Beogradske novine

Boj 84.

4 Utoi'ak'

Nikola Bacctića, suplcnta; Risa Prlinčević, ucitelj u Oiljanu. Stara Džumiaja; Datika Mitranović, pomoč. uiiteijica iz Bitoljice— PJevlje—Prijepdje; Djeca Jdisavete Dan. Pajevića, Beogjrađ, Baba Višojina ul. 4; Mica Jordana Jlića, kapetana; Lenka Dragiše Jovanovića. poručnika iz Vel. Ivanče; Bosiljka Klikić, pomoć. poštan. Cinovnik iz Skoplja: Kosara Blašković, učkeljica fe Skoplja; Natalija Milorađa E. Pičininija, |M)tporučnika i Zagorka Milošević, učiteljica iz Kočana. II. O. J o v a n u M a r j a n s k o m, proiesoru, Beotfrad, Bitoljska ul. 83: 2 . g. Jovan Trifutiović, suplent I Mih. Borisavljević, učitelj. III. Ođji Katarini Dinićki, nastavnici više žeiiske škole, BeoKrad, Beograđska ul. 3. O d j i c e: Stana Nešićeva i Mileva Pelrovićeva, učiteljicc. Karte za meso za april.

Nadjeno. Na Kneževom Spomenilat nadjetia je iedna novčanlca od 10 kruna. Vlasnik neka dodje po nju u c. 1 k. poliđjsku ko‘mandu. Uhvaćena krava. U Oročanskoj ulici uhvaćena ;c jedna mrka krava. koja ima rovaŠ 56 M. Krava se nalazi kod kotarskotr zapovjedništva u Mlrijevu. Vlasnik krave, pošto nesumnjivo dokaže pravo vlasništva, može je u roku od 30 đana primiti, ix) naknadi cventualnih trcškova. Našein današnjem broju priložen je prospekt Banke Q a e d i c k e, Budapest IV., Kosutli Lajos utcza 11. Upozoravaino na to naše cijenjene čitatelje. Hrtiail u fimerlcl.

Karte su za rneso za mjesec april izradjene, te ćc ih 28. ovok injcseca takscno-poresko odjeljenje opštine grada Beograda razdati svim kotarevima opštine grada Beograda. Kotarcvi će izdavatS karte za idući ntjcsec jrradjanstvu 29., 30. i 31. marta, kađa sc iste mogu primiti u uredinta kotarskhn. Potrošački Ksf za kupovinu mesa vaŽiće i sada samo za jcduo licc, po kome će odrasli đobiiati 120 grama mesa na dan, a djeca do 14 godina 80 granta na clan. Karte treba dobro čuvati, jer se ni u kom slučaju duplikati r.e io izdavati. Na svakom Iistu za kupovinu mcsa nalazi sc ime mesara, kod koga se može tncso ktipovati, kao i r.lica i broj njegove radnje. Prcdaja soli. Juče je prodavnica životniJi namirnica opštine grada Beograda it Bitoljskoj ulici izdavala gradjanstvu so za ličnu upotrebu. So je izdavana i ovoin prilikom na osnovu kupoma po kilograinu 80 helera. So ćc se takodje i danas izdavati. Skupljae inetala. Prilikom