Beogradske novine

Strafia 2 . , * » » . Nedjelia • - — ■ ■ —— » ■

AgUacija za rnir. Kb. Stockliolui, 24. maria. J J rcma pouzdanim vijcslima tra/.c socijalni revolucijonarci od svoga vodjc C e j d Ž e, d a i d c d o k r a j n o s 13. Svih jc šest kopenhaških socijalističkih rusklh Kiupa izdalo manifcst za m i r. Socijalna rcvolucijonarka Aleksandr.'i K ol 1 a n t o y, izjavila je, da se prijc svega mora da rije'ši pitanje Iiljeba. To je medjutim iieanoguće, pošto — dok trajc rat — svti zalihu brašna treba vojska na froutu. S toga sc razloga mora cnergično tražiti okončanjc jata. Sporaztunne sile priznale rusku revolucijonarnu vladu. Kb. Stokholm, 24. marta. Iz Petrograda javljaju: Poslanici Francuske, Engleske, Italije i Sjedi* njenih Država javili su novom rnskom ministru spoljnih poslova, da su njihove vlade sl u ž b e n o priznale privrenienu rusku vladu. Oni su ujedno molili da ruska vlada ustanovi jedan dan, na koji bi mogli svečanim načinom ponoviti to svoje službeno saopštenje. Prvi zadatak nove ruskc vlade piema eugleskoj želji. Kb. Kopenliagen, 21. marta. ,,P o 1 i t i k e n ‘ javlja iz I.ondcna: Pelrogradski naročiti dopisnik ,,T ini e s“-a javlja svonie listu Anarhisiički elementi uvidjaju, da će iin se ruoć, koju su Tazuzdanoin agitacijom pod pritiskoni zadobili, prije ili posli.ie izmaći iz ruku. Ti anarliistički elemenli rade sada i rukama i iiogama, ne p_omišljajuči na opasnosti načina svoga rada u pozadini iii na nesreću, koja bi nastala od poraza na bojnoni polju. Prvi zadatak nove vlade biće. da se utišaju anarhistički clememi u Petrogradti. iz daitašiije Srhije. Car. i kralj. realna gininnzija n Beogradu. Na 20. februara završeno je na ovdašnjoj e. i k. realnoj gintnaziji prvo polugodište nastavne god. 1916.—19k7. Jedini ovaj srednji zavođ u zaposjednutom dijelu Srbijc započeo je svoj rad na 3. jula prošle, dakle 1916. godinc i to po naredjenju c. i k. vrhovnog vojnog zapovjedništva u niaju 1916. Pošto je sredinom Ijeta bilo vcć odmaklo vrijeme, da se započne sa redovnoni obuKom, a većina djaka nije polazila Škole sve od vremcna prvog balkauskog rata, otvoren je najprije t e č a j z a p o n a v 1 j a u i e i pripravni t e č a j za onu djecu, koja su bila svršila eetvrti razred osnovne škoie. N'a taj način dana je srpskoj djeci ne samo prilika, da se okaue štetnog skitanja po ulicama, nego je biio otnogućeno i djeci austro-ugarskih, tijemačkih. bugarskih, turskih i grčkih podanika. da nastave nauke. Tečaj za ponavljanje postavijen je od prvog do šestog razrecla, a posebni su odjel sačinjavala djeca, koja stt biia svršila osnovnu školu i tražila da bitdu primijena u prvi razred gimnazije. i ako je rok za upisivanje u tećaj za ponavljanje i pripravni tečaj bio vrlo kratak, upisalo se ipak svega 188 djaka. od čega je bilo 157 djece srpskih državIjana. Najviše je djece hilo upisano n pripravni tečaj (39), jia onda u prvi. drugi i treći razred (po 35), najmanje u šesti i sedmi razreci (svega 9), jer su djaci iz ovih razreda večim dijelom odstupali i pošli sa srpskont vojskom u inostranstvo. Tečaj za ponavlajnje imao je sviliu, da odntah zaposli omladinu, da jc privede lagano nauci, a u prvont rcdu, da se djaci priuče strogoj vojničkoj disciplini u zavodu. na ulici i kod i<uće. Ovaj je tečaj potpuno