Beogradske novine

Utofak

Beogradske Novine

20. marta

Strana S.

boj 77. ' EnsiesKa l Relonlle. RaspuštanJe donjee doma? (NaroJiti br/ojav »Bcogradskih Novina«; Rotterdam. 19. morta. Posljednjih dana ie vjerovatnost o raspuštanju donjeg doma postala zna-tsno veća. I u radnlčkoj strand raste opozicija protivu LIoyda Oeorga. Parlamentarni istražni odbor, koji sc bavi zloupotrebanu policiie traži na*odto objašnjenje o proRonstvu većeK broja radničkih vodja iz oblasti C1 yd e. Ovaj pokrct podržava iedna grupa konzervativnih lordova. koja nikako ne voli Lloyda Goergc-a. Irsko pitanic • Kb. Amšterdam. 18. mar’.a. Holandski brzojavni ured javlja: Ovdje kruže vijesti, da se danas u Irskoj očekuju manifestacijc. Oproyrgava se, da je stanovništvu preporučeno da ne izlazi iz kuća, no izjava se Bonar Lawa u donjem donm, — da bi možda bilo potrebno da se radi riješcnja irskog pitanja apeluje na zetnlju — smaitra u mnogim krugovima kao znak, da se nešto opet sprema.

HMe brzojavne vijeiil. j Povjerenjc talijanskoj vladi. Kb. Zflrich, 18. marta. Talijanska koniora je sa 369protivu 43 glasa primila jedan prelaz na dnevni red, lcojim se izjavljuje vladi povjerenje. Oslobodjeiijc njeraačkih brodova. Kb. Kopenhagen. 19. marta. ,,N a t i o n a 1 1 i d e n d c“ iavlja iz • Stockholma: TopniČki brod ..Svcnk" oslobodio je juče osam njemačkih parnih brodova, koji su se u Iedu bili zaglavili. h Hrvatske! Bosne. Umro zaslužan poiiflčar. U I m o t s k o m u Dalmaciji umro je 8. o. mj. bivši poslanik na bečkoin carevinskom vijeću dr. Jure Ferri u 51. godini života. Dr. Ferri je poztiat i širim krugovima još iz doba, kada se još kao tnladi sudija zalagao za srpsko-hrvatski službeni jezik u Dalmaciji. On je tada moraoistupiti iz državrie službe, odao se advokatskom pozivu, pa je uskoro izabran za poslanika.Prije nekoliko godina ga je udarila kap, što je prinudilo dr. Ferri j a, đa se povuče iz političkog života.

tfiH i Gkoiica. llobrotvorna nedjelja u Beogradu. Pod Previšnjom protekcijom Njihovih Veiičanstava održat će se u korist c. k. fonda za uđovice i siročad i c. i k. ureda za ratnu skrb jedna vojnička dobrotvorna nedjelja u opsegu sviju vojski. Ova će se akcija sprovesti i u c. i k. vojnoj glavnoj guberniji Srbije, te joj se Njegova Preuzvišenost gospodin glavni guverner barun R h e m e n sa svojom gospodjom suprugom već postavio na čelo. Ova će se dobrotvorna nedjelja održavati u Beogradu u vremenu od 26. marta đo 1. aprila. U svrhtt promicanja ove dobrotvorne svrhe učiniće se velik niz priredjenja umjelničke i društvene prirode. U jeduom pozivu obratila se Njegova Preuzvišenost barun R h e m e n na sve u opsegu gubernije dodijeljene časnike, vojne činovnike, gradjanske povjerettike i činovnike, od kojih se nada pomoči za snovanu akciju. Materijalni je uspjeh ove dobrotvorne nedjelje namjenjen udovicama i si-

