Beogradske novine

' Strana 2. Napušteno područje na Sommi. Dopesnik argentinskog lista ,,L a N ac i o n“, koji sc od početka rata nalazi u Njeinačkoj, zamolio je ovili dana jijemačkog ininistra rata, gcnerala konjice pl. Steina, ld»a ga primi 11 a razgovor. Sadržaj toga razgovora dopis'nik je javio svoin listu li Buenos-Airesu. Wolffov Uopisni ured zamolio je argentinskog novinara, da inu dadne tekst razgovora, što je on rado učinio. Ali čemo ovaj čitav razgovor, vrlo interesantan u svakom pogledit donijeti u prijevodu. Dopisnik: Vašoj je Preuzvišenosti poznato, da su franeuskom senatu 31. inarta izneseuo veoma teške tužbe protiv mjera, koje jc preduzelo njemačko yrhovno vojno vodsti’o, kad je povuklo natrag frontu u ođsjeku Somme. Te su tužbe, stvarno, našle velikog ođziva u fieutralnim zeinljama. Neki su listovi izjavili, da nijesu sasvim neosnovani prigovori, da je njemačko vrhovno .vojno vodstvo teško povrijedilo haašku konvenciju. Ministar: Ako je u francuskom senatu bilo zbora o povrjedi članaka haaške konvencijc, tad moram da to žigošem kao smišljeno varanje javnosti. Napušteno zcmljište bilo je od nas zapremljeno. Do dana ttzmaka ini snio tu posttipali po zakonima čovječnosti i po odredbama liaaške kou\tncije. Od kliana našeg uzmaka to područje nije višc bilo zopremljeno područje, već operaciono podrtičje, šta više, ono je postalo bojištem, za koje je injerodavno jeđino vojno stanovište. Dopisnik: Ali, Preuzvišenosti, govori se, da je njemačko vojno vodstvo preduzelo takovih injera, koje prevazilazo daJeko imjeru onoga što je dopušteno i što jc 8 vojnog stajališta nužno. Ministar: Molim Vas, da mi navedete koju god od tih mjera. Dopisnik: ,,U neutralnim zemljaina, »araVšlri, shvaća se vrlo dobro, da ste porušili ceste i mostove, a žeijeznice iništili, kako bi ste zadržali Englezo i Francuze da idu za vania u po-.jvru; aii se ne može shvaćati, da ste nnigtiTT sda i mjesta, da ste oborili sve šume, razorili btmare i posjekli čak i stabla u alejama. Ministar: To se ne niože shvatiti stoga, jer se ne shvaća, šta to znači ntodemo ratovanje i ,šta jo modemom ratnorn vodstvu kxi nužde. Kad snio se ono povukli sa sommeskog htka, nastalo jc pitanje, da ne samo otešćamo prodiranje protivnicima, već da obrazujeino ratištc za borbe u potjem i osim (i; oga za kasnije borbo pred linijama. Tako su isto radilt i Belgijanci pred Antvverpenom. Takovo je predpolje bilo prije duboko 8 do 10 kiloinetara. No medjirtim su borbena sredstva toliko narasla, da je nama trebala za našc utvrdno predpolje jedna zona od 10 do 20 kilometara. Nijedna ktića nije sntjela dati zaklona protivniku; nijedan podrum nije piu smio dati zaštite; nijedna šuma skrovišta. Dopisnik: Osobito si digoše tužbe zbog razorenja Coucy-le-Chateaua. Ministar: To je prosto bila riiševiita jednog dvorca, koji su Francuzi od nekoliko godina upotrebljavali kao kamenolom i puštali da se raspada. Kula je te ntševine bila visoka 60 mctara, pak je siršila do na 30 kilometara okolo naokolo. To bijaše uprav savršeno izvidničko mjesto za topništvo, a zrakoplovima moglo se služiti kao orijentacija. Podrtimi te ruševine bili su tako prostrani i tako jako jzgradjeni, da se*tu mogao smjestiti čitav balaljun i najveći municijski logor na svijetu, sasvim obezbijedjen od bombi. Pa biste htjeli valjda, de no dignemo u lagum tu ruševinu?“ Dopisnik: Svijet se osobito bio jtzbudio stoga, što ste posjekli voćke. Ministar: Bez ikakva pravcdnog uzroka. Istom voćke procvatu i stanu se zeleniti, služe letačima kao izvrstan zakion. Maleni voćnjak vrlo je zgodan da st u njemu sakriju batcrije ili topovi protiv zrakoplova. I stoga smo morali uništiti sva stabla, pak i voćke, džbnnove i uopštc sve, što je moglo zeleniti i poslije služiti neprijatelju kao zaklon.