pregleda stana nadjcno jc kod Darinke Stanić: čctiri mala i jedan veliki bakrač, devet bakavnili tepsija, dva nicsingama avana i jedn mesingani svjetnjak. Zbog toga prikrivanja metala kao i zbog toga što jc kod nje nadjcna jedna srpska sablja, dvije srpske i jedna austrijska oficirska kapa i jedau aitstriiski vojnički ranac (torba uprtača), podneŠena je tužba protiv njc, a nadjeni mctal pređat je središtn za prikupljanje metala. Popis poreskilt objekata. Svi oiti, koji su vršili popisivanje porcskili objekata pozivaju se, đa u toku dana 29. o. mj. dodju u upravni odjeljak c. i k. zapovjedništva mosne brane i grada Beograda. I. sprat, soba broj 22. Opastia kradja. Vasilije T o m i ć, sa stanom u Trnskoj nlici 33, uapšen je zbog opasne kradje. On jc iz jednog zatvorenog stana ukrao kožni materijal za dva para cipela i tri i po metara štofa u ukupnoj vrijednosti od 135 kruna. t Jedau slučaj zaraznog kočcr.ia vrata. Kod Nikole S a v i č a, sina Mariuke S a v i ć, sa stanom u Dubljanskoj ulici 76. ntvrđjcn je jedan slučaj zaraznog zapaljenia mozga (mcniugitis ccrcbro-spinalis). t>,o,će slučaj svakako osiati usamljen, pošto su očkuah prcduzctc svc potrebnc mjcre radi spriječavanja daljeg prenošcJtja zaraze. Zaprlio sc dlnmjak. Na magacinu broj llf. na Cariuskom prislauištii zapulio sc 24. ov. mj. u 12‘/» saii diinnjak, a Isti sc slučaj desio istoga daim u 7‘A ii vcčc u knći Kosovska ulica 51. U oba sluČaja c. i k. vojiti požaririci ubrzo su ugusill požar u zaćetkn, te nijc bi!o liikakve štctc. Izgubljeno. U subotu, 24. o. m. u 2 sata poslije podne, izgubljeiie su na Terazijama, i to od c. i k. časničke kaslne do uiar.a u knez Mlllujlovu ulicu, lične isprave, i to: škoiskfi i pohvalna svjedočanstva i pisma o prlznanju, prepis jedtie konduite u njeinafckom jeziku, zatim porođični dokumenti (izvodi) o plemstvu baruna Sosnoveckog WilkanoWn na českom jeziku, najzad prepis iz jcđnog ugarskog lista. Svc ove dokumente cdnijela je košava, koja je tog dana bijesnila. Dokumenti glase na ime W. Sosnovec, c. i k. pođčasnik. Umoljava se nalazač, da dokumente preua c. i k. poiicijskom zapovjcđništvu, gdje će dobiti nagradu. fsa drumii Smederevo—Beograd izgisbljcna je putna isprava (pasoš), koji glasi na imc Kosara Stefanović, a važi do 30. marta. Ko nadje, neka izvoii prcdati c. i k. komaudi policije.

