Beogradske novine

BEOGRAD, poncdjeljak 14. maja 1917.

f zlazl: dnevno u jutro, ponedjeljkom poslije podne.

Pojedinl brojevl: U Bsogrrlu I u fcrajttlnis rkpatjsdnut)« otf o. I kr. C«t« pt cljtitl I htlero U HnrattkoJ-S'ttonlJI, Bo»nt-Htrotjo*lirl _ _ _____ _ I Dalmactjl po cij-rrrl od. , . . % . 10 helara j D f l !! wc J^ l ■ • • • • . TTTT* i K 21 . ... :{| U ot!allni krajBvima Auitra-ugarskt montrhJIa K !•Izvas ovog podruCJ« po cljenl od. « » , T2 fiolora >jr*11 Inostranatvu . 4*59 Oglasl po cljonlku.

Mjesečna pretplata: U Bttjratutu kr.Jivlfflt i.poijotiiuUffl so 1 kr - 11 btjsu I otspnu psitu. . t rU Btogrtdu 11 tfo.t.*om u kuCu , . . . K Mtf 1 I U Hruatiko J-SltvontJI, Bojnl-Hcrcigtrlnl I Oalmacijl , , k j j

Urednlšlvo: BEORRAO, Vuke Keradžića ul. broj 10. Telefon broj 83. Uprava I primanje pretptste TopliCln venee broj 21. Tolefon bro) 25. Prlmanjo ojjlasa Kneze Mlhajla ul. broj 38.

Godina Hl.

Rotni izvještojl. lzvleitoj austro-uSflfsKos tiavnot stožero. Kb. Beč, 13. inaja. Istočno I jugo-Istočno bojlšte : Ništa nova. Talijansko boflšte: Kod vojske na Soči r a z v i 1 e s u se juče žestoke topničke b o r b e. Neprijateljsko je tojiništvo i sjirave za bacanje niina na cijclom frontu izmedju To 1 in I n a i m o r a stupilo u akciju. Neprijateljska vatra trajala Je kroz cijeiu noć i traje još podjednako. Naše topništvo s usiijehom odgovara. Isto tako iuKoruškojte Tirolu dolazi mjestimice obostrano topništvo do riječi. Zamjenlk glavara generalnog stofera pl. HOfer, podmaržal.

IzvjeStnl njemnčkoa vojnog voflstvo. Kb. 13- maja. Zapadno bojište: Front prijestclonasljednika Rupprcchta b'avarsko«: O s u je ć e n i s u v e 1 i k I e n g 1 es k i n a p a d a j I. Poslije jake topničke priprcme, koja je obuhvatila cijelo arrasko bojište izmedju L e n s a i 0 u e a n t-a, napali su Englezi zorom naše linije izmedju G a v r e 11 e i S c a r p e, obostrano druma A r r a sC a m b r a i i kod Bullecourta. Pošlo iin je za rukom, da prodru u R 0 e u x; n a svim druglm mjes t i m a s u z b i j e n i s u n a š o m v at r o m i 1 i u b o r b I prsa u prsa. Protivnik ie pretrnio velikih gubitaka. Predr.osti, koje su Englezi mogli zadobiti kod Bullecourta, otete su iin panovo našim odlučnim protivnapadom. Danas se oko istog sela razvila nova borba. Front njemačkog prijestolonasijednika: Dokle je sjeverno od A i s n e bilo prilično mirno, dotle se pooštrila toptiička borba na kanalu A i s n e—M a rn e i u Champagn i, pa je dalje iircma istoku zahvatila prostor do T a h ure- Ostao je hez uspjeha ncćni francuski napad obostrano druma C o r b en y—P o n t a v e r t. Neprljatelj je lzgubio 12. maja u vazdušnoi borbi 14, paljbom sa zem^Jje 8 ietilica. Jedna francuska letilica bila je prinudjena da se spusti iza našilt linija. Dtočno bojište: Nikakve promjene. Maćodonsko bojište; Na dobropoljskim visovitna (istočno Crne Reke) i kod H u m a suzbijeno je ltekoliko neprijatcljskih napadaja. S v 1 p o 1 o ž a J i s u o s t a 1 i u n a š i m r u k a m a. Prvl zapovjednlk glavnog stana pl. Ludendorff. Dogadjaji na tnoru. Kb. Bcrlin, 13- maja. W o 1 f f o v u r e d javlja: Ruski motorski čamci, koji su se pokazali na zapadnom ulazu u zaiiv Rige, došli su Pod oštru vatru naših baterija. Zapaženo je, da je jedan čamac potonuo, a drtigi da je teško oštećen. Nckoliko neprijateljskth monitora bombardovalo je 12. o. mj. pri maglovitom vremenu 2eebrugge iz velike daljine. Oni su se udjaljili, kad su naše baterije otvorile vatru. Šteta je neznatna, Ijudskih žrtava nlje bilo. Prilikom tog preduzeća pogodjene su i oborene dviie neprijateljske letilice. Ponovosu u Atlantskom okeanu i u kanalu potoplle na še podmornlce 6 parnlh brodova, 7 jedrenjaka i 12 rihsrskih brodova, svega 29.500 bruto tona. Naoelnik adiulralskog stožera ratne rnomarice.

