Beogradske novine

Petak

Beogradske NotIbo

Strana 2. Biiljarski socijali»(e n« stockholmskom kongresir. Kb. Sofi.ia, 20. apiila. Ohjc bugarski! socijaljstičfco atr«nke, biiime unificiraiia i HHHljunarcrtiia, rojišile su (!a uzinu uecšća u stockholmskom konj<r«?sii. Svaka će stranka posfati po tri socijalisk* u Stockhohn. •

Rusho rcuolutijo. Ratui ciljevi uove Rusije. (Naroč'iii bnojav iiicogr.-dskih Nevlna«; Stockh'olm, 36. aprila. Kako ,,Rječ“ iz pouzdauog izvora saznaje, u skmom Oe vieineun izaći nc-v# objava o ratnim eiijevima Rusije. Ovom će se objavom naizad sa svim jasno iznijeti ratni ciljevi i potpuna će se đopuniti mnnttest privremene vladc od 6. I 10. aprila. Vjcrovaino je, da će pvivremena vlada nekiiu ntaćiitom, u za sad još neodredjenont oblikn. zauzeti stanovište prema posređnoj ponudi sveđišiiih vlasti za mir. fzgjeda đa v!adu na ovai Korak primorat a neprekidni pritisak radnika. Zd daitašnii položai privreniene vlade ie od veiikog znaćaia izreka Cajdzea, koju jc izgovorio izaslanstvu kijevskog vojnićkog odbora. On je k’ekao: „Privremena je vlada kmij, koji koJa iz bfata izviaći. Ne smijcmo ga ntć'i, da se ne bi ućudio, a nemamo ni interesa da mu rađ otežamo. !>i*gi.ni 1 *tr-;de> su n naštm rttfensna'*, [ Vwni tzasjanicj z* rai. Kb. Mrnsk, 26. apriia. I > tfanašnjoj sjeđnici kongresa izaslanika svifi tia zapadnom frontn s:oječih čefa izjasuK) se niz govornika za apv)f t «iHu nužnost ofenzfvnog ratničkog pređnzeća. Onf su reklf: Ofenzivovn ćeiiio pobijediti umdrašnje' neprijatefje a fako' rsto i spoljne ncprijatetie. Po zakfjučkit debate irttvrdio je predsjednik km>gresa f da u toku debaie apsofutno nijesu pale riječi „dkdje s ra{cnn“. bonošćnje rezofucije odloženo je za večernjit sjednicuSudbfrta carskfli supniga. (Haročiti brzojav „Beograd. Novina“.) Ženeva, 25. aprila. ,,P e t i t J o u r n a 1“ jaivlja fz Petrogrado: Ministar pravde završio je istragu protiv carskilt suprtiga. Ustavotvormi skupitdna, kad se bnde saslafa, fzreći če presudu md carskim štfpfuzittia. Sirenje jevrejskog pokreta. (Naročiti brzojav „Beograd. Novina“). Haag, 25. aprifa. Jevrejski dopisni ured javlja iz Petrograđa, da se jevrejski pckret širi po cijeloj Rusiji. Mnogi reakcijonami i antiscmitski listovi su pvestalli da izlaze. Sve antisemitske dernonstracije vlada ngnSuje. Poležsl Bfi ZfifiHfMfil feoiišiil. Tafijanski izvještaii o borbatna tia zapađnom front«. Kb. Lugano, 25. aprila. Tafijanski izvještaji o fcorbama na zapadnom ivontu gfase vr!o potmulo. Prema „Corriere della Sera“ Englezi su u borfcama kod Arrasa ncočekivano stckli iskustva, da su na njeinačkoj strani nagomilane mnogobrojne nc-ve baterije i bezbrojne tnašinske puške u svim inogućim pofožajima t da vatrom, koja je za Engieze sudbonosna, upravljaju fzabrani strijclui. Njemačka artiljerija je tako tačno izvodila zapornu vatru, da engleska pješdija nije mogla raziikovati grani-