Leontije: Prestani molim te lijcpo. Opozivljem sve i ne ću da i mrvica teže nestaneHilarije: Ćekaj — još samo eas. Kako u tvom novom svijetu nema teže, to će svako dijete lako dignuti i dvokatnu kuću, lako će baciti kamen, koji će se sa-da sve do konca svijeta gibati oko Zemije. Kopati zemliu, vaditi rudu, graditi, tesati drvo i kamenje — sve je to vrlo Iako, jer su sve te stvari lagane, — a pitain te ja, što će onda miiijuni radnika, koji su uaučni na težak po§ao — koji od toga živu. Posla će nestati — prema tomu će nestati i plaće, a narođ nezadovoljan pobunit će se: socijaina revolucija u pravom smislu riječi. Leontije: Hvaia lljepa! Hilarije: Sabsri svc, šlo sam ti pređočio, pa reci, jc H ljepšo u tvoin novom svijetu bez teže. ili u našeni starom s tcžom? Leontijc: Ostanimo u starom svijetu, ža novi trebalo bi sasma drugih stvcfova — a tl 3e ražvijaju tck sasma lagano. Hilarije: Da paralelno sa dogadjajlnia na Zemlji, na kojoj nema nfkad nikaktrve katastrofe. Iz ,,P 1 1 r o đ t'\ mjesefnika hrvatskog prlrođoslovnog đništva.

Utorak Dopisnik: niožda će mi Vaša Preuzvišenosti dozvoiiti, da Vas uputini na jednu po svoj prilici najosjetijiviju tačku. Radi se o mjcrama, koje je vrhovno vojno vodstvo prednz'Io pogledoni na dotnaće stanovnike. Ministar: Ati sino učinili sve žto nam je bilo moguće. Mi smo preseiili stanovništvo, koje nijesmo mogli prevoziti, u jednu zonu, koju smo sasvim prištedili. Pobrinuli smo se, da im daino živcža za 6 dana, pak smo sc postarali takodjer i za bolesnike i prcduzeli smo sve higijenske mjere. Majke i djeca ispod 15 godina mogli su ostati. Mi nijesmo odcjepili porodice. Dopisnik: Prigovara se takodje, da ste natrag odveli i mlade djcvojko i da ste odnijeli vrijednosnih prijedmcta i vrijednosnih papira. Ministar: I t e su mjere opravdajie. Mi nijesmo smjeli ostavljati našini ncprijateljima nikakovih radnih sila za poljoprivredu i za fabriko munirije. Mi nijesmo odvezli mlade djevojke, već čitavo stanovništvo, sposobno za rad. S istoga uzroka morali smo sobom odnijeti sve vrsti kovina. Mi smo u gradovima, kao n. pr. u Peronneu, predali vlastima na čuvanje vrijednosti svako vrsti. Dopisnik: Jesu li Nijcmci svojim jnjcrama postigli vojnu svrhu, koju su htjeli? Ministar: Na to pitanje mor;im svakako da odgovorim: jest! Neprijatelj nije mogao izvršiti svoje zasnovane namjcre, a da prije ne preduzme opširnih priprema, koje su ga vremena stajaJe. On sc našao pred sasvim novim položajeni, uz koji nijesu pristaja!« već preduzete pripreme, pak je trc-bao vremena, da prihvati novo odluke i zaključke i da prcduzme novili priprema. To je opot nama dobro đoslo, pa smo mogli provoditi naše operaciie. Na taj način doveli smo neprijatelja pred novi tiavalni pravac, koji on jiije htio. * Izjava ratnog ininistra Steina ističe se jskrcnoni otvorenošću. On ništa ne taji. Svaku preduzetu mjeru obrazlaže vojnim zahtjevima, koji se ne daju oboriti i opravdanost kojih i nestručnjaku pred oči iskače. Ministar Stein jo ovim razgovoroin istrgnuo ispod nogu osnovu jednoj neugođnoj kampanji, što su naši jicprijatUji bili začeli u neutralnom svijetu. S. L’.