Osujećeni svi engleski napadaji na zapadnom bojištu. Njemački državni kancelar u Beču.

-

NjemaČki veČernji izvještaj. Kb. 13-. inaja. W o 1 f f o v u r ed javija: Kod Arrasa živahna vatra. Osujećeni su djelimični englcski napadaji protiv oppyskog parka i protiv B u 11 e c o u r t a. Na fromu A i s n e i ii Cliampagni položaj je neizmijenjen. HieitiačKl držaunl kancelar u Beča. Konferencija s a g r o f o in C z e r n i n o m. — A u d i j e n c i j a kod cara i kralja Karla. Kb. Bcč, 13. maja. Njemački je državni kaucelar pl. B e t h m a n n - H o 11 \v e g stigao jntros u Beč u svrhu vljećanja s austrougarskim ministrom izvanjskili poslova grofont C z e rtt i n o m. BethmannHollveg primljen je u podne u zamku Lavenburg u auđijenciju kcd Njegovog Veličanstva. Poslije audijencije pozvan je njeirački državtii kancelar od Njiliovih Veličanstava na zajutrak. Na veče je državni kancelar večcrao s grofom i groficom C z e r n i n u njemačkoin pcslanstvu. Betlmmnn-Hollveg povratio se noćnira vozom u Berlin- Vijećanja će se za skoro vrijeme nastaviti u Berlimi.

Položflj nfl zflflfldnoffl liojlčtu. Ruske čete na zapađnom bojiAtu ne če vlše da se bore. Kb. Berlln, 13. maja. Ruske čete u Franctiskoj n e ć e višeda seborezaengleskofrancuske interese. Dok su ruska odjelenja, koja stt u početku velike francuske ofenzive biia uvrštena u bojne redove te velikim junaštvom napadaia na B r i m o n t u i sjeverno odatle, kod čega su imala teških gubitaka, — uvidjeli su Rusi, da ib se upotrebljava uvijek za naj teže zadatke i tako žrtvuje za francuski i engieski imperijalizam. Sada se konstatiralo, da su ruske čete one položaje, koji su im bili odredjeni, s amovoljno n a p u s t i 1 i, te se bez dugoga okolišanja p o v u k 11. Francuski pješački puk br. 120, koji je imao da zamijeni Ruse na njihovim položajima, našao je njibove položaje već isp r až njene.

Uzroci onsieske slenzive nn znpndnom SoilStu. CNaročit! brzoiav „Beogradskib Novlna".) Rotterdam, 13. maja. Kako maršal H a i g misli o njemačkirn podmornicama i o njihovom uticaju na budući tok rata na zapadu, vidi se iz pisanja engleske štampe, koja se ne prestaje baviti tim pitanjem. Tako jedan uvaženi llst piše: Bolje tiego li ma koji drugi vojskovodj saznao je Haig. da je najveći triumf Njemačke potapljanje brodova, koji saveznicima dobavljaju ratni materijal. Njeinačkoj je potrcbno izvjesno vrijeme pa da ostvari svcj plan, da baci Englesku u velike nezgode za ishranu; njoj ne treba nmogo- vremena pa da snabdijevanje engleske vojske dovede u veliku opasnost. To sve zna Haig, pa s toga on upravo i traži, da se neprijatelj na kopnu ne ostavi nikako na iniru. Samo čelik niož© riješiti to pitanje! to je lozinka maršala Haiga. Ima saino jedan spasonosni izlaz: napadati, neprekidno napadati! Mora se sve pckušati, da se Hindenburg na zapadu tuče. Haigu ne zadaje brigu sanio bijesni podmornički rat, ncgo i olakšavanje Njentačke na istoku. Prevrat u Rusiji — tako misll Haig — skinuo je s plećl Hindenburga veliki teret. U toliko je neophodna dužnost saveznika na zapadu, da bez prekida što žešće udaraju protiv njemačkog fronta. — Engleska štampa najzad upozoruje i na to, da bi maršalu Haigu blla ,,po volji“ talijanska ofcnziva.

