Beogradske novine

Subota

28. aprila 1917.

Strana 2.

Baosratltke Norta*

Rosko reoolacilo. Prcd novom iziavom pctroaradske vla(ie u pogledii ciileva sadanicga ra(a. Kb. Putrograd, 27, aprila, Privremcna vlada sprcma s^la jednu jiotu, koju namjcrava jjoslati saveznim si* lama, a kojom će opširno razložiti svojo Ktanovištc u pogledu pttanja i cilja sndanjcg rata a u saglasnosti sa izjavom, koju jn privremcna vlada već u toni piianj'u objavila. Ruska štampa o pitaiiju inira. (Naročiti brzoj'av „Beograd. Novina"). Stockholm, 27. aprila. Rttska štampa bavi se pitanjem o miru i ratu. ,,R i j e č“ zamjera, što sredjšnje .vlasti nisu iznijele nikakve stvarne uslovc za mir. — ,,R u s k a J a V o 1 j a“ istiee, da sada duh Stfirmerov u Rusiii ponovo oživijuje, i da vrši propagandu za Njemačku. „ N o v o j e V r c in j a “ napada Lcnina i izjavljujc, da jc oit došao u Ruslju da utirc put Njemačkoj. „ R a b o č a j a G a z e t a “, Hst koji stoji biizu vojnlčkom i radničkom savjetu, pridružuje se pokretu za mir i preporučuje, da se u cijeloj Rusiji priredc javne maniiestaeije za mir i da se stupi u pregovore sa saveznicima, kako bi se što prije mogli postaviti zajednički uslovi za mir. Aijliukovljev bijes n« njemačkn sociialnu demokraciju. Z b o g n j e n i h n a s t o j a n j a z a m i r. Kb. Petrograd, 27. aprila. Govoreći o rezoluciji kontrolnog odbora njetnačkc socijalne demokracije, Miljukovljeva ,,Rječ“ žestoko napada njemačku socijal-demokraciju. Biio bi iz osnova pogrješno, vcli list, kad bi se značaj revolucije precijetiio. Njemačka demokracija je ođobrila nedostojna nasilja, koja su izvršeua nad Srbijom i cinično gaženje neutralne Belgije, a nije protestovala protiv razoravanja LŠwena, potapanja Lusitanije, nasilnog proganjanja stanovništva sjeverne Francuskc i sistematskog niučenja ruskili zarobljenika. Sva prošlost njemačke socijal-demokracije dovodi u sumnju njelio današaije držanje, koie teži, da uivrdi jednakost miroljubivili težnji ruske i ujemačke socijal-demokracije, uporedo sa poluzvaničnim uvjeravanjima Njeniačke i Austro-Ugarske o iednakosti njihovih programa sa programom privremene vlade, sa svriiom, da Rusiju pridobiju za zaključenje zasebnog mira> — (Akcija njemačkih socijalniii dcmokratia niora đobro da uspijeva, kad se Miljukov ovako ljuti! Op. Ur-). Bemonstraciie protiv Amerike u Peti’ograda. (Naročiti brzuiav „Beograd. Novina".) Kopenhagen, 27. aprila. Prema jednom petrogradskom brzojavu, u Petrogradu je masa svijeta priredila dcmonstracije p r o t i v Amerike. Voiska na bojuoin poiju i u po/adhii protiv krainjih socijalista i petrogradskog garnizona. Kb. Bern, 27- aprila. ,,T e m p s“ javlja iz Petrograda: jVojska na bojnom poiju i čete u pozadini ne će više da se pokoravaju zabiudama radnika i petrogradskog garpizona. Oni su riješili, da sa svoje stra-

ne grupišu, pa da otpočnu akciju protivu krajnjih socijalista. Opšta konferencija svih kotarskih zastupnika radničkog i vojničkog savjeta viječačc o tom 10. maja u Petrogradu. Moskovski industrijski kongres protiv aneksija. (Naročltt brzoiav „Beogradsliili Novlua 1 *.) Frankfurt, 27. aprjila. „Frankfurtt'r Zeitung“ javlja iz Stockhohna: „Utro Rosij“ javlja, da su na moskovskoin trgovačko-indiijstrijskom kongresu pretresani uslovi za niir. jedau je govornik rckao: ,,Mi no trebanio ni Carigrad ni Daridancle. Mir sa aneksijania bio bi samo uzrok novom ratu“.