uspio. Djaci sn se odmali i protiv svokog očckivanja priučili redu i radtt, ponovili su u najkrače vrijeine sav »tastavm materijal, kojeg su bili već davno zaboravili, pa su sc dovoljnim znanjem spremili za narednu školsku godinuPočetkom školskc godine 1916.1917. započela je redovita nastava c. i k. realne gimnazijc u Beogradu u š e s t razrcda, a b r o j u p i s a n i h d j a k a iznosio je do k r a j a p r v o g p o 1 ug o d i š t a 357. Od loga je 1S djaka otpnšteno-iz zavoda, dijelom ladi lošeg vladanja, posječivanja kafana i pušenja na javnim mjestima, dok su dvojica iz šestog razreda, koji su bi!i austrougarsk? državliani, napustiii škohi, jer su bili uzeti u vojskn. Organizacija ovoga zavoda provedena je po u z o r n s r c d n j i h š k o 1 a u Austro-Ugarskoj m o n a r h ij i, a uči se iz knjiga, koje su p r o p i s a n e n a s r c d n i i m š k o I a m a u H r v a t s k o j - S I a v o n i i i. 4J početku je škoiske godiite otvorcno šest razrcda. Prvi je razred naraleini, imade dva odjeia, jer se bio upisao velik broj djaka. Nastava jc stajala pod upiavoni pcdagoškog stručnjaka. hrvatskog gimnazijalnog profcsora i svcučiHšuog docenta, natporučnika dr. !vat(a K a s u m o v i ć a, koji jc ositn tog.i prcdavao ii nižint razredima srpsko-Iii vatski, a u višim razredima laiinski je/ik. Vojnički i adminstrativno 'tojl zavod pod zapovjedništvorn prokušaiiog kapetana Zeue pl. Soretića Zumberačkog od zagrebačke 25. dom. pukovnijc. O. im

toga djelovali su na zavodu kao nastavnici natporučnik Franjo 'Jsetty, za madjarski jezik; liatporučnik dr. Milan M c t e 1 k a, za kemiju i fizikn; natporučuik dr. Matij i H c r i c, za niemački jezik i matematiku; natporučnik Josip Zapletal, za prindu i matematiku; porućitik Jur ij K u š i.t i š ev i ć, za srpsko-lirvatski i latinski jezik; zastavnik Josip A n t u n o v i ć, za matematiku i geometrijur oficijai Albiu M e r t a, za gimnastiku: gradj. učit. Kario M u 11 e r za srpskc-hrvatski. latinski i njemački jezik; gradj. učit. Helijodor H r a n j e c, z.i zemljopis i povijest ; gradj. učit. Ivan H n t r c r, za francuski jezik i geoinetriju; gradi. učit. Milan i 11; n g za crtanje od prvog do šestog razreda; pravoslavni sveštenik Dobrosav K o v a č e v i ć, nauk vjere od prvog do šcstog razreda: katolički vojni svešrenik Vjekoslav W a g n e r, ltauk vjerc od prvog do šestog razreda; sefardijski ra( iner Jakob A 1t a r a z, nauk vjere od prvog do šestog razreda; cškentski rabincr fgnjat S c h 1 a n g, nauk vjere od prvog ao šestog razređa, pravoslavni svešteiiik Boža L u k i ć, crkveno pjevanjo od prvog do šestog razreda, dok je kao učitelj svjetovnog pjevanja djelovao n'a zavodu pcdčasmk Milan R c i z c r. Prema iiatičnoi osnovi i.čili su dj.ici osim nauka vjcre (civa sata nedjeljno), još ove predinete: s r p s k o - h r v a tski jezik (u niža rri razred i tri, u višim razređima dva sa;a nedjdjno. njemački jezik tu nižim ra.zredima tri, u višitn dva sata nedjelino), m a gjarski jezlk (n svim razredima tri sata nedjeljno), I a t i n s k i jezik, obligatno samo za iečajevo girnnazijalnoga smjera (ireći i četvrti razred pet, a peti i šesti tri sata nedjeijno), f r a u c u s k i jezik, obligamo za tećajeve icainog smjera (u irećem i četvriom i:ct, a u petom i šestom razredu šest