Beogradske novine

Br. 76.

BEOGRAD, ponedjeljak 19. inarta 1917.

Izlazl:

dnevno u Jutro, ponedjeljkom poslije podnc.

Pojedln1 brojsvl: (I lw|frt. 1 o knja?fm« u««9)rtn*tla rt «. 1 kr. Mi ft «<jMl rt . . . . t btftr* 0 Hnrat>koJ-tl*r««tJ1, BuiH - Herc«|«*lnJ ■ rv,i—.ii — rtluil —r fo ImIm«

MJosoCna protplata: O (»Mfrtu 1 « knhirtm <**«>jrtn«tim rt .. 2 - rto v* ,to ? ' •“*»• • • ■ rU e»o»r»Ju u ««st*vom ■ kuta . . . . « tio U Hrr«t*k«j mnrtJL B«tnl - H«r««frtM 1 Dnlmtcl rl ■

Inru «nf fs«nilja p« etjeirl «1 , , ,li iMlen

U catailni t rjjtrlm« Autr»-«f*rsk« mmsrtdje * »U Instmstru *jg

Oglasl po cljafllku.

UrednlSlvo: BEOGRAD, Vuka Karadžlća ul. broj 10. Talafon broj 63. Uprava I prlmanja pratplato TopllCin venac bro) 21. Tefefon broj 25. Prlmanja oglasa Kneza Mlhajla uL broj 38.

Godina Ul.

notm izujsštaii, izvleštm oustro-usarskos Slavnoj stožera. Kb. Beč, 18. marta. (stočno J jugo-Istočno bojlštet Nenia ništa đa se javi. Talijansko bojiste: Na C o s t a b e 11 i propao je u našoj preprječnoj vatri jedan talijanski pro* tivnapad. Zamjenlk glavara geaeralnog stoJers pl. HOfer, podmaršal.

fzvješta] njemtičkos volnos vodsivo. Kb. Berlin, 18. marta. Zapaduo bojište: Izmedju kanala La Bassć-e i S ea r t e bila je življa borbena djelatnost. Kod L o s s a privele su naše navalne čete iz engleskih linija 18 zarobljenika. S obje strane A r r a s a prodirala su neprijateljska izvidnička odjelenja u jakosti jednoga bataljuna protiv naših položaja. Većinom su bila odbijena našom vatrom ; kod Roclincourta i Zill oy-a, gdje niu je uspjelo da prodre, neprijatelj je izbaćen u borbi na bajonet, ostavivši u našim rukauia nekoliko zarobljenika. lzmedjit Arrasa i Oise Englezi su i f'rancuzi zaposjeli onaj dio zemljišnog firostora naših bivših položaja, koji smo hii prerna platiu napustili. Na toin se od aas napuštenom prostoru nalaze i mjesta Bapaume, Peronne, Roye i iVoyo«. Naše su sigurnosae čete nanijele neprijatelju znatnih gubitaka, a onda nrerna naredjenju odstupile. Na desnoj »bali M a a s e napale su u prvu zoru Ivije neprijateljske čete dio rova sjeverno ,id chambrettskog ntajura, koji juio mi zauzeli 16. o. mj. Navala se izjalovila. Na combreskoj uzvisini te tod Maicoy-a, sjeverno od St. Miii i e 1 a provalile su naše jurišne čete u trancuske položaje, otkuda su se povraule sa po 20 zarobljenika, Od morske obale do O i s e pogodovalo je jasno vrijeme pojačanoj letačkoj djelatnosti. U VazduŠnoj borbi izgubio je neprijatelj 19, Odbrambenom vatrom 3 letilice. Poručnik barun Richthofen oborio je svoga 27. i 28., a poručnik B a 1 d a m u g svoga •14. I 15. protivnika. Mi smo izgubili 3 letilice. v , fstočno bojifte: > Nikakovih borbenih djclatnosti od anačenja. •* Maćedoiisko bojišt«: Odbijeni su jaki francuski napadaji iztneđju ohridskog i prespanskog jezera. Teška borba za brdovito zemljište sjevemo od Bitolja nlje donijela neprijatelju nikakvih bitnih uspjeha. Visine se, koje dominiraju, a na koje je neprijatelj « noči žestoko napadao, nalaze čvrsto u našim rukama. Prvl zapovjednik glavnog slana pl. Ludemtorff. Dogad.iaji na nioru. Kb. Berlin 18. marta. Woliiov ured javija: Jedna od naših pomorskih letiiica je 17. o. fnj. po podue bombardovala boinbama pristtunište i plinaru kod D o v e r a. Noću 16. o. mj. prodrli su dijelovi naših potnorskih borbenih snaga ponoya n moreuz D o v e r - C a I a i s i u ntoku T h e in s e. Ju/.na je napadačka grupa p o t o p i 1 a jedan neprijateljski •razorač u borbi iz bllza, drugog razo•rača kod Northforelarida, jedan ih'govinskl brod od 1500 tcna torpednim inetkom i dva predstražarska ratna broda topovskoin vatrom. Zatiin je iz male udaljenosti gadjala sa uspjehoin irtvrdjeno pristanište M a r g a t e. Neprljateljske su obalske baterljc edgovorHe, no bez uspjeha. Naše su se pomorske borbene snage vratile nepovrijedfene i bez ljudskih gubitakaNačelnik admlralskog stožera ’ « ratne mornarice.