Velika bitka na Soči. Razočaraiiost talijanske štampe. (Naročiti brzojav »Beogradskih Novina:;. Budimpešta, 21. niaja. ,,Az Est“ javlja iz Lugana: U | elancima mnogobrojnih talijaaskih li- j stova ogleda se razočaranost zbog neznatnih uspjeha poslije ogromnih žrtava. ,,S e c c o 1 o“ se čudi veličanstveno organizovanoj austrougarskoj odbrani, pa veli: U toku naše akciie spida je obrazina s ogromnog broja do sad nepoznatih neprijateljskih baterija. Neprijatelj je^ neiscrpan u upotrijebi mašinskih pušaka. ,,Italia“ naglašava: Izgleda da je neprijatelj riješen, da osujeti talijanske nacijonalne tražbine. List nalazi, da je sa svim pojmljivo, kad država, koja broji 53 milijuna stanovnika, hoće bezuslovno da štiti svoj izlaznamore. List veli: S v e i d a imamo Trst, mi jošne bi bili pobjedioci. Naš će položaj biti u toliko teži, u koliko budemo više u naprijed prod i r a 1 iStegemann o talijanskoj ofenzivi. Kb. Ženeva, 20. maja. O ratnom položaju piše ,,B u n d“-u poznati vojni kritičar Stegemann: TaBjanska ofenziva boluje od strategijskc nemoćnosti, u kojoj se talijanska vojska MALl PODLISTAK. Junačka smrt. Talijanski su topovi obasuli sa sjevera austro-ugarske sirjeijačke šančeve na Sv. Miiioviiu s vanredno tačnom vatrom, i to osobito po noći. Kapetan pl- S t e i n b a c h, zapovjednik jedne ausiro-ugarske baterije htjcde svakako da sazna gdje su ti neprijabeljski topovi. Mjesto, sa kojeg se je uopšte tačka ovih topova mogla opaziti, bilo je posuto neprijateijskoin vatrom; a ta je točka opet ležala pred našim pješačkim linijama. Za to se uhadjanje dobrovoljno javi topnik Nikofa Lindenfeld od polj.-haubičke divizije br. 8. Taj neustrašivi, svojom liladnokrvtiošću več dobro poznati i u svakom poglcdu odIični topnik, koji se za vrijeme rata mpogo puta is.taknuo, bio je i sada od velike ponioči svom zapovjedniku baleriJe pri uhadjanju. lzvidjanje je uspjelo, i ako jc stajalo teškili žrtava. Na povratku sa spomenutog izvidnog mjesta padošc kapetan pl. Steinbach i topnlk Lindenfeld. Hrabrom je topniku, koji je već imao brončatiu medaiju za hrabrost podijeljena za njegovu neobičnu smjelost srebrena medalja za hrabrost I. razreda.

BEOGRADSKE NOVINE nalazi povodoin vojničko-geografskih prilika. Ali je ona otpočeia s primjenom tolikog materijala i ijudstva, s tolikiin tehničkim i morainim sredstvima, k o j a s e V i š e n e m o g u n a d in a š i ti. Pa jpak je Talijane izncvjerio veliki uspjeh u vidu prodora na Vipavi. Talijani su saitio izvršili jak udar protiv istaknutih položaja, koji su zaostali iz devete bitke na Soči, i potisli su branioca s glavne tačke. To je jedini vidni uspjeli prvog naleta. U čianku se dalje veli: Vojskc četvornog sporazuma, koje operišu na spoljnim linijama, prešle su dakle još jednom u bonoentrični glavni napad, da bi najzad iznudile davno željeuu odluku. Ali kad se pomisli, da je vrhunac velikc ofenzive bio 14. maja, kad je Cađoma s pješadijskim inasama napao na Soei, i da se napad inože povećati sanra oiida, ako ruska vojska buđe sprennia i sposobna da preduzme drugu Brusilovljevu ofenzivu i da podnese velike žrtve, ali bez jemstva za uspjeh, onda se dolazi do zaključka, da je sad nastupio trenutak najveće zapetotosti, pa inoždia da jc i prošao.

