Beogradske novine

Srijeđa

Beogradske Novine

2. maja 1917.

Strane S

Broj 119. To važi i za ribe njwna sro-lne, dok vrijeme za poštcdu ostalih riba traje od 10. aprila do 31. jula. U vodama, u kojima preovladjuje pastrmka, zabranjen je ribilov u opšte od 1. oktobra do 31. januara. Ribe, koje ncinaju propisnu dužinu i!i čiji je lov u izvjesno vrijeme zabranjcn, a uhvate se žive na udicu ili u nircžu, jtnaju se nepovrijedjeiie vratiti u vorfu. § 9. • Ribe, kojesc love po Moravi i ostalim Vodama u unutrašnjosti zvmlje, moraju takodje imati propisanu najmanju duzinu, i <o: kcsega 20 cm : kerura 35 cni. Saran 25 cin. smudj 35 cm. * pastrmka potočna 18 cm. pastrmka rijefna 25 cm. som 35 cm. štuka 25 cm. 1 . ■'* rak 10 cm. Ostale ribo za loV moraju imati najltianju dužinu ci'.l 25 cm. , ! ' -•( § 10. , . * *. Ribu i rakove niogu prodavati samo oni libari, na čijim jo kartaina to naročito zatoilježeno. Izvoz riba i rakova jc za sad zabranjen. Prodavd su obvczani, fJa najprijc podmiro potrebu c. i k. vojske, a preostatak inogu prodavati grajdjanstvu i to saino na za to odrodjenim trgovima jxj utvrIdjenoj cijeni, koju C|d vrcmena na vrijeme bude oJredjivaJo c. i k. redarsiveno zapovjednišh'o u BeogTat'.iu, cdnosno c. i lr. okružiio zapovjedništvo dotičnog' okniga. § 11. Vojne ribarske stanice neće prodavati ribti gradjanstcu. § 12 . Svaki prekršaj ovih odr<3|daba kazniCe se oduzimanjem lovačke karte i pribora kao i globom do 2000 kruna, odnosno ratvoroni do 6 no'Jjeiija, u koliko taj pickr»aj ne povlači za sobom veću kaznu. . § 13. Ova naredba stupa u krijepost od dana pjeziiiog obnarodovanja i njome se uki(flaju dosadašnja privremena naneđjenja o riboiovu.

M l oKollcn. Pnevni kalencžar. Danas jc siijcda, 2. maj, po »larom 19. apri!. Rimokatollci: Atanasije; pravoslavnt: Jovan V’ertliopešč. — Simcc sc radja u 4'13, a zalazl u 7'12. Beogradski orfeum: Predstava za gradjanstvo, početak u 7 sati na veče. Plovidbu izmećju Zemuna i Beogtada danas vrsl c. k. poviaSteno dunavsko paroplovno društvo. Polazalc iz Beogiada u Zemun od 7 satl prije podne do 8 satl na veče svakoga sata o s i m u 10 8. prije podne 1 3 s. poslije podne. Polazak Jz Zcmuna za Beograd od 6 30 u jutio do 7'30 na vc£e svakoga sata osim u 10'30 prijc podnc i 3'30 poslije podne. Kincmatografi: Vojni kino (Koioseum): U 6 sati posiije podne predstava za vojnlkc, a u 8'30 na veče predstava za Casnlke. — C. t kr. gradjanski kino (Paris): Predstava za gradjanslvo. Početak u 6 sati na veče. Časnička i činovnlčka kasina otvorcna je do 12 sati u noći. Posjeta bolesnika u bolnicama: U bolnici .Brčko": od 2—4 sata poslije podne. U bolnici „Briinn“: od 9'30—12 sati prije podnc i cd 2—4 sata poslije pcđne. Da se jave radj prijema novčanih uputnica. Radi prijema novčanih uputnica, po'trebno je da se jave g. dr. Miki P op o v i ć u, sa stanom u Pivarskoj ulici broj 54, od 9—10 prije podne i od 2—3 poslije podne: 1- Aleksandra S i m i ć, zvauičnik poštausko-teiegrafskog odjcienja; 2. Dafiua S t o j k o v i ć, zvanienik poštansko-tclegrafskog odjelcnja;