jnoglo da dopuni u njenom osnovu i spoijnjem izgledu, sve ono što ie opravkom ncstalo, ili bilo izmjcnjano. Paperta je imala. kao i crkva što itna na svedini vlšl, a s lijeva i desna po jedan niži dio. Srednji dio nijc blo otvorcn do Ispod krova, no jc bio na dva sprata, tc su tako svilt devet poija pafpcrtimii ukrštenih svodova ležala jednako visoko. U gornjem boju kule ispred paporre bila jc knpela, u koju su ,vodi!e kamcnc stepenicc sa poda gornjeg sprnta u srednji dio papcrte; 2iču je bio odredio njcn osnivnlnc, du sc u njoj krunišu srpski vladioci, da se posvećuju mltropollti, vladlkc I iguinani. Na crkvi tesana siga i vclike opekc u dosta nepravllnhn redovima, na jiaporitl prost loinljen kamen. o na kull čak I obluci Iz potoka, jako odudaraju prema Studenici, koja tek da jc za desetak godina starija, a saziđana Je od pravog mramora. Predanje kaže: dq je na crkvl postojao neki natpis o tome, kako Je 2iča pre neku stotinu godina obnovljena, ali se taj natpis nije mogao pronaći; isto tako ne govore ni hrontke, ni po,velje ništa mnogo o sudbini ove gradjevine za toliko stotina godina, ali mrarnorai ostacl uzidani u sadanje zidove 2*če, daljc turamorno komadje profliisano I uglačano, što leži razbacano po reševlnama pobudjuje, da se misll: da današnja 2iča nije ona prvobima, tftgo da j« novlna podignuta na starom

ročadi u vjemom izvršivanju dužnosti palih c. i k. vojnika, pa nije gotovonipotrebno, da se ponovno naglasi svrha ove plemenite akcije. Ljetnje vrijeme 1917. g. Prema naredbi austrijske vlade ot* počeće ove godine u Austriji ljetnje vrijeme u ponedjeljak lb. aprila, a trajaće do ponedjeljnika 17. septembra, kada će se satovi opet pomaknuti za jedan sat u natrag u redovno srednjeevropsko vrijeme. Promjena će se izvršiti 17. septembra 1917. god. u 3 sata po podne. Pošto će uslijed toga rečenoga dana na satovima dva puta proteći vrijeme od 2—3 sata, to je naredjeno, da se pri svakom označavanju vremena, a radi izbjegavanja nesporazuina svako vrijeme (sati i minuti), koje spada u n prvi" sat od 2—3 (t. j. po Ijetnjem vremenu) označi sa »A“ (npr. 2-15 A), a ono, koje spada u „drugi“ sat od 2—3 (t. j. po zimskom vremenu) sa „B“ (npr. 2T5 B). Čuvajfe svojtt djecu. Dužnost je svakog roditelja, da čuva svoju djcctt, da se brinc da ne obole ma od kakve bolesti, a uaročito od zaraznilt bolesti. Zarazne bolesti najviše kose djecu, jer ona nijestt u stanjn, po svojoj fizičkoj sposobnosti, da izdržc ma kakvc veće napore ii bolesti i obično podležn istoj. Medju najopasnijc zaraznc bolesti za djecu stt — b o g i n j e. Zato roditelji kalemite svoju djecii, što jc l dužnost svakog roditclja. Ko do sada od roditcija nijc donio svoje dijetc u ambulantu opštine grada Beograda, koja se nalazi u Kraij Milanovoj ulici broj 61, radi kalemljenja, neka to odmah učtiiti, jer ne učini li to, čini najveći grijeli prema svojoj vlastitoj djeci. . Valja kalemiti naročito svu novorodjenu djcctt u prošioj i ovoj godini, koja protiv bogiaia nijcsu ioš liikako kalcmljena; dalje, kao i onu djectt, koja su kaleniIjcna u prošloj godini 1916., ali itn se kalemljenje nijc primilo. Mi stno u jedtioni od ranijilt brojeva upozorili gradjanstvo sa nekoliko riječi na opasuost od boginja, kao jedmi ođ najvećih i r.ajopasnrjih zaraza, i tom priUkom •popratili smo njeuc straiioie i ttžase, kao i postanak, razviće i sprečavanje ove opakc zaraze. Kada se itna na umtt, da sc kalemljenje vrši b e s p 1 a t n o od stranc Ijckara opštine grada Beograda s v a k o d n e v no it ambulanli opštinc grada Bcograda od 9 do 12 sati prije podne; to ne treba ni jedan roditelj, koji voli svoju djecu, da dopusti, da mtt dijete oboli ođ ovc opake zarazc. pa čak možda i izgubi svoje dijete za uvijek, samo zbog svoje nebrižljivosti i neiiatuosti i prenta scbi i pretna svojoj porodici, pa i pretna đrttštvu. Kako je i glavna vojna guberuiia u Srbiji izdala 1 strogo naredjenje, da je kalamljenje od boginja obavezno, i da će sva ona Hca, koja se ne budu kalamila a to ne mogu poslije 1. aprila dokazati Ijekarskim uvjerenjem, biti najstrožije kažnjcni novčanom kaznont do 300 krunu i zatvorom do 30 datia, to se skreče pažnja gradjanstvu, da nc dolazi u priliktt, da budc kažnjeno bez ikakve stvarne potrebe, naročito kada iskustvom kazne, na prvom mjestu šteti sebe u zđravstvenom poglcdu. Kalamljcnje boginja trajaće još samo do 31 ovog tnjeseca zakijučno, tc sc obraća i ovom prilikom pažnja, da je dužnost svakoga čovjeka i prcma sebi 1 prema đntštvu, jednu svoju ličntt i društvenu obavczu izvršiti — k a 1 e m i t i s e p r oti v tt b o g in j a. Jeđna nova prijatna zabava. Beogradjani su do prije dva-tri dana dobiii još jednu novu prijatnu zabavu, pored koje će moči, da prekraćttjtt vriK’me u prijatnom raspoložcnjtt i otmjenom društvu. To je novo otvoreni Bcogradski 0 r f e u tn, koji daje prcustave u negdašnjoj dvorani ,,B u 1 e v a r a‘‘. U vanredtto lijcpo ukrašenoj i preuredjenoj dvorani „Bulevara" otpočeo je