Ruski haos. Pesimizaui ministra Thomasa t Painievea. (Naročiti brzojav „Beograd. Novina“). Kopenhagen, 21- maja. Jedna ličnost, koja je ovamo iz Petrograda doputovala saopštava, da se francuski ministar municije Tltomas vrlo nepovoljno izrazio o stanju u Rusiji. Ministar je rekao; ,,Ja sam očekivao da ću naići na socijaliste, ali sam naišao na anarhiste“. Pesimistički se u drugom pravcu izrazio i francuski vojni ministar u razgovoru s dopisnikom ,,D a i 1 y E xp r e s s“-a. Ministar je naročito izjavio, da je nemoguče da se njemački front pod francusko-engleskiin nasrtajima zaIjulja. Može se istina računati na dragocjenu pomoć Amerike, a!i kraj rata nije još u dogledu. „Rusija je crna tačka na vidiku“, rekao je Painleve. Nerad ruske vojske dozvoljava njcmačkoj vojsci slobodu kretanja. Zbog toga vojnička akcija Eugleza i Erancuza ne može da urodi plodom- Kobno je, što je ruska revolucija donijela tolika kolebanja i nemire, ali će se bura stišati. Mi trebamo mira i s'tprljcnja! Nova ministarstva. Kb. Petrograd, 20. maja. Vlađa jc narecjiki u§tanovljenje ovih novih ministarstava^'iministarstvo pošta i brzojava te javne pripomoči. Povjerenje novoj viadi. Kb. Petrograd, 21. maja. Savjet radnika i -vojnika je donio u svojoj nekidašnjoj sjednici jednoglasnu rezoluciiu, kojom izriče povjerenje novoj vladiPredstojeće odstupanje Isvvolskog. (Naroeiti brzojav „Beogradskih Noviiia"). Bćrlin, 21. maja. ,,B. Z. am Mi t’Pag 11 javlja iz Ženeve: „JournaP ima iz Petrograda vijest, da se poslije oelstupanja Gučkova može oeekivati i odstupame I s \v o 1s k o g. Osim toga, priinječuje lisr, predstoje i rnnoge đruge važne promjene u ruskoj diplomacijiDržanje ruskog poslanika u Washingtonu. Kb. Bern, 21. maja. Ruski je poslanik u Washin<gtonu B a h m e t i e v izjavio, da namjerava kao privatna ličnost ostati u Washingtonu, pošto ne odobrava demokratski oblik ruske vladavine. Rusija i sporazumne siie. — Pitanje aneksija. Javljaju iz Stockholma: Jedna od posljednjih Miljukovljevih izjava prije pada bila je odgovor na upite, što su ga na nj stavili delegati vojske sa fronta, koji su se sastali u Petrograđu na vijećanje. Na pitanje glede odnošaja Rusije spram njezinih saveznika odgovorio je Miljukov, da su saveznici u počeiku sa simpatijama pozdravili revoluciju. Poslije se kod njih pojavila neka dvojba. Kada su nastale poteškoće fu F.'obavi hrane i municije to kada su se u zemlji počeii javljati nemiri, Ujedinjene su Države stavilo pitanje, da li je Rusija uistinu nakaniia ugovoriti zasebni mir. Iz Engleske je primio brzojav, u kojem se isticak), da tamo vlada velika uzbudjenost poradi slaboće vlade i nesredjenosti prilika, koje bi mogle dovesti do toga, da Rusija. izgubi svaki dalnjii utjecaj u ratu. Taj nemir da je bio razlogom, što je Engleska oklijevala da dade Rusiji novi zajam. Na iuprt što je istinito na glasinama, da Japan 'ima zaposjesti stanovite dijciove Rusije, odgovorio je Miljukov, da u tim glasinama nema ništa istinita. Na glavno pitanje, kada kani vlada objaviti ugovore Rusije sa njeziiiim saveznicima, odgovorio