Beogradske novine
Izlaze:
dnevno u Jutro, ponedjeljkom poslije podne.
Pojtdini brojevi:
MJesetfia pretplata:
U lnr^i I • kiajtrlma ur»a|e4iwlhn •a o. I tr. Ma a> «4*«l *4. . . . a 0 Hnratakd-tJanrenlil, Bc.nl - torngrrtli I Oahmdp |w cl]«ai *4;. 10 h*l«fa lina >rc| poitrotja po c!)«oi *4. . . .12 hatora
| U lu(r*dn I ■ kr»letfm» ia»o<ja4Mtia li i o. I kr. tata n Dojno I otaonn pofto . . U BoopraOa u dotra.o« ■ k»*• .... ; U HrraUkol -»Uioolji. lotm-HornotM.nl I I OalmaelH I U oila’im kraforl«« IU»»:ro-«|*»..ooio»»rM)o ] U Inoiiranatiu
2 90 290 4 50
ar.. ■= Oglasl po cljMlku.
Urednlttvo: BEOGRAD, Vuka Karadilia lit. broj 10. Telefon broj 83. Uprava I prlmanjo pratplato TopllCln vanac broj 21. Telefon broj 23. Prlmanjo oglasa Kneta Mihajla ul. broj 38.
Oodina UI.
Ratni izvještaji. Izvještaj austro-ugarskog glavnog stožera.
Osujećen veliki talijanski pokušaj proboja na Krasu. Lloyd George — naklonjen miru ?
Kb. Beč, 25. majaIstočno I jugo-lstočno bojlšte : Nepromijenjetio.. Taiiiansko hoiište: Velfld napad Talljana, doveo Je I ju£er na S o č i do i z v a n r e d n o ogorčenih b orb I. U iunačJroj obrani odoljele su pobjedonosno naše hrabre čete. Svl su položajj bez iznljnko ostali u nagem posJ e d uNa sjevernotn krilu talijanskih 11 apadnih vojski navalio je nepriJatclJ opet na visine kod Vodice i Svetotn Brdu, Osobito je bijcsnioboj o v 1 s i n u 65 2 j u ž n o o d V o d i c e, koju su Talljani u večer zauzeli, a 11 kojusu na$I u noći poslije borbe nanož, kojaje potrajaJanekolJkosatiopet povra1111. Ovdje j&dnako kao i na Svetom Brdu ostavio je bježeći neprijarelj na bojlštu nebrojene lješeve. Na vlsoravni Krasa prcduceo jc neprijatelj v e 1 i k I z a s li o v ani pokušaj prodora. Bez obzlra bacali su Talijatil svoje mase protlv naših rovova, koji su bili topničkoin vatrom znatno oštećenL Ncpokoljebljivo i Wna srca dočekall su branioci nepriJateija- C i J e 11 d a n, a n a m n o g o tnjesta I do u kasnu noć vodlJa se bcrba o posjed nagih pof o i. a j a na F a J t j H r i b u i kod K oftanjevice i daije južno s < e do mora. Sva su nastojanja neprilatelja ostala bez uspjch a. Neprijateij n i j e n i g d j e ni o g a o d a p r o d r o. Uspieh dana imade jednako da se zahvait pješadijl kao l topništvu. Na 23. inaja zarobljenoje 130 ta 1 ijanskih časnlka i 4600 vojnika> Jučer Je broj zarobljenik a z n a t n o p o r a s a o. Načelnik glavnog stožera.
Izvještaj njemačkog vojnog vodstva. Kb. Beriln, 25. maja. Zapuduo bojište: Front prijestolonasljcdnika Riipprcchta bavarsko«; U VV y t s c h a e t e-u ! sjevcrozapadno od A r m e n t i e r e s a pošla gu engleska izvidnička odjcleuja poslije jftke topničke pripreme na napadaj.
