Beogradske novine

Strana 2.

Nedjelja

Beogradske Norine

18. marta 1917.

Broj 76.

Državni udar napiednjačkog bloka. JNarotSti braojav »Beogradakth Novrnao Kopcnlmgcn, 17. marta. Ovdašnji tvanični mski krugovi obra•vakome pažnju na to, da prevrat bijepotekaoirsamognaroda, nego da ga je pripremio naprednjački blok dume, vjcrovatno 8 toga, sto »e tt tira krugovima atckk) u\-jcronjc, da je pmrzmiti uunistar unutraanjih poslova Pro»opopov htio aamo da ostvari svoj smjer, U& se nametne za neograničenog diktatora. rThne bi nestald i posljednje nadc o predjejjju narodne islirane i Brvodjenju reforama |» leljl dume. ijzgieda da »u duma i drravni savjet kajcdnički učinili sudbonosni korak, kome ise pridružio, kako irgleda, ! savez plemIttva. Vjerovatno će sad car, čija Je ličjDost i prevratnieima sveta, pod fcritiskom prilika priznati novo ininlstar>tvo, kojc jc obrazovano na parlamentarboj osnovi i, po mišljenju dume, uživa K vjercnje naroda. Ali nijc iskijučeno, da ačcna vlada posiije nekoiiko dana može ponovo rauzcti svojc mjesto i r 'ojoin silom sprijcčiti dalji rad ckiir.e, vakakojcjcdnoirvjesno, daRtiŠlja tdc u susret tcskoj ! nciztjesnoj budučnosti. .Velikl knez Nikola Nlkol«ievič u Petrogradn. Kb. Budimpešta, 17. maria. Veliki knez Nikola NikoIaJevIČ stisao je u Pctrograd. Cara očckujn u Carskom Sclu, kamo Krećc vlsc topuičllh pukova. Protopopov ubijeu. Potvrdjenje vIjes11. Kb. Petrograd, 17. marta.

O dogadjajima u Rusiji. Njemačka Štampa. (Narofiti brzojav „Beogradskih Noviaa"). Berlln. 17. marta. >,B e r 1 i n e r T ag e b 1 a 11“ plše: Nesna sumnje, da vodje pokreta prije svega žele odlučno produženje rata I da će zbog toga izbjegavati svako trvenje, koje bi moglo otežavati taj cilj. „Oermanla" veli: Ne smijemo precjenjivati znač<>.j revolucije za produženje rata. Unutrašnji ustanak je u najmanju rukti velika motalua slabost našeg protivnika. Da li se otud može očekivati i vojno slabiienje ruskog kolosa, zavisi od prilika, koje mi danas ni lz daleka ne možcmo da svladamo. Zato ne trcba da se ođajcmo optimizmu, već treba da budemo hladnokrvm. U ,,V o s s i s c h e Z e i t u n g“ ve Ii Jedan znaJac ruskiii prilika: Tek kad zapadna Evropa dozna, gtije se za sad Miljukov nalazi, tck tada se možc ociJeniti, kuda juri oštećeni državni brod rtiski. Oprječne vijesii. Kb. Lonđon, 17. inarta. Reuterov urcd Javlja: U donjcrn doinu izjavio je Bonar Law, da je od petrogradskog cngleskog posianika stigao brzojav, koji tvrdi, da predjašnja vljest o abdikacijl carevoj I pcstavljanju veiikoga kneza Mihajila za regenta ne Izgieda da ie sa svim tačna. Ni jedno nl drugo nije se do sad zbllo, nra da je Izvršnl odbor donio odluku u toni smlslu. Dalje ie Izjavio Bonar l.a\v. da je dobio brzojav, po kcme kao da se nai zna, gdje se car za sad naiazl. Dalje vijcsti o revoiuciii. (Naročitl brzojav ..Beograđskih Novina“.J'