sati nej djeljno), m c i e m a: i k a (n prvont razredu četiri u drugom, t'.ećem i četvrtom tri, u jjetom čctiri, a li šestom pet sati nedjeljno), gconte rija (n prvom razredu jedan, ti drugom, irećem i četvrtom po tri sata nedjeljno), dok je nacri.na geontetrija učena obligatno samo ti tečajevima realnog smjera i to u petom ; šestom razredu po .ri sata nedjeljno, z e n 1 j o p ; s (tt prvont razredu tri, u drugoni. trećem i četvrtom dva, a u petatn i šestom po jodan sat nedjeljno), p o v i j e s : (u drugom, trećem i četvrtom razredu po dva, a u petom i šestom po tri saia nedjeljno), p r i r o d n e n a u k e (u prvom razredu dva, u drugom tri, a u pefom i šestom razredu po tri sa.rg nedjeljno), f iz i k a (u trećem razredu tri, a u četvrtom razredu dva sata nadjcljuo), k e mija (u četvrtom razredu dva, a u petom i šeslom ro r ri saia nedjeijno), p r o s t o r u č n o o r : a tt j e Cu prvom i drugont četiri sata, u trečcm, čctvrtom i petom tri s ita, u šestom dva sata ncdjeljno), k r a s tt o p i s 0t prvom dva, a u drugom jeđan sat nedjeljno), gimnastika ■ u svint razredima po dva sata nedjeljno), pjevanjc (u prvom i drugom ra'.redu dva sata nedjeljno). Preina tonte bilo je svcga nastavnih sati u prvom razredu 31. u drugom 33, n trećem i četvrtom 34, a u petoin i šestom 35 sati uecijeljno. Učenje njemačkog i magjarskog jczika bilo je obvezatno u svili šest rr.zreda. Njcmački i magj ivski jezik učeno je više praktički, razgovorom i pisanjem diktanda. Srpskc-hrvattki jezik je učen po osnovi, kcja vrijedi za školc u Hrvatskoj-Slavoniji. U petoni i šcstom razredu tičena je poet'ka, metrika, ejrsko, lirsko i JiJakUčno jjjesništvo, pa su se prema iiptustvima nastavnika čitala djela Senoe, Jurkoviča, Laz rrcvića i drugiii. Osobitt pažuja posvctila se narodnom pjesništvu i čitan jc cp Ivana Mažuranića „Čengić aga“. U šestom razrcdu nastavljano je izučavanje epskog i lirskog pjestiištva i čitani su najbolji hrvatski i srpski pjesnici dijelom u škoii, a dijelom kotl kuče kao: Preradović, Vraz, Šcnoa, Marković, Zmaj Jovan, Rađičević i drugi. Poslije je u glavnim crtama učena dramatska pcezija i ltjen ra/vitak. Privatno su djaci upučivani, da čitaju Tmtu, Matija Gubca, Karla Drtčkoj i druga djcla hrvatskih i srpskih knii ccvnika. Zanimljiv je iispjea, kojega sa mi kraju prvog pohigodišta postigli djaci, koji uče njemaćki, inagjarski i srpskchrvatski jezik. U p r v o m a. r a z r e d u učili su s vrlo dohrim uspjehcm njemački 18, s dohrim uspje' or.i 25. s dovoljnim tispjeliom L sa slabim uspjchom 1; ntagjarsKi jezik s izvrsnim uspjehom 1, s vrlo dobrim uspjchom 11, s dobriin uspjchom 15, s dovoljnim uspjehom 18, dok propno nije ni jcdan. U istom razreda učili su srpskolirvatski .iezik s vrio dobtim uspjehom 6, s dobrim uspjchont S. s dovoljnim uspjchom 18, dok su trinaestoriea propala. U p r v o m b. r a z r e d u i su izvrsno njemački i. vrlo Jobro 5, dobro 23, dovoljno 12, a propala su jietorica. Magjarski jc učio jedan djak izvrsuo, i! vrlo dobro, 11 s dobrim uspjeitom. 23 s dovoljnim ispjehom, dok propao nije ni jedan. li istom razredu učHi su srpsko-brvutski jezik s izvrsnim lispjelioin I, vrlo dobrim uspjehom 5, dobrim usjeltcm 7. dovoljnjin uspjeitom 19, dok su četrnaestorica propala; jedau je djak ostao neispiian bolesti radi. U drugom r a z r e d u ućiii su njemački s izvrsnim uspjehom 2 , s vrio dohrim uspje-