ne Osman Paše i drugili velikana itirsVfh. Sa lica smo koinandiru pročiiali, kako mu ni u slici nije prijamo ovofiko prisustvo izbranih muževa tnrskifi. I)a, nekako, koji od njih, recimo Osman Paša, sidie sa zida i stane živ pred nas — kud bismo se deli nas frojica, bogo inoj?5 Pri toj pomlsli dunusmo složno na lojanu sveću i polegasmo po stofci. Svaki sc umotao u ćebe i šinjel, i predao mislima svojim. Ne potraja dugo, a ona dvojica zahrkaše. Ja ne mogadoli zaspati tako brzo. Prernišfjao sam o svemu, prclazio n sećonju s prečineta na predme’, dok ini ne pade na pamct stari Turčin. koji je ovde sada naš jedini neprijatclj- Sta se sad zbiva u njegovoj duši? Spava li? lli, možda, dok napoljn u studenoj ok'obarskoj nočl logoruiu I'jjauri, pJamti on osvetom i mržnjom?... Afi, kod bl se, nešto, vraiili Turci! Kliknuo bi kruz rešetke „Alah ikber" i poumladjen izleteo iz dragovoljua zatvora- t)vako neče, uz ir.at, pošto nas mrzi. Zašto? Mi nc damo da skapa od gladi, delimo hlcb s njim, nije nam inrzak. Zašto se onđa krije od nas?... E :o je ono što treba razumeti i — oprostiti: ti mc, djauri»e, jcsi pobedio; nisi rdjav, vidim; ali tc ipak ne marini, jer ja sain jučc bio ovde isto, što si danas tl — gospodar'... U tofiii trenutku poče komandir Stnmenko glasno da jcči i bunca- Moje se inisli usled toga rašrtrkaše. Ne stigoli •la im ponovo uhvatim vezu, jer me je san uskoro savladao. Držim da nisam dugo spavao, kad

ce izmediu zaporne vatre svojih i neprijateijskiii baterija, te se u močvarnom zemljištu, razrivenom granatama, nije u opšte mogla ni razvijatl. U mimgo slučajeva je ona prosto brisana frontafnom i bočuom vatrom. List uposorujo iia to, da se nikakve stvarne pohjede ne mogu očekivati tt otvorenoj horbi. Nijemct s« sad bez otpora postigli položaje, protiv kojih Engtezima i Francuzima ništa više ne preostaje. nego da vrše neprekiđan pritisak. Predstojeća promjena francuske osnove za itftpadaj. (Naroeiti brzojav „Beogradskili N ? ovitia‘‘) Ztirich, 25. aprila. ,,'Corriere d e 11 a S e r a.“ javIja iz Pariza: Vojuicki krugovi uvieravaju, da če irancuske ofenzivne borbc biti završene več kraiem apriia; prošiogodišnja ofenziva je trajala tri mjeseea. U Havru je zakijttčena promjena asneve za napadaj. Sitise vijesii. Kb. Berlin, 26. a,)ril;t. Wolf fov uređ javlja: 2-t. ov. ruj. itspješoo is' našoKi vatrom gadjan jefi.m neprijati'ijslii „podinorski k>vac“. Tcpniekom vatrom uništen je jedan nenrijat 'ijski haugar kod Nienporia. Jtjemfičkfi. Geiterzf-pakov,uk Faickeuhausen iiovl gnberncr Belgiie. Kb. Beriin, 26. apriia. Cencrai piešaštva barun Falckenhausen, dos^dainii zapovjeduik šeste vcjsk«?, imenovan je tiz jednovremeno junapregljenje z.a generaf-pttkovntka novim guvernerom BcTgije. Bethmanii-Hoiisveg prodv štrajkača. Kb. Bcriiu, 26. aprila. Državni kancelar ph B e t !i m a n nH o 11 \v e g uptrtio je okružnicu njemačkim vladama, u kojoj naziva izđajicama onc osobe, koje nagavaraju na štrajk radnike rarne industrije, jcr iz poiCaje i iza leđja napadaju njemačku vojsku, koja se bori za opslanak njeimčke države. Kaneefar poziva savezničke vla'de da preduzmu rnjere, kako bi takve osobe isknsRe svu ostrinu zak'ona. SrčKn Pročest grčke viađe protiv francuskšh nasllja. Kb. Bcrn, 25. apriia. Kako je ,3 u n d“ sa grčke dfplomatske strane izvješten, grčka vlađa je kođ zastupnika sporazumnih sila uložiia energičan protest zbog ncčuvenog samovdjnog postupka zapovjeđnika francuskih četa prema kraijevskim činovnicima, poslanicima i gradjanima na Zanteu, koji su prerna pisinenoj nafedbi francuskog zapovjednika prenijeti u Kylini na Peiopones, a jeđncvremeno im je zabranjeno đa se vrate na Zante, dok se Francuzi na ostrvu nalaze. Grčki kraij Konstantiii — uapšen? (Naroeiti brzojav „Beograd. Novina"). Bern, 25. aprila, ,,N e u c K o r r e s p o n d e n z“ javija: U Parizu se upcrno održava vijest, dajegrčki kralj Konstantin napšen. Vijest još nije potvrćjena.

