Beogradske novine

Strana 2. Njemačko topaištvo na zapadnoin fron<u. (NaroCiti brzojav »Pcogradskih Novina«;, Haag, 25. aprila. U fevjoataju ,,Daily Chronicle“ sa zajmlivog frćflta veli se: Sto je ovogoJišnjc prodiranje naših francu6kih četa skopčano » većiin teškoćama i žrtvama, nije uzrok samo kakvoća zcmljišta ili u okolnosti što frJjjemci avaku stopu napuštenog zemljišta Uobro poznaju a to je dobro jpouziJaiiom gadjanju neprijateljske artilje|ije —- nego i u torne, što jc neprijatoljska artiljerija sama po scbi postala mnogo |ača i što je ovogodišnja vatra neprijai ieljsfca mnogo snažnija, naročito u francu»kom frontnom ottejeku. Vehka je razlika tomedju prošie i ove godine 11 a Sommi. Francuska štampa zahtjeva pomoć od — Cadorne! '(Karočiti brzojav „Beogradskili Novina') Ber«, 25. aprila. Pa-riški listovi zahtijevaju liitiio oj ICado-rne, da protivnika oštriie napad»e, kako bi Njemačka bila prirnoraua, <ta sa zapadnog fronta povnče veee dijclove vojske pretna Italiji. To je stvar»a usiuga, koju bi lialija, u času, kad Kusiia ne raspolaže sa svojoin punom s-nagom, trebala da uka/e svom saiVezniku, koji se nalazi pred vrlo teškim zadatkomNečovječan francuski naciii ratoranja. Kb. Beriin, 25. aprila. NVoiffov ured javlja: Prilikom cdbitog iuriša na St. puentin 13. aprila Francu/i sti zadržali d\ a sata njeinačke rovove «i svojini rukama. Kacl su ponovo osvojili novove, Nijemci su našli svu posadu zajedno sa ranjenima, koji su biii ostavljeni, poubijanu na previjalištu. Nadjen je živ e.aino jedan Nijemac, koji je bio ranjen revolverskim metkom. On je izjavio, da je jeđan francuski časnik pre.d sam upad Nijemaca isjralio iz ncjxisredne blizine revoiverske metkc na ranjenike. 1 zarobijepici, kod kojih sti na.Jjeni kasajrski noževi, piiznaju, da im je narcdjeno, da poubiiaju sve ranjenike i zarobljenike.

Još o konferenciii čefuornos sporazuma u Sauoui. (Naročiti bi'zojav „Beograd. Novina"). Ženeva, 25. apriia 1 pored sve obazrivosii, kojom pariška štampa govori o konferenciji Ribotia, Sonnina i Bosellia u gradiću St. Jean de Maurienne, ipak se iz nje jasuo vidi, da je veliki dio dugih konferencija bio posvečen otklanjaju poiiiucenosti, koja je u na-jnovije vrijeme vl'a'dala u odnosima izmedju Itaiije prema Francuskoj i Engleskoj. O tome piše ,,Matin“: U buduće ne če višc biti nikakvih diplomatskih i vojničkih nesuglasica u pogledu zajednićkih akcija. Pretresane su sve interesne sfere, naročito one o Sređozemnom moru i istoku. Bilo je opširnog govora i o pokretu za mir, koji je potekao iz Beča i koji je zalivatio Skan'dinaviju. Ustupci Italiji na račun Srbije i Grčke. (Naročiti brzojav „Beograd. Novina“). Žencva, 25. aprila. O konferenciji četvornog sporaztima u St. Jean de Maurienne, u kojoj su učcstvovali Lloyd Georges, Ribot, Boseili i Sonnino, piše ,,Temps“: Ođltika četvornog sporazuma, da se rat produži do konaene pobjede, ostajc ne-