Beogradske Novine hom 14, s dobrim uspjeiiom 18, s dovoljnim uspjehom 14, dok su sedmorica propala. Magjarskt je učilo šcst djaka s izvrsnlm, 6 s vrlo dobrim, 10 s dobrim i 33 s dovoijnim uspjehom. Srspsko-hrvatski jezik učila su iri djaka s’izvrsnlm, 9 s vrlo dobrim, 13 s dobriin, 15 s dovoljnim, dok je 15 djaka propalo, a desetorica su ostala neispitana bolcsii radi. U t r e ć e m razredu učio je njemački s izvrsnim uspjehom jedan djak, 12 s vrlo dobrim uspjehom, 18 s đoorim, 21 s dovoljnim, dok su dvojica propala. Magjarski jezik s izvrsaim uspjehom trojica, vrlo dobrim seđmotica, dobr : m 17, dovoljnim 28, nrojjao nijc ni jcdan. Srpsko-hrvatski jezik učilo je osam djaka s vrlo dobriin, 26 s dobrim, 18 s dovoljnim uspjenom, dok je jedan djak projjao. Dva djaka ostala su neispitana bolesti radi iz njeinačkog, jedan iz magjarskog, a trojica iz srpskohrvatskog jezika. U č c t v r t o m razredu učilo jc njemački jezik 13 djaka s vrlo dobrim, 25 s dohrirn, 19 s dovoljnim nspjciioin, ■'ropao nije ni jedan. Magjarski jez k trojiea s izvrsnim, 12 s vrlo doh.im, 18 s dobri.ti, 21 s dovoljnim, doi: su d/ojica propaia. U istom razreda ućiio je srpskohrvatski jezik četvorica s vrlo dobrim, 15 s dobrim, 31 s dovoiinim usihchom, dok je njih sedam propaio. Dva djaka ostala su neispitana bolesti radi iz njemačkog, frojica iz magjarskog, a dvojica iz srpsko-hrvatskog jezika. U p e t o m r a z r e d u uči!o jc njemački s vrlo dobrini ussnehom 5 s dobrim 12, s dovcljnhn 12 djaka, propao nije ni jedan. Magjarski s izvrsnim uspjehom jedan. s vrlo dotrirn 9, dobrim sedafn, dovoljnini 12. propao nije ni jedan. U istom razredu učiio je srpsko-hrvatski ; ezik 16 dj.ika s dobrim, 8 s đovoljnim uspjeltom, dok su petorica propaia. U š c s t o m r a zredu učilo je njernački jezik s vrlo dobrim uspjehom petorica, dobrim 17, dovoljnini sed un, jiropao nije tii jtdan. Magjarski jezik izvrsnim uspjehom 5, vrlo dobrim uspjehom 9, dobrim uspjehom 10, dovoljnint 5, propao tiije ni jedan. Srpsko-'.irvatski jezik učilo je u ovoin razređu trojica djaka s vrlo dobrim uspjehom. 13 s dobrirn, 9 s aovoljnim uspjehom, dok su četvorica propala. U istom tazredu ostao jc jedan djak bez ocjene u svim ovini 'rim pređmetima ho'esti radi. Po vjeri je bHo: i'imokatolika 36, evangelika 2, istočtJO-^ravoslavnih 234, mozajičko-seiarta 61,' ittozajičko-eskcna 8; po državnom podansivu; iz Austro-Pgarske 28, iz Njemačke 2, iz Bugarske 3, iz Turske 3. iz Orćke 1, a iz Srbije 294. Prem.i- roditeljskom zanimanju diece: veletržaca : bankira 13, bogatili privatnika 12. trgovaca i obrtnika 50, državnih činovntka 63, privatnih činovnika 23, advokata i liječnika 22, sveštenika i učitelja 40, časnika 12, vojuik.v 5, scljaka 2, slugu i nadničara 8, ostMih stafiša 81. Svi su djaci plaćali školariitu i to za jedno polugodište 14 kruna, esiin toga plaćali su djaci prvog razreda kao upisninu 5, a oni od drugog do šestog razreda 4 krune. U svemu jc uplaćeno na ime škoiarine u prvom polugodištu 6067 kruna, a na ime upisnine 1419 kruna, koje su svo:e upotrijebljeue za nabavku školskili potreba. Vladan j e djaka je bilo u školi i izvan škole v r 1 o p o v o 1 j n o, đjaei su rado polazili