Odbijena su u borbi prsa u praa. Na a r t o i s k o m frontu pojačala se na veče topnlčka vatra, naroćito sjevcrozapadno od Lensa 1 kod Bu 11 ecourta-Kod Loosa provaliie su cnglcske stle u nage prednje rovove, iz kojili su medjutim protivuapadajem opet istjenane. Na jeduoin prostornoograničenom prostoru borba još traje. Sjevero-zapadno od Bullecourta izjaloviii su se napadaji više cngleskih čcta pred našim položajem. Front njemačkog prijestolonasljednika: Sjeverno od C r a o n e 1! e-a i zapadno od druma C o r b e tt y—P o tttavert slomlli su se na veče uz veiike gubitke za neprijatelja djelitničnl francusk! napadaji, do kojih je došlo poslije živahne topničke vatre. U zapađnoj C h a tn p a g n I pojačala se topnička borbena djelatnost Frotit vojvode Albrechta vvfirttemberškog: Nikakovih bitnih dogadjaja. Jučeranjeg je dana Izgublo neprijatelj 10 ietlilca, koje su oborene u vazđuštroj borbi i odbranbenim topovima. Na istočnom I niaćedonskom bojištu položaj je neizmjjenjen. Prvi rapovjednlk glavaog staoa pl. Lndendorff.
Prepirko oko rotnih cillevn. Savjet ruskiii radnika i vojnika, koji je u svom prvom početku bio jodnostavni organ za kontrolu, postaje sve više pravi nosioc vlasti, pa u prvom redu nastoji đa razbistri prilike, osobito otkada u vladi sjede njegovi povjerenicl. Ott žeil da zna, zašto treba da se borl još Rusija. Već prije je ovaj savjet zahtjevao, đa se objave lajni ugovori sa saveznicima, ali Miljukov je to odbio. Sada traže radnici lsto i intaće ovaj puta sigurno više srcće, jer če barern njihovi drugovi na vladi doznati što i kako je u stvari- Izvan je svake sumnje, da nova Rusija iieće ništa da čuje o starim obvezama, pa se JavJja, da Rusija najodlučnije traži od svojih saveznika reviziju ratnlh ciljeva, pa se u tom pravcu vode već pregovori. Ova
konferencija, na kojoj će se rasnraviti razmirice izmedja Ruslje i nienili saveznika blće od veće važnosti od svih dosadanjili sastanaka državnika sporazumnih sila. Na ovoj se koniereticiji ne mogu više one velike dlferettcije, koje postoj.e izmedju zapiadnih sila i revolucijone Rusije, da se izniiro iednostavniin i praznim frazama. Načelo relcoiistruirane ruskc viude: ,,ncma anekšija i ratne odštete“, dadc sc vrlo tcšlco đovesti u sklad sa osvajalačkim ciljevima sporazumnih zapadnih sila. Oue su u odgovoru na posredovni prijcdlog Wiisonov dosta jasno prije pet mjeseci objavije svoje ratne ciljeve. Onda su svi clljevi glaslli: uspostavljenje Beigije, Srbiie, Crne Gore i Rumunjskc; ispražnjenje zaposjednutiii oblasti ttz cdštetu; reorgattlzacija Evropc, strogo provedeuje piindpa narodnosti, izbacivanjc otoinanske carevinc iz Evrope i uništenje pruskoga milltarizma. Iza ovih riječi krlia se veilka osvajalačka osnova, koja se može provesti samo prema protivnikn, koji je posvc htčcn i uniŠten. Pita se sada hoće li Rusiia I dalje htjeti da sudjeiuje u ovoj borbi sa ovini cilievitna, ,a prije svega može li to da I učini; na drugoj se strani nabacuje satno od sebc pitanje, kako mlsii Rtisiia, da provede svoje načelo ,,bez aneksija i ratnih odštetaj'. Francuski minlstar pređsjednik izjavlo je prije dva dana u komorl, da l Francuska ne želi aneksija, već samo traži ono što jo] Je oteto, da ne traži nikakbve ođštete, nego da se radl samo o stvari pravedtiosti, kod čega će cijeli isvijet da bude sudija. Vidi se, đa se'Francuska ne žeii svezatj uz rijeii, da ; se drage volje odriče aneksija, ako dobije natrag Eisas i Lotaringiju. Naravno, da Rusi nijesu zadov’oljni ovaldtn sofisterijama, jer oiii traže reviziju ratnih ciljeva. Na posl.ietku, kad se vcć radl o povratku svih oduzetili provincija, zašto da se kod toga ide sfttno do god. 1870. natrag, a ne dalje? Stara fražcologiia, prema kojoj se središnje vlasti kod budućih pregovora ne ćc smatratl kao stranka, nego da će iinati da odgovaraju kao pred kakovim sudom, ne vrijedi više za Rusiju, kao što ne vrijedi fraza o pruskom miiitarizmu. U posljedujoj Izjavi uove ruske vlade otvoreno se priznaje, ko je dosada bio pobJcdioc, tako da se Rusi danas više ne zagrijavaju za žeiju za