Beogradskl Orfeum da daje »voje pređ»tave sa ođličnim ttmjetničkim snagama. Prva predstava za gradjane bila Je u »ubotu poslije pođne u 5 1 po sati. U punoj dvorani najođličnije beogradske publike: elegantnih dama iz najotmjenijeg beogradskog društva 1 gradjana iz najviših krugova, svaka tačka programa ove prve predstave bila je srdačno pozdravljena. Poslije tri vanredno lijepo izvedene tačke od stranc orfemnskog orkestra, kojim upravlja odlični kapclnik g. Gottiieb T h o m a s, otpočco je program sa gdjicom N e 11 ć Natalijom, madjarskom pjevačicom, koja nam je u narodnotn odijelu vanredno lijepo otpjcvala tri lijepe madjarske pjesnte. Zatiin su nam sestre W11 s o n, izvele više lijepih akrobatskih igara, sa puito takta i vještine. Lijepu tačku sačinjavaju sestre End e r s, dvije miađe, ali snažne akrobatkinje, koje su nam uz burno odobravanje pttblike pružiit nekoliko smjelih akrobatskili akata. Gdjica Mici Z1 a t k a, njemačko-hrvatska subreta, otpjevala je dvije lijepe njemačke pjesme, pored jedrte i hrvatskosrpskc, koja je na prisutne učinila vanređno lijep utisak i biia više puta srdaćno pozdravljena. Humorista B;icskay S a n d o r izveo narn je tri lijepc svoje produkcije, kojo su gleđaoce prijatno nasmijale. Nagradjen je odobravanjem. Jedna je od najiiiteresantnijih tačaka ovoga programa nesurnnjivo bila: telepatska scansa d v o j c C a m i 1 o s a, gospodina Aleksaudra i njegove gospodje, koja sc sastoji u pogadjaii'ju i prenašanju nrisH, sugestije itd. Gospodja jc ne samo pogadjaia tudje ntisli, več davala i izvjcštaje o inače nepoznatiin dogadjajima iz daljine. Na ovoj prvoj predstavi za gradjane, gospodja jc miiogim gkdaocima pogodila ime njihovih srodnika i prijatelja, koji se nalaze daleko u inostranstvu ili na ratlštima i pogodila, gdje se sada ovoga momenta nalazc i šta rade. Medjtt prisutnima ovo pogadjanje izazvaio je opšte d-ivijcnje i interesovanie. Zatim nain je gdjiea Hiida E r n a n, igračica sa čipkama izvela trl vanrcdno lijepe igre na opšte dopadatrje publike. Kao završna tačka programa bila je igra komičara T o ma i Ž a k a. Puno Jcomičnih soena izvela sit ova dva komičara na opšte đopadanje i ispratili publikti iz orfcumske dvorane sa nasmijanim i veseiim Heem, .uz zvnkc orfeumskog orkestra. Beogradski orfetim preporučujcmo publici kao jednu od najprijatnijih zabava za ove sumorne i dosadne dane. Pored v.eselog lutinora, lijepili pjosama i igara, posjetioci će moći što god da doznađu i o svojirrt milim 1 dragint. Kada sc nzme u obzir, da je prilog namijcuicn na dobrotvonie ciIjeve u pomaganjit Uobrotvormh ustanova tt Beograđtt, onda se može očekivati svakodncvna obilata posjeta. Za gradjane se daju predstave svake srijede, čctvrtka i subotcposlije podnett 5 ipo satii predstava traje do 8 sati tt veče. Oni gradjani, koji imaju propitstnicu i za noć, mogu posjećivati predstavc i utorkom. Cijene stt vrlo umjerene. Ova prijatna zabava ispunjavaćc od sada vrlo često onu praznimt i u vremenu i u raspoloženju, koju do sad najesmo iinali. Ko hoće šale i humora, neka ide u orfeurn. Poinognite beogradsku sirotinju! I pored obilatc pomoći, kojom se poinaže beogradska sirotinja, kako u novcu, tako i brašnu i drvirna; pored besplatne Ijekarske njege i besplatnih Ijekova u slučaiu bolesti, ipak sc uema dovoljne tnogućnosti, da se poinoć ukaže svima onim licima kao i porodicama, koji pomoć fraže i mole na razne načine i u raznom obliku, što i daie povoda, da se može apelovati i na plemcnitost dobrih i milosrduili Ijudi, koji su u mogućnosti, da čine dobra djela i da se otii zamoie, da svojim većirn ili manjim