poslije smrti, pronijela mu se siava po svemu svijetu. Njegova oporuka pobudila je senzaciju, jer je osnovao pet godišnjih ogromnih zaklada u kulturne svrhe. Prva je za najvažnije otkriće na polju fizike, druga za izuin na polju kemije, treća medicine i fizijologije, Čeivrta za najidealnije literarno djelo, a peta za najzasiužnije i najuspješnijc djelo sveopšteg bratstva. Svaka od tih zaklada iznosi godišnje po 140.000 švedskih kruna. Prve četiri podjeljuje švedska akademija, a petu norveški storthing. Nobel je bio naj.vcći protivnik rata, a prvi jubilej njegovog izuma pada evo baš u vrijeme svjetskoga rata. Nadjeua istorijska starina. Sofijski ,,Mir“ javlja, da je tamošnji bugarski muzej dobio na dar za istorijsku zbirku rijetku vrijednu starinu, sabiju-palu iz 17. vijcka. Sablju je našao vojnik Nečko Krotkov kod Iiitolja i uručio folkloris u D. Marfnovu. Duga je 81, a široka 4 cm., izgradjena u onoin kraju, jer su se onakove sablje ko,va!e u Bitolju i Velesu. Na njoj je ovaj mt P‘ s Krčkim slovima, a u narječju tik.veško-bugarskom; „1711 etos maju 24. vac sable e zedena bosul bajraktar na semo vojvoda ot omer šepiiendije mlogo e majki razplakala i mlogo siraci firistenski ostaviia ala saga i mrci ke si vidat kasmetot šro padna vo bulgarska raka i kuim držit neka prait na hristeif iolumi da kradat hristenski kerki i neVesti“. Natpis jiotječe iz god. 1711., no •tarna je sablja kovana sigurno jog u 17.

3. Nikoia S e I a k o v i ć, kondukter pošte; 4. Zorka Savič, telefoniskinja; 5. Milica Stefanovič, telefoniskinja; 6. Angelina S t o j i č e v i ć, poštanski činovnik; 7. Ljubica S i m i e, poštanski činovnik, i 8. Jelena S t o j a n o v i ć, zvaničnik poštansko-telegrafskog odjelenja; Prilikom prijema novca, potrebno je imati uza se redarstvenu legitimaciju- U slučaju, da se ne nalaze u Beogradu, potrebuo je da pošalju svoju tačnu adresu, na koju bi ini se novac mogao poslati. Pomoć za maj. U uredu za potpis činovnika, umirovljenika i umirovljenica, izradjone su priznanice za pomoč za mjesec niaj do broja 1.500, te se iste mogu cđmah dobiti. Priznanice sc izdaju svakoga dana od8do 12sati prije podne. Istoga dana po prijemu priznanice, 'fiakodje prije podne, blagajna c. i k. zapovjedništva mosne brane i grada Beograda isplačuje i pomoćKako prilikom prijema priznanice, tako i prilikom prijema same pomoći na blagajni c. i k. zapovjefdništva mosne brane i grada Beograda, potrebiio je Iniati uza se redarstvenu (žu u) legitiniaciju, radi ustanovljenja indentičnosti. Piemeniti dar. Gospodia Anka B a r i ć, sa stanom u Sabornoj ulici broj 14, poslala je sirotinjskom odjeljenju opštine grada Beograda svotu od 100-:— kru&a, kao svoj priiog za pomaganje beogradske sirotinje. Ovaj lijepi dar plemenite gospodje, neka služi i drugitna za primjer i polivaiu. Geološko ispitlvauie bivšeg novo-pazarskog sandžaka i južne Srbije. Potjiorom saskog drušiva za znanost u Leijizigu, izvršio je profesor dr. Kossmat geološko ispitivanje bivšeg novo-pazarskog sandžaka i južne Srbije. Put je otpočeo u Beogradu u avgustu 1916. i išao je prvo preko Kraljeva za Rašku, odakle je učinjen poduži izlet u rudnike Kopaonika. Poslije toga je podrobnije ispitana okolina Movog Pazara, zatim Ribanica, lbarska đolina i Mitrovica n/K. Veza s radom austrijskih geologa i teiočiToj Bosni postignuta je preko Sjenice i Prijepoija. Izvršena su ispitivanja i u području, koje su zaposjeie njemačke čete u Maćedoniji. Geološko ispftivanje ,tlli područja povjereno je privatnoni docentu dr. Leuchsiu u Munchenu, koji radi na snimciina i opisirna geomorphološke konsjrukcije zemlje, što se u ninogom pogledu razlikuje od opisa srpskog geographa Cvijića. Od 1. rnaja 1917. gsdine GLAVNA PRODAVNICA „Beogradskili Novina“ u Svajcarskoj je

iovan Premović ŽENEVA Casc 3545 B.