Potvrdjuje se vljest, da ie ntinistar pntitrašnjih poslova ubijcn. Miljukovljeva i/.java. (Naročiti brzojav „Bcogradsklh Novina' 1 .) Stodiholm, 17. marfa. Miljukov jc primio zastupnikc Rculcra, Havasa, Assodated Press f Timcs-a t izjuvio im: N’ovoj jc viadi svriia, da) poi)ovo ustanovi moč Rusijc, kako bi mogia Izvojcvati potpunu pobjedu. Posljeđnjih je jdana djela zcmlja obratila svoju pažnju Uumf, koja je postigla ogromnu moralnu liioć. Sad ona ima i matcrijalnu moć, jer |oj sc priciružila vojska. Svakoga časa sti\ai novc vijesti o širenju narodnog pokrota. Nova vlada bczuslortio ostaje pri tomc, da sc car sa svim odrekne prijestola i da veiiki kncz Mihajlo Aiekstuidrović btide regent. Tu sino odiuku donijeli, ! od nje, ne oemo odustati. Car »c, prcma najnovijim vijestima, ualazS u Bsko\vu, a 1 i n i j c • s t iH a, da je uapšen. Carica da se nalazi u potpunoj sigumosti u Carskom Seltt. tialiičin počiuio samouboisD’o. — Carica ranjena? (Naročiti brzoiav »Beogradskih Novina ; Budimpešta, 17. marta. ,,A z E s n“ Javlja iz Stockbolina, <fa se knez Oaliičin ubio. a carica da ie ranjena. Pot\ r rda ovc vilestl joŠ nije stigia. Narodtia skupština na ositovl opšteg Izbornog prava. Kb. Petrograd, 17. marta. Reuterov ared Javlja: Radnički predstavnici u Izvršnoin odboru dume postigli su sporazunt. da se sazove jiedna kosntituirajuća skupština, koja bi se izabraia na osnovi opšteg izbornog prava. Ratno stanje u ncwskoin kotar». JNaročiti brzojav „Beogradskih Novina“) Karisruhe. 17. maria. Kako ,,Messaggero" javlja, u cijelom newskotn kotaru prcglašeno Je p o o š t r e n o r a t n o s tanje.

Kasna je noć. Sučelicc ogujišta sjedi na niskom tronošcu visoka generalova spodoba. Oko njcga jc pohimrak, mala noaia svjetiljka na prozom ispunja sobu slabim svijetlom, koje sc bojažljivo igra na stijcnama, kao da se misli utmuti. U ognjištu gore posljednjc cjepanice. Ozvao se već i prvi pijetlov zov, na brzo če doći i drugi... A noć je tako mima, tako lijepa, tako blaga... U scbama spavaju časnici, umorni ođ prepaćeniit napora, spavaju tvrđo i slatko, prvi put nakon dva mjeseca u mckom krcvctu. Samo general nc će da spava. Ne, mno što je sada doživio, to ne smijc prospavati, jer sutra, možda ve? sutra zvat će ga opet dužnost na nova djela, stitra ćm *e vcć njegova duša morati osloboditi osjcćaja mima gradjanina. Sjcdeći na tronošcu, gžcda u žar ognjišta i sluša kucanjc staroga sata na stijeni. Tik-tak, tik tak... pripovijcda %>t svoju staru priču, a gencral sluša i tronuto sc smijeŠi.. -- U lijopoj', rajskoj okoKni stenje pod teškim ropstwm podjarmijena zcniija, — pripovijeda stari sat. Stoljeća# prolazc i izmučeno se njeno tij-Jo prekrik) ranama. Ali u gluhoj noći, dok neprijatelj spava, vape njena djeca žeđno i požuJno za osvetom, za siobodom ... I gk, preko brda klisura i dolina prodiru naprijcd pobjedonosne čcte, a klicanj*- siavlja ori se uspavanim Baikanom. Snažne se nikc ispružilc prema potlsčenoj zemlji i krepko su, junački raskinule teške verige... Oeneral ae osloni laktom o koljeno i prigne glavu. Njegova su rameoa Jako zadrhtala...