prHozIma priteku u pomoć jadnlm J nevoljnim lldma 1 porodicama. 7ato će ih pratdt! topk zahvalnost ovih sirotih Uudi, a onl će moćl blti uvjereni, da su Čhiećl milosrdna djela odužill se I svoJoj savjesti I društvu J Bogu. Priloge će za goraju cilj prhnati sfrotinjsko odjeljenje opštlne grada Beograda, kome treba poklone I upućivatl. Smrt Milaua Ristića. U Beograd je stigla vijest, da je vojnosudski puko\Tiik Milan Ristlć, sudija velikog vojnog suda, poginuo prilikoni torpedovanja pamog broda „Minasa“ na putu za Solun. On je sin blvšeg namjesnika Jovana Ristića. Primanje robe. Kao što stno već jednom javili, primaće Dunavsko parobrodarsko društvo od danas, 20. m a r t a, robu za otpravljanje za sve svoje stanice na Dunavu izmediu Budimpešle i Beograda kao i za Ujpešt. Time je otvoren saobraćaj robe izinedju pomenutih stanica kao i izniedju njih i stanica Beč (Praterquai, Nordbahnldnde, Donauquaibanhof), Pozsony, G6nyfl, Gyor, i Budimpešta (pa i Batyanytćr). Iz prijavnog ureda 19. marta: prijavljeiio 40, odjavljeno 26, seoba 16; u hotelima prijavljeno 90, odjavljeno 93; ostalo po hotelima 209 prijavljenih stranaca.