vjjeku. Natpis naime kaže, da je 24. maja 1711- dopala sablja u ruke Bosulbajraktara Sema vojvode; oteo ju je od Selipendijc (koji je živio u 17. vijeku i jioturčio Pomake). Dalje veli natpis za sabiju, da je raspiakaia miioge kršćanske sirote, no sada će i Turci dočekati svoju sudbinu (kasmet = kismet), kad padnu u bugarske ruke, a koji su počinjali zulume i krali kršćanske kćeri i nevjeste. — Sad će medjutim biti samo spomen na krvavu balkansku prošlost, jer se vremena promijeniše, pa su Turci i Bugari vjerni saveznici, koji se rame o rame borc protiv zajedničkog neprijafelja.

Koliko se popušl na bojnom poliu? Tvorničari duhanske industrije n Njemačkoj sastavili su statistiku o količinama duhana, cjgara i cigareta, što ili popuše njemački vojnici na frontu. Prema toj statistici popušile su njemačke vojske u godini 1914. cigara 1.461,578.000, cigareta 1.418,386.000 komada; u god. 1915. cigara 2.767.850.000, a cigareta 2.740,778.000 komada- K tome treba pribrojiti i neko 9,000.000 klg. duhana za lule, žvakanje i šmrkanje, a gdje su još ogromne kolićine cigara, cigareta i duhana, što ga šalju na frontove razna društva, pojedim dobrotvori, a i porodice častnika i vojnika, a koje količine nisu sadržane u ovim službenim statističkim podatcima, jer su privatno otjTremane na frontove.

Horodna privreda. Tegleći voioviOd kolike jo važnosti gajenjo teglećih volova, satno se po sebi razumije, kad se ima na umu, da kod zemljoradnika svaka treća kuća ima radno volove, koji su tako reći duša zeinljoradnikova. Jer ztSiiljoradnik bez voiova čovjek jo boz ruku. Volovi su za sve poljoprivredne poslove vrlo potrebni i korisni, a njihova lupotreba u radu je dosta velika i napcrna. Kad je ovo sve ovako, onda je potrebno da za tegiejije (vueu) izberemo u svemu valjane volove. A njih ćemo poznati po ovim znacima: glava im je dosta široka i žvrsta; rogovi su im razvijcni * jaki; čelo, gubica i uši su im široki; zatiljak i vrat su mesnati i debeii; prsa su im široka i duboka; krsta su ravna i široka; pleća su čvrsta; stražnji d:o tijela je pravilno zaokrugljen i mesnat; bokovi su zaokmženi; noge nisu visoke, gore su nu-sjiate, a dolje suve i čvrste s jakim ravnim kostiina. Hod trebada jm je lagan, pouzdan i pravilan. Mlade volove, dok ne navrše dvije, pa i dvije j po godine, nije dobro prezati, kao što ne bi trebalo upotrebljavati za rad ni volove starije od S—10 godina. Tegieće volove potrebno je dobro i uredno hraniti, čuvati ih od vrućine, promaje i rdjavog vremena j redovno ih svježoin i čistom vođom napajati. U podne je potrebno pustiti vok>vc 1J/j—2 časa, da se odmore, kako bi lakšc preživaii i svarili hranu. Radne voiove treba svaki dan timariti, a prema potrebi ubaljegana mjesta i prati. .Timarenje sc vrši u jutm iLL u večc. U veće im treba razaslrti dovoljno prostirke. Isto tako valja s proljeća obratiti pažnju na prelaz od suve hrane na zelcnu, koji se posao obavlja postujmo u roku od 10—14 dana, i ne prenagljuje se, već se prvo miješa suva hrana sa zelenom, pa se postupno povećava svaki dan zelena, a sinanjuje suva hrana, dok se liaposijetku ne predje sasvim na zelenu hramu Domaćinu, koji ovako radi, volovi ne će flobitt nadim. Ovako se isto postupa i s jeseni, kad se sa zelene hrane prelazi na suvut (da volovi nc dobiju jak zatvor.) •—r.— 1 Na šta treba paziti kod brenteue stoke. Bez razlike, svaki poljoprivrednik-stočar treba na prvom jnjestu da zna tačno, koliko vremena traje brenienost (bredjavost) kod domaoe stoke počcvši Dd dana parenja, pa dokleisaoniado ne pojavi na svijet. Trajanje bretnenosti kod sviju vrsta domaće stoke nije jednako, već je kod nekih vrsta kraće, a kcd nekih duže. Kod kobiie brcmenost traje 11 mjeseci i jetina trećina ili 48 i po ncdjeija, iiii 340 dana (najmanjo 319, a najviše 420 dana); kod krave 9 i po mjeseci, ili 40 nedjelja, ilt 285 dana (najmanje 260, a najviše 360 dana;) ovce i koze nose 5 injescci, ili 21 i po nedjelju iii 15d dana (najmanje 135, a najviše 161 da^i;) ksinače niase 4mjescca, ili 17 nedjeija, ili 120 dana (najinanje 100, a najviše 130 dAia.) Kad je stoka bremena, treba js čuvati od sviju teških i napornih radova, jer ako se budu takva gria jako naprezala, može kod njih nastupiti pobacivanje, zbog čega može i samo grlo da ugine. Zatim valja naročito obratiti pažnju na hranu brcinene stokc, koja ne smijc biti budjava ni pljesniva, već mora biti zdrava i suva. Kat'J se bremenoj stoci dajepijesnivailibuidjavahrana, ondase tako gilomorarazboljeti, panekadi uginuti. Na pojenje brcmime stoke va ja takodjer obratiti pažnju. Voda mora biti potpuno čista i umjereno topla. Po baruštinarna i u opšte na injestima, gdje se voda duže zadržava, ne treba pojiti bremenu, pa ni ostalu stcku, jer u takvoj vodi ima mnogo kužiiiii klica, koje jzazivaju razne boleštine kod stokc. Osim ovoga potrcbno je breinenu s'.oku po lijepoin vremenu što češće istjerivati' po pašnjacima radi kretanja, naročito u jesenjirn i zimskim danima. Kada je bremena stoka u stajama, onda je potrebno marijivo jc tiinarit: i uvijek pazitp, da ima pod njom đovoljno suve prost rke. —r.Tečaj stranih valuta. Prcnia saopšlenju iz trgovačkc i obrtničke koniore zagrebačke vrijede sada kod ovozemnih poštanskih ureda ovi tečajevi za preračunavanjc stranog novca, i to: 100 maraka = K 160, odnosno K 100 = 62.50 marke; 100 bugarskih lcva = K 130, odnosno K 100 = 76.92 leva. Za novčane doznačnice za internirane i ratne zarobljenike 100 franaka = K 200, odnosno K 100 = 50 franaka.

