Beogradske novine

Utorak

Strana 2 . . Ruski haos. ho\i prtfovorf Umfdiu •pora/uNinih pitrtitfti brzojtv tBeogndtkih Nor'mii*/ fiaag, 4. Juna. '« ' pMidonski ,,Dafly TeIegraph“ <* Petrogm4a, da ee temedju spo(feiumnth »lla fru«ke vJade vode novi Bregovcrl d zavrietku rata. ^ SmIv. ustavotvorne skupštjne. INarotiti brzojav „Beograd. Novina"). Berlin, 4. juua. „Deutsche Tageszeitung" t iivlia sa ruske granice: Naredbom prijomeue ruske vlade irstavotvorna knpština je sazvana za 15.—30. juna. i Vatikan i nova Rusija. |K»ro6iti brrojav »Beogradskih Kovjoa«; Stockholm, 4. juna. 1 ,.R i J e č“ saopštava, da je Vatikan fiješio. da ustanovi vlastitu mpravu za Itatoličke stvari u Rusiji. Pap«' se pripa sam predsjedni&tva te upravetjpfavi će biti još i cilj da izvede zblitjlenje izmedju rinio-ka'toličke i pravofclavne crkve. Razgovor Ceretelija sa poslankima sporazumuih siia. (Nnručiti b.v.ojav „Beograd. Novina"). Bern, 4. juna. ,,T i m e s 11 javlja iz Petrograda: U »itdnici savjeta radničkili i vojničkih jzaslanika podnio je ministar saobraćaja jCereteli izvještaj o svome razgo,voru sa poslanicirna sporazumnih sila. Posjanici su mu na zadovoljstvo odgo.vorili na postavljeno pitanje, kako se njihove vlade drže prema novoj politici privremene vlade. Na pitanjc, da li če šc moći preduzeti naknadna proučuvajija postojećih ugovora, poslanici su cdgovorili, da to zavisi od javnog mišlitnja u sporaz'unmim zeniljamu. Na pitanje, da li bi savezničke vlade bilc protivne, da socijalistlčke manjine njihoyil) zemalja dodju u dodir s ruskim socljallstima, poslanici niic.su ništa odrediejio ođgovorili. Organ radničkog i vojničkog savjnta protiv Engleza. (Naročiti brzojav „Beograd. Novina“). Bern, 4. juna. „Tetnps" javlja iz Petrograoa: „Izvjestij a“, organ radničkog i .vnjničkog savjeta, donosi članak kao r.dgovor engleskim listovima, koji tvrde da ne postoje nikakve nesuglasice izmedju sporazutnnih sila i Rusije o načelu mira ,,bez aneksija, bez ratnili ošteta“. ,,i z v j e s t i j a“ pišu: Ni jednog čovjcka neče žrtvovati ruska revolucija da vania pomogne, da se poprave jstorijske nepravde, koje su 11 a vaš račun počinjene. Kako upravo stoji s vašim istorijskim nepravdama, naime sa Irskom, lndijom, Egiptom i t. d.? Ako ,vi tako željno pravičnost želite, onda prvo otpočnite samt, da budete pravlČni. Vaše lijepc riječi neće zavesti rusku demokraciju. Neće ona vaditi kestenje iz vatre za Engleze, Erancuze i Japance. Budite bar toliko iskreni lcao što su Japanci, koji za daleki istok ne primaju načelo ,,bez aneksija“. Ruska demokracija i privremena vlada ostaće vjerni priniljenim liačeliina. ,,I z v j e s t i j a“ izjavljuju, da nikakva naredjenja ne bi mogla prinukati demokraciju, da ma i za jedau dan produže rat, da bi se postigla proizvoljna izmjena granica. Narod je čvrsto iivjeren, da se oslobodjenje podjarmljenili ne može postići ratom, nego samo miroin. Aneksija znači nepravično prisvajanje oblasti, koja se na dan objave

rata nalaziia u posjedu druge države. Načelo ,,bez aneksija“ znaei, da narod ne želi proliti ni kap svoje krvi za takav nepravičan način prisvaianja.