Amerlčkl orljaški dućani. Velike prodaje trgovine razvile su se udobnim i važnim faktorom u modcr^ nom privfednom životu. Rekbi da su te ogromne zgradc najprije nikle tt Parisu, pa da su sc onda daljc razvile u Sjedinjeniin Đržavatna do skrajnih granica inogučnosti, a danas su se već toJiko razmahale, da nenia osrednjeg a većeg grada, koji ne bi imao svojn veliktt prodaju trgovine, a koji put i više no jednu. Kad čovjek promatra one velike pariske dučane, razabire odmah, da je fo sasfavljeno od neko’iko poiedinih dućana i odjelenja, koja su poslije u jedno sklopljena i skupa srasla. Tim dučanhna oskudijeva „veliki potez": osim toga može im se mnogo štošta zabaviti i što sc tiče reda i što se tiče pristalosti. Medju najprve dučane tnogu se svrstati njemački veliki dućani, i obzirom na ukus i obzirom na spoljašnju pojavu, a visoko stoje takodjer i š*o se tiče izvrsnosti njiltove tr^ovine i što se tiče reda i organizaciie. Sto sc pak tiče prosiranog razmjera, tu Amerika nosi barjak. U New-Yorku ima dva dućana, za koje se yeli, da sh najvcči na svijetu: jedan pripada Wanamakcru i naiazi se u prvoj gradskoi ulici, u nedoglednoj Brod\vay; drttgi pripada društvu Siegel-CooperDžinovski dućau Siegel-Coopcr potroši na godinu konopea za pakete... pogodite koliko? ... 42 milijuna nogu!! Pajiir. šfo se u tom dućanu na godinu potroŠi za samo oinotavanje paketa mogao bi prekriti jrovršinu od 40 miliitma četvornih nogu!! l inte se tu istroši u pisanju 2000 Irtara na godinu, a pera 55.000 komada! Kad bi se skupa sa-

Cetvrtak pokolebana. Italija je dobiia znatno ustupke na račun Srbijo 1 Grčke, a za to su Talijani morali obećati skori početak svoje ofenzive, jer Rusi za veći napad nisu gposobni i ne mogu potpomoći ofenzivu englesko-frajicuske vojske. Kako „L’Oeuvre" i ,,Journ.al“ »lagovješćuju, donijeti su i cdiučni' fcaključci o sudbini Grčke. Trenutno je postignut sporazum u tonie, da se fcralj Konstantin zbaci i da se ustanovigrčkarepubtika s Venizelosom n a č e 1 u. U poliritkim krugovima se mnogo govoii pi tome, što Izvolski nije učestvovao u konferenciji, kad su u savjetovanju učestvovali jrostanici Barrere i Salvago Raggi.

Akcljo zo mlr. Slom ratnog biesnjja, (Naročiti brzojav. „Bcogtadsfcih Novina"). Basel, 25. niarta. Jako pada u oči, što francuska cenzura ne sprječava više pisanje, kojim se povoljnim načinom govori o pitanju mira. Tako pariski list „Bonnet Rouge“ pozđravlja javne izjave ruske, njemaćkc i austro-ugarsfce vlađe kao zuak o slomu ratnog bjesni!a. U jeđnom dijelu socijalističke štampe veli se, da austro-ugarska i njemačka izjava, upućena na adresu Rusije, vrijedt da se uzme u pretres.

P 011S k 8. Poljaci za svojti samoslahiosh Kb. Varšavri, 25. aprila. Na zboru, koji je prekjuče sazvao klttb pristalica poljskc samostalne države, a na kome je prisiistvovalo više orl 1000 lica, podnio je član državnog savjeta Stagnicki izvještaj o pozivu vrbovanja za jioijsku vojsku, o kome je donio odluku državni savjet. U vezi vs time, zbor jc svojom odhikom odobrio riješenje poljske vlade o njeliom držanju prema pozivu ruske privremene vlade, kojom ona o d r i č e r u s k o j u s t a v c t v o r n o j s k ti pš t i n i pr a v o, d a s e m i j e Š a u s t v a r i nezavisne p o i j s k c d rž a v e i n j e n e g r a n i c e. Zbor je radosno pozdravio izvješfaj o predstojećem pozivu državnog savjcta za vrbovanje i zahtjevao je, d a s e š t o p r i j e i z vrbovanja pr e d j e » p r i s i 1 ii o r e k r u t o v a n j e.