je Miljlikov, da se ugovor, koji je stara vlada sklopila sa saveznicima ne će objaviti, jer bi to značilo izdaju saveznika. Osint toga ta bi objava piogla štetno djelovati ina dalnje vodjenje rata, jer bi se otkrili tnnogi tajni tigovori. Na upit, što su savcznlci odgovorili na pr dlog piovizorne vlade, da se sklopi niir bez aneksija i odšteta, te da so države odrede prcma 9amoodluci naroda, odgovorio je Miljukov, da pitanje sanioodluke namda samo po sebi i6ključuje napuštanjo aneksija. Shvaćanje o aneksijaina u toliko se ra/likuje, ito savez-

22. maja 1917. nici ne smatraju aneksijom jujodinjenjo p tri dijela razdijcljenje Poljske, a isto tako nc smatraju aneksijom povratak Alzacije i Loraine Francuskoj. Sto se tiče odšteta, to savezniri takodje od njih odstupaju, ali niisle, tia ne znače kontribuciju, ako se zatraži uspostava Befgijo i Srbije. Sasvim, da je naravno, da ouaj, lcoji je te zeniljo poharao iste ! uspostavi. Na piaćanje ratnih (odšteta niko i ne tnisli. Na pitanje kakovo stanovište zauzima Rusija gledom na DanJanele odgovorio je Miljukov: ,,N akon što smo se odrekli aneksija inoramo odustati od daljnje g zahtjeva Dardanela". Na upit, kako se savezniri drže prama tim mirovnim predlozima odgovorio je Miljukov, da za sada nije primio jasni odgovor. Neograničeni podmornički rat, Potopijeni brodovi. (Naročiti brzojav. „Beogradskih Novina") Beč, 21. maja. Javljaju iz B a s e I a: Prema jednoj Havasovoj vijesti nabasala je u Otrantskom tiiesnu francuska torpednjača ,,B o u t e f e u“ na minu, te potonula. Kb. Pariz, 21. maja. Najmljeni je pami brod ,,C o 1 b e r g“, torpediran 30. aprila u Sredozemnom moru. Na brodu se nalazio izvjestan broj vojnika. 51 lice je poginulo. Njemačke krstarice u Tihom j Indijskom Okeanu. Kb. Berlin, 21. maja. O više puta pomenutoj pojavi jedne njemačke pomoćne krstarice u Tihom okeanu javlja ,,L o k a 1 a n z e ig e r“ iz Penanga, da je taj brod isplovio iz hamburškog pristaništia, priviclno preobražen u trgovački brod, ali dobro naoružan. Brod je imao 4400 tona. Jednom prilikom obišao je Šottendsku, a docnije i rt Dobre Nade. U blizini ovoga rta postavio je mine, koje su nadjene. Brod je snabdjeven sa svim novim mašinama i prelazi 25 milja za sat. Govori se, da u Indijskom okeanu isto tako krstari jedtia druga njemačka pomoćna krsta'rica. Novo englesko nasilje protiv neutralaca. Kb. London, 20- maja. ,,R e u t e r“ doznaje, Ja je engleska vlada ,,u svrhu zaštite britanskili interesa pridržala sebi pravo, da rekvirira neutralne brodove, u čijem se posjedu nalazi veći iznos britskog kapitala i to s razlogom, posto je nemoguće zagtiti britske interese doklegod se takvi brodovi nalaze nenaoružani pod neutralnom zastavom.