Dogadjaji u Rusiji. — Ostavka Briandove vlade. — Nijemci napali na ušće Themse. — Vazdnšni napadaj na London.

BM6M —MMBMMBMMBU——1——M Izvjestaj bugarskog glavnog stožera. Kb. Sofija, 18. marta. Maćedonsko bojište. Na zapadnoj je oball p r e s p a ns k o g jezera odbijeuo više žestokih neprijatdjskih liapadaja. Istoeno sino od prcspanskog jezera do druma B 11 o 11 - e s li a vatrom raspršili nepriijateljska odjdjenja, koja su prodirala protiv naših položaja. Sjeverno od Bitolja vodile su se cijcloga dafla teške borbe za posjed uzvisina 1248. Na osdalom frontu živalma topnička djelatnost. Dvije su engleske čete uzaludno pckušaile da uznapreduju protiv našeg glavnoga položaja na sjeveroistočnoj obali dojranskog jezera. Dunuinjsko bojište: • Ništa od značenja.

Ruska ravolucija. Proklamaclja vclikog kneza .Mihajla Aleksandroviča. Kb. Kopenhagen, 18. marta. Vellki knez M i h a 11 o A! e k s a nd r o v i ć izdao je p r o k I a m a c I j u, u kojoj ajvlja, da jc od braia prcnijeto prijcstoljc na ujega. On. medjuttm iziavljuje, d a j e v o 1 j a u p r i m i t i p r i j e s t ol j e s a in o u s 1 u Č a j u, a k o j e d n a k o n 8 t ! t u i r a j u ć a skupštfna, fzabrana narodn i in p I e b i s c i t o m, p r i h v a 1 1 n ov i u s t a v r u s k e ilriave i n s t ar liovi oblik vladavine. Velikl knez Mihajlo Aleksandrović preporuča đalje u svojoj proklamaciji svima ruskim sugnadjanima, da se podvrgnu novoj vladi, koja je sastavljena inicijatlvom dume a snabdjevena svima močlma 1 ajutoiritetcim, s v e d o k i z r a vn i m, J e d n a k 1 m i t a j n i m g I a s an J c m Izabrana k o n s ! i t u i.r aJ u ć a s k u p š t i n a s v o j! m z ak 1 j u e k o m o n o v o m v i a d a v i usk om ob 1 ik u ne i z r a zi lurodiiu v o 1J u. Vojska se na frontu prikljućiia uovoi vladl ? Kb. Londou, 13. marta. ,,T 1 m e s“ javlja Iz Petrograua: V el 1 k i s e g 1 a v n i s t o ž c r. d al j o kazaci te drugi dije'ovi četa priključiše novoj vladi. Sporazumne sile prlznale autoritet nove vlade. Kb. Milan, 18. snarta. „Cotriere della Sera“ javlja iz Lonđona: Izvršni odbor đume te zapovjednik petrogradskog garnizonš primili su prekjuče vojne atašeje Engleske, Francuske i Italije, koji su izjavili, da su opunomoćeni započeti normalne odnose sa izvršnim odborom uz priznanje njegovog autoriteta. U znaku jakobinske stralioviade. Kb. Londoil, 18. inarta. ,,Times“ javlja iz Pe rograda: Nova je vlada u posjedu listina o špijuuinia, koje sađa hoće da učini neškodljivima. Stanovništvo je orožcto pro’tunjemačkiin oslećajinia. Upriličena je sisteinailska hajka protiv onih višili krugova, na koje se su m n j a, da o s j ećaju sklonost pretna Njemačkoj, ili koji nose njemačko ime i naslov. Baron Fredericka, čija je kuća razorena,« pronadjen je jnče u jeđnom skrovištu uapšen i dovedeti u zgradu dume. Vojnićf i plebs upriličili su liajku na grofieu K 1 el n m 1 ć fi e 1, koja ie osumniičena zbog špijutiaže n korist Nijemaca. Orofica je nadjena u kitajskoni poslanstvu, gdje su je vojnici uapsill. • Značajne konferencije izmcđju izvršnog odbora i predstavuika radništva. Kb. Bern. 18. niarta. Pariški listovi javljaju: Konferencije su izmedju izvršnog odbora dume i predstavnika radničkih saveza Rusije trajale do juče u jntro. Konačno se došlo 'do sporazuma odnosno jednog prolaznog perijoda, koji je potreban do izbora i saziva konsiituirajuće skupštine. Izvršni je odbor dume tražio, da se u interesu nastavka rata uspostavl javni red još prije raspisa novih izbora.