Zagrebački „0 b z o r“ donosi o lvrvatskim iseljenicima u Ameriku ovaj zaniniljiv prikaz, koji prenosimo uvjercni, da će intercsirati naše čitaoce. Radi vrlo manjkavih i oskuduili statističkih podataka, teško je označiti tačno vrijeme, kad je zapravo započelo iselivanjc Hrvata u Ameriku. Po nekim pođacima moglo bi se zaključiti, da je započelo već oko 1825. god.. lta-d su nainie nelti dalmatinski primorci sa pohiostrva Peljcšca prvi put svojim jedrenjačama zaplovili put Amerike. No to se zapravo ne može ni nazvati iseljivanjem, jer su spomenuti priinorci kao mornari ti trgovaeke svrhe putovali, da se na svojim ladjama opet povrate u svoju domovinu. Pouzdanije vijesti nadošJe su nešto ltasnije. Po privatnim pismima, ko.ia se još i daiias čuvaju, kao vjeiodostojni dokumeniti, doznajcmo, da je već 1835. go-d. kad je otkriven veliki m-ajdan zlala u Sierrama Kalifornije, onnmo otputovao Hrvat Anttiu Bakulić. rodom ;z ostrva Brača u Dalmaeijt, ua jc to dakle uopš’te prvi Hrvat, koji ie stupio kao iseljenik na američko tlo i to baš na zapadnu obaln zaljeva San I'ranciska, kacl je taj današnji velegracl brojio samo desetak ribarskilt koliba na Pucifiku. Kasnije n razđoblju izmedju 1860 —1870. god-, kad se glas o bogatint lcalifornijskim zlatnim rudnicima, raširio svijtom, stali su hrpimice dalma’.inski primorci seiiti onamo, željom, da se domognu na. laki način tc dragocjene rude. No kad su se većini od njiit žeije izjalovile, stadoše se baviti cbradjivanjent polja, specijalno pak voćarstvom, koje u onoj blagoj klirni osobito tispjeva. Stlanovnici Kalifornije u ono doba jiisu iskorišćavali obilje voća. koje je raslo u njiiiovoj zetnlji već sa ga samo upotrebljavali za domaćn porabu. Prvi su dakle bili iseljenici Hrvati, koji sn na racijonalan način stali uzgajati voće, sušiti i slati ga na svjetsko tržište. Veletržac M. N. L e n t u 1 i ć u \\'atsonvilht u Kaliforniji, bio jc prvi, koji je tintio iskoristki veliku množinu jabuka, kojai raste u piodnoj dolini Pajaro Valley i slati ih svježih ti svijet na prodaju. Njegov nasljednik Ujorgje Sresović usavršio je tu industriju, a danas ti Watsonvillu i okolici ima do 50 tvrtki u rukama Hrvata, koji se bave izvozom jabuka i drugih voćaka, ko.ie su prije rata išle u Paris, London, Beč, Petrograd itd. i skupo se plaćale, radi svoga izvrsnoga kvaliteta. Još i danas u Kaliforniji. osobito pak n Sau Franciscu, ima nmogo Hrvata iz Dalmacije i inih krajeva, ko.ii se usnješno bave trgovinom. Po posljednjoj statistici ima ih preko 100.000. San Jose, grad od kojih 45.000 stanoviika, sijelo je hrvatskog američkog Sokola i tu izlazi istoimetii list na lirvatskom jeziku, koji zastupa interese svojih članova. Isto tako u Oaklandu, tt l.os Angcles u Sacramentu ima mnogo Hrvata, koji stt većinom zaposlcni u raznim tvornicama željeza. Do god. 1880. iseljivanje iz iirvat skih krajeva u Ameriku bilo je sporadično i niamje vrijednosti. tako. da sc tt hrvatskhn krajevima uopšte nije ni opažalo. No nakon toga pa sve do 1890 g. stalo je rapidno rasti i zauzimati sve veće dimcnzije. Razlog tomc moramo u glavnome :'ražiti u nerodiri, koja je nastupila u onim godinama, a liajviše pak ti čežnji za jef inim bogatstvom, a i tt tome, što su prijašnji iseljenici neprckidno pismima pozivaii svoje rcdjako i prijateije tt N'ovi Svijet. U tom razdoblju izselilo se tz same Dalmacije preko 500.000. iz Bosne i Hocegovine 50.280, a iz Hrvatske i Slavonije 257.212 Hrvata. Više od polovice svilt iseljeilika nastauili su se po raznim đržavama Američke Unije. Iz knjige-poznate američkc slavenofiike Miss Umily Oreene pod naslovom ,,0ur Slavic Fellow Citizens“