Najnovije brzojavne vijesti. Kraij Viktor Emanuilo u Iječilištu za i žlvčane bolesti. (Rarožitl brzpjav „Beoeradskih NoviBa'',) Karlsruhe, 4. juna. Iz pouzdanog izvora javija ,,B e rn e r T a g b 1 a 11“ iz Milana, da se taJijanski kraij V i k t o r E m a n u i 1 o naiazi u jednom privatnom lječilištu za živčane bolesti, u koje je doveden po savjetu svoga iičnog Ijekara. Mogućnost japansko-američkog sukoba. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina“) Amsterdam, 4. juna. Kako bolandski listovi saznaju, izjavio je jedan zapovjcdnički časnik japanske flote, koja sad krstari u Sredozemnom moru, d a .1 a p a n n e ć e dozvollti, dase Sjedinjene D r ž a v e učvrstc u Meksici, Ako bi \Vilson doista preduzeo otiniački poliod protivu Meksika, ond a je američko-japanski stiko b neizbježan.

Iz Hrvatske i Bosne. Nov| hrvat«kl slikar. Zagrebački JJstovl javljaju, da se ovili dana pojavio još jedan novi nilacli hrvatski sijUar, Angjeiko K a u r 1 ć, koji je u Zagrebu izložio svoje ratne slike. On je učenik prof. C i k o š a i K r i z m a n a, pa je nedavno s prof. Otonom I v e k o v i ć e m bio na ruskom i talijanskom frontu, gdje je aaslikao više uspjelih slika, ponaiviše akvarela i crteža.

VI. ratni zajam. Dok naši ncprijatelji ponovno uzaludno pokušavaju, da nant gdje bilo prirede vojnički poraz, najsyetija je dožnost svakoga pojedinca, da upise lcoju svotu na ratni zajam. Pošto će za rnaio dana proteći rok odredjen za upisivanje, moramo ovo vrijeme upoirijebiti, kako bi rezultat upisivanja bio po mogućnosti što veći i imponujući, lcako bi naši neprijatelji uvidjeli, da naša pripravnost za časni mir ne proizl/zi iz slabosti. Stoga se upozorujc, da upise na ratni zajam primaju sve bankovne ekspoziture u Beogradu, sva odjeleuja vojne glavne gubernije u Srbiji, zapovjedništvo stožernog odjelenja, zapoviedništvo mosne brane i grada Beograda (okružno zapovjedništvo Beograd-grad), zapovjeđništva pričuvnih boinica ,,Brčko“ i ,,Brunn“, direkcija pošte i brzojava, zapovjedništvo vojne žeijeznice ,,jug“, fond za udovice i siročad, sva okružna zapovjedništva i doknadni bataijuni u opsegu gtibernije.

Grad i okolica. Dn«vni kaicndar. Danas je utorak 5. juna; po siaroffl 23. maja. Rimokatollci: Bonifacijc; pravo^ slavni: Trcćl dan Duhova. — Sunce se radja u 4-04, a zalazi u 7-53 (po starom vrememi). Oostovanje bcčkog ,,Ra i m u n d theatcr-a." Danas „Jesenje vježbc 1 '. (Jcscnjl mancvar). Početak u 8'30 sati nnvcče. Pristup imade i gradjanstvo, a ulaznicc vrijede kao dozvola za slobodan prolaz (Passierschein) poslijc odrcdjcnog vremcna. Ladja izmedju Zemuna i Beograda krcče Iz Beograda za Zemun od 6 sati ti Jutro do 9 sati navečc svakoga sata osim u 1 sat poslije pođne. Polazak iz Zemuna za Beograd od 5 - 30 ujutro do 8-30 navcče svakoga sata oslm tt 12*30 posllje podnc.