Kopeuhagen, 17. marta. i Do danas ix>slije podne ovdašnje ; rusko poslanstvo aije Inralo nikakviii j zvaničnili vijesti o onome, šta se upravo u Pctrogra-du dogadja. Nastoji se, da sc prilike i njiiiov dalji razvitak niirno ocjenjuju. Udara u oči, što se neprekidno is$če, da revolucija nije upravIJena protiv cara. Izvršni odboc. koji je po mišljenju ovdašnjiii Rusa sastavljen Iz umjerenih Ijudi, drži sc, kako izgleda, lozinke: c a r s n a r o d o m, narod s care m! Parlamentarna revolucija nlje izne- j tuuliia ni jednog Čovjeka, kojij Je bio u stvar upućen. Tako večernji list ,,N a 11 o n a 11 i d e n d e“ donosi već i sliku revolucijonamog zapovjednika Petrogrnda, pukovnika E ngelharda. Posijeduji pokušaji za ugitšivanje rcvoiueije. (N’aroSti fcrzojav »Beograđskili Novma«; Ženeva, 17. marta. Prcko Miiana sc javlja iz Petrograda, da su zatvorene više ikolc u Pctrogradu zbog revolucijonamog rovarcnja. Posljednjih dana su vršena u Petrogradu apšenja »i masama; poapšeno jc 1500 do 2000 lica. U predgradjima Petrograda mir se još nije vratio. Petrogradska policija uzela je pod svoju zaštitu scdam pos'anika dume. Prijc revolucijc. (Naročiti brzojav sBeogradsklh N’ovina«) Frankfurt, 17. marta Iz Ženeve se javlja: Posljcdnje vijesti o u^nutamjcm poiožaju Rusije jako su uzncmirilc francusku štampu. Ona javlja, da sc onoga đana, kad je duma drŽala svoju posljednju sjednicu, velika masa svijeta 6akupiia pred zgTadom. Kad se saznalo, da je duina primiia predlog Miljukova, prcma kome će mjcsne vlasti po gTadovima potpuno slobodno rukovoditi ishranu naroda, masa jc oduševljeno pozđravljaia dumu, pa je zatim posvc mimp proiazila giavnini uiicama. Cio je dan prošao u mim. Sutra dan su inđustrijski radnici i svi zaposlenici na gradskim tramvajiina napustiii svoj rad. Vojska sc morala upotrijebiti, da bi štrajkačima spriječila pneiaz prcko newskog mosta. Shvačanjc bečkih diplomatskih knigova. (Naročiti brzojav »Beogradsklh Novina«) Beč, 17. marta. Po mišljenju ovdašnjih diploma:skili krugova abdikacija cara Nikolc ne mijcnja ni najmanje ocjcnu koja sc | prema dosadanjim vijestima, mogla | donijeti o značaju ruske revolucije. Postupak carev, ako je potekao iz njegovih pobuda, može se smatrati kao izabrani srednjiput izmedjupokoravanja revolttciji 1 borbe p r o t i v u n j e. O iičnosti velikog kneza Mihajla Aleksandroviča, koji jc pozvan za rcgenta, može se samo toliko rećt, da nema nikakve poUtičke boje i da nijc osoblto darovit. Njegovo pozivanje za regenta je vjerovatno poteklo od samog izvršnog odbora. Pošto je on. prema zakonu o nasljedstvu, najbliži punoIjetni rodjak, to i njegov poziv za re- , genta može imati samo taj značaj, d a s e za sada ne će dirati u prava carevića na prljesto. Neutraina štauipa o revoluciji. Kb. Rotter-dam. 1 /. marta i e u w e Courant" piše: Prvi dani ruske revolucije su pobjeda ratnlčke strankp, te prenia tome I spora-