n i V 'a Aeotra'dgke NotHk

27. maria

Strana 8.

(Naši slavenski sugradjani) proiziazi. da ukupni broj Hrvata u američkoj IJniji Jznosi 400.000 žitelja, no računajući na napidni porast od 1900. odkad datira knjiga, pa do dana današnjega, može se ustvrditl, da broj Hrvata u američkoj Uniji nadilazi pola tnilijuna duša. Najbrojnija i uajjača hrvatska koionija naiazi se u Pensylvaniji, koja broji do 150.000 hrvatski'n Neljenika, koji se većinom bavc trgovilfc.fi i poljoprivredom. U državi Illinois ima 85.000 Hrvata', dok u New-Yorškoj oko 45.000. Razne manje grupaclje porazdijeljene su po državama Montaua, Missouri, Michigan, Miunesota itd. Od spomenutih 150.000 hrvalifikili iseljenika u državi Pensylvattija, više od polovice njilt žive u Pittsburgu i Al!egany, dva vrlo cvatuća grada. U tim je gradovima sijelo od petnajst ods.ieka „Hrv. Nar. Zaje*iice“. Većina se njih bavi iskoriščavanjetn ugljenih inajdana i radom u tvomtcamai željeza. U Johnstownu ima oko' 200 Iirvatskili porodica, a od 1900. onstoji i hrvatska župa i hrvatska škola, tt kojoj službuju dvije milosrdne sestre rođoin iz Bosne, U pogledit hrvatskih škola, kojih ima dosta tt američkoj Uniji, treba spomenuti, da su to privatne institucije podržane od hrvatskih Ijttdi, nastavni je jezik engleski, već iz shva'ljivih trbovačkih razloga. hrvatski se jezik uči kao poseban prcdmet, naravno uz poveći broj saiti, nego li ostali predmeti. Glavna je svrha tim školama. da tt djeci držc budnu hrvatsku svijest, da nče lirvatsku povijest, u riječ dakle, da se posvemai ne izgube u silnoj mješavini amcriekih naroda, U državi Illir.ois (lli.) !ma ok'o 90.000 Hrvata, kojih polovica otpada na Chicago. Mnogi smatraju taj velcgrad najjačom hrvatskom kolonijom u američkoj Uniji, na kako Hrvati msu ondje dovoljno organizovani, to još i đanas u tom pogledu itnajn prvenstvo gradovi Pittstburg i Al!egany. U Chieagu ima više hrvatskiii dobrotvorniii društava, a „Ilrvat. Nar. Zajednica“ broji četrnaest svojih odsjcka. U South Cliicago na 95 Exchangeravc izgradjene su hrvatske škole i crkva, a. sada se radi na tome, da se izgradi 1 „Hrvalski Dom". U državi Oltio živi preko 50.000 Hrvata, od kojih trcćina stanuje u gradu Clevelandu. Hrvatska crkva i škola najljepše su hrvatske zgrade te vrsti u cijeloj Uniji; za njihd'vu izgradnju potrošilo sc jc prekir 39:000 dolara t. j. 150.000 kruna. n«> ttr U državi Newyork i u'samom gradtt boravi oko 15.000 Hrvata. Radi ogromne prostranosti tog danas najvećeg grada na svijetu, Hrvatl se nisu micigli do sada dovoljno organizirati, te su živjeli gotovo tuđii jedan drugome. Nastojanjem i iieumornim vadom o. Placida Belavića, franjevca iz Hrvatske. ttspjelo je napokon u santom gradu New-Yorku zdšhoVati župu i crkvu sv. Ćirila i Meitodd. c>>1 < ’ (Svrsice sc).

Znnltne chlnus. OBJAVA, U smislu § 1. naredienja vrltovnog j vojnog zapovjednika od 10. aprila 1916., [ zborr.ik zakona i naređaba br. 10, stavIjena je pocl nadzor tvrtka Szabo &Kostić sa sjedištem u Bcogradu, Kolarčeva ulica br. '9. Za nadzornika je inienovan Willy Essers. Stupanje na snagtt; 23. marta 1917.

Upravno- odjelenje c. i k. zapovjedniJtva mosne brane i građa Beograda, kao <*krtižno zapovjedništvo.

Petrograđskl državni zatvor. Zatvor, u koji su rcvolucionari bacili mske minisfre, janiačno je petropavlovska tvrdjava. To jc tipravo mala tvrdjavica i Petar Veliki svakako nije bio vojnički gcnije, ako je podigao tu tvrdjavu u namjeri, da s nje napađn neprijatcljske brodove, koji bi Nevom dolazili. Za tu svrim su bastioni suviše visoki i blizu vćde. Višc od nekoliko Četa ne mogu ni da sc smjcste medju tim zidinama. U najboljem siučaju mogu topovi te tvrdjave da dosegnu do Ziutske palate, burzc i zooložkog vrta u blizini ove. 1 onda jc raziunljivo, zašto su potomci Petra Velikog upotrcbili tu tvrdjavu u sasvim drugom eilju, naitne kao državni zatvor. Ona je postala Bastila ruske prijestonice. U njcziniin razgrananim pljesnivim, tanmim i zagušljivim kazamatima duboko ispod ko-

Sedmica za dobrotvorne svrhe U korist c. kr. fonda za udove i siročad te u korist kr. ug. ratnog potpornog ureda biće gostovanje bečkih pozornica u pozorlinol duoronl Etapsn - Statlons - menošc, TerazUe ZS od 26. marta do 1. aprila. Karte se mogu dobiti na pozorišnoj blagajni vojne gubernije; a karte za momčad mogu se dobiti u prostorijama „Beograd. Novina", ured za primanje oglasa.