BEOGRADSKE NOVINb Kinematografi; Vojni kino (Kolo.*eum): U4I 6 sali poslije podue predstave u gradjanstvo. — C. kr. gradjanski klno (Paria): U <i sati predetav* ia gradjanstvo. Caanižka l člnovnlčka kasina otvorena fe do 12 aatl u noći. „0 r a n d H o t e 1"; Dnevno koncerat. Početak u 6 sati posllje podnc. Posjeta bolesnfka u bolntcama: U bolnici ,Brčko*: od 2—4 sata positje podne. U bolnlci ,,Briiim“i od 9'30—12 sali prije podne i od 2—4 sata poslije podne. ,,Raimuiiđtheater“ u Beogradu. Gostovanje bečkog „Raimundova pozorišta" dobro je počelo. Preksinoć i isinoč davala se najaktuelnija bečka opereta „Kuća triju djevojaica'' („Das Drelmader)haus“), koja se može podičiti sa več biizu tisuću predstava. Zgodna ideja, da se život Scliubertov iznese na pozornieu u samim njegovim kompozicijama, izradjena je u pplu šaljivu a polu ozbiljnu sujetti, koji se u svojoj jezgri oteo neukusu običajni operetnih lepirica. Vazduh od prije stotine godina, koji se ne očjtuje saino u „biedermeier“stvu nego i u romantici čuvstveno, u melodiozniru se Schubertovim napjevlma prima čovječjeg srca upravo zaradi toga, što je več prošao i što je nekad označivao blv«tvo Ijudske sreće, I komična je strana u ovoj operetr odlično zastupana, Ttt je u prvom redu otac „trijtt djevoiaka", kojega je g. G u 11 m a n n zadahnuo svojim poznatim humorom i oživio prirodnom karakteristikom, zatim policista gosp. E g g e r s neklm vanredno sniiješnim „trikovima' 1 i apannošču svoje figtire poput lutke-, a jednako i gdjica M atauschek kao kućepaziteljica. Pjevački, to jest vrljednlji dio same stvari, bio je bolje izveden. nego li što je to bilo za zitnskog gostovanja. G. Fritz N e u m a n n u diskretnoj igri nesretnog glazbenika pokazao je i svoj topli, umiljati glas, kojega daje suverenom lakočom, bcz napora i glazbeno tačno; isto je tako gdjica Koss kao najmladja od „triju djevojaka" i kao nesudiena vjerenica glazbenikova razvila osobit čar i intcligeutno shvaćanje u igri, a pjevom je stajala uz bok i g. Naumannu i g- F1 e m m i n g u, koji je ,vrlo dobro iznio suparnika „barona" nastojeći, da i glasom bude „suparnik" glazbotvorcu Schubertu. Iznenadio je i g. L a n g e r svojim sonovnim baritonom, a i svi ostali u manjim ulogama upotpunili su cijelu predstavu, tako da smo već prvin večeri dobiii utisak, da imamo pred sobom vrsnu družbu, koja potpuno vladh s« svoiom igrom i koja če nam mnogu ljetnu večer zasladiti. Ne valja zaboraviti mirno i korcktno dirigovanje g. F. Schonb a u m s f e 1 d a, koji nam se tom prilikom prvi put predstavio. Režija g. G u t1 m a n n a, dobroga nam znanca od zimus, stvorila je pravo čudo od kazinske, razmjeruo maleue uozornice. Općiustvo je s velikim interesom pratilo obje predstave, ne škrtareći s pijeskom, a neke. ie tpčke neumornim odobravanjem narOčUo zaiitjevalo, da se ponove- m i s Večeras Kalmanove" ,,'J e s e n j e v j e ž b e“ Upisivanje na ratni zajam. Kod mjesta za upisivanje na ratni zajam, koje je odredjeno kod c. i k. okružnog zapovjedništva Beogradgrad, upisano je do 2. o. nij. na 6. austrijski kao i ugorski ratnl zajam od momčadi vojne policije i oružništva 154.300 K, a od gradjanskog stanovništva 62.800 K, dakle svega 217.100 K. Traže se radi prijeimi novčanili uputnica. Radi prijema novčanih uputnica, potrebno je da se jave sa legitimacijama, iii da pošalju sv'oje tačne adrese g. Mihajlu G j o r g j e v i č u, profesoru sa stanom n Bregovitoj ulici broj 14:

5. jun a 1917: 1. Pavle Aršiuov, profesor u penziji; 2 . Petar Ž- Iiić, profesor iz Skoplja; 3. Dimitrije Premovlć, profesor; 4. Dragoljub P. Gjorgjević, suplent, i 5. Zivojin Todorović, suplent. Sudar tramvaja. 3. o. mj. sudarila su se u blizini 5aSničke kaslne u Topčlderu dvoja trainvajska kola (kola br. 30 na putu za Topčider i koia br. 18 na putu za Beograd). Kod toga su 3 lica kako izgleda lakše ozlijedjeua, dok je 1 lice ieško ozlijedjeno moralo biti policijskim kolima za spasavanje prevežcno u gradjansku boinicu. JJstanovilo se, da nesreći nije kriv ni jedan od upravljača kola, nego osoblje kola br. 29, koje je propustilo da upravljaču kola br. 30 javi, da iza njili slijede još jedna kol«, koja su svaki čas niorala stići- Inia se zahvaiiti prisutnosti duha obiju upravIjača kola, da brziin koeenjem prepriječe nesrcću veće dimenzije. Legitimacije za „ctibok'*. Prodaja „cuboka" na opštinskoj prodavnici shodno prodaji mesa, vršiće se od sada na legltimacijaina za „cubok", Legitimacijc za „cubok" ntoćiče dobiti samo siromašne porodice, koje imaju od tri Člana na više. Porodice sa nianjim brojem članova mogu dobiii ove legitimaclje samo u slučaju. ako su članovi porodice nesposobnj za rad. Po ovim legitimacijania moćiće se dobiti ,,cubok“ i to; glave, džigerice ili slezene do 2 kilograma. Govedje noge po 2 do 4 komada prema porodičnoj opterećenosti- Porodice, koje dobiju iegitimacije za „cubok", ne mogu dobiti karte za meso. t Prota Milan Gjurić. Kako uam javljaju, prije kratkog vremena premimio ie u Rimu dugogodišnji narodni boslanik prota Milan Q j u r i ć. Uspieh „junaka iz Like“ u Požegi. Iz Požege primili smo ovaj brzojav: ,,U Požegi je poznati atl.'ta Marijan Matijević („juuak iz Like”) sa svojim predstavama doživio veliki uspjeh.” — U utorak i srijedu 5. i 6. o. mj. priredjuje Marijaji Matijević predstave u ,Cačku. S obzirom na to, žto on te predstave priredjujc m korist tiobrotvornih in.stitifeija, ponovno ga topk) pr.pornčujemo. Dar. Jeđaii dobrotvor, koji ne će da mu se zna za ime, priposlao nam je juče za fond udovica i siročadi poginulili ratnika K 4.74. Novac je privetien svojoj svrsiPtivajuće kupatilo na Savi. Novouredjeno plivajuće kupatilo na Savi, ispod ratnog mosta, počelo je juče poslije pregleda od strane komisije da radi. Kupatilo, koje je razdijelieno u tri odjela, nije još posvema gotovo pa je privremeno moguće kupati se samo u odjelu za časnike. Gospodje se mogu kupati do 11 sati prije podne, a poslije gospoda. Kad bude gotovo i odjelenje za gospodje, (a to će biti u polovini ovog mjeseca), onda če se taj raspored izmijenlti. — Ustanovijene su ove cijene: Mjesečna karta 4 K, nijesečna karta sa upotrebom kabine cd koša 5 K, jedna karta sa upotrebom kabine od koša 70 hel. Za gaćice za kupanje i čaršav plača se 16 hel„ no zbog pomanjkanja rublja preporuča se, da si to svaki sam nabavi. Izvršenie advokaiske prakseNaredjenjem c. i k. vojne glavne gubernije podijcljena je privremena dozvola advokatu Isaku L d \v y-u iz

Broj 162. Beograda, da smije u Beogradu izvršlvati advokatsku praksu. Kome je nestaia koza? Kod Dragića Nenadovića ,« Topčiderskom brdu 21 dolutala je iedna koza, po koju može vlasnik da dodje čim plati naknadu za trošak oko lirane. Nalaz. 1. juna nadjen je na beogradskoj žefjezniekoj stanici jedan torbak (Rucksack) sa rubljem i dijelovima vojničke odore. Predan je c- i k. okružnom Z apovjedništvu Beograd-grad, gdje K a vlasnik može dobiti. Izvještaj prljavnog ureda, 3. juna; prijavljeno 58, otijavljeno 25, selidaba 32; u liotelima prijavljeno 64, odjavljeno 78, ostalo u hotelima svega 280 prijavljenih stranaca.