me najedflnput trže iz sna oćajan, paklen krik: ■— Turci! evo Turci! Prodjoše mc žmarci od glave do peie. Seđoh na sto i napipaii do sebe Mihailovića. Onako bunovan. on me grčevito steže ofcema rukania, pitajući isprekidaito; — Šta je?,. Sta se desilo?... Turcl!... Gde je komnndlr? U sobi jc bio tnrak, gušći od grobnoga. Behu spuštene zavese- Ja djipih i kresnuh paiidrvce. — Jeste li pri sebi? Što dajete znak? — reče ml komandlr, cepteči kraj prozora. — Turci!... Zar ne čujete? Mora da su se vratili ili nas opkoiili. Spolja se orilo udaljcno „Ura! ura!“ i groktanje pušuka, najpro pojcdinačno, zatim plotunsko. Mi zaustavismo disanje, npravo — dah je sam zastao u nflma! Opasnost je bila očigledna. Turci su, bez suinnje, zašli za ledia našoj vojsci, porazili je i uputili se Srbiji. Usput sit naišli i na pozadinu. Jadni ovi Ijuđi dole! Imaju svega dvaestak pušaka. Poklaće ih kao jaganjee. Šta ii ćemo sad nas trojica? lz kasarne tek ne smemo ni za živu glavu izaći. Najbolje je sakriti se negde, pa kad lcgne prva bura, da se predamo. Ne ostaje nam nišita drugo- U ostajom, Turci su plemeniti i postupaju sa zarobljcnicima čovečno. Iicz prctliodna dogovora, šljubljeni, išunjasmo na prstima u prostranak liodnik, da odatle potražimo — tavanske basamake! Tamo ćemo biti najsi-

27. apriia 1917.