Norodno zdrovlje. Kad natn neko oboli od srdobolie. Srdoboija (srčanica) je u nas česta i vrlo opaka bolest. Javlja se kao rednja i to vrlo često, i ona zaredi iz kuće u kuću I mnogu kuću zavije u crno. Srdobolja se ovako inuogo štri mahom zbog našeg nerazumijevanja: nerazumno živimo, ne čuvarno se, ne umijemo poslovati oko bolesnika, te i lako obolimo od ove bolesti, a poslije mučno bolest prebolimo. I kod ove boJesti, kao i kod mnogih drugih, najboijc je ne dobiti bolest. Ali još će mnogo vremena proći, dok sc toliko prosvetimo, da se umijemo čuvati pojedinih bolesti- Zato ovdje iznosimo, šta vaija da činimo, kad nam neko oboli od srdobolje, te đa bolest inanje živora pokosi. Kad se neko zarazi srdoboljom.

počne osjećati glavobolju, po nekad i povraća, odbije mu se jelo, ima vatru, osjeća bolove u trbuhu i često ga tjera napolje, a izmetine su mu rijetke, siuzave, a često i krvave. Bolovi u trbuliu postaju sve veči. Bolesnik žedni, usta mu se suše, a napolje ga tjera sve češće. Ovakvog bolesnika treba odmali metnuiti u čistu postelju. U sobi ;reba da je čisto i da ima uvijek Jovoljno čistog vazduha. Usta treba da ispira čistom mlakom vodom po desetak puta preko dana. Ako sam ne može, trcba mu usta čestio brisati čistom vlažnom inaramom. Kad god izadje napolje, vajja ga očistiti čistom mekanom krpom. Bar jedared dnevno bolesnika trcba okupati u miakoj vodi. Na trbuh mu treba metati topao crijep. Za jelo smije se bolesniku davati samo mlijeka, crne kafe, bistre, ničim nezačinjene pileće čorbe bez mesa i ništa drugo. Dok je god slab, ni hljeb mu se ne sme davati. Voće, rakija, viuo, kisele paprike i tako što pravi je otrov za srdoboljnika. Vodu, koju dajemo srdoboljniku, valja prije toga dobro prokuvati, prohladiti i onda mu davati da pije- Nikakve mu lijekove ne treba davati, dok Uekar ne dodje. A onda treba činM samo ono, što ljekar naredi- Babski ljekovi ne pomažu. Mnogi je bolesnik glavom platio samo zato, što je upotrebljavao babske lijekove. K«d srdobolje vrijetli naročito ono pravilo: Dobra i razumna njega najbolji je i najpouzdanijl liiek. —r.Kad neko dobije krajnike. Djcca, a Boga mi, i odrasli, češće dobiju krajnike. Resica im zateknc, nepci pocrveno i bolesnik osjeća bolove u guši i teško guta. Često su krajnici samo predznak nekih težih bolesti, kao što su influenca i maie boginje. Zato ne treba krajnike olako uziinati. Krajnici su priljepljivf. Zato sc treba kloniti onih, koji obole od krajnika. Ne brišite se istom maramom, kojom sc brisao onaj, koji već ima krajnike; ne služite se kašikoin i drugim stvarima, koje je on imao; ne spavajte s njim u jednoj sobi; ne ljubite se. Boiesnik neka ostanc u sobi, dok ne ozflravi. Soba neka se često provjetrava. Oko vrata neka bolesnik meće hlađne ob'.oge. Oušu neka ispira hladnom vodom, u kojoj je rastvoreno malo kujnske soli (na voliku čašu za vodu treba usuti kašičicu soli). Koji ima krajnike, ne treba da jede ni Ijuto, ni kiscio. --r.KiRvica. Kijavica jc česta bolest; lako se dobij«, a brzo jse prenosi. Na kijavicu i no obraćamo nmogo pažnjc, a tu