zuma. Ali revolucija se rljeiko svršava u svojem prvoni 3tepenu« N1 nova vlada ne može da odjednom Iz katnena stvori hljeb. Llst pokazuje teškoće, koJe Je nova vlada Irnala^ dok je sa sođJalistima došlo do nekog sporazuma. U novom su kabinetu — IzuzevŠl skrajnju desnicu — zastupane sve ostale stranke. Skrajnja je ljcvica mnogo doprirtfjela tome, da se masa zbog gladi podjari na ustanak, te tako stvori sadanji položaj. Vlada Je sad postavljena pred jednu novu zadaću, kako bi odstranila opasnost, koja joj s ove straue prijeti. Vrlo je velika mogućnost takodjer, da dodje do rasktda tt vojsci. Kakvo dalje značenje ima abdikacija cara Nikole? Vrijeme će pokazati, doklc će umjereniji elementi priđržati vlast u svojim rukama, te kako će jaka biti tendencija na lijevo i tendencija za jcdnu protivrevohrciju. Francuska štampa. (Naročiti brzojav „Beograd. Novina'O. Bern, 17. marta. Erancuska štampa žali, što zbog nepotpuuih Jzvještaia ne možc sebi da stvori tačim stiku o karakteru dogadjaja u Rusiji. Ali se ipaic odaje vjerovanju, da su ti događjuji nastali zato, što vlada nije valjano liješila pitanje o ishrani u Rusiji.' Listovi misle. da je narod u potpunoj saglasnosti s dumoni, gradskim upravama, zemstvima pa i sa'mhn caseut encrutčno ustao nrotiv blrokraeije I viade, koja posljednja stoji pod uticajcm birokracije. I narod i zakonodavna tijela 1 car su za slobodan razvitak i slobodotiman program, dok vlada svim sredstvima pokušava, da se stavi izmedju naroda i cara, te da na taj način očuva svoju moć. neogranlfenl pcdmornlthl rot. noiandija 1 naoružnni ratni brodovl. Kb. l.ondon, 17. marta. Reuterov ured javlja: U donjem donui je H u t uputio r'tanje v!adi, da 1! se holatndska vlada protivi ulasku engleskiii trgovinskih brodova u holandska pristaništa, ako je brcd naoružan jednim topom protiv pođmornica. Lord C e c i 1 je odgovorio. oa je to lstina, ali je dodao, da engleska vlada vodi o tom predmettt pregovore sa holanđskom vladom. Francuske nagrade protlvu podmomica. Kb. Bern, 17. marta. Po jednoj vijesti pariskog ,,J o u rn a 1 d e D e b a t s" francuska vlada je zahtijevala kredit od dva inilijuna franaka radi nagrade za s\mki uhvaćeni ili uništeni njemackl podrnorskl brod. Pristanište Newha|cn zatvoreno. Kb. Bern, 17. marta. Prema vijestima, koje su ovamo prispjele, pristanište ]e N e w h a (e n zaworeno, izuzijnalačl za brodove, koji se nalaze u sliižbi vlade ili sh dobili naročitu dozvolu.

BorSs na zapadu. O borbama posljednjih dana. Kb. Berlln, 17. marta. WoIffov ured javlja: Njemački položaji izmedju A n c r e i O i s e nalazili su se danas poslije podne pod teškom topničkom vatrom. Rovovske diJelove, koji su 13. o- mj. izgubljeni, Nijemci su 14. o. m. ponovo zauzeli. Juče Javljeni napadaj kod ArinentieresBoucquoia stao jc Engleze teških žrtava. Pred njemačkim fromom kod Armcntieresa prebrojano je 40 mrtvih, kođ B o n q u o i a. samo pred odsjekom dviju pukova, bilo je 800 mrtvih. Napadaji kod Bouccucia, noču 14. o. m., izvršeni su u velikoj razmjeri. U C Ii a m p a g n i su Francuzi i dalje napadali na vi$ove 110 i 185. Svi su se napadi slomili u našoj zapadnoj vatri. U Maćedonlji, s,jeverno od B lt o I i a, francuske čete, koje su bile spremne za napad, nijesu mogle ni izaći iz rovova zbog uspjcšnog djelovanja savezničke vatre. I na ostalim dijelovima frontia su svuda odbijeni francuski napadaji.