tieželjen! šost. J a v n o m n i j e n j e E n g 1 e s k e p r o t i v boravka carskih rusk i h supruga u E n g I e s. k o j. (Naročiti b zojav „Beogradskih Novina“). Bcč, 25. apriia, Kao što je već favljeno, bivši ruski car žeiio bi, da odc iz Rusije i da se nastani u Engleskoj, gdje mu je, kako se javilo, engleski kraj.j Gjorgje ponudio poslije rata jedan od svojih dvorova. Ta misao, kako sc Javlja „Političkoj Konespondenciji“, niie povoljno primijena u engleskom jaivnoin mnijenju. O tome se najoitvorenije izražava ,,Truth“; on piše: Piranje, gdje će se u biiskom vremenu nastaniti Nikola Romanov, teško je, jer se može pređpostaviti, da ga u Rusiji ne trpe. Aii i izvan Rusije imade malo- zemalja, gdje bi on, pod sadanjim okolnostima bio rađo primljen. Engleska je uvijek važila kao „Eldorado" za prognanc kraljeve, ali s našeg gledišta ona tc- u ovom siučaju ne može biti. U Rusiji bivšu caricu vjerovatno s puno

Beogradske NotIm razloga smatrajn, da je prema Njemačkoj prijateljski naklonjeua 1 da je središnja tačka prema Njemačkoj prij teljskili uticaja. Ma kuda ona oitišla, ta će je sumnja pratiti. Ona i njen muž rodjaci su kralja Ojorgja i kad bi došli u Englesku, ne bi iz društva mogli biti isključeni. S druge strane u interesu engleske kraljevske porodice ne bi žeIjeli saobraćaj s njima. Prijatelji britanske monarhije vjerovatno bi s velikom uznemirenošću posmatrali takav saobraćaj za vrijeme rafca. Koliko bi se kralj Ojorgje prema svirmie rodjaku i osjećao gostoprimijlv, u ovom slučaju on ne može zadovoljiti svoje osjećaje. Mi se nadamo, da će se to dostaviti njegovom otmjenom rodjaku, ako ne bi imao toliko „takta", da to sam uvidi.

5 r {h a. Predstojcće prisilne miere protivu Grčke. (Naročiti brzojav »Bcogradskih Novina«; Ženeva, 25. aprila. ,,P e t i t P a r i s i e n“ izjavJjuje, da se krali Konsftahtin mora odmah najkraćim putem pozvati, da tako zvanoj gradjanskoj straži, koja je Zamijenila ukinuti pričuvni savez, izjavi svoje nepovjerenje, i to na nesuinnjiv način, jer je svakako moguće d'a ona može doves-ti Sarraiiovu vojsku u nezgodan položaj. Ne htjedne li krajj to učiniti, onda neka posljedice sebi pripiše. Ovaj članak Iista, koji Ribot-u vrlo blisko stoji, priprema javnost na nove prisiine mjere četvornog sporazuma, koje su već, kako izgleda, utvrdili Ribot, Lloyd Georges i Sonnino. I ostala francuska štampa govori o sličnim koracima prema kraiju Konstantinu. Tajna naredba francuske vlade, da se uapsi kralj Konstantin. CNaročiti brzojav „Beograđskib Novina'*.) Amsterdam, 25. aprila. Prema jednoj ionđonskoj vijesti general S a r r a i i ima u rukama tajnu naredbu francuske vlade, da uapsi grčkog kralja i da ga infcernira u Francuskoj, čim bi dobio dokaze o roj&lističkim intrigama protiv sporazumnih siia. Engieska štafirpa protiv kralja Kortstaiiuna. iiio jon Kb. Rotterdam, 25. aprila. ,,M a n c h e s t e r G ti a r d i a n“ piše po ,,Nieu\ve Courant“-u: Kako se stvtari sad razvijaju, postoji opasnost, u.i se rat svrSi, aok kraij Konstantin još sjedi na prijestoiju. On je tiranin i on bi gonio svoje venizelističke protivnike, čim ne bi više imao da se roji od četa sporazumnih sila. List traži đa se ukine zabrana prrifiV! širenja poiitičke sfere moći Venizžkriove i pozdravlia objavu članova parianrtenta, da će po toj stvari povesti razgovor u donjem 'domu. Rtisija prema Grčkoj. Kb. Amsterdam, 25. aprila. „A 11 g e m e e n H a n d e 1 s b 1 a d“ donosi petrogradsku vijest dopisnika ,,D a i 1 y T e I e g r a p h a", prema kojoj se u petrograđskim političkirn krugovitna s-ve više pojačava želja«, da se prekinu odnosi s grčkim kraljem Konstantinom. saac^i'iEa