Književni prijegled. „Zabavna biblioteka“. Već smo ranije imali prilike, da u našem listu preporučimo ovu doista jetiinstvenu bibliotcku u Hrvatskcr kojoj je urednik ukusom istančani i ne'. umorni književnik prof. dr. Nikola A nd r i ć. On je već izdao do 70 svezaka ponajzanimljivijih romana iz gotovo cijeie svjetske literature, a velikom )6 većiiiom pogodio pravu žicu u svoje publike. Njegova je biblioteka doista prava „zabavna biblioteka". ali se opetr ne da s one skliske staze, da ugadja publici, omaknuti i spusiiti na pogodovanje bistinktu, već uzgaja i podiže opšti obrazovni niveau publike. I ako je više puta sadržaj tili romana senzacijonaian, to ipak te senzacije nisu poput onih iz kriminalnih t. zv. „funtromana" nego su umjetnički zaodjenute i uktisno iznesene, a mnogo puta i psihologiiski razradjene. Činjenica je, da je „Zabavna biblioteka" prva od sviju i najviše ođ svijti drugih prokrčila &ebi put u hrvatsku i srpsku publiku. Knjige se te jedva dočekivaju, brzo se i u slast proČitaju, a kako su uza to ispravno t uknsno prcvedene, nema Im zazbilja zamjere. Cijena im je prema sađašujim prilikama doista minimalna (ili da kažemo „maksimalna"?); svezak naime dodje na 1 krunu! Može se poručiti preko knjižare S. B. Cvijanoviča u, Beogradu. Prošli mjesec dobili smo od isie biblioteke ove tri knjige: 1) Ljepota djevojka. Rcman iz poljskog umjetničkog života, napisao Se\ver Maciejo\vski.Vedra knjiga kojoj sadržaj nije isisan iz prstiju, nego je točan opis ijubavi i ženiđbei poljskog sllkara VI, Tetmajera, koji se — kao i pjesnik Lucijan Rydel — oženio seljakinjom. Bilo je to u doba, kad «u poljski umjetnici otkrili puk poSjskif i našli u njemu novq vrelo suage i nadahnuča. Junak romana dokazuje svojim životom, da i danas ima ljudi, koji umiju uloviti onu Maetedinckovu ,,mođru pticti", koju svijet zove srečom i za koju se obično kaže, da se ne može nači. Sretna ljubav Waceka i Jaguše dokazuje protivno. Pisac ovoga djela razotkriva nam tu tajnu života s'uncem obasjanim redcinia svoje knjige2) „A z b e j i n“. Roman iz živoia jednog ruskog virtouza od Osipa Siibi-' na. Ljubav, koja se zapreda u Riinu i ; umire ondje. Kneginja ruska NaraJija Aleksandrovna Asanova i slavljeni guslač Boris Lenski. Nije to nikakova mesallianca društvenoga položaja nego možda mćsallianca osjećaja i gledanja. Aristokratkinja se trudi da udje u svijet umjetnički, ali joj-se prebija snaga duše. Arapski glazbeni motiv „ azbejin“ lebdi nad njima kao djavolski krik. Srce ti se oteže gledajuči bol kćerke Mašenke i sina Nikoiaja. A slap s rimske fontane dei Trevi dalje mrmori svoju neshvatijivu pjesmu-