školu, a roditclji su s ptmim povjerenjem prepuštiii vaspitauje škcli, što višc oni su u više slućajeva tražili kod osobito nevaljalih djaka im.ervcnciju škole. U cijelosti je uspjeh prvog polugodišta bio p o v o ! j a n. Djaci su se vl?.dali uzorno i samo u rijetkim siučajevima postigli su lošiju ocjenu i to u nižirn razredima iniadji djaci, koji su bili dosta raspušteni. kao u opšte djeca, koja su dulje vremena bila bez roditeljskog i školslcog nadzora. U višim razredima nema slučajeva, da bi se djaci hili nepristojno vladali i samo je nekoliciita otpnšten 3 iz škole radi posjcčivanja kafana i pušenja na javnim mjestima. I n a s t a vn i j e u s p j e h b i o u c i j e I o s t i p o v o 1 j a n. IJ p r v o m a. r a z r ed ti jjostigii su vrlo dobrn ocjenn 7, dobru 22 djakav dok jc iz jeđnog do tri predmeta propak) 14, a više od iri prcdmcta dva djaka. U p r v o m h. r a z r e d u postigli su vrlo dobni ocjcnu čctiri, dobru 28 djaka. dok je iz jednog do tri predmeta propnlo devet, a više od tri predmeta pet diaka; jedaii je ostao bolesti radi neispitan. U dritgom razredu postiglo jo vr.lo dobru ocjenu 10, dobru 23 djaka, iz jednog do tri predmeta propalo je 10, više od tri predmeta 12 diaka. dok je 10 djaka bolesti radi ostalo bez ocjcne. U t r e ć e rn r a z r e d u završ io je prvo poiugodište s vrlo vlohrim uspjehom 9, dobrim uspjeliom 28 djaka, S su propala iz jednog do tri, trojica iz više od tri predmeta, dok je osam djaka ostalo bez ocjene bolesti radi. U č ct v r t o m razredu jjos.’igii su vrlo dobru ocjenu đevetorica. 86 dobru ocjenu, 10 je djaka |ja!o iz jedan do tri, a dva iz više od tri predmeta; dvojicm su ostala bolesti radi noispiiaua. U petom r a z r e d u bilo je ;ii vrlo dobrili i 19 dobrih djaka. sedmorica su pala iz jednog do Iri prcdmeta. U š e s t o m r a z r e d u hilo je sedani vrlo dobriit djaka, 15 je završilo jirvo poiugodište s dobrim uspjehom, dok ili je osam palo iz jeduog do tri ircdmcta.

25. niarta 1917. a jedan je ostao bolesti radi neispttan. U cijelosti završilo je prvo polugodište 49 djaka s vrlo Uobrini u s p j e h o m, 171 s d o b r i n, dok jc i z j e d n o g d o t r i prcddcta p a I o 67, v i š e o d t r I p r c d m c t a 24, dakle svega 91 djak, a neispitanih je ostalo bolesti radi 22 . Školu je iia 20. decembra J'9,6. i 15. januara 1917. pregleduo gospcdin gradjanski povjercnik i pročchiik nastavc Huszar, a na U. deccmbra 1916. nastavni refercnt natporučnik tir. 0 g r i z o v i ć. Osim ioga posjet'Io jc školu više publicista i novinara iz Austro-Ugarske moiiariiije i inosiranstva. Uprava škoie posvetila je osobitu pažnju zdravsfvu djaka. p:i sti svaki mjesec liječnički prcgledane sve školske prostorije i za cijelo vrijeme nijc sc pojavila nikoja holest medja djacima. Djaci su liječnički pregledavani s v ak o g d a n a prije početka .lastave, a školski liječnik posjcćivao je holesne djake i u njihovim stanovima. Završićemo riječima zvaničnog izvještaja, kojega je zapovjcdrištvo škole podnijelo c. i k. guberniji posiije završetka prvog polugodišta: ,,D j a čk i m a t e r i j a1 j c izvanredno d o h a r i n e ć e ji r o ć i m n o g o v r e m e n a, d a i z o v i h k r a s n i h in 1 a d i ć a p o s : a n u v r i j e d n i 1 j u d i i č e s t i t: g r a d j a n i“. J. O. - S. Amerikn i središnje vltrcii. „Amerika i mi“. Kb. Berliu. 