Zijsnične obinve. OBJAVA. Piuosavski kmet, Živojin S t a n k ov 1 ć tvrdi, da je izgubio svoju kmetovsku kgitimaciju u Všetečkinom mlinu u Beogradu. Ova se Iegitimacija oglašava za nevažeću. Ako bi je ko našao, ima da je preda upravnom odjeljenju komande ntosne brane i grada Beograda. Beograd, 15. roarta 1917. C. I kr. komanda niosne brane i grada Đeograđa u stvo]st\''u okražnog zapovjeđništva. OBJAVA« Prema § 1. naredbe vojnog vrliovnog zaipovjednika od 10. aprila 1916., Zbor. br. 10., tvrtka Ćirkovic 6; Matović, gvoždjarska radnja, sa sjedištem u Beogradu, Donja uHea 67a.. stavljena je pod prisilnu upravu. Za prisilnog upravnika je postavljen Karlo Felger. trgovački agent u Beogradu. Početak djelovanja: 15. februar 1917. Upravni odjeljak c. 1 k. niosne branc i grada Beograda, kao obružno zapovjedništvo.

PosUJetfiUe brzojovoe vijestl. isvjesiaj bisgarskog glav* ocg stožera. Kb. Sofija, 19. marta. Maćedousko bojište« Irancdju ohrldskog i presp a n s k o g jezera napao je ponovno neprijarielj više puta, no bio je posvuđa odbijen. Istočno su od prespans k o g jezera navalila jaka neprijateljska odjelenja. potpomagana od mnogobrojnog topništva, na naše položaje kod Č e r v e n e S t e n e, no bila su krvavo odbijena. U odsjeku B r a t i n d o t uzvisina 1248 — S n c g o v o—R a s t a n i bješnjeli su cijeloga dana ogorčeni bojevi, koji još traju. U zavijutku Crne Reke žestoka neprijateljska topnička vatra na uzvisinu 1050; na ostalom frontn topnička vatra i predstražarske čarke. U dolini Vardara živalina letačka djelaitnost.

mestu, i to u đoba, koje nije bilo zgođno za divotne i bogate gradjevine. Za raznolikost u crkvenim arliloektonskfm oblicima, koja će daljiin ispirivanjem izvesno samo još da raste, vrlo jc značajan ćinilac bio Sveti Sava, dobri duli srpskog narodn u doba njegovog ojačanja. Pun vatreno revnostl za svestrano dobro srpskog naroda; pobožne duše, koja je sve željno prihvaćala, što bi god išio na održanje pravoslavlju. Svetl Sava je na daIekim svojim putovitna po Jstoku video nmogo čega, što je. kada sc vrutio u otadžbinu, tražio da prinicni u najvećetn obimu. Od svoje šesnajeste godine, kada je u Sveroj Oori primio rasn, pa do svog posljednjeg časa u 1237. godini, Sveti Sava je više od pola veka uspešno sudelovao u crkvenlm 1 političkim pitanjima srpskoga naroda. Njegova reč sklonl roditelje, da poslednje daue života posvete Đogu; on mlri braću Stevana 1 Vukazia; ocklanja napade spoljuih neprijatelja na zemlju; putujući po narodu šlrj čistu veru, a Iskorjenjuje ierese; on polaic osnov samostalnoj srpskoj crkvl I vaspltava učenike, koji s njime dele sve tiegobe velikoga puta i koji njegovo otpočcto delo nastavljaju; na njegovu reč se svuda. gde god je pofrebno podlžti crkve I manastlri. I svakl mu Je rad blo pun blagoslova 1 ploda. Sa arhitektonskim oblicima vizanfljskog« stiJa upoznao se je Svetl Sa-

va već u Svetoj Oori, gde je podigao ninogc crkve i drugc manastirskc gradjevine, sa onirn blagom, što mu je otac i poslao na Jstu ceij. Baveći se više puta u Carigradu i Solunu, gde je, kao Što se zna, mnoge crkvene knjige prepćsao i posirao arliimandriL oa je dopunjavao svoje znanjc sa vizantijskim neimarstvotn. Oodine 1221. proizvede ga grčki patrijarh u Nikcju za srpskog arhiepislopa i Sveti Sava, vrativši se u otadžbinu, postavlja episkope i udara ttmelj srpskoj crkvi. U Jerusalimu, Aleksandrijl, u egipatskim manastirima, na Sinaju i Antiohiji, Jermenskoj, Siriji i po drugim azijskim. za hričaustvo svetim mestima, gde god je svu* da mogao kupiti knjige i razne crkvene sitvari, Sveti Sava je izvesno nalaz4o mriogo Što šta za primenu u svojoj otadžbinl. Sveti Sava je imao velikog uticaja na srpsku arhitekturu, jer se pri podizanju mnogih crkvenili gradjevina kortssSo svojim stečenim iskustvom na putu. Veoma pada u očl, što se na crkvama do polovine XIV. veka vidl većc raznoobraznosti u obliku osnova 1 sklopu cele gradjevine. no na crkvama od druge polovlne XIV. veka, pa na ovamo, koje samo za Jedan oblik osnova znaju. Taj je obUk tako zvani trikonhos, to jeat, crkva sa tri iznutra okrugla I a poJJa petostrana isptipčenja, od kojih t* wa na sevemoj l Južtioj ctrani cr*