ulivačen u njcgovoj tajni neee sme:i ne ti'tti mu rakije koliko hoće, poruči odmah dva ptiiića i nastavi: — Da, moiiin očima sam to gledao Nko mi gospoda. Jed hiljijada kruna za pcla sahata zarada. Jest, Boga mi. Ali u tome uvek bi se javljao kao neki za kafcdžiju andjeo izbaviielj iz ove njegove mučne i teškc situacije. Iz dvorišta iz kujnc ulazila bi kafedžika sa velikim poslužavnikoni, na kbme je biia poredjana večera. I pogiedavši svojim pametnim oeima, sa razvučeuim kao skromnim osmehom, ali u kome je hilo dosta sujcte i zadovoljstva od dobroga, bogastva i izobiija. Opasana onom raskošnom, crnom čipkanonf keceljom, koju je njcn Jovan prc nekoliko g'Cdina kupio nckoj r<xljaci za poklon pa sada, pošto ona nem^ druge kecelje mora nju eto po kafani da nosi, upući\ a!a bi se sa poslužavnikom pravo onom astalu za kojim obično #jčeravaiu pozivajući inuža: — Hajđe „čoveče", hajde da večcramo? A to ,,čoveče“ značilo je: hajde, liodi da se odinoriš i da dahneš dušont. Ceo dan se boriš i mučiš sa tim gostima kao ,,ala sa berićetom". I zaista gn je ro onda spasavalo od gnjeva kafanskili gostiju- Odmah se iziVhači iz kelneraja gdje Je bio stešnjen od maločas grdnji, i sedajući tamo za sto, počne da guta balapljivo masne zalogaje, tako da se tek posle pet' šest pojedenih zalogaja seti đa nam kaže ono uobičajeno pozivanje na večeru, jer se.bek sada okreće k nama I punim ustima veli nani:

— Izvolte na večeru. 1 sav trepće blažcno i srećuo, što ga je žena donoseći večeru ovako zgodno izvukia iz pla.ke. u koju ie bio upao. I tako ga zgodnim otkrivanjem njihove kafetižiiske tajne zbunimo po nekada, da odmali ne poveća cenu pleu. Cak mu i otvoreno pripretimo: da čim podigne cenu tome „novom‘‘ pič«. da čemo ga napustiti. Da će Istu sudbinu i on dočekati kao evo njegov komšija, koji satia ceo dan stoji na vratima kafane i nekako plačljivo pozdravlja go«te koji prolaze pored njcga i dolaze ovamo. Jer on je napcsletkti uspeo da sve goste rastera jeđnako povećanjem cena, jednako mežaniem piča, da ne bi bilo isto piče, već svakad drugo, novo, koje je tnbož saja kupio skuplje i zato mora i njima da poveća cenu. Ali ovaj naš kafedžija zna drug ,.trik“, kojim će nas nagnati da primimo ncvu, veću cenu- On izvalja dva tri burad iz podruina i rnetne ih ispred kaiane da izgleda da ga je sada kupio i dcneo i e’.o još ga nije ni otvorio. A ouo vino, što ie estalo u podrumu, kojc prodaje po siaroj ceni počnc da meš-a i razblažnje, da :i treba duplo više nego obićno. Pa i to svaki čas se muti. Nestaje ga. Na dnu je bureta. I kad vas tako dva tri dana izmuči da mi prosto ođ nepića počnemo da malaksavamo i jedan drugoga kron : čki da pogledjujemo — jnda bi on počeo da vadi od onc buradi ispred kafane i da nam donosl da ga probaino to ,.iiovo“ vfno, koje on mora po pet kruna sada prodavati. Pa udesl kao f neku pred-

si'avu- Nadju se naročiti liudi, koji će mu služiti kao neki statiste i nas uveravati, kako su oni svojhn očima videli, kako je on to vino kttpio po toliko i toliko. 0«aj visoki Joška tek držeći ptmu čašu probe ispred sebe meće svoju aiasku razvijenu ručurdu na prsa i veli mi kao zaklinjući mi se: — Jes, gospodin Boro. Očiju mi. Ja sam bio tu kada ga je platio po četiri krune i dvadeset. Pa oak i neki taljigaši izvlačeći neke panjeve iz avlije koii bi trebali da pre'stavljaju podtipirače za burad, kada su ih dovozili na svojim kolima, proiazeči pored vas, počeli bi da dobacuju kafedžiji: — Boga mi, gazda Jovo, ti iz cele partije vina najbolje dobi- Baš se nismo nadaii, da ćeš tako dobro piće dobiti. A Jova, stneškajući se ispod brkova, trepčuči blaženo očima nosi visoko onu punu čašu toga „novoga" vina jednako je spram sunca zagleda, već i jednako nas nudeči da ga probatno. Ćak nudi i Stojana šustera, koji sem rakije sanio na Uskrs ili Božić ako vino okusi. Ali najviše obleće oko ,,Ćiče“. Glavno je, da njega pobedi, njega da predobije i privoli. Tek ga čuješ, kako oko Ćičina astala veli: — Čiča, da probaš! Pogle kako se, kao kristal prema suncu. •. — Dobro je Jovane. Dobro! Veli mu Čiča i odbija da proba. jer zna našia ga ovaj mami i navlači. Pa bojeći se da se neće moći odupreti iskušcnju, prekrŠtava svoje ruke ispred sebe, da bi ih čvrst'o držao. Ali opet nemože da otioli