— Preina vijesjiuta parlšlvih listova stiglo je u Petnjgrad 70 vagona stt brašitom i žitoutd Duma za iisposiavljauie redaKb. Pbtrograd, 18.-marta. Petrogradska brzojavua agcncija javlja: Na žahtjev izvršnbga odbora zaključila je dtima. da se u svrhu kako bl se rat niogao nastaviri do pobjeđonosnog svršema, bez otezajija imade opet uspostavi.ti red i ponovno pristupi zajedničkom radu u pozadini: jednoglastio je zaključeno, da se u svim stvarima, koje su u vezi sa upravpm ruske države, do saziva zakonodavne skupštine prfzna moč izvršnng odborai dume. 1 Dogatljaji u Petrogradu pod kraj prošle nedjelje. Kb. Petrograd, 16,'inarta. (Zakasuilo.) Reuterov ured javlja: 16. o. m. poslije podne počela je inasa da sa javnih zgrađa skida carske grbove, koje je na to zapalila ipobacala u kanale. Odmah zalim javili su listovi o abdikaciji cara Nikole, no ta se vijest raširila tek kasno u noći, pa je izazvala malo uzbudjenja. Tokom dana prolazili su ulicaina gradjani i vojnici, pjevajući marseljezu. Veliko ije oduševlienje nastaio, kad su se -pojaviSt: konjaničke čete sa zastavom, na kojoj je bilo napisano: *Da živi socijalistička republika u svim zemljarna 1“ te se s toni zastavoin uputili pred dumit. Lugieska igraKb. Derlin. 18. inarta. U „Ntu-ddeuische. AUgemciue Zcftmig“ piše jedan holandski Ijekar, koji se nedavno vratio iz Rusijc, o načiiiu, S ojiin je Engleska prijo revolucije ovlaala javniin životom u Rusiji. B u c h an an je dijeliorrzvaaja. Pred svalcog važnijeg ruskagć čjuovnika se naiaaio po jedan eiiglaski-ianladi časuik, eije je ponašanje bilo nevjcrovatno ponosno. Rusija je potpuno zavisna od Engleske. Engleska dikTatura je daleko više ruskiija, nego li što je ikad ruska mogla biti. Englezi rađe na tome, da u Revalu ustanove sloboduo pristanište, a!i se v'jeruje, da 'bi t’o siobodno pristainište postalo u satnoj stvari cnglesko istočno pristaifište. U Rusiii se.razmililo preko 20.000 Eugleza i oni su zauzeli najvažnija nijcsta u poštianskom, željezničkom i brzojavnom saobraćaju. Oranicu čuvaju Englezi u ruskoj uuifonni. Etigleska namjerava, da Rusiji užnie financijski i vojiiički potpuno u svoje ruke. Ona garantuje za isplatu cjdokupne municije, koja je došla 5z inostranstva, Municiju, koja dclazi u Archangelsk 1 Wlađivostok, prima engleska komisjja. Za isplaitu američke i japanske liiunicije Rusija je četvrtinu sv'oga zlata ruske državne banke poslala u Englesku, a morala je založiti jedan dio državuih i carevih dobara. kao i prihođe najvećih želieznfca. Pitanje Finske. Kb. Kopenliagcn, 1S. marta. „Nationaltidende" javlja iz FI nske: ŠSre se uporue glasine, da je nova j5etrogradska vlada zbacila fin.ski senat. U Einskoj vlada svecpšta želja, da se osnuje j i n s k a r e p u b 1 i k a, koja bi bfla u državnoj vezi sa dvije iii td ruske repubtike. Zeljezničkl saobraćaj sa Petrogradom nije prekinut. Kb. Stockholm, 18. marta. Ruski poslanik u Stockholmu pritnio je od konzufa u Harandu brzojav, prema kome je željeznički saobraćaj sa Petrogradom sa svim ispravan. Neistinite su vijesti, da je saobraćaj prekinut. tfazdufni napad nad London. Kb. Berlin, 18. inarta. Wolffov ured javlja: U noći na 17. o. m. jedna je naša eskadra pomorskih letilica u prkos žestoke cdbrane neprijateliskih letača te odbranbenih topova,dOprla do nadLonđon, na koji je u polasatnom napadaju s uspjehom bacala bombe. Naše su letilice napale isto tako uspješno i jugoistočne engleske grofovije. Sve su se naše letilice povratile neoštećene, do „L. 39.“, koja je prema francuskoj vije-