lieoiranitenl podmorničkl nt. Katastrofaiue posijedice ueosrnničcuog jKKimoruičkog rata u Engleskoj. Kb. Rotterdain, 27. aprila. „Nieu\ve Courant“ javlja iz Londona: U jdonjem doinu je lord Devonport upozorio na to, da se sa životnim namirnicama mora štediti, inačo se inora uvesti izdavanje hljeba na obroke. Ova opomena » danas objavljeni broj torp».iJovanih brodova, koji je jako skočio, izazvao je jdubok utisak. „Times*' traži da se oirnah uvedu jtrisiini obrock H u r t prcvistavlja u ,,Daiiy Telegraphu" položaj kao stvarno opasan. Za hitne polrcbo u životnim namirnicania i sirovinama Engleske rasjDOlaže sa 1500 velikih brodova. Qd ovili je samo do 19. februara uništeno 130 to- i vara. Ako se gradjenjo brodova u Engleskoj L Amcrici no ubr/a što je moguće viče, cr.da prijeti vclika katastrof Središni ratni oiđbor se izjasnio da se odmah uvcdu prisilni obroci. Opet no\a ujemačka ,,Md\ve“ »a djeiu. (Naročiti brzojav »Heogradskiii Novice<0 Rotterdam, 27. aprila. ,,M a t i n“ javlja: Casnici i posada od četiri francuska broda, koje je potopila lijetnačka potnoćna krsrarica, prispjeli su u Bresit, gdje su izjavili, da je krstarica produžila svoju djclatnost i da je potopifa 12 brodova. Napadaj engleskih poinorskih letiiica na njcmaćke torpednjače. Kb. London, 27. aprila. Admiralitet javlja: Britanske pomorske letiiice napale su 23. o. m. pet miJja daleko od beigijske obalc, pet njemačkih torpednjača. Jedna je torpednjača pogodjcna. M i s 1 i s e, da je potonula. S večeri su zapažene četiri torpednjače prl njiiiovu povratku u Zeebrfigge. Na gornju vijest engleskog admiraliteta primječuje Woiffov ured: 23. o. mj. u 5 sati poslije pcdne 5 ueprijateljskih borbenih letilica napale su bez i k a k v o g u s p j e h a nekoliko naših tiransportniii brodova pred flandrijskom obalorn. Nije bilo nikiakve štete a ni gu» bitaka u Ijudima. Naše su borbene letilice, koje su se odmali digle na cdbranu, protjerale neprijateljske letilice.

fliistro-UitinKii Imendan Njezinog Veličanstva. Kb. Beč, 27. aprila. -Povodom današnjega imendana Njezinog Veličanstva carice i kraljice Z i t e delokupna štampa daje izraza radosti, da možc opet pozdraviti vladarku na prijcstolju. Listovi ukazuju na rađ Njezinog Veličanstva za siromahe i bolesnike a naročito za djecu i voj-

