedinjenih Država, VVilson je pocijepao Monroevu doktrinu, koja je za čitavo stolieće bila vodilja spoijne politike Amerike. Cio govor nije ništa drugo, nego obrazložavanje potrebe, izvedene iz svjetskog rata, da se Evropi nametnu njegove ideje o medjunavodnim odnosima. Wilson traži slobodu za prekomjerne nepravde, ali mtt preko okeana milijttni glasova odgovaraju: Ni pretnja sa naoružauiin brodoviina, ni objava rata neće ponovo američkoj trgovini otvoriti njemačku zabranjenu zoim. Držanje anteričkog kongresa i seuata. (Naročiti brzojav „BeogTadskiit Novina“) Bcrlin, 8. marta. „N a t i o n a 1 z e i t u n g“ javlja iz Ženeve: Jz VVashingtona se javlja, da je bezgranično razočarenje i srdžba štampc zbog držanja kongresa i senata. Listovi sa svim otrvoreno optužuju senatora S t o n e zbog voleizdaje. Putovanje Amerikanaca u zabraitjeitoj zoni. Proglas setiatora Stonea i M a n n a. (Naročiti brzojav. „Beogradskili NovinaL) r Ženeva, 8. tttarta. £ P a r i š k i listovi javljaju iz Nc\vYorka: Senatori St'one, Mann i drugovl izdali su proglas, kojim opominju publiku, da ne putuje u evropsku zafcranjenu zonu. Ako se amerikanska pubiika bude pridržavala toga poziva, oni se nadajtt, da se rat s Njemačkom ntože Izbjeći. Nijc dozvoljcna prodaja špauskih brodova. (Naročiti brzojav „Beogradskih' Novina") Žcneva. S tnaria. Iz M a d r i d a se zvanično dememuje vijest, da Je španska vlada odobnla prodajtt dijelova španske trgovačke flote Engleskoj.

flBStro-USBfsKo. Ćnrskf I kraljevskl supni/.i u BudirnpeštL Kb. Budimpešta, 8. marta. Nicgovo je Veličainstvo car 1 kralj K&rlo i Njezino Veličanstvo carlca 1 kraljica Zlta stigli su u pratnji ntinistra spoljnih poslova, groia C z e rnlna 1 vrhovnog dvorskog mcštia, princa H o h e n 1 o h e-a, danas u ju:ro n Budimpeštu, gdje su ua zapadnoj stanicl slnžbeno dočekanf: U nrkos kI?o-

En$leska l kolonije. Sjednica engleskog donieg doma. Žestoki napađnavladu zbog solun-ske ekspedicije. (Naročiti b-zojav .Beogradsklh Novina*). Haag, 8. marta. U engleskom doujem domu je poslanik P r i n g e 1 vrlo oštro napao solunsku ekspediciju, za kojit se bez odgovarajuće koristi žrtvovalo mnogo ljudl i brodskog prostora. Pod današnjim okolnostima su brodovi dafeko važnifi nego li bajoneti, pojačatije engleske pomorske sile daleko važnije nego li rekrufovanje novih vojnika. I Churchil ne očekuje velikog uspjeha od solunsjce ekspedicije, ali je protivan mišljenju Pringela, da se opozove, zbog velikfh interesa i obveza, koje su s ujome spojene. ChurcliiJ je napao ministra vojnog, što veUku količinu koniice drži u Francuskoj, i ako ovaj rat ne pruža jahaćim trupaaua uikakve prilike za djelatnost. Churchil osudjuje vojnički konzervatizam, koji neče nikako da podje novim pulcm. On ne misli, da se pobjeda može u ovoj goditii očekivati, jer su sad snage na borbenim frontovima podjednake i bilo bi ludo, kad bi se ove godine prešlo u ofenzivu većeg obima, osim ako vrijeme bude povoljno i engleske rezerve budu toliko znatnc, da bi se kakav odiučui uspjeh mogao očekivati. _ Irsko pitauje. Kb. Rotterdam, 8. niarta. „Nieuvve Courant" javija vijest ,TAanchester Guardšan“-a, prema kojoj je jučer u engkskom kabtnetu raspravijano o irskom prtanju. Do zaključka nije došlo. List sumiija, da će i današnja debata o 'toin pitanju u đoujem domu dovesti do rezultata. Trema „Timesu" očckuje se debata o irskom pitauju u donjem domu sa velikom napetošću i brigom. Ministri i nacijonaliste smatraju poiožaj vrlo opasniiTti i drže, da se ne možc ništa učiniti za poboijšanje poiožaja. .. Engleski trgovinski i financijski proinet poslije rata. Kb. Buđimpešta, 8. marta. „Pester Lloyd“ javljaizHaaga: Engleska je viada podnijeia jedan predlog, kome je svrha da spriječi, da neprijateljska pređuzeća, kojima sad upravlja trgovinsko odjelenje, poslije rata ponovo predju u neprijateljske ruke. Po tome predlogu trgovinsko odjelenje zadržava sebi pravo, da može zabraniti, da stranci mogu raditi takva preditzeća ili u njima s kapitalom učestvovati. „M a nchester Guardian“ kritikuje taj predlog i veli, pojedini Englezi mogu lmati koristi od takvih mjera, ali u opšte takva ratovanja protivu stranog kapitala ne mogu koristiti preduzetnoj vojji naroda. Jingosi i Zaioti zaboravljaju, da značaj Engleske postoji u tome, da ostane financijsko i trgovinsko središte cijelog svijeta. S toga Engleskamora ponovo pristupiti trgovinskom i iinancijskom piometu sa c i j e li m s vij et om. . » i • italUB.. Sabotaže u Italiji. Propast linijskog broda '„GiU' lio Cesare“? Kb. Berlin, 8. marta. Kako iazni listovi javljaju, kolaju u Italiji glasovi, da je uslijed s a b o t a ž e npropašten i linijski brod „Giulio Cesare*. Potvrde ove vijesti Još netna.