rita Nevinog čamili su od polovinn 18. vijeka na ovamo politički zločinci, t. j. svi oni, koji su tim nazivom obilježeni, sve dondje, dok na njih nije došao red, da bijenl kacigama izdalinu, ili da se slede, utope, objesc, strijeljaju, u Sibir prognajtt ili da povodom iznenadne promjene na prijestolu budu pomiiovatii i postavljcni na visoka državna mjcsta, Za sve ponienute cilje\'e zatvora u petropavlovskoj tvrdjavi itna dosta primjcra, Jeđan, koji jc i sam čaniio u tom zatvoru, knez Krapotkin, priča ovako: Tu je Petar I. mtičio i sopstvenom rukom ubio svoga sina Aleksiju; tu je bila zatvorena kneginja larakanova, i to u ćeliji, koja se prilikom jednc poplave toliko napunila vodom, da su pacovi skakali na nju, kako se ne bi pođavili; tu je grozni Miinich mučio svoje protivnike. a Katarina II. je iu dala žive saliraniti onc, koji su se protivili iibijstvu njenoga mtiža. Od vremena Petra I. pa kroz 170 godina je povjest tili zidova, što se na pogledu Zimske paIate uzdižu iznad Nevrne površlne, bi!a povjest umorsh'a i mučenja, ili je pričaia o živim sahranjeiiim, koji su bili osuđjeni na laganu smrt ili da polude u samoći svojih tamnili i vlažnih zah’ora. Tu je otpočclo mučeništvo Decembrista, koji su na svojoj zastavi istakli devizu: republika i ukiđanjc spahijskog roblja. Tu su bili zatvoreni pjesnici Rilejev i ševčcnko, Dostojevski, Bakunin, Cerniševski, Pisarev i nntogi drugi najbolji pisci našcg doba. Tu je Karakazov mučea 1 obješen. Iz ziclina maloga dvorišta vise u visini čovjeka teški gvozđeni beočuzi, ođ kojili svaki u tradiciji Petrogradjana nosi čuveno imc onoga, koji jc o njega obješeu. Petropavlovska tvrdjava je spomenik strašnih grozota i nečovješfva tiranije. MALO SALE. Sta čeka novu Irancusku vladu? Treba samo pročitati debelo štampana slova u imenima ministara. Evo: Viviani Vincent Violette David Kiement Bouigeois Painleve Thomas Thyery Malvy Lacaze

čeka ju dakleveliki poraz!

Ritška ravaiacila.

Zašto je napšena carska porodica? (Naročiti brzojav „Beograd. Novina"). Lugano, 26. marta. ,.C o r r i e r a <1 e 11 a S c r a“ javIja: Uapšenje je carske porodice uslijediio stoga, što je car u prkos dane pošiene riječi dopisivao sa caricom pomoćti brojčanilt znakova. Rasgjep u Rusiji. (Naročiti b.zojav „Beogradskih Novina"). i Berlin, 26. marta’. Ovdašnjim listovima javljaju: Letski je narodni odbor u Rigi i Helsingforsu razaslao proglase, kojim traži najširu autonomiju za Lete. U Rigi je prošlog utorka došlo do velikih manifestacija za uspostavljenje samostalne letskc republike. Govornici su zahtijcvali đa se odmah raspuste Ietski bataijuni, koji se nalaze na bojištu. — Iz Kijeva i Poltave stižu glasovi o započetom pokretu za samostalnost Ukrajine. U kijevskim je ulicama došlo do bučnih deinoii-

stracija.. Pjevaie su se narodne pjesme i vikalo „Dolje sa moskovskim ropstvorn! - ' — Isto tako vlada međju socijalistićkim prvacinta uvjerenje, da pokret za autonomnom kavkaskom republikom siln o n a p r e d u j e. t ? Kraj toga raste svc više nepovjerenje radnika prama novoj vladi i ako ova nastoji, da se prikaže što je više moguće demokratskija, što dokazuje ovaj slučaj: Kad je vellki knez Mihajlo zatražio zuscbni voz, odgovorila mu je vlaila kao svakom rtiskom gradjaninu, faK i Mihajlu Romanovti svako pravo na zasebni voz. Kb. I.ugano, 26. inaita. „Corriere ticlla Sera“ javlja: Ćint se, do se za Fstlandiju sprema amonomija. Stanovništvo je Estlandije u tu svrhti poslalo n Petrograd svoje delegate. 1 stanovnišlvo Kurlandiie započelo je agitacijoin ti svrhu, da se isliodi autonemija. , Zakfetva vjerjtosti novoj vfadi. Kb. Lugano, 26. maria. Kako agencija „Stefani" javlja, ger.cral Russki poiožio je sa sebi podredjenim četama zakletvu vjemosti novoj vladi. To je obećao učiniti zapovjednik kavkaskc vojske, general Judrence (?). Ratni je ministar otputovao na front. Privrepiena je vlada dozvolila caru, da smije čitati novine. < -