26. apriia 1917. Ameriho u rotaT OdJazak grofa Tarnovskog iz Amerlke. (Naročiti brzojav, „Beogradskih Novina") 2eneva, 25. aprila Kako pariški ,,J o i: r n a 1“ javlja, austro-ugarski poslanik u Washingtonu grof Tarnovski krenuće na put za Beč u toku ove nedjelje. Grof Tarnovski dobio je slobodan propust. Ustanak na jugolstoku Brazilije. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina 1 ') Bern, 25. aprila. ,,L e J o u r n a 1“ dobio je iz Montevidea brzojav, prema kome se ustanak na jugoistoku Biazilije opasno šili. Radnieki savezi izvijestili su vladu, dase uslučajurata radnici ne će boriti. Vlada bi boljc uradila, kad bi se pobrinula da besjiosleno radničko stanovništvo dobije zarade, nego li da izaziva nepriiateljstva. Mtiogi bjegunci stižu iz jugoistočnih provincija, gdje se vođe žestoke borbe izmedju ustaša i lojalista. Bordeaux — amerićka moruarička baza. Kb. Bern, 25. aprila. ,,M a t i n“ javlja iz B o r d e a u x a: Gradska uprava primiia je dnevni red, prema kome sc vlada jroziva, da Sjedinjenim Državama jionudi pristanište Bordeauxa zajedno sa predpristanišitima, kako bi Sjedinjene Države za svoju trgovinsku mornaricu imale dovoijnu bazu u Francuskoj. BrHanska misija u Washingtonu. (Naročiti brzojav „Beograd. Novina“.) Waishington, 25. aprila. B a 1 f o u r je danas prije podne posjetio ministarstvo spoljnih poslova, pa je zatim otišao u „bijelu kuću“, gdje ga je primio Wiison.

Rusko reuoiucilu. Propaganda protiv rata. Kb. Rotterdam, 25. aprila. ,,N i e u w e C o u r a n t“ prenosi brzojav ,,DaiIy Newsa“ iz Petrograda od 23. o. mj., po kome se iza ruskog fronfca, naročito u sjeverozapadnim gubernijama Besarabije, Podolije i Volinije protura mnoštvo proiragandističke književnosti. Nebrojeni agiitiajtori, većinom u uniformi, idu od seia u selo i nagovai'aju seijake protiv rata. Ako ova propaganda bude imala uspjeha, onda Iako mogu nastari nemiri iza fronta, koji bi utjecali i na vojsku na fronftu. Protivrevofuciia u Besarabiji. (Naročitl brzojav „Beogradskih Novina f ‘.) Mfinchen, 25. aprila. Kal\o talijanski listovi iz Petrograda javljaju, buknula je jrrotivrevolucija u guberniji Besarabije. Revoiucija je upravljena protiv današnje vfade. Majska proslava u Rusiji. (Naročitl brzojav „Beogradskih Novtaa“.J Petrograd, 25. aprila. Petlrogradski brzojavni ured javlja: Savjet je radnički'n i vojničkih izasianika riješio, da se u cijeioj Rusiji proslavi 1. maj po novont kalendaru, dakle jx) starom 18. apriia. Toga dana se u cijeloj zemlji očekiiju velike, do sad još nevidjene radničke manifestacije. Da se ne bi ni za jedan. dan napustili radovi, koji su za voisku potrebni, radnici su riiešili, đa mjesto 1. maja rade u nedjelju 29. aprila.