Spo'flzunifle slle meflju sobom. i f nglesko-japanski ugovor o uzajainnotn OHguraniu? (Naročiti brzojav „Bcograd. Novina".) Stockholm, 13. maja. Prije nekoliko dana je „Novoje Vremja“ istaldo čudnovatu moguć| uost, da će Japan zaposjesti V I a d ii vostt I i jedau dio Sibira. Ovo upozoravanje dobiva svoj naročiti značaj okolnoš'ki, što se jednovreineno mnogo govori o tobožnjem ugovoru uzajarnnog englesko - japanskog osiguranja. Prema tom Japau bi krenuo protiv Rusije, alco bi ova u danom slučaju pokušala, da ne ispuni u širem obimu svoje obveze prema Engleskoj. Izgleda, da se s toin „japanskom prijetnjom“ htlo: da učini pritisak na radnički i vojnički savjet.

HusKa raraiutija. Nova Millukovljeva objašnjenja. Kb. Petrograd, 13. maja. Petrogradski brzojavni ured javlja: Po želji izaslanika aktivne vojske, koji se nalaze u Petrogradu na okupu u kongresu, dao je ministar spcljnih poslova M i 1 j u k o v objašnjenja na izvjesna pitanja spoijne politike. Miijukov je izmedju ostalog rekao: Tajni ugovori postoje, samo se oni ne mogu objavljivati, jer bi se objavijivanjem otkrile i taine, čirne bi se štetili ne samo interesi ruske demokracije nego i- inieresi svih saveznika, t e b i m o g 1 o d o ć i d o r a s c j e p a izmedju R u s i j e I n j e n i h saveznika, SaveznrcT su s*Rflšijom pctpuno saglasni u ratnom cilju za pravo naroda i siobodan nacijonalni razvitak. Št-o se tiče aneksija i netraženja odštete on je u stanju da to, onftko kako saveznici te riječi razumijujiobjasni tim, da saveznici ostajuipri izphtjevu, da svi otti. koji sti počiitili ptistošenja i pljačke, moraju dotičnim zentljama dati naknadu. U savezničkiin zetnljama je ti prvi mah s radošću pritnljena ruska revoIuciia. ali su docnije tanio izbile zebnje, da u Rusiji mogu dobiti nadmoćnost prij’ateljske simpatije preitia Njernačkoj. Osiin toga je našiin saveznicinia zadavala brige neurednost, koja kod nas vlada u snabd.ievanju životnim namirnicama kao i oskudici u munictji. Preina zvaničnim izvještajima, stanje je li Njemačkoj kritično. Japan nema nikakve neprijateljske nanijere protiv Rusije. N j e g o v e s u n a m j e r e u p r a v 1 j e ne p r e in a i s t o k u. Amerika daje Rusiji vrlo probitačan zajam i šalje nam inžinjere, koji će izgraditi željezničke pruge u Sibiru, a biće nam od pomo ć i i u drugim tehničkim granama. Raduički savjet traži mir na frontu. (Naročiti brzojav »Bcogradskih Novmao Rotterdam, 13. maja. Dopisnik ,.D a i 1 y M a i l“-a javlja iz Petrograda: Radnički savjet traži opšti mir na frontu, dokle narod i vojska ne izvrše glasanje o obliku vladavine i o pitanju mira. Anarliija u ruskoj vojsci. (NaročitL brzojav „Beograd. Noviua“). Amsterdam, 13. maja, (Reuter). Ministar rata Gučkov rckao je u dumi, da u Rusiji vlada anarhija. Postojedvije vlade- Šta više, ima i nekoliko vlada. VoJska bohije od iste bolestl, samo j o š u g o r e m stepenu. Nije docno, da se ta bolest izliječi. ali ne treba gubiti ni jedan trenutak. Mojar Moraht o ruskoj vojsci. (Naročltl brzojav ..Beozradskih Novlna 11 .) Berlin, 13- maja. 0 borbenom raspoloženju u ruskoj vojsci piše major M o r a h t u listu „Deutsche T a g e s z e i t u n g“: Stauje se ruske vojske pretvorilo postepeno u stanje slabosti. I ako mjestimično rusko topnišivo pokazuje znakove života, to rni ipak iz pouzdanoga vrela znamo, da se u matijim ruskim pješačkim preduzećima neraspoloženje za borbu posvuda ispoljava. Pošto se radi o vojsci od više milijuna, to se taj proces raspadanja više neda zaustavitl. Desertaclje u masama računaju se »