24. marta Pod naslovom ,,A m e r i k a i rn i“ donosi ,,L o k a I a n z e i g e r“, kako izgleda inspirisani elanak u kome se veli: WiIsonova politika prestavlja lakomislenu, zločinačku igru sa povjesnicom veiikili naroda. On želi. da svoje dalje držanje stavi u zavisnost od toga, ako bi Njemačka ueprijateljski postupila prema jednom naoruianom američkom trgovinskom brodu, a jednovremeno iziavljujc, da je naredio, da naoružani trgovinsk! brodovi odmah otvore vatru protivu njemačkih podmornica. Prema uzrocima, koji su cijelom svijetu dovoljno poznati, zbog kojili smo mi pristupili velikom podmorskom ratu, prava je obijest, kojoj ravne nema, kad predsjednik stavlja na kocku život američkih gradjana u lakomisienom vjerovanju, da se ;ni nećemo smjeti itsuditi, da irn učiuimo kakvo z!o. Ne uzimajući u obzir to, šfo je po mišijenjti njemačkiii pomoiskili vlasti praktički sa sviin isključeno, da se američki frgovinski brod rnože razlikovati od ncameričkog, njemačka viadtj) mora izrično odbili. da se ma kojim načinom upitsti u takcv tok misli. Ako Wilson objcsno želi rar, neka ga izazove, pa če ga i j'mati. M i s m o s n a š e strane konačno p r e k i li u 1 i, d a s e u p u š t a m o u pregovore o po d m o r s k o m r a t u. O g r o m n a odgovornost z a e v e n t u a 1 n i a m e r i č k o-n j e m a č k i r a t p a š ć c j e d i n o n a W i 1 s o n a i n j e g g v ii v 1 a d u. Nova nota Meksika Sjedinjenim Državama. Kb. Berlin, 24. marla. (Bezžični brzojav Wolffovog uređa iz Ne\v-Yorka.) Po vijesti »Assosiad Press" iz Meksika, uputila je meksikanska vlada Sjedinjenini Državama ovu novu notu : Pozivajući se na odgovor Sjedinjenih Država na notu, koju je general Carranca u polovini februara uputio vladama netftralnih država, predlaže meksikanska vlada zajednički rad, da bi se spriječilo da naše zemlje učestvuju u evropskotu ratu. Zajedničkiin radom produžit ćemo svoje napore, da se povrati mir u Evropi. Amerika i četvorni sporaznm. Kb. Bern, 24. marta. Prema vijestima francuskih listova, | posianica, koju će predsjednik Wilson 22. aprila uputiti kongresu, izjaviće, da je nemoguće da se Ainerika odmah tješnje pridruži četvornom sporazumu. Prije svega mora Amerika štititi svoju vlastitu trgovinu, ali će za to četvornom sporazumu dobavljati municije i novaca u mnogo većoj mjeri nego H do sađ'.

n ] e m a {h ii. Car VViilielni bugarskom kralju Ferdinandu. Kb. Berlin, 24. marta. ('ar Wilhelin otposiao je bugarskoni Uralju Ferdinandu ovaj telegram: Veliki glavni istan, 23. marta 1917. S velikim mc veseljem napuniia vijest marlala pl. Hindenburga, da su se njemaeke i bugarskc čete u borbama kod B i t o 1 j a hrabro i sjajno borile. Ja sam umoiio generaia pf, Beio\va, da njemačkim četama izrazi inoje jnino priznanjc i moju zahvalu. Cestiiajući Ti na vanrednom držanju Tvojih hrabrih četa, umolio sam generala pl. Belowa, da takodje Tvojim oprobanim vojskovodjama i četama Tvojc vojskc isponiči vijest marSala pl. Hindenburga i stavi do znanja moju čestitkki. Ja znadcin, da 6: naJe hrabre oetc sa potpuuom odanošeu i jednakom hrabrošću prkositi svim nasrtajima neprijatelja tc da ee ga napadati sve dotio, dok sc ne izvojuje konačna jjobjcda. To neka dado Bod' Wilhcim, i. r.