On je priknzao u veoma opsežnom historijatu, kako je hrvatski jezik jx>stao stužben u hnatskim uređima i nastavan u hr\'atskim školama. Iz toga intoresantnoga predavanja jrriopćujemo i mi neke najmarkantnije podafke: Tijekom stoljeća gospodovao je u Hrvatskoj latinski jezik; u sabcmma i županijsicim S'kupšrinama, na sudu i u gradjanskoj i crkvenoj upravi. Svi su se predmeti u giinnazijama i akademiji predava!i isključivo latinskim jezikom, koji je onda bio i u idrugim zeinljania nastavni jezik. Prvi udarac latinskomu jeziku za,dao je u HrVatskoj kralj Josip II. On je izdao 6. tnaja 1784. naredbu, po kojoj će ž>vi njeitiaćki jezik zamijentii mrtai iatinski. Po smrti Josipa II. sastao se 12. maja 1790. u Ziagrebu hrvatski sabor, koji je mjesto njemačkoga jezika opet uveo u život stari latinski jezik. Godine 1832. napisao je Janko grof Drašković jx>!itičku brošuru „Disertacija ib'ti razgovor danovan jroklisarom“ (nimcijima). U toj brošuri upućuje Drašković Hrvate, neka se ugledaju na primjer Magjara, pa neka uvedu naroini hrvatski jezik u sve urede i škoie. Ovu ideju prigrliše hrvatski djaci, koji su se vratili iz tudjine, a na čelu im dr. Ljuidevrt Gaj. Hrvateki su jrreporoditelji neumorno širili narcdnu kleju, te st\arali hr\’atske prosvjetne zavode. Time se hrvatska javnost predobila za narodni jezik, te je sabor u Zngrebu 23. oktobra god. 1847. jcdnoglosno primio Kukuljevićev predlog', da se hrvatski jezik uvede u školo kao nastavnh a u ureide kao shižbeni jezik. Taj je zaključak oživotvoren u proijeću god. 1848., prenida je kraljevu potvidu stekao tek 7. aprila goid. 1850. Hrvatski je sabor 10. avgusta god. 1861. stvorio poseban zakon, kojim se u svc urede i škole uvodi hrvateici jezik.

Brej 113. Belgijska I amerićka niisija u Petrugradu. (Naročiti braojav »Beogrsdskth Novliia«; 2eneva, 25. apriia. Bclgijski lninistar Vandervefd e otputavaće, kako ,,Matin“ javija, uskoro u Petrograd. — Na čelu američke misije, koja putuje u Rusiju, nalazi »e državni tajnik Elihu Root.

NJemotko. Sjednica giavnog odbora Reichsiuga. Kb. Bcrlin, 25. aprila. Glavni odbor R e i e h s t a g a pretresao je vojni budžet- U početku sjednice dao je ministar ratta povjerljiva obavještenja o borbama na zapadnom frontu, hvalio je iunaštvo četa i nagiasio je dtižnost, da se i dalie dobavlja materijal i druge dopune. S pogledcm na đobro raspoloženje četa, koje sti se vrlo dobro borile, izrazio je ministar puno pouzdanje, da ofenziva udruženih r:-“»tivnika ne će postiči svoje svrhe. N j e m a č k a s t v a r m e d j u t i m dobro stoii.