Zagonetka na zapadnom frontu. (Naročiti brzojav „Beograd. Novina‘0. .. Lugano, 2G. marta. Ratni dopisnik B a r s i n i javlja sa zapadnog fronta: Od Nijemaca ostavljeni tercn takav je, da se oreko njega goifovo ne može proiaz.ti. Jedva što su Englczi i Australei zaposjeli Bapaume, započeli su Nijemcl sa bombardovanjem grada. Sada u Papaunm "dada mrtva tišina, samo ovdje-ondje padne koji metak i? njemačkih tešlih toix>va, a niko ne zna otkuda. I'ontak« m a s a j e i z g u b 1 j c n.

iPdzlv m pretpMii! ! Od 1. aprifa ot^očšnje ncva mje! sćčna kso i tromjesečna pi'etpiata!

Umoljavamo, da istu biagcvremeno obnovite, da u dostavljanju naših novina ne bi nastaio prekidanje." Pri obnavljanju pletplate, upozoruje se na nove cijene koje su slijedeće: PretpSata: u Beograđu i u krajevima zaposjcdmitim od c. i kr. Cetaza »• ®ietc «kKMijr'K bojnu i etapnu poštu. . . K 2 - — K 6’u Beogradu sa dosiavom u kuću „ 2‘50 . 7 50 u Hrvatskoj-Slavcniji, Bosni-Hercegovini 1 Dalmaciji . . . K 2'60 K 7 80 u ostalim krajcvima Austro-ugarskc ntonarhijc K 3-— K S’u inoslranstvu , 4'50 . 13'50 Kod plaćanja imade se tafna adresa žšftfco navesti. Kod preselivanja a naročito kod promjene poljne pošte, nužno je, da se osim tačne rs@t?e arfrese takodje i predjašnja adresa navede. Administraclja ..BEOfinHDSRIH NGVINr t!. Pošta Beograd.

IzvjeStavamo srodnike 1 prijateljc, da ćemo nažcnt dragom pokojntku, t Bimitrllu 1 JouoiiDiiiću blvSem trgovcu dtvaU polu-godlinjt pomen, u ćctvriak 29, marta, u 10 časova prije podne, u crkvl na novom groblju. • Ožalošćena supruga, Evgcrttja Jovanović sa djccom i ostalom rodblnom. 29919

Svom mllom I dobrom ccu, ujaku i dedi f AntORUfl H. Eoglćeulću predsjedniku drž. savjeta u pcnzijl davaćemo polu-godfšnjl parastos u srljcdu 28. marta u 11 saliati u Vaanescnskoj crkvi. Ožaloifcne: kćt, Jclena M. Marinović; sestrtčlns Stana M. Bogstinćevlć; unuke: Natalija, Jnlka i Jellia DJ. Stanojcvlć. 2990<»

Izvještavam srodnikc i prijateljc, d3 jc moj dobri i mlli sin jedinac, brat, žurak i ujak

i-to Ćirković

bcogradski trgovac umro i sahranjen 18. fcbruara 1917. Svome miiom 1 dragom pokojniku davaćcmo čctrdescto-dnevnl pomen u utorak 27. ov. mjes. u 11 sail prlje podne u Sabomoj crkvl. Beograd 26. marta 1917. g. 29916 Neutješni: matl, Milica; sestrc: Dantca, Jeta 1 Ljubica; zetovi: Ignjat Bajloni 1 Dr. Mlleta Novakovlć; sestrlći i »cstrtćtnc.

Izvještavam svoje srodnike i piijatelje, da je nioj jedini brat t Nllon OMulć premintio marta injeseca 1917. godine. 26. Marta 1917. god. Beograd. Danica Milosava Jovanovića, 29923 drogeriste .Guslar",