osvetom Francuza, nl za pohiepu Englcza. Zahtjevi ruskih vojnika i radnika, koji se već danas mogu potpuno identiflcinati sa zahtjeviina mskc vlade, jasni su i nijcsu dvolični. RusL'i nije do toga, da Francuska dobije Elsas i Lotaringiiu, još manje kad ova provdncija u opšte još nije zaposjednuta, nego je treba jstom krviju osvojiti. Rusija je javno izjavila, da nc traži za scbe Carigrad, ona nema interesa na svem onom što sporazumne sile nazivaju reorganizacijom Evrope, a što zapravo i jedino znači uništenje Austro-Ugarske ! Njemačke. Giavni se interes Rusije sastoji tt tomc, da očuva svoju teško izvojevanu siobodu, da dodje čim prije do mira i da se može slobodno razvijatl. Sve su to interesi, koji ue oiigovaraju lnteresima zapadnih slla. Kad je Rusija bila još caristička, vladala Je izmediu nje I zapadne demokracije potpuna saglasnost. Sada, kada je i Rusija postala demokratska, kad se moglo očekivati, da će odnošaji izmedju saveznika postati još srdačnijl, izbijaju izmedju njilt protivštine, koje se mogu jedva izgladiti. Ne čemo pogriješiti, ako prema tome prlznatno ruskoj demokraciji veću vrijednost, jer zapadna demokracija sestra 3e ruskoga carizma. Rttsk'a demokracija hoće pravu slobodu ttaroda bez svakog nasiija, dok Francuska i Engleska nastoje samo, da prošire svoju viast i da unišfe sve narode, koji neče da prime njihov jaratn. Sudarajti se d\ a pogleda na svijet i ako dodje kod toga do kompromisa, ova| će komoromis biti od vrio kratke trajnosti. Može se očekivatl, da će zapadne siie biti iropustljive, jer tterad na ruskom frontu osjeća se teško u Fnancuskoj I na SočL Dodje li na posijetku do sporazuma, nastaje pitanje, hoće li moći Rusija, da opet stupi u vojničku akciju. hjuski su se generall vrio pesimistički u posljednJlm daninta Izjavlli o vojscl, a rttski vojnici, koji su rcvolucijotn postigli stanovita prava, iniaće vrio tnalo smlsla za jezuitska izvraćanja gospođina Ribota. Ruski vojnik, ako se bude morao opct da bori, on će u prvom t edu litjeti da zna, treba ii to njegovoj otadžbinl, jer za strane Interese on ne će proiiti nijeđne kaplje svoje krvi.
Pokret za mir. Priinirie koneent juna? (NaročlU brzojav „Beogradsklb Novlua“.) Amsterdam, 25. tnaja. U holandijskim politlćkmi i diplo« niatskim krugovima tnisle, da će lcnitcem jurra nastati primirje. Na amsterdamskoj i rotterdamskej burzt favoriziraju se tako zvaue mirovne vrijednosti- Sinatra se, da sc jc francusko-eugieska oicnžlva izjalovila i da je staia ogromne žr;ve- Vz to dolazi rat pomoćti podmornica i potpuna desorganizacija Rusije. Intcrvencija Amerike je zakasnila. Upućeni krugovi misie, da se Wilson samo izgovara intervencijom, da bi mogao oružati protiv Japana. Raspojoženje za mjr u FraitcuskoJ, (Naročiti brzojav „Bcogradskih Novina") Budimpešta, 25. maja. ,,A z E s t“ javjja iz Ženeve: U ftaucuskoj štampi je komemarisanjent Ribotovog govora zavladalo rasp o 1 o ž e n j e z a m i %. Razni socijalističkl iistovi, na prvom mjestu „Bonnes rouges“, označavaju govor Ribotov kao pobjedu socijalističke stranke u borbi za mir. Mnogi listovi, koji su ioš juče tražiii podjelu Austro-Ugarske i razoravanje Njenračke, traže danas samo Alzaciju i brižno izbjegavaju da govore o ujedinjenju Slovena i ispuujeniu asprracija Srba, lcoje su do skoro nazivali žarko Llubijenitn