Heosraničenl podmornitki rot. Vjerovatna propast nekih euglcskih razorača* (Naročiti brzojav „Beograd. Novina"). Bascl, 25. apr.'Ia. Prema privatnoj vijesti vlada u Lonđonu od nekoliko dana zabrinutost zbog sudbine četiri razorača, koji su u kanalu Tliemse vršili službu, a o kojiina se već četrnaest datia ništa ne čiiie. Mtdjutim je admiraliiet već javio, da je jedan razorač torpedovan, no opšte je mišljenje, da su i ostala tri izgubljena. Polopljeni brodovi. Kb. Amsterđara, 25- aprila. U brodarskim krugovima se rnisli, da je parobrod ,,C h a r 1 o i s“, koji pripađa „American Pefrol Coinpagny“, potonuo i da otl »jega nije ništa spašeno.

Itolljo. Izoiiranje Italije. Kb. Lugaao, 25. apriJa. ,,C o r r i e r e d ell a S e r a“ žali se, šfco u hiostranstvu možda i vjeruju u moć ltaJije, ali eamo vrlo malo u njezirt karakter. Ziagušljiva atmosfera nepovjerenja (otkružuje odasvnd Italiju. Naročito je neniila vijest, koju javlja, kako u sjevernoj Anierici ocjenjuju Itahju. FtaKj« ide na susrct jx»tpunom izoliranju.

Ensiesko i kolonlie. Ograničavanje potrošnje životnih namirnica. Kb. Bern, 25. aprila. Ma da je pitanje o ishrani posutlo vrlo ozbiljno, ministarsfcvo za ishranu, kako engleski listovi javljaju, nije naklonjeno, da po primjeru Njemačke uvede obročne karte za životne namirnice, već se za sađ još uvijek pridržava srstema djelintično obveznog, djelimično dobrovoljnog ograničavanja u pcitrošnji živofnih naniirnica, aii zato se ipak, kako ,,Times“ javlja, ministarstvo bavi mišlju, da r>o predlogu zdravstvencg zavoda uvede obročnu knjigu, u koju bi se upisivale ko(ičine potrošenili životnih namirnico. (Naročiti braojav »Beograđskih Novlna«/, Kb. Bem, 25. aprila. Povodoin žalbi, što se životne namfrnice svakog' dana sve više ograničavaju, piše ,,Tiines“: Samo oni Ijudi, koji po mogu da poime, kakav ozbiljan položaj može nastati na trgu životnih namirnica, mogu kritikovati izdavante takvih naro.dbi. Položaj je posljednjih ne,d jeIja postaomnogo kritičniji. Svijet ne treba kXa očekuje jjoboljšanjo u postojećim ograničenjima, nego naprotiv mnogo oštrija naredjenja. Da bi se dokazao, da dosadašnja ograničenja nisu loliko teška bila, list razlaže o njima ovako: 1.) Pšenica se mora samleti do 81®/o' i mora se najmanje s 10°/o jiorniješaii s drugim brašnom. 2.) Hljeb so može tek fioslije 12 sati, pošto se ispeče, prodavati. 3.) Izrada jx>gača i Likog peciva je zabranjena. 4.) Ztabranjena je upotreba pšenice, raži i kukuruza, osim za državne svrhc i čovječiju hranu. 5.) U klubovima i gostionicama može jedno lioc debiti dnevno najviše osam und hljeba, 2 unco brašna, 12 unri mesa i 0.7 trnci šećera, jjoslije podne izmedju 3 i 6 sati najviše 2 unce peciv«. Osim toga se nadjeljno u\ode jedan bezmesni dan i 5 danajbez krurnpira. U prto vatnim doinovima se ograničava nedjdjna potrošnja hljeba na 4, m< sa na 2V» • šećera na */s cngktske funle na svaku glavu. Odstup lorda Carsona. (Naročiti brzojav „Beograd. Novina"). Bern, 25. aprila. ,,T e m p s“ javlja od 19. o. m., da će prvi lord admiraliteta C a r s o n uskoro odstupitiProduženje poslaničkih mandata. Kb. London, 25. apriia Goniji dom je primio zakcn. kojim se produžuju poislanički mandati.