f;ve zovu pevnicama, a ona na istočnoj strani ol!K!rom. Crkve sa ovim osuovom imaju kube, koje ili nose stubovi ili uz zidove priljubljeni stubci. Od crkava, koje idu u periodu inladjih od XIV. veka spadaju samo Kaiinić 1 Rudenica, koje je obe sazidao despot Stevan Lazarevič (1405.—1427.), dalje crkva D r e n č a, sazidana 1382. godine i stara crkva na groblju smederevskom. U glavnom o radu na polju crkvene arhitekture u Srba, mogu se raspoznati dva odeljka. Prvi, pun živog rada arhitektonskog, obuhvata prostor vreinena od XII. do polovine XIV. veka; a drugi odavde svojom jednollkošću ide daije do ponora za svaki duhovni rad srpski do dolaska srpskoga naroda pod Turcima. U oba se ta odeijka ogleda unutlaraji i spoljni život srpskoga naroda. Dokle Ima jedne opšte težnje na dobro celoga naroda, napreduje I svaki duhovni rad; nestane li jedinosti u mislima i radu, nastupi nazadak na svakom polju duhovnoga rada. Za osvetljenje doba što prediodi XII. veku daje Stara Srbija neocenjiva gradiva. Tamo su gradjevine iz sviju vekova po većem delu velike 1 ima ih dosta od mraraora. • — slav.

Dumuujsko bojlšte: Ništa od značaja. Rusija oastavija borbu. Kb.^Beč, 19. niartaC. I k. brzojavni dopisnl ured doblo je od svoga zastupnlka u r.eutralnom inostranstvu fcrzojav, prema kojemu se u objelodanjenom brzojavu nove rirske vlade ruskiin zastupnicima u inostranstvu nalaze još I ove stavke: „Rusija nije jitjela krvavoga rata, koji već t'ri godin’c zaokuplja svijet. Kao žrtva promišljenog i duljc.vremena pripremanoga napadaja Rusija će nastaviti da se kao i prije bori protiv osvajačkog duha jednog razbojničkog plemena, koja si jc uobrazila, da uspostavi jednu nepravcdnu liegemoniju 1 Evropi dvadesctoga stoljcća narine sramoru pruskog militarizma. Vjerna ugovorima, koji je vežu sa njezinim slavnim saveznicima, Rusija je kao i prije odlučna, da uz svaku cljemi osigura svijetu eru niira medju narodiina na temelju jedne trajne organizacije. koja će poštivati svačue pravo. Rusija će na strani svojih saveznika pobijati zajediričkoga neprijatelja do kraja neoslabljeno i bez prestanka. Potopljeni amcrički brodovi. Kb. London, 19. marta. Američkl jc pami brod ,,V I c l ati e i a“ torpediran bez opomene. Američki je parni brod „! 1 i i n o i s“ (5252 tone) na putu za Port Arrhur. potoplienf Američki je parni brod ,,C i t y o f M e m p h i s“ (5252 tone) na putu za Cardiff potopljen topovskim hitcima.