Srbima. Najtnattje govore o Rutnuniji. Svima pređnjači ,,Temps“, ko.ii Rumunje čak ni ne ubraja u saveznike. izčezle su sve simpatije. Nigdje se ne spominju viŠe Niiemci pogrdnitn imenom „Boches“, već kao NijemciAiistriJskl Izaslauici. Kb. Stockholrn, ‘25. maja. Zastupnik c. i k. dopisnog nreda javlja: Zbog otvarania Reicnsrata austrougareki izaslanici vratiće se u subotu u Reč. Oni će se u toku juna svakako ova« mo vratiti. Prvili daira juna o.'počcče pro govori s Poljacima. Eugiezi skloni miru? (Naročiii brzojav „Beograd. Novina -< ). Berlin, 25. maja. ,,V o s s! s c h e Z c 11 u n g“ javlja iz Amsterdama: U londonskim diplotnatskim krugovima pogovara se. da su LIoyd Georgei Mac Kanna prijatelji tnira. Oni su voćiii razgovor s osobama, koje su zatim uputili u Petrograđ. Oni misle, da Engleska treba da potpomogne čežnju Rttsije za tni-
Podlistak. Povodom članka „Osobine moderne žene.“ Vrijeme je, da završimo. Vujićev ćianak o tnodernoj ženi uzvitlao je buru. Svakhn danotn priina naše uredništvo inanje i vcče dopise za i protiv. Od ovllt izabrali stno dva napisa; od jedne miade srpske s p i s a t e 1J i c e, d r u g i od gospMilorada M. P e t r o v i ć a. Time, misiimo, da smo potpuuo udovoljili svojoi dužnosti, a sud prepuštamo publici. 1. U posljecluje vrijcme počelo se češće pisatl o ženl u „Beogradskim Novinama“. Možda zato §to žcna n ije dovoljno zaposlena u ovom ratu, ima ih veći broj nego jjudl, češće se vidja, a hna i ljudi koji su apsolutno besposlenl u ovom ratu, pa posmaitraju m pojavu I sude o njoj po svome mentalitetu. U broju 128. „Beogradskih Novina" iza|ao je članak o modemoj ženlPada u očl da pisac — pored šlrokih sukanja, koje su po njegovom mišijenju svjedok vlastl ženine, — nije 3 >azio l veliicl broj starih uzanih sukaa a još mnogo vcći broj sukanja srednJe Slrine, koje su I veoma praktične. nf prosto nije htjeo da opazl. Njemu je taparalo oko nekoliko širokih ženskih toaleta, pa se bacio osudom na cio žen-
ski svijet. I što je najvažnije na cio beogradski žcnskt svijet, kako izgleda. pošto je izišlo u „Beogradskim Novinama“. Htiela bih da gospodin-piscu dokažem da niJe imao tnnogo prava. Prvo, to stalno pitanje, kako će se nači ženi pravo mjesto u društvu i kako će ona odgovoriti svojim dužnostima, nc može se riješitl izdvojeno, samo za sebe' Potrebno je ttporedo sa riješavanjem pitanja o ženinim dužnostima raspravljati pitanja o čoviekovim dužnostima. Nikako ne nalazim da su ljudi u tome daleko odmakli. Po dnžnostima i pravu u društvu — možda, ali izmedjtt dužnosti i prava u porodici ne balansira podjednako vaga. Pisac je iijepo završio svoj članak, i od te njegove misli ja ću i početi: „Jediia, jedina vriina, kako za Ženu, tako i za čovjeka, jeste: dostojanstvo, koje obvezuje na sve dužnosti i koje natjeruje na po&tovanje svlju prava.“ — Tako je. Tneba nain samo jasno postaviti šta su dužnosti žene- Dala iii je priroda, odgovorio bi pisac. — Jeste. Ali naše društvo je razvijeno i pored dužttosU porodičnih daje ženi i drugilt društvenih dužnostl Znači, 'treba ženu, kao i čovjeka, 1 zia jedno i za drugo spremitl. U tome leži čvor: kako ženu da spremimo i za jedne i za druge dužnosti. Sredstva za to treba da dd društvo, a vlast društvena je u rukama čovjeka- Treba, dakle, on da pruži tu mogućnost. A prirodno je da to za nje-