sti sjeveroistočno od P a r i s a u visini od 8500 metara oborena kod C o ra p i e g n e s a vatrom fratncuskih odbranbenih topova. Olavar adniiialitetskog stožera momarice. W o 1 f f o v ured đozuaje sa nadlcžliog mjesta o ovome napadaju na London još ove pojedinosti: Njemačke su letilice, kad su kružile nad Londonom, bile rasvjetljivane od najmanje 50reflektora, pod čijirn su rasvjetijenjem bile bez uspjeha bombardovane upaljivim granatama. U odbrani su učestvovaii i neprijateljski letači, uo oni se nijesu približili našim letilicama. Tliemsa se dobro razaznavala, isto tako i London, ma da se nalazio u tariii. Na povralku su, za vrijeme kojega je nadošla jaka oltija, tražene našc letilice bez uspjeha od reflektora sa utvrdjcnja na Thetnsi kao i od 1 reflektora predstražarskih sila, Bombardovanje Margate. Kb. Berlin, 18. marta. Wolffov med javlja: 16. o. m. prije podne jedna naša pomorska letilica je uspješno bombardovala kolodvor i vojna postrojenja kod Margate. Sa letilice su utvrdjena dva velika požarjj

Ostavka francuskos kaidneta. Kb. Paris, 18. marta. (Mavas). Sinoć sn se saslali ministri na vijećanje. Briand je podnio izvještaj o savjetovaniima, pod kojim bi se usloj vima kabinet mogao popuniti. Ministar* j ski savjet je bio mišljenja, da okolnosti zalitijevaju, da se Poincareu ostavi puna sloboda, da on riješi o poiožaju onako, kako nadte da odgovara interesima narodne odbrane. Zbog toga je Briand podnio Poincareu o s t a v k u c j e I o k u p n o g k a b in e t a, Kb. Paris, 18. inarta. ,,P e ti t P ari s i eu“ javlja, da je Briand riješio, da pođuese ostavku kabineta, pošto ni Painlever ni Noulans nisu htjeli primitiportfclja ministra vojnog.

Borbe na zapadu. Njemačka operativna slohoda tia zapadnom bojištu. Kb. Berlin, 18. nrarta. Pri ooijeni dogadjaja na zapadnom .frontiu izmedju Arrasa i Oise inora se istaći, da je dosadauja borbena linija napuštena iio planu, čime su otkloujene štete nepokretriosti fronita. Njcmačko vodstvo Je prihvaiilo operativnu slobodu, pa je sebi osiguralo i inicijaitSvu na zapadnom frontu, koja se. pošto je sa maliin brojem čcta izdržala napaide saveznc engleske i francuskevojske, nalazi sad pred jednim novim zadatkom. Vriiovno vojno zaiiovjedništvo nastoji, da taj novi zadatak riješl ' sa št!o je moguće manjiin žrtvama, j đokle ogronuii gubici neprijateljevi, prilikom njegovih uzaltidtiRi pokušaja u C h a m p a g n 1 i na S o m m i, dokazuju, da je nemognć prodor jakih položaja. Sad je vojna nprava sporazumnih sila uzmicanjem ujemačke fiontne linije dospjda u nov položaj I mcra donijeti nove cdluke, kojc zahtijevalu dosta vremena. Po sebi se razurnije, da se, prijo napuštauia pojedinih mjesia, pobfinulo, da se za vojnu službu sposobno sttanovništvo isprati ti pozadinn, da ga neprijatelj nebi upotrebio za vojničke radove. , O bojeviina na zapadiiom bojištu. Kb. Berlin, 18 marta. Wolftov urcd iavlja: Na zapadriom frontu prošao je dan s razmjemo mirno» Tek je pred veče bila t'opnićka vaita živahnija, naročito na odsjeku frontaLaBass e — Arras. Ositn toga je bilo ncšto izvidničkih borbi. kojc su po nas uspješno ispale. I obostrano Arrasa je bilo samo prcdpoložajnih borbi, koje su privele izvjestan broj zarobljenika. Neprijateljska topovska vatra obcstrano A n c r e neko je vrijeme sa svim ćutala. što je dokaz. da se Englezi upinju Ua svoje topništvo pregrupiše. U nredjelu izmcdju A v r e i O i s e protivnik je zauzeo nešto malo zeinIjištfa, koje sino mi napustili, ali smo mu pri njegovoin nastupanju nanijeli velikih gubiiaka. Južno od Lass i g n y-a zapaiene su tri francuske čete, koje su bile ^remne za navalu. i