griješimo. Kijavica je običrao pređznak kakve drude boiesti, ili je Iegio za kaikvu opasniju boljku. Zato kijavicu treba liječiti. Kađ neko dobijc kijavicu, treba da ostane u sobi nekotiko dana. Oko vrata neka meće hla<đne obloge, a preko njili suv zavoj. Kad je jaka lojavica, treba udisati slanu vcdu. A to se ovako radi: naspi vodu u lonac i metni je kod vatre, da proldjuča. Poslije poklopi lonac s vodom i cdnesi ga u sobu, u kojoj ćeš spavati, otklopi ga i saspi unutra šal<u soli i nagni se nad lonac i Ui'Jiši onu pani, aii udiši kroz nos. Samo poslije toga, te večcri, nikuda ne izlazi iz sobe, da ne ozebeš

Razne vijesti. Mjenica na jednu mililarđu i 800 miiijuna kruna.

dućnostt ne bi Indija bila sano konačna postaja za zračnu službu. več- samo jedna prolazna postaja, pošto će aeroplanl polaziti još dalje i prema istoku i prema Australiji. Poslljeifiiie brzojovne vilestl. Niemački večernji izvješta}. Kb. Berlin, 1. maja. ,Wolffov ured javlja: Kođ Arras a, na A i s n i i u C h a m p a g n i za nas povoljne topničke borbe; kod L e n s », Monchy-a i Fontaine-a (na frontu kod Artois-a), kao i kod Cerny-a (na Ai r sni) izjaiovili su se engtcski i francuski djehmični napadajf. Na istoku ničeg novog. O borbama na zapadnom frontu. Strahoviti engleski gubitci. Kb. Berlin, 1. maja. VVolffov tiredjavlja; U prostoru kod Arrasa nijesu izmoreni Knglezi 30. aprila preduzimali nikakvih većih napadaja. Naža je uspješna uniŠtavajuća vatra primorala engleske jurišne kolone, da ostanu u svojim rovovima. Samo je protiv našili položaja kod A c r o i-a prodirala pod zaštitom guste pare i dima jedna jaka neprijateljska izvidnica. Ona je krvavo odbijena. Isto je tako jedan slabiji pokušaj cngleza, da sjeverno od Monchy-a prodru u naše rovove, osujećen našim protivnapadajem. Poslije ovih bezuspješnili pokušaja popustila je vatra na cijeloni arraskom frontu. Potvrdjuje se. da s u neprijateljski gubitci 28. i 29. a p r i 1 a b i 1 i vanrcdno t e š k i. Samo na jednoni jedinom nzanom odsjeku izmedju sela O p p y-a i B o u e u x-a mora prema brojauju uirtvili, koji pokrivaju bojno polie, gubitak Engleza na mrtvima i ranjenima iznositi p r e k o 20 000. Kod B u 1 e c o u r t-a zarobila je tokom dana jedna naša izvidnica, koja je uvijek ponovno napredovala, više neprijateijskih vojnika. J prema večeri ostala je neprijateliska topnička djelatnost slabija od prošiih dana, da u noći postane opet živahnijom. Audijencije kod Njegovog Veiičanstva c«ra i kralja Karia, te Njezinog Veličanstva carice i kraljice Zite. Kb. Beč, 1* maja. Njegovo Veličanstvo primilo ie danas u naročitu audijenciju: minisfra dra. Bobrzynskog, apostolskog vojnog vikara biskupa B j e 1 i k a, pukovnika u topničkom stožeru R e u tt e r a, ministra za izvanjske poslove grofa C z e r n i n a i ministra generalmajora H o e f e r a. Kb. Bcč, 1- maja. Njegovo Veličanstvo primilo je dauas u 12.30 sati poslije podne, a Njezino Veličanstvo u 1.30 poslije podne tt naročitu audijenciju bivšega velikoga vezira T a 1 a a r-p a š u u dvorcu I.axenburg. U 2 sata održan jc dejeuuer.