Rdierlnsko Ijulisv u piitu. Jednu od naivećih inalerinskili Ijubavi pružaju nam ptice. Mcdju pticama ima najdivnijih primjera materinske Ijubavi. Ljubav je ia istrajna i milostiva bez ikaKve^ koristi, bez zle voije i nestrpljenja. Životinja je u nekom obziru naprednija od čovjeka; u živofinje što je dobro, ostaje ilobro; ne kvari se, ne postaje goreJma ptica, koje žive samo Ua ljube. Sa ljubavi su kitnjaste i šarenc; sa ijubavi pjevaju umilj’ato, sa Ijubavi su onako vješte u zidanju i pletenju; sa ljubavi su odvažne i lukave. U ptica bira ženka, gđje će da svije gnijezdo, pribira i rasporedjuje gradljiku za gnijezdo. — To je najbolji dokaz, da je u ptica matcrinska Uubav življa, lio u ma koje druke životiuje. Zcnka gradi one lake, lijepe građjevine. koje su Ualiko raznolike oblikom svodim, da ih je milo r>ogleda.tt Ljubav materinska goni ženku, da postane umjotnik u gradjeniu gnijezda. Njezin je posao, da leže jaja i u prvom svom ppzivu ne pokazuje ona prost prirodan nagou, jer ga vrši sa osjcćajem, odvažuo i izdržljivo. Odavno su prirodnjaci opazili. da je materinska ljubav silna u ptica- Dejachambre piše o njoj ovo: ,,U sisara je maitterinska ijubav trenutna i ne da se ni sravniti sa ljubaviju u ptica. Ljubav tu sudite po onoj vrijednoći, koioni ptice grade gnijezda, po izdržljitvositi kojom legu jaja, po brizl, kojom tvoju pilad hnane, čuvaju i poučavaju.

Sudite je iio vrisku i po snazi, kojom se opiru prema svakome, koji im napada na gnijezdo. Ta materinska Uubav pokazuje se naročito u ova tri momenta — onda kad ptioe grade sebi gnijezdo, kad legu jaja i kad se brinu za svoju pilad. Ptičino je gnijezdo samo ljepuškasta kojijevka, koja valja da ugadja materinskoi sujeti; ono je njoj umjetnički stvor, koga gradi ljubaviju od sveg srca i duše; — ono je ptici tiho skionišite, u kojem će blagovati, u kojem će izroditi i podići svoj narod. Biva da će i mati čovjekova, jog prije nego što rodi da kupi svomc djetenčetu koljevku; da će mu spremiti bijelu pelenicu i povojnicu njegovu —» ali ovu koljevku, gdje će da počiva čeđo materino, nije mu majka gradila sama. Ptica pak sama građi cijcio gnijezdo svojc. A čime ga gradi? U lije nema šapa kao u krtine m oštrih zuba — ojezin je sav »iat kljun i nogaMichelet veli: „Ptici Je »!aH tijelo njeno. Grudima pritiskuje i raesi matorijal, dokle god ga ne dotjera^ da bude onakav, kao što želi. Nema alata, kojim bi zaokružila svoje gnijezdo, nego ga ziaokružuje svojim tijelom. vrti se 1 okreće se po niemu sve dotle, dok ga ne načini obio. Dakle ptica gradi sebi kuću sama sobom, svojlm radom, svojcm mukom. Koliko puta mora da je prftiskuje grudlma! Svaku slamku, koju je rada da povije, datjeruje po hlljadu puta — zacijdo da joj u tom poslu kašto 1 srce zadršće 4 *.

nike, koji Ona vrŠi u tišlni, ali neumorno, te joj za to izriču srdačnu zaiivainost. Naš narod i naša vojska osjeća, da opet ima dobru ma.'ku, koja je osvojila sva srca. Konfercncija grofa CzernlUa s linancijskim i lndusfrijskiiu krugoVjtnaKb. Beč, 27. aprila. ,,N e u e F r e Le P r e s s e“ javlja: Ministar spoljuih poslova groi C z e rn i n konfcrisao je >juče s prestavnicima austrijskih i ugarskih finahcijskih i industirijskih krugova.