Ipornuntne siie medjo tobotn. Trgovina sa zemijama izmed.ki EnRieske ) Rnsije. Dcmen ti petrogradske v l a d c. (Naročiti brzojav „Bcogradskiit Novina“) Petrograđ, 25. apriia Petrogrnđski brzojavni urcd javlja: Skandinavska štampa donijela je vijest', o tobožnjim pregovoritna izmcdiu Rusije i Engleske, prema kojoj bi cijela Livlanđija, Esdandija, ostrva Dagd i Oesd, kao i jcdan dio AtamN skih ostrva posiužili kao jainstvo za novi zajam. Ministarstvo pobija oćN lučno tu vijesr kao zlonamjernu izrnišljoiinu. Amerike u retu. Suđbina tijetnačkih i austro-ngarskih brodova u Aiflerici. Kb. AVa-sIiingčon, 25. aprila. (Reutcr). KoRgresu je podnijtt zakonski predlog, kojim se pređsjednik ovlašćuje, da mcže primiti internirane brođove onih zematja, s kojima Sjeđinjem? Države ratuju. Prema ođređbama zakonskog predloga brodarski itređ inože njemačke, austrijske i ngarske brođove dati pod zakup ili ih sam upotrebiti za pfoviđbu. Pravo svogtne će se utvrđiti poslije rata. Neobično prctjerivanje cijena životnim liamimčcania. Kb. Rotterđam, 26. aprila. Prema opisivanjit rngteskiii putniia, koji su nedavBo prispjeh iz Loniona « Rotterdam, otpočefo je o:> vremcnar stupanja Ainerike u rat neobično pretjerivanje cijena životnirn naminticama. Uzrok toraa nalazi s e U ogrornnern rragomiiavanjrr robe u pojedinrm pristanišnim gTađovrma i vclikiui žcijezničkim srctHštkna Amerike. U InđjanopoKsu stoje pitni vagonr u dužiiii od ■ ’ oiiko kiJomctsra, jer saobraćaj prcma . .rku ide vrio sporo. U Chicagu ne znajrt šfa da rađe s grcfno nagomilanim životniru naniirnicama, da bi ih sačuvaii O'l štete. Kako jo prenos željeznicom nemoguć, došlo se na misao, (đa se koliko je višc tnoguće prenesc preko Michiganskog jezera do kanadskiii željeznica, odakie će se Otpraviti u Ouecfoećk i Evropu. U kanađska pristaništa posLiti 'su talrjanski i {rancuski bi'odovi, da s^ 1 m^ovare životnim namirnicama. Prema !$k.;. 2 uiia pomenutili putnika engk-ski tJ'govrniki trugovi ne vjeraiu nmcgo u sposobnost američke ffote, a bdće vcć i « trme zaciovoijni, ako američka flota u nekoliko zaštitr trgoviffrsk? put na Atlantskom o&sanu protiru njetnačfeih podmornica. RMtronlten! pođmernlčkt ret Potopfj^iii brodovi. Kb. Amstetdfem, 25. aprifa. Holaudski bi'žojkvni ured javtIja: Holanđski parobrođ ,,MinsterdaI“, natovaren mješovitom robom, na putu iz Hula za Hardingen, tornedovan je u ponedjeljak u noći 45 mifja sjerverozapadiio ođ Dixmutđenai. Posada se iskrcala u Dixmuidemi, Njemačka lefiiica zapiijenifa norveški brod. Kb. Berlin, 26. aprila. \Volffov ured javija: 23. ov. mj. poslije podne srela je joina od našili pomorsluh ietilica u Sjovernom moru norvešku ladju ,,Royal“ (688) tona sa tovarom gr.idje, te je iskrcavši na njemu jedan |dio svoje posađe brod zaplijenila. Brođ je na to pođ zapovjrrdništvom posadd njemačke lefilice Otpfoviia u jednu njemaŠcu Iuku.

Franaiska. Napadaji na fraocusku viadu. Z b o g p i t a n j a i s b r a n e. Kb. Bern, 26. apri)a. Lanas se fraiicuska štampa najvišc interesuje privrednim pitanjima. Listovt vrlo oštro govor« protiv vla le i sažaljevajtt proiivurjcčne odluke i prenagljenost, kojom je vlada postupila u innogiin piRnjima, kao i nedavno u pitanju mesa. Priznaje se, da se vfarfa natazi u teškom poJožajn. Ali joj to iio trcba da smeta sla dodjc do odluke, koja bi se morala brzo osjetiii, Hervć piše: Mislilo se, da će oni, koji su Brianda oborili, pKxl izgovoroni da nije hio dovoljno radin i okretan, primiti vladu s puncm vrećorn ecihika. Ali se nikađ do s^Ja nije vidilo toliko ncodlučnosti t toKkih pohrtanskili odluka, iao s^Ja. Clemenceau pišo isfo tako ostro: Kabinet ie za o\x> kratko vrijeme svoga bitisanja izdao nebrojcno nareilaba, ali nije uspjeo, đa ih i izvede. CJenrenceau zahtijeva ođ Painlevea više djdatnosrt. Ne želi rJa vladi smeia svojorn kritikom, afi traži i ždr više uspjcha.