Slutnle, vizije l prorcčansltia. Zagonetne poiave u životu. — Sfutnje dulekih dogadiaja 1 ostvarenje vlzije. Predskazanja i naučnici. — Sa onog sviieta. — Proročanstva. — Gospodja Teb. •— Predskazanja o Srbiji. Miiogi će odinanuti rukoni, čim pročH& samo gornji nasiov. Ko još vjcruje u ,,babska“ proricanja, te nezvani snov:, te siutnje, te vizije, te ova baba prorekla ono, a ona — ovo. Neznam ti ja, te gatare, vračare i Bog te pita još šta. All izgieda, da baš nije tako. Izgleda, da se oni, kofe tako misle, varaju, i to varaju vrlo oz* bćljno. Orii, koji suprutno vjeraju, gotovo ne pretjeruju kad vele, da če sve te stvari za ma!o još obrazovati, tokom kratkog vremena, jedmi spedjalTiii važnu naukii, kojom će se zanimati cijeli svfcet, i koja će učiniti toliko interesantna otkrića, da će svijet brti toliko iznenadjen, da se ni sšnv neće moći u prvi mah snaćL Ncobična predskazivanja razne vrste zanimala su često štampu cijeloga svijeta. U stranoj štampi, ona su povlačiia duge ddsknsije, naučne i novinarske, a najozbiliniji ljudi uzimali su iii za predmet svojih studija. Još su nam živo u uspomeni interesantni čudnovati iskazi jedne vračare iz Nansija, koja je pogodila tnjesto, na kome se nalazilo tijelo onda ubijenoga fabrikanta Kadijna. Francuski najozblbndji naučnici zanhnali su se opet jednim interesantnim siučajem, koji se bio dogodio u Nizi. Jedan zatvorenik u varoškoni zatvoru u Nizi osjefio je odjedanput, neobičan nemir. Oči su niu se pomutik, j kroz stinirak pomračenog vida ukazala mu se strašna vizija. Kao da je od jedan put nestalo i tamnice i cijelog prostora, koji ga jc odvajao od rodnoga mjesta, on je vidio strašnu scenu, inajstrašniju u životu: agoniju i smrt svoje majke; vidio je i dekor, u koji se sccua ođigrala: raaletm sobicu sa starinsklm namještajem i slikama o Tddmima. „Haluclnacija! Bunilo! govorili su mu f drugovi i čuvari, kad Snt je ispričao svoje prividjenje. Medjutim posl'ije dva dana nm je stiglo pismo, u kome mu se sa doma javijaio, da nrn je majka umrla tačno u vrijenve, kada je on vidio, da je umirala. Za posljednjih 30 godhia, radovi o neobičnim psihičkim pojavama javljafi su se vrlo često. Mnogima su poznati intercsantni anali londonskoga društva za psilrička Istraživanja. Flamerion je zbog takvih svojih studija stekao glas nastranoga naučnika. Nedavno, najvcči franeuski savremeni fiiozof, Auri Bergson, pokrentio je ta pitanja, izjavljujući da tieobični fcnomeoJ, koje su do sada ozbiljni Ijudi prezirali, zaslužudu najozbhjniju pažnju mislilaca. Svi ti naučnici, da bi olakšali sebi proučavanje, brižljivo su prikupljali o psihičkim Čudesnim pojavama. Priredjivane su čak ankete, da bi se što vćči broj slučajeva dobio. Kamilo Flamarion je poslije jedne aukete, koju je napravio preko pariškili listova, zabilježio nekohko interesantnih slučajeva. Upra-vnik jedne pariškc bankc ispričao je ovaj svoj doživljaj. Jedan put, kada je bio na putu, učtnilo mu se, da se pred mjim pojavio jcdan Činovnik njegove banke, ponizan, uplakan. Cinovnik ga je molio, da ne poklanja pažnju klevetama, koje njegovi drugovi šire protiv njega. Na bankara je vizija ostavila mučan utisak, ali neprestano u poslu, on je brzo zabora\ io šta je u vagonu, u polu snu vidio... PosRje petnaest dana, kad sc vratio u Pariz, doznao je da je taj Činovnik izvršio samoubijstvo, i to onoga istoga dana, kad ga je on u viziji vidio, ne moguće više da snosi potajna kievetanja. On je odmali poveo istragu 1 utvrdio je, da je ncsrećni čincn’nTk zaista bio nevin. (Nastaviće se.) > t