u ruskoj vojsci na d v a m i 1 i j u n a v o j n i k a. Sireuje seljaekog pokreta. (Naročiti br/ojav »Beogradskih Novina ) Kolii, 13. maja. Kako ,,K 61 n i s c h e Z e i t u n g“ javlja, iz svih dijelova Rusije stižn vijcsti, da seljački nemiri uzimaju sve ve^eg maha. U tambovskoj guberniji opljačkana su vlastelinska i seljačka imanja. U jeduoj naredbi ministra predsjednika se izjavljuje, da je posljednjih dana privremena vlada dobila innogobrojne brzojave o nasiljiina seljaka. Sve to veća anarhija. (Naročiti brzojav „Bcograd. Novina"). Koln, 13. maja, ,,K 61 li i s c h e Z e i t u n g“ doznaje, da se sve to više širi seljački po- j lcret protiv posjednika. Kraj toga se I opaža sve to veće vrijenje i medju in- | dustrijskim radnicitna. Radnički je sa- ■ vjet u Nižnjem Novgorođu izdao ob- i javu, u kojoj se veli, da zbog nasilja na željeznicama i brodarskoj plovidbi na Volgi, prljeti pogibelj posvemašnjeg slema saobračaja u području Volge. U Rostovu vJada potpuna anarhija. Bankovne kuee čuva vojska; razbojstva sai, otinianja i grožnjc sa linčovanjem na dnevnom redti. Rodzianko proliv zasebncg mira. (Naročiti brzojav „Beogradskih' Novina‘‘) i Petrograd, 13. maja. Petrogradski brzojavni ured javlja: U već javljenoj vanrednoj sjednici dume goverio je pređsjednik R o d z ia nko. On je u svom govoru o d b i o svaku pomisao o zasebnom miru. To uvjeravanje kao i dalja izjava o lojalnom držanju Rusije preina svojim saveznicima izazvaio je dugotrajnoi odobravanje. Posijednja izjava izazvala .ie cduševljene manifestacije za poslanikc saveznih sila. Saiuouprava Litave. (Naročiti brzojav »Beogra'dsKih Noviua«! Stockholm, 13. maja. Litavski narođni savjet u Petrogradu naimenovao je za Litavu privremenu vladu od 12 članova- Nova vlada čini već pripreme za saziv litavske ustavotvorue skupštine. Ona je već liaimenovaia za najvažnije litavske okruge: Wilnu, Grodno, Ko\vno, Su\valki, Minsk i Witebsk. Izjava generala Brusilova. (Naročiti brzojav „Beogradskiii Novina“). Berlin, 13. maja. Generai Brusilov dozvolio je francuskom izvjestitelju Louisu D a ud e a u d-u intervieu\v, u kojein je izjavio, da se u ovaj čas ne može n i mIs 1 i t i n a j e d n u rusku ofenzivu večega stiia, pošto je borbeni teren poplavljen, municijone ; a!.he ne ođviše bogate, a opskrba vojske na bojištu nalazi velikib poteškoća. Dok tiije unutarnji polažaj u Rusiji izjašnjeu i pokolebaua snaga četa opet uspostavljena, ne inože_ se Rusija baviti mišlju, da prcdje u ofenzivu. U prkos toga Rusija će svoje savezničke dužnosti do skrajnosti ispuniti i ako kasno doprinijeti svo.i dio za odterećenje zapadnoga bojišta.

lieosranltsnl pcdmornitKi rat. Polopljen ruski liiiijskl brod. (Naročiti brzojav „Beograd. Novina‘0. Berlin, 13. maja. Iz Kopenliagena javljaju, da se ruski linijski ratni brod „Peresvjet" 3. januara o. g. 50 morSkih milja od Sueskog prokopa u Sredozemnoltr htoru sukobio sa jednom tttinom i p o t o n u o. (,,Peresvjet“ je ratni brod od 11.900 tona, plovi brzinom o<d 19 morskih ir.ilja, a pušten je u more 1898. g. — Ovaj su brod Rusi u rusko-japanskom ratu u port-arthurskom pristaništu potopili. Japanci su poslije taj brod digli i pod imenom ,,Sagami“ prlsjedinill svojoj tnornarici. Docnije je taj brod prodajont vraćen Rusiji).