•ntteKa I kolonlie. Etigkski Bdinovi pod državttloi ttadzoroia. (NaročtU brzojav „Beegrađsklb Koviaa".) Haag, 25. aprila. Iz Loudona javfjaju : Engfeska je vfada rijcšifa, da od 3f). apriia stavi pcd đržavni nađzor sve miioove brašna, da bi sama mogla vršrti podijdu brašna i mješati pšcnično brašno s ve_ko!ičinom kuknruza i ječma. LtDozdravljaju ovu mjcrtt sa za’ljstvom, jeF svijet, i pored svili izjava, ne će da shvati ozbiljnost stanja i ne sluti, kolika je u istini velika nestašica Iiljcba. Prijeđlozi za unapredjerije proizvoda pšentce. Kb. Rotterdam, 26. aprila. ,Nie u we Courant“ javlja iz Loftdona: Pređsjcdnik poijoprjvrednog odjeljenja Botharo podnio je Jučc u donjem domu zakonski prijedfog o proizvodnji pšenice. Prema tomc prijedlogu imala bi se proizvodnja domače pšenice unapređiti na taj način, što bi se farnterirna zajamčila najniža cijcna pšenice i zobi za šest godina. Dalje bi se imale da utvrde najniže nadnice za Ijuđe, žene i mladiće, koji bi bili poljoprivredom zaposfeni. Ovom i drugim rnjerama hoće se, đa potaknu farmeri kako bi utrine preivorili u oranice. Bothero žeii, da se osam milijuna acresa više nego do«ađa zasiju žitom, a za to će biti potrebno 250.000 novili radnika, —; I Runciwan je u imc svojih Jiberalnih } drugova ošfcro kritikovao taj predlog. On je rekao, da bf jedina posljedica zajamčene najniže cijene bila ta, što bi cljetta hljebu za vrijeme rata skočifa. Nije vjerovatno, da bl ss veća površina poorala, nego li što je običho, jer to spriječava oskudica u radnoj snazi.

gurnije sklonjeni, jer teško će se kogod setiti, da i tamo zaviri. Morali smo ipak priiialiti Iojanicu, dok smo uza strme stepenice izbauijafi na tavan. Tu sirto, ispod jedne badže, ščućurili se i osluškivali. Ti su nam trcnutci izgieđali čitava večnost. Na posletku se cdozđo čuo potmuli šnm, zveckanje vojničkih ču>turica i porcijica, dozivanje. Iz dućančcta komitinog, čas po, dope ijujukanje i dobruje zvuci pesme. Kroz bađžu prodirašc beličasta svetIost i hlađnoća. Ja promolih glavu-.. Istiok beše zarudeo, nebo došlo sasvim ljubičasto, bez ijcdne zvezde. Sa.mo su izbleđeli mesec i zornjača stajalf na njemu. Počelo se rasvitali. U daljini se protezao drum i đosta jasnc raspoznavali polomljeni 1 oboreni telcgrafski direci. Na brežuljcinia su isparavale jutrenje tmgle, a iza njih, duž iiorizonta, dogorevafa zapaljena sćla. Cco Jcgor se već izbudio. Jedni su odlazili na česmu, drug] vraćali; vrzmali se cko šarora, skupljali u gomilice, prjpravljaH eigarete i trupkaii, da bi zagrejaii noge. Lavež napuštcnili turskih kerova ispunjavaše vazduh.-. ...Dole saznađosmo da je jedna komitska četa, koja po okolini hvafa odmeUiute Arnaute, navrnula u Biljač i cclu noć šenlučila iz piišaka. Nas trojica se zarekosmo tada, da svoju bruku ne pričamo nfkom. Ali šta to vredi? Ja se, evo, osećam još uvek posramljen sam prefd sofoom.