Enileska i koionlje. Rascjcp u iužuo-afričkoj Uniji. (Naročltl brzojav „Beczradskth Novtna".) Basel, 27- aprila. ,,B aselerAIIgemeinePressd i e n s t“ saznaie iz Joliannisburga, da j e došlodo rascjepa u južn o a f r i č k o j U n i j i. General Herk z o g je izjavio, da južui Afrikanci n ein a j u u z r o k a d a d a 1 j e p r o I i j ev a j u s v o j u k r v, d a b I s e T u r c i istjcrali iz Carigrada a da na n j i h o v o m j e s t o t a m o z a v 1 ad a j u R u s i. Generul H e r t z o g uživa visoki ugied u većcm dijelu stanovništva. Irsko pitanje. Kb. Anist«rdam, 27, aprila, Kako „Allgenieen Haudelsbladet‘ iz LoiifJona javlja, ,,Times“ je dobio veliki bioj izjava od poznatih aniclričkih iičnosti, koje tražo da se što prije dovedo u red irsko pitanje. \Vitson vjemje, da bi stišavanje irske prepirke vrlo povoljno uticalo ina raspoloženjo arncričkiii gradjana, koji su irskog porijekia. Loši izgledi za žetvu. Kb- Bern, 27. aprila, Poljoprivredni dopisuik ,,TI m e s“-a veli u jednom vrio pcsimističkom izvještaju o žetvenim izgledima Engleske ovako: Još se nc može da procijeni šteta, koju jo pretrpjela iduća žetva zbog nepovoljnog vremena; ali ona je svakako vrlo ozbHjuali S proijetuim radovima zakasuilo še k-ab nikad do sad. Ozimica, posijana ranri.'manje je stradala, aii u toliko više ona, zasijana u novembru. Znatan dio usjeva propao je sasvim. Poijoprivirednici mcdjutim manje su zabrinuti zbog zakasnjelosti u obradi zemljišta, nego zbog napuštenosti zemljišta od dvije do tri godiue na ovamo.

Amerfka n ratu. VVifsou osniva nove republike. Jevrejska republikau Paiestiiii. (Naročiti brzojcv „Beogradskih Novina") Haag, 27. apriia. Waslvingtonski dopisnik ,,Dai!y Ne\vs“-a javlja o Wikor. voj jiamjeri, !da Ičej jon jprepiložiti ustanovu jcvr-.'jvkc republikc u onom dijelu Palestine, koji Lugleri busdu osvojili Amerika će priznaii suverenstvo Engleske nad Egiptom. Daije jo dopisnik saznao, (đa američko ministarstvo spoljnih poslova nije protivno proiivai ustanove gičke repubhke, kojoj bi, ako bi se žeiiio, Vcnizclos bio predsjednik. Gnijezđo je, bilo ono veliko ili nmleno, uvijek briga materina. Sa te je inaterinske ljubavi ženka zidar, krojač, vajar i sitirugar. Lasta zid-a i lijepi vještije od čovjeka. U istočnim zcmljama imade jedaia vrsta ševe, koja sašiva kljunom list za lisf, pa u tu korpicu nosi jaja- Drozd gradi ralcb lijepo gnijezdo, đa izgleda kao čašica od lale, te u nju sitosi svoja itiodra i pjegava iaja. Vuga objesi svoje gnijezdo o vrbovu granu i opustl ga na niže, te joj povjetarac ljulja kao dadilia pilad njezinu. Sve te lijepe, solidne i finc gradjeviue — sve su te u ptslce djelo materino. U riba, lcoje grade guijezdo; u. p. u grgeča gradi ga uvijek inužjak — on ga gnadi, on bira i mjesto gdje će da ga sagradi. U ptica bira uvijek ženka mjesto, gdje će da sagradi gnijezdo i čudo, kako ga oprezno bira i pazi da nije vjetrovima na udarcu. Bilo da je gnijezdo svijeno o drvetu na grani, bilo da je u šušnjarku na zemlji, bilo čb je u pijesku, bilo da je u rupi od truloga debla, bilo pak u kakvoj staroj zidini ili da se ljuljuška gdje o kojoj vitoj grančici, ili da piiva kao čunić po vodi — uvijeif mu je ženka izabrala i dala takav položaj, da su joj piiad u njemu mirua, da ih je fcko hraniti. Ptioe, kojoj su pilad slabunjava, te ne mogu kad se prokljuve da stanu na svoje noge — te pitSce smještaju svoja gnijezda na drveta, na stene ili u opšte na uzvišena mjesta- Ome ptice, kojima su pllad žlva l okrelna. čim izmile tz Jajeta, te so gnuezde nisko u šušnjaru fU bllzu vodo

iz danainje Srbije.