svojoj dobroti i velikodušnosti i počne da mu daje savete, kako rreba sa drugim vinoin dn ga malo pomeša, da bi to „novo" koje je sad kupio i koje ,,tnora“ po većoj ceni da ga daje, dobilo kiselinu aromu, pošto on ne voli slatlca vina. Ja već stojički izdržavam i nikako neću da probam. Ali onaj naš treći „stari". popušta i proba to novo vino i mršteči se sa nasladom obiizuje nsta. 1 osečajuči, kako će popusrtiti, počinje da stenje i da grdi sebe šapčuči: — Počinjem, Boro, da se uveravam kako ja postajem upropastiteij svoje kuće. Ja ga u čudu počnern gledati. Ali „Stari" počne me uveravati. Da pros;o nie već stid od sebe jer sve ja na sebe i u kafani trošim. Prosto-.. — More opet je lakše tebi- Počneffl ga tešiti. Tvoja bar gospodja ne zna i ne vodi računa koliko iniaš novaca. Za ćiču još je lakše. Sam je i nema ko da mu ,,zvoca“ i zagleda u džep. Ali za mene je najgore- Uzalud poštaru govorim, da i Jrada dobijem koju pošiljku, da je ne nosi kući, več meni na ulicu da jc da, da bi mogao poslc pred žencm da smanjim sumu. Pa još Iionorar ako u redakciji smanjc, onda pošto ga ja lieću moći smanjivati pred ženom, prosto ne znam, što ću. Bolje da smo i mi neki ,,posao“ uzeli. Evo naš Gjura što je pre prodavao bonbone, kažu da ie dobro. Istina od kako sam ga izneo u feljton, ne javlia mi se više. 1 šeret jeđan! da bi i dalje bio „junak dana“ i dalj© se u varoši o njemu govorilo, našao se kao uvređjen i priča kako mu je neka ses:ra čak plakala, kada ie pročitafa kako sam

iin i oca uvredio (a ona tobož zna da čita latinicu još iz maicna). 1 da bi izgledao što sentimen ahiiji i š:o veči mučenik, sada počeo puštatl bradu a 'a Napoleon, ne nosi višc rnku izdignutu ii iaktu, več je drži spuštenu niz kulc i poštapajući se štapoin kao neki diplomata važno, politički po kadlcad samo mrdne vratom • ramernma— Jovane! Daj pola iitre od ovoga novoga. Pet kruua. pet. Sta ču mu? odbacivši dalje mučenje poruči „s:an“ i prista na novu, veću cenu: — Molim. sađ! Kiilcnu pobedonosno kafedžija. I ja litar vina častim! I ne kelner, nego sam on otrča da natoči u znak svoje pobcde nad nama. Celo nas je večc služio srečan, blažen i nasmejan. Gledao nas je milo, radosno uživajući u nania kao u neku svoju decu kao veleći nam: „Ama što sc mučite i koprcate, Moji ste vi- Nema vam kuda tia idete. Tu ste, kod mcne. I tu ostajete. Dosta vi mene mučiste, a sada ću ja vas. E nema sad, g. Milorade, kao pre pa kada uveče, mada ti je kuća dva koraka od kafane, a ti poručuieš, da ti se večera tu u kafanu donese- Pa i ti, Čiča, kada dodješ. ti nii celu kafanu i dvorište od kuće ispuniš psima iz cele Skadariije pa i onim seijačkim džukeJama sa pijace. Jednu furunu hleba zakupiš, da njih nahramš. l’a i ti gospodlij Boro. Nema ni tvoje više. N’eina da kad se „udesiš” 1 upatineš u moju sobu •; uobraziš več da je to tvoja soba i tvcj krevet u njetnu ležiš, kao da sf se tu i rodio.. •“