»• Neučestvovanje Itafije u ofenzivl (Naročiti brzojav sBcogradsi.iii NovinaO Lugano, 25. aprila. Milanski i rimski listovi donose suglasna mišijenja, upučena na adresu Francuske, koja potvrđjuje, da je Italiji, zbog naročitih frontnih prilika, nemoguče učestvovati u opštoj ofenzivi. Rfl! U Rfi

Ruska pojačanja na rumunjskom frontu. (Na ročitl brzoiav „Beozrađskib Novlna“.) Haag, 25. aprila. „Handelsb Iad“ javlja iz Petrograda: Mnogobrojna rusika pojačanja otišla sti na rumunjski front sa zastavama, na kojima je na rurnunjskom i ruskom jeziku bilo ispisano „Naprijed u pobjedu!“ i ,,Za opšti mir“.

ŠfifijcfiRkfi.

Uzne.’iiirenosf zbog ograničcnja amcričkog Izvoza. Kb. Bern, 26. apriia. Svajcarski listovi javljaju, da je u Svajcarskoj rrastala uznemirenoss. zbcg pretnje Amerike, da se ograniči uvoz u neutralne zemfje, koie graniče sa sređišnjim vlastima. Svajcarska ne misli da demooiliše. Kb. Bern, 26. aprila. Po ,,T a g b I a t t“-u odgovorio je general W i 1! e na pitianje saradnika jcdnog žcnevskog lista, da li je moguće da se demobiliše švajcarska vojska, kako bi se otkloniia oskudica u poljoprivrednim radnicima, ovo: ,,Mi ne vjeruiemo u napadaj bik> s koje strane; ali prilikom vojnih pokreta dešavaju se iznenadjenja i dogadjaji, koji se ne mogu predviditi, a to je dovoljno, da na sve budemo spremni- Biio bi besmisleno, kad bi nas danas kakav dogadjaj zatekao nesprcnme“.

■ Broj 114. Hdjnoufie &rzejBvae vijKiL Sastanak danskog i švcdskog kralja. Kb. StockhoJm, 25. aprila. Svedska brzojavna agencija javIja: Svedski jc kralj dao u čast svoga gosta svečani ručak. Govori, koji su izntijenjeni na toin ručku, bili su prožeti osječajima iskrenog prijateijstva. Svedski kralj Gustav rekao jc: Prtjateljstvo izmedju Svcdske i Danske narcčito je tiragocjcno u ovint teškim vremenima, koje sad preživfjujemo. Podižem čašu u zdravije moga dragog prijatelja i rodjaka, kraija Danske Kristijana. Danski k> kraij zabiagodario i nagiasio je. od koliko jc vciikog značaja za Svedsku i Dansku, naročito u ovim ozbiljnim prilikama, lično prrjateljstvo kraljevo. Krai.i Ferdiuand u ausfro-ugarskoj ratnoj gra!ičkoj Izložni. Kb- Sofija, 26. aprila. Krajj Ferdinanđ pohcdio je dauas poslije podne u pratnji prijestolonasljednika Borisa i princa Cirila austrougajrsku ranriu gmičktt iziožba i ucjavio je svoje pofcptmo zadovofjstvo o bngairstvu i umjetničkoj vrijcdnosti izFožbe. Dozvola objdodanjivanja eatnih izvještaia sredh-ujih vlast) u Fraticuskoi. (Naročitl brioiav „Beosrađskih Novina".) Zurich, 25. aprila. „T a gesanzeiger" javlja iz Parrza: Ministarstvo ie dozvoISo, da sc u francuskim listovima mogu objavijivati niemački i austro-ugarski ratni izvješiaji, Koiifereucija ministara sjeveruih evropskih država. Kb. Zurich, 26. aprila. ..Neue Zuricher Zeitung“ javlja, da će se oko pofovine maja sastati konjercnciia minisftara sjevernih evropskih đržava. Beigijski ntinistar Wandervelde puttije k StockhoimKb. Stockholm, 26. apriia. „Soziaiufmo!craten“ saznajc iz najbolieg iz\ora, đa će prcdsjednik „Iaternacionale“, belgijsfci ministar Emile Wande rvetfi’p- sfcorih riana prispjeti u Stockhohn.