RAD BEOGRADSKOG OPSTINSKOG (VAROSKOG) ODBORA

Od 7. oktobra do 31. deccmbra 1915. g. IV. Odniah nakon što jc izvršeu popis stanovništva, naredjeno je o t v a r anjesvih trgovinaizanatlljs k i li r a d i o n i c a, či.ii su se sopstveuici ili njihovi zastupnici naiaziii u Beogradu. Pri izdavanju uvjerenja za otvaranje novih radnji, varoški je odbor rukovodio princip s 1 o b o d e r a d a. Takva je uvjerenja varoški odbor izdavao takodjer i onim licima, koja sn se selila iz jcdnog stana u drugi, tc kojima se na osnovu sigurnih pođataka ili jemstva potvrdjivalo, da Ii su preseljivane slvari zaista i svojiua dotičnoga lica. U opšte, viaroški jc odbor nastojao, da Beogradu povrati život, trgovinu i saobraćaj. Administrativno odjelenje olpočelo je svojim radom 12. oktobra. Do konca godine 1915- izdato je uvjcrcnja za razne radnje 2197, za selidbe 1327, razna druga uvjerenja 416. Od radiija otvoreno je najviše: bakalskih i kolonijalnih (141), bravarskih (23), bcrbersko-irizerskiii (46), čajdžinskih (26), dellkatesnih (51), gostionica i kafana (153), kuhinja (122), manufakturnih radnja (70), obućairskih radnja (62), piijarskih (186), prodavaonica jestiva t34), prodavaonica kolača (240), prodavaonica dopistiih karata (24), sitničarskih radnja (39), stolarskih radnja (27), radnja šećeruim jiroizvodima (130), taljigaških radina (132), te radnja u kojima su se prođavale razne životne namirnlce (25). Kraj toga je dakako izdaao i uvjerenja za veliki niz ostalih radnja sviju mogućiii vrsti, koje nije potrebno napose isticati. Prosječno je izdato na jedan dan u oktobru 449 uvierenja, u novembru 514, a u decembru 480, a to najbolje pokazuje ogroman rad administrativnog odjelenja i daje najbolju ilustraciju brzog sredjivanja društvenog života u Beogradu. Zbog oskudice liekara varoški je odbor do konca godine 1916. inogao na žalost vrlo malo učinitl što se tiče neposrednog pružanja ljekarske pomoći, a zbog toga uije se moglo pristupiti odmah ni potpunom fonniranju sanitefskog odjelenja. Od bivših srpskih ijekara ostala su u Beogradu samo trojica i to dr. Cira Panić, te dr. Dušan Stojimirovič i dr* B. ZavadjiJ. Dr. Cii'a P a n i ć zadržan je u opš:inskoi službi, te je vršio u opštinskoj ambulanti liječenje sirotinjc, dakako samo u toliko, u koliko je pored stalnoga posla u varoškoj bolnici kao i u bolnici za liječenje zaraznih bolesti mogao imati vremena. U toliko su više pažnje i pomoći pružali beogradskoj sirotinji i ostatom gradjanskom stanovništvu c. i k. v o j n i 1 j e k a r i kao i gore spomenuta dvojica srpskih liječnika Dtišan Stojimirović i B. Zavadjii. Varoški je odbor veliku pažnju posvctio s p r i j e č a v a n j u š i r e n j a zaraznjh bolesti. Zavedena je najstrožija kcMitroIa nad prodajom životnih namirnica; pazilo se na održavanje najveće čistoće u lokalima i radnjama, u kojima je vršena prodaja životnili namirnica, a svaki slučaj zaraznih bolesti odinah jc prijavljcn iizikatu e. i k- policiie, a poslije c. i k. zapovjedliištvu beogradskog sreza i grada Beograda; svaka je oboliela osoba odmali odnescira u boinicu, njen stan je odmah dezinfikovan, a porodica oboljeloga izolirana. C. i k. fizikat ubrzo je uredio i narodno kupatilo ne samo za kupanje, nego i z*a dezinfekciju. Siromašna Jica