Njemački topovi su fh rastjerali. nanijevšl im teške gubitke u vauenom vrtiogu-

HI c m a t k a. Povratak Bethmann-Hollwega u Beriin. Kb. Berlin, 18. marta, Državni se kaiicelar pl. B e t h m a n nHo!lweg vratio ovamo iz Beča.

iieojranićeni podmnički rct. Rotopljeni brodovi. Kb. Washington, 18. marta. Posada potopljenog broda r Angelina“, koja se vratila, izvještava, da je brod u pola 12 sati noću zađržao jedan njemački razorač, i da je torpedovan. Razorač je primio posadu, pa je produžio put duž engleske obale. Docnije se vratio u Z e e b r il gg e.

Grad I oKoilca. Plovidba izmedju Budlmpešte i Beograda. C. i k. povl. dunavsko paroplovno druŠtvo otvara od s u t r a 20. o. m. s aobraćaj za robu izmedjuBud i m p e š t e—B e o g r a d a i nazađ, kao i za sve stanice na toj pruzi. Stroga kazna. Diaginja I v a n i š e v i ć, sa stanom na Mihajlovom vijencu br. 26, kažnjena je sa 80 dana zatvora zbog neučtivog ponašanja prema jednom časniku za vrijeine vršenja njegove zvanične dužnosti. Osiidjena morala je odmah da nastupi kaznu. Njena molba, da joj se zatvor pretvori u novčanu giobu, odbijena je. Traže se: Niže jmenovana lica umoljavaju se da se jave lično ili da pošlju tačnu adresu gdje se nalaze: I. D r u š t v u Crv«noga*Krsta u c. i k. V. G. G. a S. u Beogtadu, Simina tilica broj 21.P o r o d i c e s v e š t e nf k a: Stojana Atanackovića iz Branje, lcod Skop1 ja; Atanasa Popovića iz Morganca, kod Kumanova; Trajka Kovačevića, iz Bano.va Polja; Ilije P. Parliča iz Vučitnia; Milana Zdravkovića; iz Beograda; Dušana Baltića iz Sienice. i Mihajla Jevdjevića iz Priboja., G o s p o d j e s v e š t e n i k a: Petira Prokopija Petrovića iz Ktizrnićeva kod Novog Pazara: Srebra Milojka Aleksića iz Rajetića kod Noveg Pazara: Jefiinija K. Oospiča iz Prijepolja; Sofija Danila Siljka iz Poblače kođ Priboja, i Ljnbica Nićiiora Cvijedća iz Sjenice. Porodica D-ra Nedeljka Košanina, Uocenta Univerziteta; Mi'utin Milanković, profesor Univerziteta; Dr. Ivan. Djiaja, đocent Univerziteta; Radisav Radojević, činovnik Univ'erziteta S 1 o vo 1 s g a č i Dr/av. S t amparije: Milivoje Bodjanski i Miša Milojević. Porodica Milana Subutića. tleograd, Mletačka ulica 41; Gospodju Kaja Budjevac, Kragujevac, Kosmajska ulica 18. li. Gcspochnu Tatomiru Pct r o n i j e v i ć u, Beograd. Knez Mihajlova ulica 18: Učitelji i nčiteljicc - Natalija V. Petrović, Negoifn Vardar: Stojanka Crvenčaran, Djevdjelija; Naialija Krstić, Djevdjelija; Borisav Naković, Sinokvica, Djevdjelija; Lenka Marković, Djevdjelija, Novi Pazar; Katarina Popović, Djevdjelija; Borisav Stanković, Bogdanac, Djevdjelija; Radovan Jeieilić, Bogdanac. Djevdjelija. III. Gosix>djici S1 a v ic 1 R a d 1 č evićevoj, učiteljici, Beograd, Kraija Milana ulica broj 96: Gospodjice Bosiljka Antouovićeva, i Zorka Kosmanovič. obe učiteljice. i V. Gospođinu Ž i v o j i n u i u r iš i ć u profesoru, Beogriid,- Beogradsha ulica broj 32: Gospočfin Stevan Predić, profesor. V. Gospodinu P e t r u T i p i, direktor realke, Beogrhd, DaniŠćeva ulica broj 18: G. g. Andrija MiHčević i Ljubomir Ivanović.