Auslro-U$orsKQ. Državni kanceinr u Bećtt. Kb. Beč. 17. marta. NjemaČki državni kancelar je danas prije podne bio u minlstarstvu spoljnih poslova, gdje je poduže konferisao sa ministrom spoljniii poslova. Poslije toga je grof C z e r n i n priredio doručak u čast državnog kancelara. na kome je bilo 22 lica. li veče će državni kancelar blti gost ministarskog predsjednika grofa C1 a m-M a r f i n i t z a. Ugarski ministarski predsjednik će sutra prispjeti u Beč, da učestvuje u konferencijama sa njemaćkhn državnim kancelarom. Njemačka brodarska škola u Trsiu. Kb. Beč, 17. marta. Oradsko vijeće je rlješilo, da smjer njemačKog narodnog vijeća za Trst, u svrhu osnivanja brodarske Škole u Trstu, potpomogne ustanovom s.ipendija 1 besplatnlh mjesta za tu Školu. Ovom

će se školom s jedne strane pružltf prilika austrijskim Njemcima da se posvete trgovlnskom momarstvu, a s druge strane da u kopnenotn stanovnlštvu podigne razumljevanje o značaju trgovinske mornarice. • • «■ ■ li j e oi a f k a. Njemački uvoz uglja u Holandiju. Kb. Amsterdam, 17. marra. ,,A11gemeern Handelsblhd** javlja, da je uvoz katnenog uglja iz Njemačke, pošto je vođcnl put ponovo otvoren, znatno porastao. U skorom vremenu će injesečni uvoz iznositi 350.000 tona. Errgleski ugalj Još se nikako ne uvozi u Holandij'i.

EnfMs i Kolcaije. Engleski nadzor nad brodovlma. Kb. Amsterđain, 17. marta. ,,A 1! g e in e e n H a n d e i s b 1 a d“ javlja iz Londona, da je englcska vlada uzela u svoje ruke nadzor nad brodovima, koji plove za južmi i istočnu Afriku i nad onima, koji se otuda vraćaju. Novl engleski kredit od C4 milijuna, Kb. London, 17. marta. U donjem domu je podnio B o n a r La\v prijediog o naknadnom kreditu od 64 milijuna funti šterlinga. od kojih će sc 23 milijuna tfpotrijebitl kao zajam za saveznike i dominlone, a 23 milijuna za municiju i brodarstvo.

itaiijB. Borbe u Libii*. Kb. Beč. 17. marta. Agencija ,,S t e f a n i“ javlja, kako se iz Rima brzojavija, da su Talijani u zapadnoj Libiji pouovo zauzeli i Doucanez. Ife!!i9ui!8 bfzoisvas vliesll. lz bugarskog sobrania. Kb. Sofija. 17. marta. Vltada je podnijela sobranju ugovor, koji je zaključila sa prometnirn društvom istočrah željeznica o izmjenama prava promcta željezničke pruge M u s t a f a-P a š a—D e d e a g a Č. Ruske Iaži o Bugarskoj. Kb. Sofija, 17. marta. Bugarski brzojavni ured odiučno pobija posljednje optužbe ,,B i r ž e v 1ja VJedomosii" o tobožnjim izgredima Bugara u Bukureštu kao 1 pljački u gradovima Braili i Konstanci.