Iz đenašnje Srblje. RAD BECGRADSKOG OPŠTINSKOG (VAROSKOG) ODBORA od 7. oktofcra đo 31. decetnbra 1915. g. III. Pomaganje je staine i ratoni stvorene siro-tinje bio najteži problem varoškog odbora. Očajni vapaj siromašnih rafničkib porođica, koje je bivši beograđski mjesni odbor ostavio bez ikakve pomoći već i u mjesecu septembrui ako je za tu svrhu primio novac od srpskog ministarstva za unutrašnje poslove — nafagao je varoškora odboru da neođložno pomaže svojirn bijednim ostavljenim sugradjanima. Već 10- oktobra morao je varoški odbor davati u ime pomoći bijedriim porodicama đvije d/o pet kilograma brašna. Da bi se konstatovao broj nevofjmb, pristupilo se cdmah popisu broja onih porodica, kojinia je javna pomoč bila jedinl izvor za održanje njihove egzistence. Ustanovljeno je sirothijsko odjefenje s pet rejoua, preko kojih se do 20. oktobra prijavilo za javmi pomoć 4325 porodica sa ukupuo 903o članova. Znajući varoški odbor da toHkom broju sirotinje ne možc pomoći sam, umoiio je za hitnn pomoć c. i k. vladtt Austro-Ugarske monarhije. Do 2. novembra prijavile sti se za pomoć već 5692 porodice s ukupno 13-607 članova i to 2259 porodica s jeđnirn članom, 1384 porodica s po dva člana, 769 porodica s po tri člana, 604 porodicc s po četiri člana, 320 porodica s po pet članova, 151 porodica s po šest čla-nova, 101 porodica s po sedam č!anova, 43 porodice s po osam čianova, 14 porodica s po devet članova i tri porođice s po desct ćlanova. Kad se uzme u obzir, da je koncem oktobra ukupni broj beogradskiii stanovnika iznosio 15.000 duša, onda dolazimo do značajnoga rezultata, da se od svega broja beogradskog stanovništva z a pomoč nije prijavilo samo n j i h 1400 Hi 9.3% . Pomaganc su porodice pripadale svim staležima. Od činovničkog je sflalcža pomagano u oktobru 258 porodica, u novembru 272 porodice, a u decembru 295 porodica, ili prosjječno 9.4% od ukupnog broja pomaganih. porodica. Odnosno trgovaca stoji tai broj ovako: u oktobru je pomagano 280, u novembru 292, a u decembru 310 ili prosječno 9.8% od ukupnog broja pomaganih porodica. RazumHivo je, da je zanatlijski i radnički stalež trebao najveće pomoči. Od z;matlijskiii porodica pomagano je najmanje ti mjesecu noivembru i to 707 porodica, a najviše u mjesecu oktobru i to 750 porodica ili 26.2% od ukupnog broja pomaganili porodica; — dcrit je radničkih porodica pomagano: u oktubru 1574, u novembru 1721, a « decembru 1840 porodica iii 58.2% od ukupuog broja pomaganih porodica.