“ Povratak hoiandskih brodova iz Engleske. Kb. Haag, 20. maja. Posljeđnji holandski brodo\4, koji su bili zadržani u Engleskoj, prispjeli su danas u Rotterdam i Amsterdam. Borbe u vazduhu. Vazdušne borbe izmedju Nijemaca i Rusa. Kb. Beriin, 21. maja. W o 1 f f o v u r e d javlja: Ponovni pokušaji rusikiii letača, da svojom djelatnošću od L o b a r e na ostrvo 0 s e 1 ometaju akcije naših predstražarskih brodova, doveli su 18. itiaja do vazdušnih borbi, kod kojili je dvojici naših pomorskih letača uspjelo, da obore po jednu neprijateljsku leiilicu. Osim toga je pod izvjesno zapaženo, da su se dvije neprijateljske letilice sukobiie i strovalile- Jedno rusko vojničko postrojenje, koje se nalazi sjeverno od letačke stanice Lobare, obasule su njemačke letilice, kađ je na njih odanle otvorena vatra, sa bombama. Pokret za mlr. Stockholinska kouferencija. I (Naroćitl brzojav „Beogradsklb Novtna'G Budimpešta, 21. maja. „A z Est“ javlja iz Stockholma: Danas su otpočeli pretliodni pregovori holandsko-skandinavskog odbora s grupama pojedinih zemalja. Današnja konferencija je bila odredjena bugarskim delegatima. Sutra ee se produžiti pregovori s Bugarima, 23- i 24. s delegatima njemačke većine i s Finima, 25. i 26. s Austrijancima, a 29. i 30. s delegatima iz Ugarske. Za ponedjeljak očekuju se dva člana francuske većine, koii dolaze iz Petrograda i koji će s odborom pregovaratj.

Dnevne političke vijesti. Opšte nepovjerenje u RaHjf. ,,K 6 1 n i s c h e Z e i t u n g“ saznaje pouzdano, da talijanska vlada ne izdaje sad ni najvišim ličnostima putne listove za inostranstvo. Neko opšte nepovjerenje rasprostrlo se nad svim snagama, koje su odgovome za ulaz ltalije u rat, ili su bar odgovorne za njegovo proiduženje. Svuda se rasturuju tajno pokliči protiv rata. u čemu učestvuju i vojnici, koji se naiaze na dopustu. Osim toga vlada velika zabrinutost zbog nedovoljnog dovoza žita i zbog nesavladljive nestašice uglja.

NJcaragua preklnula djpjomatske o«Jnos e sa Njemačkom. Javljaju i z Washingtona, da ] e re . publika Nicaragua prekinula odnose sa Njemačkom.

Engieski donji dom. ,,N i e u w e Rotterdamsche Courant" javija iz Londona; u toku debate u donjem domu o naknadnom kreditu pitao je nacijonalista Dillon, šta je upravo sa engleskom ekspe^ dicijom u Palestini. Dobijen je brzojav o nekoj pobjedi kod Gaza, medjutim Se rasprostiru uznemirujući glasovi. Qq. vori se, da se general, koji j e izvojevao veliku pobjedu, vratio iz zdravstvenih uzroka u Englesku. Mac Namara je 9. maja izjavio u donjem domu, da je osim trgovinskih brodova, za koje je admiraliteit javio da ‘ su potopljeni od podmornica ili W j na izgubljeno od 15. januara još petnaest engleskih brodovaAmeričke mjere protiv neutralaca. Reuterov ured javija: „Associatcd Press“ javlja iz Wasliingtona: U jednoj konferenciji održanoj u ministarstvu spoljuih poslova, kojoj su prisustvovali Balfour i državni tajnik Lansing,' pretresano je pitanje o obrocima životnih: namirnica za Holandiju, Skandinaviju, Švajcarsku u Španiju. Uzeto je u ocjenu potreba, da se izvoz za te zemije ograničf, 1 s jedne strane da bi se spriječilo da izvezena roba ne đodje u ruke neprijatelja, a s druge strane da bi se očuvala plovidba saveznicima. Postignut je potpun sporazum. Potpuno učešće Amerike u sistemu davanja obroka već je spremljeno, ali cio plan zavisi još od držanja kongresa. Prisilna vojna služba u KanadiJavljaju iz Londona 