staviie u duijimi sve eiektrične žice, koje se u dućanu nalaze i koje mu služc za clrtevni život, dobili bismo duljinu od 1000 kilonietara! Dtićanske uspinjače prevale tt jedan ,,dan“ put od 100 kilometara. U Siegel-Cooperovom dućanu zaposleno je 7000 (sedain hiljada) namještenika, a u Wanamakerovom 5000Ti Ijudi rade od S sati uiutro do 5 sati po podne. Od subote u podne, pa do pouedjeljka u ujuiro, uba su dućana zatvovena. Ljeti radni su satovi ponešto veči. Što se tiče namješteničkih plaća, to je najniža plaća jedne ženske 7 doiara na sedmicu (35 kruna). Vjcšta prodavačica obično zasluži 15 dolara na sedmicu (300 K na mjescc). Muški namieštenici plaćeni su od 260 do 350 kruna mjesečno. Odatle se vidi, da nijesu američki namještenici tako visoko plaćeni, ka*o što se priča, što osobito izbija, kad se uznic u obzir, da je živoi u Americi mnogo skupiji no u Evropi. Ako mlado djevojčc, koje je tck svršiio školu, hoče da iđe kao namještenik u takav dućan, ne će trebati mnogo vremena da se viežba. Odmali je otpreme u naročitu školu- Takovu iednu školu ima svako odjelenje tib dućana. Nekoliko iskusnih i osobito izućcnih postarijih namješienika uvodi poeetnice u sve tajne dućana. Tu one nauče, kako če iznijeti robu pred kupca. kako će mu je preporučHi, kako će sastaviti račun itd. Psihoiogija Amerićanke, kao ! mušterije, sasvim je druga no kod našib žena, pa onai, koji prodaje, ireba da to dobro znade. Američanka biva ne će da je niko tiska, da nešto kupi. Sasvim protivno od Pariskinje, kao što nam je i Zoia opisuje, Amcričanka ne će nikad kupiti ni vlše ni ncšto drugo. no što je htjela. kad je ušia u dttćan. Kad joi do-

liesu kuči paket, u što je zamotana roba, tađ ga obićno ona santa otvori, da vidi robu; pa ako joj se više ne. svidja, tad zahtjeva iii da joj đadu drugtt ili da joj vraite pare. Prenm tome možemo donekle sebi predočiti, koji je to ogromni teret za američke đućane ta sama izmijena kupljene robe. Američanka je kao imišteriia uopče i nervozna i hirovitija od naših žena- To znadtt dobro upravnici velikth dućana, pa puštaju Američankama slobodne rtike, jer bi inače izgubili mušterije. Trgovina, što je prodavaju antcrički dućani, što se tiče dobrote, zaostaje, općenito zboreči, za našoin trgovinom; ali je zato i za koje 33 procenta još i skuplja. U Wanamakera kupuie bolja publika, a u Siegel-Coopera sitnija. N.ioj itnponira pompozna orijaška j'dača u engiesko-arapskom siilu. Orlginalna je i praktična novost u SiegelCooperovom dućanu čitav rcd od šest sasvim praznih soba, aii sagovima zasirtih. Dodje li u dttčan Američanin i Američanka, koji če se brzo vjenčati, pa hoće da kupe pokučanstvo za svoje "‘Inijezdo, tad dućanski namještenici postavljaju željettc smvari n ono šest soba, pa ih onda pcniiću s jednog mjesta na drugo ili iz jedne sobe u drugu, kako god i koliko ged ptita to kupac želi. Na taj način vjerenici mogu da skroje potpuni plan, kako će svoju kuću urediti. Sl.

noli poDnms. Borba za hrvatski iezik. 20. je o. m. predavao prof. rfr. Rudotf Horvat u zagrebačfcom Gospojinsfcom khibit ,,o borbi za hrvatski jeziit“.