Isto tako bira ženka smotreiiC' i materijal, iz koga ćc da sagradi sebi gnijezdo. Ženke, koje izlegu goluždravu piiad, zbrimi se, te im postane gnijezdo meko i toplo. Obično biva, da uzimaju za gnijezdo dvojako gradivo. Jedno grubo j juko, jer tome je posao da drži i podupirc cijelu grailjevinu i tu meće spolja. — Drugo uzimaju ineko i fino, tim posfta.vIjaju gnijezdo. Po ovom pravilu su saigradjcna gnijezda po granama. VeJike pticc uzlmaju krupnije gradivo, no inale ptice. Medju pticama Jaste gradc najvještije svoje gnijezdo. Lasta jo ujedno uzor-mati i Jjuba. Domaćoj Jasti, koja Jijepi svoje gnijczdo pod uašom strehom, pomaže u tom poslu i mužjak; vrijediuo je gledati, kako lasta nježuo tepa i cvrkuće svome pomagaču. — K« zna šta mu obriče? Slatke poijubce ili dobar zalogaj. U polovini maja snese lasia 4 do 6 Jaja i liježe ih samo po dvanajest daua. Kad je vrijeme Mjcpo donosi joj mužjak hranu — ali ako je ružno, vlažno i hladno, mora ženka, da ostavi jaja po nekoliko sati saina, pa da luta i traži što će jesti. Tad se jaja poznije izlegu i bude i sedamnajesti dana, dok pilad izmile iz ljuske. Cim laščad izlete iz guijezda, nosi la&ta još jedarom jaja, ali sad već manje. Nosi po drugi put obično početkom avgusfa, često ova druga pilad toliko zadrže jaste, da ih zateče studena jesen te moi-a da biegaju na jug i da ostave svoje pojetarce — pa Šfa im ć:i Bog! 1 .v '? > * ’ — sa v .