Broj 82. Austn-ilsarsKo. Optimističke izjave pruskog Giinistra vojnog. (Naročitl brzojav .Beozradskih Novlna“.) Budimpiešta, 24. marta. Naročitog berlinskog dopisnika ,,A z Est“-a primio je pruski ministar vojni pl. S t e i n, i u razgovoru mu je rekao: „Naš je položaj na svima Iront o v i m a d o b a r i ,u I i v a nam n a j I j e pš e n a d e. M i s e n e b o j i in o u I a s k a A ni e r i k e u r a t. Najzad smo u stanju da kažemo Ainerici sa svim otvoreno naše inišljenje. Sjedinjene Države ne mogu cetvornom sporazumu ništa više učiniti, nvgo li ono što su dosad činile. Da li njena flota potpomaže engiesku flotu, meni nije poznato. O kopnenoj vo]\;ri nc može u bliskom vremenu biti ni govora. Ako bi rat trajao još i duže vrijeme, mi ne treba da izgubimo našu dosadanju odvažnost. Ali je moje ncpokolebivo uvjerenje, d a s e ii a š a b o r b a b I i /. i k r a j u i d a ć e m o u s k o r o pobrati plodove našili og r o in n i h n a p o r a.

HeoSraničeni podmorničhl rat. Francuski službenl izvještaj o propast! ratnog broda „Dantona". Kb. Paris, 24. marta. Zvanično se javlja: Oklopni brod „Danton" torpedovan je 19. t. m. u Sredozemnom moru i potonuo je. Udavilo se 295 ljudi. Potopljen brod. Kb. Amsterdani, 23. marta. IzVlissingena brzojavljaju: Be!gijski parni brod „Nareia", koga je rekvirirala engleska vlada, potopljen je od podmornice.

Borbo no zopodu. Franc'iska šlanspa o njemačkoiii odstiipaiifii. T Kb. Bern. 24. maria. Francuska štampa govori i dai.ie, razumije se sa zadovoljstvoni, o dogadjajima na zapadnom irontn. ali priznaje, da je nastupanje savcznika zbcg rdjavog vremeua i dobro s;niš!jeni!i razoravanja postalo već innogo spcrije.

FrancusKu. Briand — poslanik u Petrogradu? Kb. Bern, 24. marla. Kako francuski listovi javljaju, pogovaralo se u komori, da će bivši ministarski predsjednik Briand biti inienovan za francuskog poslanika u Petrogradu. Slabi izgledi za žetvu u Francuskoj. Kb. Paris, 24. marta. ,Temps‘ piše, da se od nekoliko dana šire vrlo kritični glasovi odnoseći se na novti žetvu, koja da je u velikoj mjeri postradala od inraza.

Itolllo. Rezulčat (alijanskog rainog za.-maKb. Lugauc, 24. inarta. Agencija ,,Stefaui“ javlja, da je na posljednji talijanski rami zajam upisano 3600 milijuna lira, od tuga 2500 milijuna u gotovom riovcti. ostalo u kujjonima i ostalim vrijednosnim papirima. Ensicjhn i holonlie. Australija ir«ži uaknadu štetcKb. Adelaide, 24. mariii. („Reuter“). Ko igres aust.-alijskUi !rgovinskih komora donio je odluku, da potpomognc zahtjev, da se za tikttpni brodski prostor, koji su Nijeinci unlštili, traži naknada štcie tonu za tcnu. Komore su đalje odlučile. da se odlučno odupru svakom predlogu, koji bi išao na to, da se Nijemcima vrate ostrva u Tihom Okcanu. jer je (o piotivno interesima sigumosti Sjedinjenili Država, Australije i Novoz-Seelanda. Najnovile brzojoune uljesil. Postnpak sa njcmačkini zarobljenlcima ii Fngleskoi (Naročiti br/oiav >Bcogračfskifi Novfna.j Berlin. 24. mara. Pošto Englezi još uvijek zaposlujti njeinačke zaroljljemke u opsegu opničke vatre, te je n tom svoni ppcovječnom postupauju pošla ioš za iedan korak dalje, t e s a d a N i j c m c i j c d n a k o ;j o s : u p a j u s a e u g I e sk i m z a r o b I j c n i c i m a. Na taj ćc načiu Engleska konačno doznad, da svojiin nedostojnim postupkom prenia njemačkim zarobljenicima, šteti vlas:itim svojim sugradjanima.