ga nije laka stvar. jer još ttvijek ima posia sa satnirn sobom. Čovjek treba u mnogonte da izjednači ženu sa sobom i da uporcdo cmancipujući sebe emancipuje i nju. — Za ime svijeta, emancipaciju treba jedanput slivatiti u pravom značenju, a ne kako su ie pojcdittci iii izvjestto doba shvatili. Trcba se ostaviti jetkoga pisauja. Nema smisla prebacivati jedno drugom. Mi samo možemo ruku za ruku naprcdovati- 1 zastoj žene, ili njeno naopako shvataujc života, jcsre istodobno i zastoj čovjeka i njegovo pogrjcšno shvatanje života. Ovak\ , a diskutovanja su izlišnaProces evoiucije napretka ženina hiva sam ix> sebi. kao što nije ni čovjekov prest'ao. On će, i ako lutajući, ipak, kao i sve drugo u društvu i prirodi, uaći svoj pravl put i dostići svoju pravtt inetu. Dakle, ovakvoj diskusiji ltema mjesta. Ment ie samo čudnovato ovo uopštavanje gospoditta pisca, gdje ou za ljubav stotluak širokih žipona podvrgnu osudi cio beogradski ženski svijot. A znate li, gosiiodine pišče, da su većinom baš te žene vaspitane u vašem ntoralu? One ba§ neniaju nikakvih drugilt dužnosti vau porodlčnih- One su samo žene, retko i majke — običtto su ono prvo. I onda — onda naravno vrše dužnost vjerne žene, ali imaju i mnogo vremena da što bolje isputie tu dužnost. Za to je ženi najpotrebnija ljepota, i prirodna stvar je da će ona i upotrijebiti sve načine da uljepša šebe i stvari
oko sebe. I sad vi nalazite to griješkom, čak manom kod žene — to što joj vi, čini mi se, iichotično preporučujete. Ponavljatn, to i proističe iz toga braka u kome tnuž želi da mu je žena samo žena 1 ništa višc. E pa! — Što tražite, to vam se i pruža. Po najobičtiijcm socljalnom zakonu: svc što društvo traži, to mu se i daje, to se razvSja. Ali, utješna pojava je za nas — i za čovjeka i za ženu — što jc to tnanjina o kojoj vi govorite. U večem broju čovjek fcraži nešto više i ljepše od žcne, a tako isto ona mu to i pruža. Ja ne dljelim vaše mišljcnje, gospodine pišče- Današnje doba je pravo doba razvitka čovjekovog, pa t žcninog. 1 baš zato tako jako i padaju u očt, i ako u manjiui, tc kontrastne pojave. Dnigo, u žene kao i u čovjcka razvijena su estetička osjećanja. A kad se u estetici pretjera nlje rako strašna svar. Ima grijehova i dubijih, i većlh, i trajuijih no što je zadovoljavanje estetlke. Mogli ste mirne duše pustiti ,,0!ocken“-suknju da prodje kao 1 sve prolazno u životn čovjekovom. A mogli ste se osvmuti na neke lljepe osobine, koje ima sadanja moderna žena i koje će se, kao i sve što je potrcbnije društvu, zadržati dužc. Ima žcna, koje su sada muogo obavezne, koje imaju dužnosrf koje im vi rado dajetc i u mirno doba all ne priznajete rado. To je izdržavauje svoje porodice. Rijetke i suviše dobro situirane žene izgleda da su danas one va-
še modenie žene o kojima ste govcrili. To su te dauas nezaposlene ženc. Može biti da ste im u mirno doba povjeriii neke društvene dužnostt, vas danas njihova besposlica ne bi jcdila, Možda bi one tttogle danas negdie uspješno da odtnjene čovjeka u nacionalnom radu- To je pogrlješka društva, ali nije grijeh žetie. Kao što je pogrijcška društva što i neke ljude nije uposliia u napome nacionalne zadatke. Ja ću završiti vašim mlslima: „Jedna, jedina vrliita, kako za ženu, tako i za čovjeka, jeste: dostojanstvo, koje obvezuje na sve dužtiosti i koje natjeruje na poštovanje svtju prava“. — A — vrijeme i tnoje pravo — tnogla bi ? eći žena samo: uporedo ruku za rttku sa čovjekom. IIPročitao sam pažljivo g. Vujičev čiaftak pod gornjim naslovom. i cdgovot'e na isti od beogradskih dSma. Ja se večim delom slažem sa Vujićem. Jedno bih niu zamorio, što tu tako blagodarnu, a i za sada aktivnu temu tiije razradio. Onda bi ona bila potpmiija pa bt zbog toga otpalc one sve žučue ueprrstojne primedbe „uvredjenih‘' dama. Meni je upravo nerazumljivo čcga radi su p. datne tako žučne. Osem ako su sad prvi put čule istinu u oči. Istina je zaista gorka, ali se ispred njc no može. pobećl, niti se ona umanjiti jednim ncpristojniin tonom, za koji sad tck saznajem, da je talco drag 1 omiljen damama.