Iz Rotterdama se javlja, da je minisfar finansija Udntženih država Mc. Adoo predao engleskom poklisaru mjenicu, koja giasi na 200 milijuna doiara (prema današnjoj vr. dolara 1 milijarda 800 milijuna krana)- To je najveća svota, koja je ikada dana na mjenicu. Zračna veza s Indijom. Kako javlja ,,Times“, iznio je Lord Montagn, koji pripada upravi Indije, osnovu o uredjenju zračnih veza s Indijom. On je izjavio, da će se već za deset godina moći s pomoću zračnili vozila otpremati u Indiju pošta i putnici. Put od Bombaya do Londona brodom iznosi oko 6.000 milja (engi. milja ima 1.6 kilometara) a preko Marsilje ili Brindisia do 5-000 milja), dok bi put, što bi ga irnali provaliti aeroplani, imao samo 3.600 miija. Listovi bi aeroplanom preko Rusije trebali samo 36 sati; za putnike trajala bi vožnja od Peshavera do Londona oko 59 sati. Osim ove linije, koja bi išla preko Rusije, imala bi se uvesti jedna pruga, koja bi prolazila samo preko engleskog posjeda. Ta bi bila duga 5220 milja, Putnici bi otišli iz Karahia a na zapadnoj obali Indije, prvu noć bi noćiii u Basri, drugu u Aleksandriii. treću na Malti, četivrtu na Gibraltaru, a petu noč stigli bi u koju luku Velike Britanije. Aeroplani i hidroplani imali bi se izmjenjivati. Put, kojim bi imali prolaziti aeroplani imao bi se noću osvjetliivati signalnim svjetiima. Ruski aeroplani tipa Sikorsky mogu uzeti sobom 16 putnika, kad idu brzinom od 80 miija na sat; ako bi dakle dnevno polazilo 10 aeroplana slične veličine, to bi dnevno moglo putovati đo 160 putnika- Na nedjeiju to znači 1120 lica, a to ie veći broj, nego što sada poprečno imade putnika, koji puiuju u Indiju. Što se tiče troškova, :o bi prema računu Lorda Montagna cijene vožnjc već za dvije godine bile manje ’ od cijena na brođovima. U daljoj bu-

Prosiava 1. maja. Posvuda mir. Kb. Budimpcšta, 1. maja, Radnička je majska proslava inirno prott-kla. Poslije podne u 4 sata pošli su radnici pojcdince, ne u grupama, u gradsku štimicu, gdje su cđr/ani razni go\ ori i prihvaćena odgovarajuća rezoiucija. Kb. Beč, I. maja. Majska je proslava mirno protekla. U jednoj skupštini, koja je trajala 2 sata, spomenut je značaj dana i primljena! jodna rezolucija. Kb. Borlin, 1. inaja. Radništvo je p o s 1 u š a 1 o poziv predstavništva t'ocijalističke stranke u Njemačkoj, da se i ove gcdine odrekne majsko p«x>slave. Rad nije nigdje mirovao. Isto tako nijesu održano skupštine niti se rađništvo svrstavaio u povoike.

BEOGRADSKI ORFEUM Srljedom Cetvrtkom I Subotom PREDSTAVE ZA ORADJANSTVO

u 7 sati u veče.