M I OKOšItO. Da se jave radi prijema novčanlh uputnlca. Radi prijema l’.ovčanih uputnica potrebno je da se gospodintt Dr. Voji V e 1 j k oviću, predsjedniku opštinc grada Beograda jave ova lica: 1. Jela Dr. Pešlća iz Skoplja; 2. Petar Spasojević, sudija; 3. VeJimir Milojević, sJužitolj monopoiske uprave; 4. Dragutiii Dimitrijevfć, 6iuž»telj monopolskc uprave; 5. Zorka Ziatanovič, (poslao joj Vladimir Stevčić); 6. Petar 2ivković iz Soko Banje; 7. Unuci Mihajla Jevtića; 8. Simka Miiošević, poštarka jz Skoplja; 9. Jeiica Mil. Zivanović, trošarinski čmovnik; 10. Milka Milovanovlć (posiao joj Vladimir Stevčić); i 11. Paraskeva Dinićiz Deiigrada. Svi se oni mogu prijaviti radi prijema novca svakoga dana od 9 do 12 sati prije podne, kao i ofd 3 do 5 sati poslije podne u urcdima predsjedništva ©pštin« grada Beograda. U shičaju, da se koji od spomenutih nalazi u unutrašnjosti, potrebno je, da pošalju svoju tačnu ađresu. Pomognite beogradskii siroiiiijn! I pored obilate pornoći, kojom se pomaže beogradska sirotinja, kako u novcu, tako i brašnu i drvima; jiored besplatne ijekarske njege i besplatndi ljekova u slučaju bolcsti. ipak se neina dovoljne mogućnosti, da se pomoć ukažc svima onim licima kao i porodicama. koji pomoć traže i mole na razne načine i u raznom obliku, što I daje povcda, da se može apelovati 1 na plemenltost dobrili i milosrdnih ljudi. koji su u mogućnosti, da čine dobra djela i da se oni zamole. da svojim većirn iii manjiin prilozima priteku u pomoč jadnim i nevoljnim licima i porodicama. Zato će iii pratiti topla zahvalnost ovih sirotih ljudi, a oni će moći biti uvjereni, da sti čineći milosrdna djela odužili se i svojoj savjesti 1 društvu i Bogu. Priloge će za gornjti cllj primati sirotinjško odjeljenje opštine grada Beograda, kome treba poklonc i upučivati. Zimski dan. PosUje nekoliko lijepih, skoro proljetnjih dana, prekjuče snio imali snijeg, a juče pravi zimski dan. U jutru je bila teniperatura ispod mik, a rij^to prije podne