AmcfiKa u raiu. Auterički kongres prctiv Rooseveitove ekspediciie. (Naročiti br/ojav „Beograđskili Novina“) Berlin, 13. liiaja. Ainerički kongrcs jc u drugom čitaniu odbio predlog, da sc Rooseveltu odobri izašiljanje ekspedicije na evropsko bojište. Representativna kuća u siikobu sa scnatoin. Kb. Beriin, 13. inaja. ,,R c u t e r“ javlja iz Washiiigtona: Poslije burne debate opunomoćila je representativna kuća sa 215 protiv 178 glasova zastupnike na intcrparlamentarnoj konferenciji, du opet uspostavi onaj dcdatak vojničkom zakonu, kojim se Roosevelt opunomoćuje, da na čelu jedne američke divizije podje u Franctisku, koji je senat zabacio.

flustro-UsorsKa. Jedna ispravka. Kb. Beč, 14. inajaVijest, da je svim članovima aus t r i j s k o g i ugarskog parlanietita, koji se naiaze u vojsci, podijeljeno odsustvo, nije ispravna. Previšnje naredjenje odnosi se samo na članove austrijskog parlantema, koji dobijaju odsustvo zbog predstoiećeg zasijedanja carevinskog vijeća.

iiajflouije Drzojaune uijesil

Odjek Lioyd Georgesovog govora. Kb. Bern, 13. maja. () govoru ininistarskog predsjcdnika Lloyda Georgesa u tajnoj sjednici donjeg doma veli ,,Z u r i c h e r N a c lir i c h t e n“: Prema govoru T.oyda Georgesa rat bi morao trajati još nmogo godina, jer se, po njegovont tvrdjenju, u ratnim ciljevima sporazumnih sila nije ništa izmijenilo, dakle, da se rnir može zaključiri samo na osnovi rasparčavanja Austro-Ugarske i uništenja Njemaoke- Neka bi rat i trajao još nekoliko godina, sporazuinne s i 1 e t a j c i 1 j n e ć e p o s t i ć i. Njemačko-rusko-japanski savez poslije rata? (Naročiti brzojav „Bcograd. Novina‘0. Basel. 13. niaja. U čianku ,,R u s k o j e S1 o v o“ ističe se moguenost, da sc posiije svršenog rata sklopi njemačko-ruskojapanski savez. Poslije zaključenog mira, veli isti list, ne ee nikakvu ulogu igrati simpatije i antipatije, nego će naprotiv biti mjerodavne čistc političke i vojničke težnje.

Joffreove želje. (Naročiti brzojav „Beograd. Novina“). Kopcnhagen, 13. ma.ia. Na batiketu, koji je u Ne\v-Yorku priredjen u čast Joffrea i Viviania, izjavio je Joffre, da je mir nemoguć, ako se FJsas i Lotaringlja tte vrate Francuskoj. Iz Holandije. (Naročiti brzojav „Beogradskili Novina“). Haug, 13. majaRatni je ministar Bosboom demisijonirao. Ministar zu tnornancu preuzinilje privremeno i upravu ratnoga ministarstva.

Ušičkih proizvoda.

Suve debele ovčije i svinjske pastrme, govedjih i svlnjsklh rcbara, dobija se bez kupona, po Jevttnoj cijeni kod Pelra KrajirovKa, trg Dubljanska 114, Beograd. 30830

M i okolita. t Aleksandra-Cana Simouović. Juče je preminula poslije irornjesečuog bolovonja, a danas u 4 sata poslije podne biće sahranjena AleksandraCatta S i m o n o v i ć e v a, univcrzitetska učenica, sada činovnik opštine grada Beograda. Pok. Slmonovićeva pripadala je krugu inteligentnije ženske omladine. Dobrog srca i nježnog karaktera njetia smrt težak je gubitak za njene prtjateIje i poznanike. Bog da je prosti!