Btoj 115.^ mogla su se tim kupatiloin služiti besplatno, dok je ostaio gradjaustvo ptaćalo samo 20 helera od osobc. Čuvanju zdravlja beogradskog stanovništva bez sumnje je mnogo doprinijelo i reflovno savjesno čišćenje u!ica, obligatno Čišćenje dvorišta i izbacivanje smctišta iz privatuih domova. Nad time je strogu brigu vodilo c. I Vpojicijsko zapovjeđništvo, kao i organP c. i k. zapovjeđništva beogradskog sreza i grada Beograda, te varoškog odbcra. S razloga, što varoški odbor nije raspolagao nikakvom zapregom, a oJ čistačke kolone bivše opšiinskc uprave ostalo je s«rao dvadesetak za rad nesposobnih staraca, kao iz razloga štdj narcčfto u prvim danima varoški ođboc nije hnao dovoJjno iinancijskih srcđstava za ovaj posao, to je riješenjcm c*> I k. zapovjcdnjštva beogradskog srczaJ i grada Bcograđa zavcdcn od 16. no-l vembra obavezaji rad oko čišćenja ulica. Sporednc su uJice Čistili redovnoi sami sopstvenici, dok ?e glavne tilice d«' 15- mjvenibra varoški odbor dao č*stl r .r> po starim čistačima, a poslije su taj po-: sao obavljalc čistačke kolone, koje saj ionnirane iz onih zdraviii i za rad spascbiiih Jica, što su primala pomoć yaroškog odhora a nijesu bila spriječava- 1 na maiom djecom ili boleš.ću u porociici. Svaka jc od tih osoba bila obaveznn, d» dva do tri puta u mjesccu besplatnoi čisti ulice, a kao nagradu za to primala' su ta lica pomoč za sve članove n porodiei. No odmali čiin je varoški odbor dobio na raspoloženje potrebna fircansiiska sredstva, besplatan je rad oko čišćenja uliea ukinut, te se već 1. januara: 1916. namjestio dovoljan broj potrebniitj plaćenili čistača. Na izbacivanju uiičnogi domačcg smetišta radila su 2S2 kol«, koja jc stavilo na raspoloženje c. i k'., zapoviedništvo beogradskog sreza f grada Beograda. £ Uporedo sa osnivanjem osialili potrebnih uTedjenja, varoški je odbor po odobrenju o i k. vojnc vlasti osnovaa odmaii isudsko odjelcnje. Ovo jc odjelcnje do konca^odinc rijcšilo ove poslove: gradjanskih parnica 41, komisijskih konstatov'anja stanja, u kome sit se radnje l stanovi naiazili prilikom povra'rka sopstvenika u Beograd .9, i»i tiupnih krivica 27; obrazovanja masa 7\ potvrda isprava 6; otkaza stanova 19; kopiranje akata 5; naplata raznili >taksa 3; ovlašćcnja z>a upravu imanja 4, I čuvanje kljtičeva u sudu 1. Pošto je upravu nad vodovo^ d o m i k a n a ] i z a c i'j o m preuzelo a svoje ruke c. i k. vojno gradjevinsko odjelenje, tehničko je odjelenje varoškog odbora radilo samo na nužnirrf opravkama raznih opštinskih zgrada; oštečenini ratniin dogadjaji.na. C. I k( vojno gradjevinsko odjelenje preuzelo je takcdjer opravku porušeue kaldrmei’ Varoški je odbor načelno iisvojio sve ranije posfojeće opštinsketak-i s e i uvodio iii postepeno u živo'tL Trošariuska taksa je zavedena ođmah za uvoz robe sa strane, dok ođ seljaka niie uaplačivana sve do početka mjeseca novembra. Visina takse ostala je ona. ist-a, kao Što je propisaua trošarinskone tarifoni. Pijačna i kianična taksa zavcdena je i naplaćivana kao i trošarinska, čim su prjlike dozvolile da se uspostave pijace i ot\'ori klanica. Takse za izdavanje uvjerenja naplaćivale su se fi to za molbu 20 helera, a riješenje 2 krune. Taksa za dozvolu vadjenja pu'tnicai (pasoša) naplaćivana je sa 50 heleraJedina taksa, koja je povećana, bila jei taksa za slobodno đržanje pasa, i to odj četiri dinara na 20 kruna. Ovo je povcćarije talcse učinjeno po naredbi c. i k- ! zapoviedništva beograđskog sreza i grada Beograda i to s toga, što se to smatralo kao uspješne sredstvo za utamanjenje pretjerano velikog broja pasa, koji su se nalaziii u Beogradu i bill opasnosj za zđravlje stanovništva. Kasnije jc ova taksa smanjena na .0 kruna, a u 1916. godiui opet samo na 4 krune. Pošto je naredbom c. i k. vrhovne komamle smanjena vrijednost srpskom novcu, to je varoški odbor, imajuči u vidu da je zaostalo stanovuištvo u Bcogradu najvećim dijelom veoma siromašno i da ima samo srpskog novca, propisao za prodaju namirnica iz prodavnica varoškog odbora privremeiio tako niske cijene, da stanovništvo nije ni u prkos smanjenja vrijednosti srpskog novca bflo oštećivano. Tako je na primjer za jedan kilogram bijela brašna biia odredjena cijena od 75 dinarskih para, po kojoj ie cijeni ovo brašno prodavano i prije evakuacije. Razumije se, varoški odbor ovakvim bi načinom prodaje životnih nainirnica u veliko oštetao svoju kasu, da rekvirirane namirnice nisu precjenjivane 1 isplačivane u srpskoj moneti. Ovako je iziVTŠena i naredba c. i k. vrhovne vojne komande, a nije oštečeno ni stanovništvoi ni kasa varoškog odbora. Ove su cijene dakako vrijedile samo dotie. dok se privredni život u Beogradu nije popravio i dok stanovništvo Beograda nije došlo do austro-ugarskog i njemačkog novca. 8. novembra odredjeu je ovaj cjenovnik za prodaju namirnica na prodavnicama varoškog odbora (računajući po jedan kflogram): bijelo pšenično brašno 75 hele-L