naročito u jttfru, bik) je vrlo hladno. Cak je bilo malo 1 mraza. Tck oko podne I poslije podne hladnoća je bila popustila, # suncc je brzo iskoristiio tu pritiku, to j« svojim zracima otpoČek), da top! prekjuČcrašnji snijcg., Ulice »e čiste od sftijega, a sunce gk>da, da ga što prc otprati sa krovovai i tilica. U vcče je maio opet zahiadnik), « vje? rovatno da ćc i noć biti hladnija. No po 9vem izgleda, da ovaj snijeg — vjerovatno posljednji — ne će biti duga vijeka, te da ćemo u najkraće vrijeme moći pozdraviti pravo proljeće. Stros?« kazna. Draginja I v a n i š e v i ć, sa stanom na Mihajlovom vijencu br. 26, kažnjena je sa 30 dana zatvora zbog neučtivog ponašanja prema jednom časniku za vrijeme vršenja njegove zvanične dužnosti. Osudjena raorala je o.Jmah da nastupi kaznu. Njena molba, da joj se zatvor pretvori u novčanu globu, odbijena je. Uvodna predstava »Beogr&dskog Orfeuma“. U petak je „Beogradski Orfeuin'' prvi put fatvorio svoja vrata posjetiocima, koji su se odazvali ne može bati bolje, tako da je i posljednje mjesto bilo rasprodato. Mora se odmah priznati, da je uprava orfeuma sa poznatim glumoem Ernstom Pollakoin na čelu ućiniia sve, da uvodnoj predstavi obezbijedi pun uspjeh« Izvodjenje programa otpočeia jc njemačko-hnatska subreta Mici Ziatka, koja je osim jcdne pjesmice na srpsko-hrvatskotn jeziku otpjevala i jednu najnovjju omiijenu bečku pjesmu. Poslije toga si» Wilsonovi sa velikom hipom i trefekorn izveli svoj igrački akt, dok su se sestre Eudersove pokazale kao akrobatkinje od rijetke snage i vještine. JJ izvodjenju svojih autosugestionim ekspcrimenata Aleksandro je riješavao i najteže zadatke, koji su mu zadavani iz publike. 1 Madjarska pjevačica Natalija Netić pjevala je koje vesclih, koje opet raelauholićkih pjesama, dok je Sandor Baćkaj svojim bezazleno humorističkira šaiaina i/azivao opšti smijeh. NajljepSa tafka programa bila je teiepatska sjednica dvojice C a m i 1! o s a, koji su naišii na veliko interesovanje. Igračica Hilda Ernau izvodila je svoje igre sa neobičnom gradjom i vanrednim temperamentom. Da bi se Veče što veselije završik), pojavilš su se n3 kraju programa ,,Knock-abouts“-i Tom i Jack, koji su svojom originalnom komikom i svojitn ekcentričnim skokovima izazvnlfc grohotan smijeh kod giedalaca. Može te reći, da je prva predstava „Beogradskog Orfeuma" odlično uspjela. „Beogradski Orfetim' 4 za clvlino pučanstvo. Da se i civilnom pučanstvu varoši Beograda dađe prilika, da se upozna sa sadanjim svjetskim fenomenima na polju telepatije, akrobatike i pjevanja, odredila je uprava „ Beogradskog Orfeuma- tri dana u nedjelji za civilno pučanstvo. Tq je srijedom, četvrtkom i subotom ođ 5 i poi do 8 sati poslije podne. Jučerašnja prva civilna predstava bila je ob.lato posjećena i publika je bila osobito zadovoljna zaista rijetkim produkcijama. Osobito su zadivili .Camillos“ i, muž i žena, koji su vanrednom virtuoznošću pogadjali misli. Nadati se, da nitko ne će propustitl da vidi ta čudesa moderne telepatije. Cisti prihod svih predstava namijenjen je u prvom redu beogradskoj s i r o č a d i,' pa se več zbog te piemenite svrhe očekuje što brojniji posjet. Nadjeno. Nadjen je jedan ženski tiovčanik. Može se podići kod c. i k. poIicijskoK zapovjedništva. Zalutaio dijeteZalutao je 5—6 godišnji đječak, prosto obučen. Dijete nezna za svoje porodično inie; znade samo. da ga zovu D r a g i. Za dijete se zauzela gospodja Boginja O r u j i ć 1 uzela ga pri-« vremeno k seM, Kondina uiica 9. Roditeljl mogu da ovamo dodju po svofe dijete. Pobjeglo pseto. Pobjeglo jc jedno pscto, kraike dlake, smedje boje sa bijelim pjegama. Pseto se ozivljč na ime ,,Heck“. Umoljava se onaj. koji to pseto nadje, da ga preda u BitoijskoJ uiici broj 28, gdje če dobitš nagradu. Našem današnjem broju priložen je prospekt BankeGaedicke, Budapest IV., Kosuth La os utcza 11. Upozoravamo na to naše djenjene čitateije. .Mna prlvredo. Eazuana polloprMalk valja da se brfae l o djuhristu. Srbija je zemljoradnička zemija. Najveći dio naroda živf o plugu, motioi i kosi, pa opet Još mnogi i mnogi nerazumno rade zemljn. Ne znaju mnoge stvari. pa niil svojc poslove urade kako valja, niti ih površc na vrijeine. Mnogi poljoprlvrednici I danas još ne vode mnogo računa o snaženju zeinlje, koju rade i koja hrani njih i njihove. 1 ue pomišljaiu na to, da se zeinlja.