20. o. mj.; Kanadski ministarski predsjednik Bord e n izjavio je, da če se odmah uvesti* prisilna vojna siužba. Uzroei promjena u francuskom voinom vodsfvu. O promjeni u francuskom vrhovtiom zapovjedništvu piše „Natjonal-, tklende“: Od kako je potamnjela Jof-. fresova zvijczda, nastali su dosta sum-, njivi poremećaji u vojnom vodstvu-; Mora se priznati, da francuska republika što je više moguće nastojava, da ublaži uvrede koje su nanesene njenim generalima, pošto su pali u nemilost. Ali promjena u vrhovnom zapovjedništvu i današnje promjene u ostaiim zapovjedničkiin mjestima ipak su dosta sumnjivi znaci. One svjedoče, da su, upravni pariski krugovi nezadovoljni sa ishodom velike ofenzive. Ovo će učinrti vrlo nepovoijan utisak i na sve one, koji se nalaze iza fronta. Panfield u New-Yorku. ,,P e t i t J o u r n a 1“ javlia, da fe bečki američki poslanik P a n f i e ! d ! stigao u New-York. Životne namirnice u Engleskoj. ,,N i e u w e Rotterdamsche Courant“ javlja iz Londona: Naci-' jonalni odbor rađnika i ratnih tvornica tražio je od engleske vlade, s pogledom na oskudicu i skupoču životnih namirnica, da se sve namirnice, koie se uvezu otkupe, sve aomaće životne namirnice zaplijene, pa da se po umjerenoi cijeni iznesu na trg. Daije je odbor iražio, da se vrši pravičnija podjela životnih namirnica. Svi izdatci oko nabavke namirnica da se isplate iz raimog kredita. Prvi američki kontigent u Engleskoj. R e tt t e r javlja: U Englesku je prispjeo prvi kontigent američke vojske, koji se sastoji iz sanitetskog odielenja. Opasuost piovidbe u Ledenont moru. .,B e r 1 i n s k e T i d e n d e“ javija iz Kristijanije: Sad se tttvrđilo, da je plovidba trgovinskih brodova n Sjevemom Ledenom moru nesigurna. Jedan norveški obalski brod naišao je kod ostrva izmedju Spitzberga j norveške obale na minu i potonuo je.

Grad i okolica. Dnevni kalemiar. Danas je utorak, 22. maja; po siatom 9. maja.Rimokatolici : JuUja m. (Heleiia dj.); piavosiavni: Pt. m. sv. Nik. (I. Nikolj-dan). -- Sunce se radja u 416, a zalazi u 7 36. Magjarsko bojno pozorište: U mjcsnoj etapnoj menail. Danas kabartt Početak u 8-30 na veče. Beogradskl orfeum: Početak ptcdslave u 7 sati na veče. Paroplov izmedju Zemuna i Beograda kreće iz Beograda za Zemun ođ 6 tatl u jutro do 9 sati na veče svakoga sata osijn u 1 sat poslije podne. Polazak iz Zemuna za Beograd od 5 30 u jutio do g-30 na vcče svakoga sata osim a 12'30 posllje podne. Kinematogratl: Vojnl kino (Kotoseum): U 4 i 6 satl poslije podne predstave za gradjanstvo. — C. I kr. gradjanskl klno (Paris): U 6 satl posllje podne predstava za gradjanstvo. Casnička i činovnička kasina olvorena je do 12 sati u noći. „Orand Hotel": Dnevno koncer« Počctak u 6 sati poslije podne. Posjeta bolesnika n bolnicama: U bolnici .Brčko*: od2—4 sata posli)e podne. U bolnici ,,Brilnn“: od 9-30—12 sall prije podne 1 od 2—4 sata posllje podne. Bugarska kraljica u Beogradu. 20. ov. mj. stigla je sa balkanskiin \xi* aom Beč-Niš u Beograd bugarska kraljica. Poslije boravka od poia sata otputovala je kraljica dalje preko Niša.